ISPITNA PITANJA IZ POSEBNOG DIJELA

1. Stručni poslovi u socijalnoj i dječjoj zaštiti

Član 3
Stručni poslovi u socijalnoj i dječjoj zaštiti (u daljem tekstu:stručni poslovi), su:
1) osnovni stručni poslovi;
2) specijalizovani stručni poslovi;
3) supervizijski poslovi;
4) pravni poslovi;
5) poslovi planiranja i razvoja;
6) poslovi vaspitača;
7) poslovi radno-okupacionog terapeuta;
8) poslovi doktora medicine; i
9) poslovi stručnih saradnika.

2. Osnovni stručni poslovi u socijalnoj i dječjoj zaštiti

Član 4
Osnovni stručni poslovi su, poslovi:
1) voditelja slučaja;
2) stručnog radnika na materijalnim davanjima;
3) stručnog radnika kod pružaoca usluga smještaja; i
4) stručnog radnika kod pružaoca usluga za podršku za život u zajednici.

3. Sadržaj osnovnih stručnih poslova u socijalnoj i dječjoj zaštiti

Član 5
Osnovni stručni poslovi, obuhvataju:
1) informisanje, prijem, procjenu i planiranje;
2) posredovanje i zastupanje u ostvarivanju prava iz socijalne i dječje zaštite;
3) sprovođenje mjera zaštite korisnika i praćenje efekata preduzetih usluga i mjera;
4) savjetodavno usmjeravanje, aktivaciju i realizaciju socio-edukativnih aktivnosti u skladu sa
potrebama i interesovanjima korisnika;
 5) praćenje, usmjeravanje i podršku stručnim saradnicima, saradnicima, volonterima odnosno
licima koja se stručno osposobljavaju bez zasnivanja radnog odnosa, a koja se angažuju u
neposrednom radu sa korisnicima, kao i studentima na profesionalnoj praksi ; i
6) vođenje evidencije i dokumentacije o korisniku i radu sa korisnikom.

4. Stručni radnici koji obavljaju osnovne stručne poslove u socijalnoj i dječjoj zaštiti

Član 6
Osnovne stručne poslove, obavljaju:
1) socijalni radnik, psiholog, pedagog, specijalni pedagog, sociolog, defektolog i andragog-poslove
voditelja slučaja;
2) socijalni radnik i sociolog - poslove stručnog radnika na materijalnim davanjima; i
3) socijalni radnik, psiholog, pedagog, specijalni pedagog, andragog i defektolog- poslove stručnog
radnika kod pružaoca usluge smještaja, stručnog radnika kod pružaoca usluge savjetovanja i SOS
telefona i stručnog radnika kod pružaoca usluge podrške za život u zajednici.

5. Specijalizovani stručni poslovi u socijalnoj i dječjoj zaštiti socijalnoj i dječjoj zaštiti

Član 8
Specijalizovani stručni poslovi, su:
1) terapija;
2) medijacija;
3) procjena usvojilaca i pružalaca usluge porodičnog smještaja-hraniteljstva i porodičnog smještaja,
i
4) drugi poslovi koji zahtjevaju specijalizovana znanja i vještine u cilju prevazilaženja kriznih
situacija i unapređivanja porodičnih odnosa.

6. Stručni radnici koji obavljaju specijalizovane stručne poslove socijalnoj i dječjoj zaštiti

Član 9
Specijalizovane stručne poslove, obavljaju:
1) socijalni radnik, psiholog, pedagog i specijalni pedagog u centru za socijalni rad; i
2) socijalni radnik, psiholog, pedagog, specijalni pedagog, andragog i defektolog kod pružaoca
usluga.
 7. Poslovi planiranja i razvoja u socijalnoj i dječjoj zaštiti

Član 15
Poslovi planiranja i razvoja obuhvataju pripremu godišnjih i drugih operativnih planova rada
pružalaca usluga, procjenu socijalnih potreba građana u jedinici lokalne samouprave, informisanje
lokalne samouprave o identifikovanim potrebama korisnika i kapacitetima pružaoca usluga, praćenje
kvaliteta pruženih usluga, izvještavanje o kvalitetu pruženih usluga, iniciranje, razvoj i unapređenje
usluga, uspostavljanje međusistemske koordinacije i saradnje, kao i druge aktivnosti vezane za
unapređenje rada pružaoca usluga.

