ETIKI KODEKS SOCIJALNIH RADNIKA

HRVATSKE1
TEMELJNA NAELA
lanak 1.
Socijalnom radniku je asna obveza svoje profesionalno znanje i iskustvo, te ivotno usmjerenje
posvetiti skrbi za ovjeka i promicanju tolerancije meu ljudima.
lanak 2.
Socijalni radnici u svom profesionalnom djelovanju iskazuju primjereno potivanje osnovnih ljudskih
prava, dostojanstva i vrijednosti svih ljudi prema naelima socijalne pravde.
Oni prihvaaju i potuju temeljna ljudska prava pojedinaca i grupa bez obzira na postojee razlike
meu ljudima sukladno preporuci Meunarodne deklaracije o etikim naelima socijalnog rada, koju je
donijelo Meunarodna federacija socijalnih radnika.
lanak 3.
Osnovna uloga socijalnog radnika je usmjerenost na problematiku pojedinca, obitelji ili skupine
klijenata pri njihovoj integraciji u postojee socijalno okruenje.
Uslijed sve sloenije problematike i sve vee potrebe snalaenja u nepredvidivim i sloenim ivotnim
situacijama socijalnim radnicima su potrebna sveobuhvatna znanja i vjetine koje im omoguuju:
-

pruanje kvalitetne strune potpore i poticanje klijenta da iskoristi sve svoje preostale
sposobnosti pri rjeavanju nastalih tekoa

podizanje standarda i dostupnosti odreenih oblika socijalnih usluga i pomoi

utjecaj na pravno ureenje i razvoj socijalne politike u cijelosti

lanak 4.

Socijalni radnici nastoje ostvariti i zadrati visoku razinu otvorenosti, potenja i kompetencije u svom
radu.
Svjesni su granica svojih znanja i strunosti, te pruaju samo one usluge za koje su osposobljeni.
lanak 5.
Socijalni radnici moraju se kontinuirano educirati i usavravati kako bi upotpunjavali svoja struna
znanja i vjetine, te osigurali visoku razinu strune i etike kompetencije pri pruanju podrke
klijentima.

ODNOS PREMA KLIJENTIMA

1

Moe se nai na web stranici www.husr.hr

lanak 6.
Djelatnost socijalnog radnika iskljuivo je usmjerena na pruanje podrke i na korist klijenta.
Taj odnos ne smije ugroziti ni jedan drugi interes ili namjera.
lanak 7.
Socijalni radnici su svjesni svoje profesionalne odgovornosti prema klijentu, ali uzimaju u obzir i
vlastita ogranienja koja se mogu pojaviti zbog potencijalnih etikih zahtjeva ili moguih sukoba
interesa uslijed osobnih ili kolegijalnih veza sa lanovima klijentove obitelji te profesionalnih obveza
prema svom poslodavcu.
lanak 8.
U situacijama gdje socijalni radnik provodi savjetodavni ili terapijski rad s pojedincem, obitelji ili
skupinama, nije mu doputena intervencija u meusobne pravne odnose izmeu klijenata.
Ukoliko se ipak odlui na intervenciju unato nespojivosti uloga, socijalni radnik preuzima potpunu
odgovornost za svoju odluku, te je duan unaprijed upoznati klijenta sa svim planiranim intervencijama
kao i moguim posljedicama.
lanak 9.
Socijalni radnik na poetku postupka upoznaje klijenta s mogunostima, nainom i opsegom strune
pomoi.
Sve navedene informacije moraju se klijentu pruati na nain i u obliku koji je klijentu dostupan i
razumljiv.
Klijenta je potrebno dostojno oslovljavati i obraati mu se s potivanjem, te voditi brigu o uvanju
njegova dostojanstva.
lanak 10.
Socijalni radnik vodi brigu o klijentovu pravu da sam donosi odluke, odnosno potuje pravo klijenta na
samoodreenje.
Klijent ima pravo odluiti da li e prihvatiti ili odbiti ponuenu strunu pomo.
Pravo na vlastitu odluku tek se iznimno moe ograniiti u sluaju da klijent ugroava sebe ili druge.
lanak 11.
Klijentu se na njegov zahtjev mora omoguiti uvid u dokumentaciju o sebi ili o lanu obitelji za kojeg
je odgovoran.
lanak 12.
Ukoliko socijalni radnik procijeni da nije u mogunosti pruiti klijentu odgovarajuu strunu potporu
uslijed pomanjkanja profesionalnog znanja, preoptereenosti drugim poslovima ili osobnim razlozima
(primjerice sukob interesa), mora o tome izvijestiti klijenta i usmjeriti ga drugom kompetentnom
strunjaku.