8. Pravni poslovi u socijalnoj i dječjoj zaštiti

Član 13
Pravni poslovi obuhvataju vođenje postupaka, kao i pripremu pojedinačnih upravnih akata u stvarima
čije je rješavanje zakonom povjereno ustanovama socijalne i dječje zaštite.

Uslovi za obavljanje pravnih poslova

Član 14
Pravne poslove obavljaju lica sa završenim specijalističkim studijama u oblasti pravnih nauka i imaju
licencu za rad.

9. Poslovi vaspitača u socijalnoj i dječjoj zaštiti

Član 17
Poslovi vaspitača, obuhvataju: brigu o fizičkom, psihičkom, socijalno-emocionalnom, kognitivnom i
razvoju komunikacije i stvaralaštva kod korisnika koji koriste usluge smještaja i usluge podrške za život
u zajednici.

Uslovi za obavljanje poslova vaspitača

Član 18
Poslove vaspitača u zavisnosti od karakteristika i potreba korisničke grupe, obavljaju socijalni radnik,
psiholog, pedagog, andragog, defektolog, specijalni pedagog, rehabiltator i specijalni edukator, koji ima:
1) završene specijalističke studije iz: socijalnog rada, psihologije, pedagogije, andragogije,
defektologije ili specijalne pedagogije; i
2) licencu za rad.
 10. Poslovi radno-okupacionog terapeuta u socijalnoj i dječjoj zaštiti

Član 19
Poslovi radno-okupacionog terapeuta, obuhvataju: radno-okupacione, radno-instruktivne,
habilitacione, rehabilitacione, rekreativne i kulturno zabavne aktivnosti i podršku u zadovoljavanju
svakodnevnih potreba i unapređenju kvaliteta života korisnicima koji imaju teškoće u samostalnom
funkcionisanju.

Uslovi za obavljanje poslova radno-okupacionog terapeuta

Član 20
Poslove radno-okupacionog terapeuta obavljaju rehabiltator, specijalni edukator, socijalni radnik,
psiholog, pedagog, andragog, defektolog i specijalni pedagog, koji ima:
1) završene specijalističke studije iz: socijalnog rada, psihologije, pedagogije, andragogije,
defektologije ili specijalne pedagogije; i
2) licencu za rad.

11. Poslova doktora medicine u socijalnoj i dječjoj zaštiti

Član 21
Poslovi doktora medicine i uslovi za njihovo obavljanje vrše se u skladu sa propisima, kojima je
uređena zdravstvena zaštita.

12. Stručni saradnici u socijalnoj i dječjoj zaštiti

Član 22
Stručni saradnici, su:
1) fizioterapeuti;
2) medicinski tehničari, i
3) ekonomisti, inženjeri informatike i sl.

13. Aktivnosti rukovodioca stručne službe u CSR

Član 9
Rukovodilac stručne službe:
1) organizuje rad stručnih radnika u okviru službe;
2) vrši kontrolu vođenja evidencije i dokumentacije o korisniku i rada sa korisnikom;
 3) obezbjeđuje raspodjelu predmeta stručnim radnicima, prema utvrđenim procedurama i
kriterijumima, obezbjeđuje stručnu i organizacionu podršku u obavljanju povjerenih zadataka i
vodi računa o podjednakoj opterećenosti i racionalnom korišćenju radnog vremena svakog
stručnog radnika u službi;
4) koordinira rad službe sa drugim službama unutar Centra i sa institucijama u jedinici lokalne
samouprave, u vezi sa konkretnim slučajem ili posebnim radnim zadatkom;
5) prati rad pripravnika i volontera koji su raspoređeni na rad u službi, određuje mentora za svakog
pripravnika i volontera;
6) sačinjava mjesečne, kvartalne i godišnje planove, programe i izvještaje rada službe;
7) obavlja i druge poslove u skladu sa aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Centra.
Poslove rukovodioca stručne službe u područnoj jedinici obavlja jedan od stručnih radnika.

14. Supervizija u CSR

“Supervizija” označava proces koji obezbjeđuje da se primjenom standarda realizuju stručni

zadaci i aktivnosti iz djelatnosti centra kroz profesionalnu podršku i učenje, a stručni radnici na taj način
razviju znanje, kompetenciju i mogućnost da preuzmu odgovornost za sopstvenu praksu, a time i
podignu nivo kvaliteta zaštite korisnika.

Supervizija je jedan od načina na koji se unaprjeđuje kvalitet usluga. Važnu ulogu u sprovođenju
supervizijskog rada ima Zavod za socijalnu i dječju zaštitu.Zavod pruža stručnu supervizijsku podršku
radi unapređenja stručnog rada i usluga socijalne i dječje zaštite.Supervizori prate kvalitet rada stručnih
radnika, pružaju podršku u radu i procjenjuju efektestručnog usavršavanja radnika.Cilj ovih aktivnosti je
da se pomogne stručnim radnicima da uspješno realizuju zadatke, da unaprijede kvalitet usluga, da
razvijaju svoja znanja i kompetencije i mogućnosti da preuzmu odgovornost za sopstvenu praksu.

Šta se postiže supervizijom?

Supervizijom se bave iskusni i obučeni socijalni radnici.Poslove supervizije obavljaju
stručniradnici (socijalni radnici, pedagozi, specijalni pedagozi, defektolozi, andragozi i psiholozi), koji
suuspješno prošli obuku za supervizore i koji imaju najmanje pet godina iskustva stručnom radu.
Supervizor:
1) usmjerava, obučava, podržava, podstiče i evaluira rad i razvoj stručnih kompetencija voditelja
slučaja kako bi se postigli optimalni efekti u zadovoljavanju potreba korisnika;
2) organizuje i realizuje postupak supervizije u svim fazama stručnog rada kod prijema, početne
procjene, procjene, planiranja, evaluacije i ponovnog pregleda;
 3) obavještava rukovodioca stručne službe u slučajevima neprofesionalnog i nezakonitog ponašanja
voditelja slučaja;
4) sačinjava godišnje izvještaje o napretku u radu voditelja slučaja;
5) obavlja i druge poslove u skladu sa aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Centra.
Poslove iz člana 10 ovog pravilnika, na sedam stručnih radnika na osnovnim stručnim poslovima
socijalne i dječje zaštite, obavlja jedan supervizor.
U centrima koji imaju do šest stručnih radnika na osnovnim stručnim poslovima socijalne i dječje
zaštite, superviziju obezbjeđuje Zavod za socijalnu i dječju zaštitu.
Supervizor može, uz odobrenje rukovodioca stručne službe, obavljati i poslove voditelja slučaja i
specijalizovane stručne poslove, ako to ne remeti proces supervizije i nije u suprotnosti sa interesima
korisnika.

15. Aktivnosti supervizora

Supervizor:
1) usmjerava, obučava, podržava, podstiče i evaluira rad i razvoj stručnih kompetencija voditelja
slučaja kako bi se postigli optimalni efekti u zadovoljavanju potreba korisnika;
2) organizuje i realizuje postupak supervizije u svim fazama stručnog rada kod prijema, početne
procjene, procjene, planiranja, evaluacije i ponovnog pregleda;
3) obavještava rukovodioca stručne službe u slučajevima neprofesionalnog i nezakonitog ponašanja
voditelja slučaja;
4) sačinjava godišnje izvještaje o napretku u radu voditelja slučaja;
5) obavlja i druge poslove u skladu sa aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Centra.

Supervizor

Poslove iz člana 10 ovog pravilnika, na sedam stručnih radnika na osnovnim stručnim poslovima
socijalne i dječje zaštite, obavlja jedan supervizor.
U centrima koji imaju do šest stručnih radnika na osnovnim stručnim poslovima socijalne i dječje
zaštite, superviziju obezbjeđuje Zavod za socijalnu i dječju zaštitu.
Supervizor može, uz odobrenje rukovodioca stručne službe, obavljati i poslove voditelja slučaja i
specijalizovane stručne poslove, ako to ne remeti proces supervizije i nije u suprotnosti sa interesima
korisnika.
 16. Aktivnosti voditelja slučaja