Socijalni radnik ima pravo priziva savjesti ako time ne dovodi klijenta u izrazito nepovoljno stanje ili
ivotnu opasnost.
lanak 13.
Ukoliko to procijeni nunim, socijalni radnik moe iznijeti svoje miljenje ili upozoriti klijenta na
eventualnu neprimjerenost njegovih postupaka prema drugim osobama, instituciji i slino, iako u tom
sluaju zadire u klijentovu osobnost, njegov poloaj, sustav vrijednosti ili emocionalno vrednovanje.
lanak 14.
Tijekom voenja strunog postupka socijalnim radnicima esto su dostupni razliiti povjerljivi podaci
o klijentima ili drugim osobama.
Svi podaci i informacije prikupljene o klijentu smatraju se profesionalnom tajnom.
Socijalni radnik je obvezan uvati profesionalnu tajnu.
lanak 15.
Socijalni radnik moe pojedine osobne podatke o klijentu posredovati drugim zainteresiranim osobama
samo u

situacijama kada bi preuivanje tih podataka ozbiljno ugrozilo samog klijenta, drugog

pojedinca ili skupinu osoba.

Pri tome mora ispuniti sljedee uvjete:
-

osigurati pristanak klijenta

osigurati pristanak skrbnika ukoliko je klijent lien poslovne sposobnosti.

lanak 16.

Samo u situacijama od iznimne ivotne opasnosti socijalni radnik moe odstupiti od naela uvanja
profesionalne tajne.
Socijalni je radnik u tom sluaju duan izvijestiti klijenta o svom inu, te snosi punu odgovornost za
sve posljedice tog ina.
lanak 17.
U situacijama prijepora zakonskih propisa i odredbi ovog Kodeksa ili prijepora zahtjeva poslodavca i
odredbi ovog kodeksa koji se odnose na sloene situacije (primjerice obveza uvanja profesionalne
tajne) socijalni radnik moe dati prednost odredbama ovog Kodeksa ukoliko procijeni da je to korisnije
za klijenta.
lanak 18.
U svrhu strunih, analitikih, supervizijskih, edukacijskih ili znanstvenih istraivanja ili postupaka
socijalni radnici mogu koristiti odreene kvantitativne ili kvalitativne podatke o klijentima samo pod
uvjetom da su oni lieni osobnih ili drugih prepoznatljivih obiljeja.

lanak 19.
Socijalnom radniku je nedopustivo izraavanje bilo kakvog oblika nasilja nad klijentom.
lanak 20.
Socijalnom radniku nije doputeno uzimanje materijalnih ili nematerijalnih darova za obavljenu
strunu pomo.