„Vođenje slučaja” označava sistemski pristup u socijalnom radu koji obuhvata aktivnosti
procjene, aranžiranja pristupa uslugama, planiranja, koordinacije, nadgledanja i evaluaciju usluga koje
treba da odgovore na potrebe konkretnog korisnika.
Vоđеnjе ili mеnadžmеnt slučaja je sistеmski pristup u sоcijalnоm radu. Pažnja sе usmjеrava na
sistеmе u kоjima klijеnt funkciоnišе svakоdnеvnо, prijе nеgо na unutrašnjе prоcеsе kоji trеba da
izazоvu prоmjеnu. Vоđеnjе slučaja zahtijеva kооrdinaciju prоcеsa pružanja usluga kоjе čеstо
оbеzbjеđuju različitе službе. Pоdrazumijеva aktivnоsti: prоcjеnе, aranžiranja pristupa uslugama,
kооrdinacijе i nadglеdanja usluga kоjе trеba da оdgоvоrеna klijеntоvе pоtrеbе. Оsоba kоja sprоvоdi
navеdеnе aktivnоsti najčеšćе sе zоvе vоditеlj slučaja. Sam prоcеs оbuhvata оdrеđivanjе toga da li jе
klijеnt pоdоban (kvalifikоvan) za uslugе i intеrvеncijе, dеfinisanjе kоjе uslugе mоgu na najbоlji način
da оdgоvоrе na pоtrеbе i prоblеmе klijеnta, planiranjе, оbеzbjеđеnjе, praćеnjе i završеtak usluga u
skladu s ustanоvljеnim vrеmеnskim оkvirima u definiciji vođenja slučaja naglašava proces planiranja,
potrage, zastupanja i monitoringa različitih usluga koje korisniku obezbjeđuju socijalne izdrvstvene
službe. Taj proces omogućava voditelju slučaja da koordiniše aktivnosti različitih profesionalaca i službi
u okviru timskog rada, čime se proširuje pristupačnost i djelotvorost ponuđenih uslugaza korisnika.
Ovim se umanjuju problem koji nastaju iz fregmentacije usluga, fluktuacije osoblja i neodgovarajuće
saradnje među pružaocima usluga.
Prema Vitakeru i saradnicima (2006), počeci vođenja slučaja vezuju se za nastanak profesije socijalnog
rada, a ono ostaje integralni dio prakse i u XXI vijeku. U pitanju je perspektiva prakse usmjerene na
osobu u okruženju i usmjerene na snage. Sastavni dio prakse je razvoj i unapređenje sistema podrške,
što obuhvata sistem usluga, resurse, mogućnosti i prirodne i neformalne sisteme socijalne podrške, te
unapređenje dobrobiti pojedinca, porodice i zajednice. Pored rada sa sistemima, praksa podrazumijeva
uspostavljanje saradničkog i pomagačkog odnosa praktičara i klijenta, pa se vještine neposredne prakse
integrišu s administrativnim strategijama shodno konkretnom sistemu u kome se odvija praksa (najčešće
socijalna zaštita i zdravstvo), konkretnom okruženju prakse i specijalizaciji.
Vođenje slučaja je metod socijalnog rada, u kojem se u saradnji s korisnikom procjenjuju potrebe,
aranžiraju i koordiniraju usluge, obavlja monitoring i evaluacija i zastupaju najbolji interes korisnika, ali
se ne smatra profesijom već saradničkom itrans-disciplinarnom praksom. Prema nekim autorima, fokus
vođenja slučaja je „stvaranje klijentove mreže podrške“ koje ima tri komponente:
1. briga o sebi, koja se usmjerava na podrškui razvoj sposobnosti korisnika za aktivnosti
brige o sebi
2. profesionalna briga, koja je usmjerena naangažovanje različitih pružaoca usluga
3. komponenta međusobne brige, do koje se dolazi procjenom i podsticanjem korisnikove
socijalne mreže.
17. Aktivnosti stručnog radnika na materijalnim davanjama

Član 13
Stručni radnik na materijalnim davanjima:
1) pribavlja podatke za ostvarivanje materijalnog davanja;
2) procjenjuje stanje i potrebe korisnika, posebno da li korisnik pripada grupama koje se posebno
štite, u skladu sa zakonom;
3) sačinjava nalaz i mišljenje;
4) motiviše i uključuje korisnika u odgovarajuće vidove aktivacije, učestvuje u otklanjanju
prepreka za uključivanje u zajednicu i aktivaciju i obezbjeđuje odgovarajuću podršku;
5) zajedno sa korisnikom sačinjava individualni plan aktivacije, prati sprovođenje plana, sagledava
i evaluira njegove ishode;
6) pruža podršku voditelju slučaja i učestvuje kao član tima u sprovođenju aktivnosti iz
individualnog plana usluga;
7) daje preporuke za dodatane usluge i mjere koje su potrebne za stabilizovanje stanja korisnika;
7a) evidentira kontakte sa korisnikom i značajnim licima za korisnika na obrascu iz člana 30 stav
3 tačka 4 ovog pravilnika; i
8) obavlja i druge poslove u skladu sa aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Centra.

18. Aktivnosti stručnog radnika na pravnim poslovima

Član 14
Stručni radnik na pravnim poslovima:
1) informiše korisnika o postupcima za ostvarivanje prava, njegovim pravima i obavezama;
2) vrši provjeru prihvatljivosti dokaza i priložene dokumentacije;
3) kod nadležnih organa pribavlja dokaze o kojima ti organi vode evidencije;
4) obavlja radnje u vezi pokretanja sudskih i drugih postupaka iz porodičnih odnosa i u drugim
slučajevima kada su učešće ili aktivna legitimacija organa starateljstva propisani zakonom;
5) pruža konsultativnu podršku voditelju slučaja i stručnom radniku na materijalnim davanjima;
6) obavlja i druge poslove u skladu aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Centra.
 19. Timski rad (stručni tim)

Član 18
U Centru se pored stalnih stručnih i savjetodavnih tijela, mogu obrazovati i povremena stručna tijela.

Stručni tim se obrazuje kada:

1) je potrebno izvršenje poslova koji se obavljaju timski saglasno zakonu ili podzakonskim aktima;
2) je potrebno donijeti odluku o zasnivanju usvojenja;
3) se razmatra izvještaj o radu staraoca;
4) se odlučuje o davanju odobrenja staratelju za preduzimanje radnje ili posla koji prelazi okvire
redovnog poslovanja i upravljanja imovinom štićenika;
5) je potrebno donijeti odluku o porodičnom smještaju-hraniteljstvu, porodičnom smještaju i
smještaju djeteta u ustanovu; i
6) u drugim slučajevima.

Stručni tim se obrazuje kada:

1) se razmatra izvještaj o radu staraoca;
2) se daje odobrenje staraocu za obavljanje poslova u skladu sa zakonom;
3) je potrebno donijeti odluku o porodičnom smještaju-hraniteljstvu i porodičnom smještaju;
4) je potrebno donijeti odluku o zasnivanju usvojenja; i
5) u drugim slučajevima.

20. Postupak prijema

Član 25
Stručni radnik na materjalnim davanjima vrši prijem podnosioca zahtjeva ili lica koje je prijavilo
slučaj ( u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva).
Prijem obuhvata: prijem podnesaka, prijem telefonskih poziva ili lični kontakt sa korisnikom, pomoć
u sastavljanju odgovarajućeg podneska podnosiocu zahtjeva, prijemnu procjenu podneska, pružanje
potrebnih informacija podnosiocu zahtjeva, upućivanje na druge nadležne organe i organizacije, kao i
otvaranje slučaja u Centru.
Pored stručnog radnika iz stava 1 ovog člana, poslove prijema može da obavlja stručni radnik na
osnovnim stručnim poslovima socijalne i dječje zaštite i stručni radnik na pravnim poslovima, uz
podršku radnika na administrativno-finansijskim poslovima.
 21. Prihvatanje i razmatranje prijava u CSR

Član 26
Stručni radnik iz člana 25 ovog pravilnika, obavještava podnosioca zahtjeva o nadležnostima Centra,
vodi intervju sa podnosiocem zahtjeva i na osnovu tih podataka i priložene dokumentacije popunjava
Prijemni list.
Ako je zahtjev iz stava 1 ovog člana, upućen putem pošte, faksa, elektronskom poštom i sl., stručni
radnik zadužen za prijem bilježi prijem zahtjeva i razmatra i provjerava podatke iz zahtjeva, kao i
provjerava da li je slučaj ranije bio na evidenciji Centra.
Nakon obavljenih radnji iz st.1 i 2 ovog člana, stručni radnik zadužen za prijem, prosljeđuje slučaj
rukovodiocu stručne službe, odnosno voditelju slučaja ili drugom zaduženom stručnom radniku, ako se
zahtjev odnosi na:
1) fizičko, emocionalno ili seksualno zlostavljanje i zanemarivanje djeteta;
2) dijete koje nema roditelje, odnosno čiji roditelji ili staratelji nijesu u stanju da se brinu o djetetu;
3) dijete koje ispoljava probleme u ponašanju;
4) dijete čije potrebe za njegom prevazilaze mogućnosti njegove porodice;
5) roditelje koji se spore oko načina njege i staranja o djetetu;
6) lice starije od 67 godina života ili lice sa invaliditetom;
7) odrasle žrtve nasilja u porodici, lica sa invaliditetom i stara lica za koja postoji sumnja da su
zanemarivana, zlostavljana ili eksploatisana; i
8) drugo u skladu sa zakonom.