ODNOS PREMA PROFESIONALNOJ SREDINI

lanak 21.
Socijalni radnici mogu svoju profesionalnu djelatnost obavljati u domovima socijalne skrbi, centrima
za socijalnu skrb, ministarstvima, kolskim, visokokolskim i znanstvenim institucijama, kazneno
popravnim domovima i zatvorima, privrednim organizacijama, tijelima vjetaenja, savjetovalitima,
bolnicama i zdravstvenim institucijama, tijelima lokalne uprave i samouprave, civilnom sektoru te
drugim mjestima.
lanak 22.
Socijalni radnici se zauzimaju za aktivno sudjelovanje i promicanje socijalnog strunog rada u svim
profesionalnim aktivnostima i podrujima djelovanja.
Isto tako potiu i podravaju sve oblike timskog rada i strunog pristupa u radu s klijentima.
lanak 23.
Socijalni radnici uvaavaju razlike u miljenjima i praksi svojih kolega, te mogu izraziti i svoje kritike
stavove ali na odgovoran, argumentiran i prikladan nain, razmotrivi prethodno sve okolnosti svake
pojedine situacije.
lanak 24.
Socijalni radnici tee promicanju integriteta obrazovanja, prakse i znanosti socijalnog rada.
U tim su nastojanjima otvoreni te maksimalno uvaavaju i njeguju kolegijalni pristup.
lanak 25.
Socijalni radnici mogu voditi istraivanja i znanstvene projekte, te pisati strune i znanstvene radove.
Prije svakog istraivanja koji ukljuuje klijente, duni su osigurati njegov pristanak ili pristanak
skrbnika, te institucije ukoliko je klijent u njoj smjeten.
Socijalnom radniku je najstroe zabranjeno svako plagiranje, odnosno prisvajanje tuih radova i ideja,
te njihovo prikazivanje kao svojih vlastitih.

ODNOS PREMA DRUTVENOJ ZAJEDNICI

lanak 26.
Socijalni radnici imaju odgovornost da unaprijede i uine dostupnima razliite usluge i dobra najveem
moguem broju klijenata.
lanak 27.
Socijalni radnici imaju odgovornost pomagaa da na primjeran nain odgovore izazovima opresivne
politike prema odreenim klijentima i marginalnim drutvenim skupinama (npr. invalidne osobe,
osobe s tekoama u razvoju, razliite vjerske zajednice, nacionalne manjine i drugi).
lanak 28.
Socijalni radnici duni su tititi pojedince i obitelji od neodgovarajuih postupaka i zloupotreba u
medijima i javnosti.
Pri davanju informacija potrebno je posebno voditi rauna o zatiti privatnosti i interesima klijenata.
lanak 29.
Profesionalnost socijalnih radnika ukljuuje i aktivnosti na svim podrujima koja su u posrednoj ili
neposrednoj vezi sa socijalnim radom.
U tom smislu se zauzimaju za takve socijalno-politike i zakonodavne inicijative te potiu razvoj i
aktivno se ukljuuju u razvoj civilnog drutva, koje ide u prilog graanima i osobito klijentima
socijalnog rada.
lanak 30.
Socijalni radnici nastoje u iroj drutvenoj javnosti javno prezentirati svoju djelatnost kroz sudjelovanje
na konferencijama, znanstvenim i strunim skupovima, te pisanjem i objavom strunih radova.

ZAVRNE ODREDBE
lanak 31.
Potivanje odredbi ovoga Kodeksa obvezno je za sve socijalne radnike bez obzira na radno mjesto ili
lanstvo u profesionalnoj udruzi.
lanak 32.
Socijalni radnici su duni odbiti svaku radnju koja se kosi s odredbama iznesenim u Kodeksu.
Hrvatska udruga socijalnih radnika obvezna je pruiti pravnu i strunu podrku svim svojim lanovima
koji se uslijed dosljednog potivanja odredbi ovog Kodeksa nau takvim specifinim situacijama.
lanak 33.
Svatko ima pravo upozoriti socijalnog radnika na obvezu primjene etikih normi ovoga Kodeksa, a
osobito je to obveza samih socijalnih radnika.

Socijalni radnik koji uoi krenje odredbi ovoga Kodeksa duan je upozoriti na to svoga kolegu na
kolegijalan i korektan nain.
Ukoliko se krenje Kodeksa ne moe rijeiti na kolegijalan nain, socijalni radnik duan je o tome
izvijestiti Povjerenstvo za etiku socijalnog rada ( u daljnjem tekstu Povjerenstvo).
Primarna uloga Povjerenstva kao savjetodavnog tijela pri pojavi etikih dilema je usmjeravanje i
savjetovanje socijalnih radnika.
Tek u iznimnim situacijama Povjerenstvo moe provesti odgovarajui postupak te po njegovu
zavretku donijeti odluku o izricanju moguih sankcija.
lanak 34.
Odluku o imenovanju Povjerenstva donosi Skuptina udruge.

2. lipnja 2004.