Ciljevi prijema su brz i efikasan pristup uslugama. Efikasno reagovanje na problem i potrebe
korisnika, kao i procjenu hitnosti i određivanje prioriteta reagovanja. prikupljanje podataka tokom
prijema zasnovano je na naturalističkim tehnikama procjene (intervju i opservacija), kao i pregled
dokumentacije.
Na osnovu ovih postupaka donosi se odgovarajuća odluka o potrebi daljeg rada i otvaranju
slučaja i određuje prioritet reagovanja.
Prijem se završava na sledeća tri načina: 1) slučaj se ne otvara; 2) upućivanjem na druge službe u
zajednici i 3) otvaranjem rada na slučaju.

22. Stepeni prioriteta postupanja koji se koriste u CSR

Član 29
Stručni radnik na prijemu određuje prioritet postupanja na jedan od sljedećih načina:
 1) neodložno, ako prikupljeni podaci ukazuju da je dijete, odraslo i staro lice u visokom riziku,
postupak početne procjene započinje odmah, a neodložna intervencija treba da se sprovede što
prije, najduže u roku od 24 sata;
2) hitno, ako prikupljeni podaci ukazuju da je dijete, odraslo i staro lice u umjerenom riziku,
postupak početne procjene treba početi što prije, najdalje u roku od tri dana (72 sata) po prijemu
saznanja o korisniku i porodici; i
3) redovno, ako prikupljeni podaci ukazuju da bezbijednost djeteta, odraslog i starog lica nije
ugrožena, ili da su rizici niski, postupak početne procjene treba početi što prije, najdalje sedam
radnih dana po prijemu obavještenja ili drugih saznanja o slučaju.

23. Upisnik odbačenih prijava

Član 28
Upisnik odbačenih prijava sadrži hronološki poređane prijemne listove koji sadrže bilješke o
obustavljanju postupka po prijavi zlostavljanja sa potvrdom supervizora.
Upisnik odbačenih prijava se vodi odvojeno, u obliku tvrdo ukoričene knjige formata A-4, na čijim
koricama je u lijevom gornjem uglu ispisan naziv i sjedište Centra, u desnom gornjem uglu - oznaka
"Povjerljivo", a na sredini naziv: "Upisnik odbačenih prijava za __________. godinu".

24. Dosije korisnika

Kada stručni radnik na prijemu dobije prijavu zlostavljanja, dužan je da popunjeni Prijemni list
dostavi rukovodiocu stručne službe ili supervizoru, i u slučaju kada na osnovu okolnosti iz stava 2 ovog
člana procijeni da je prijava neosnovana.
Ako rukovodilac stručne službe, odnosno supervizor procijeni da je prijava zlostavljanja neosnovana,
to potvrđuje bilješkom u Prijemni list, a postupanje po prijavi se obustavlja i registruje u Upisnik
odbačenih prijava. (dio čl. 27)

Član 30
Za svakog korisnika formira se Dosije korisnika.
U Dosije korisnika ulažu se svi zahtjevi i drugi podnesci.
Najkasnije 30 dana od dana otvaranja rada na slučaju u Dosije korisnika ulaže se:
1) Prijemni list sa prijemnom procjenom (obrazac PL);
2) Procjena - djeca i mladi ili Procjena - odrasli i stari, sa rezultatima početne procjene (obrazac
PR-1 i PR- 2);
3) Plan usluga (obrazac PU);
4) List praćenja kontakata i rada na slučaju (obrazac LPK);
 5) upravni i drugi akti, nalozi i dopisi;
6) medicinska dokumentacija;
7) bilješke o rezultatima usmjerene ili ponovne procjene stanja i potreba korisnika
8) nalaz i mišljenje (obrazac NM-OS);
9) izvještaji pružaoca usluga o korisniku; i
10) Završetak rada sa korisnikom i zatvaranje rada na slučaju (obrazac ZR).
Obrasci iz stava 3 tač. 1, 2, 3, 4, 8 i 10 ovog člana čine sastavni dio ovog pravilnika.
Omot Dosijea korisnika vodi se na obrascu CSR-D, koji čini sastavni dio ovog pravilnika.

25. Porodični dosije

Član 31
Ukoliko više od jednog člana porodice koristi usluge Centra, formira se Porodični dosije.
Za vođenje Porodičng dosijea koristi se Dosije korisnika, s tim što se među članovima porodice
određuje nosilac Porodičnog dosijea, a na omotu, pored registarskog broja nosioca, upisuju se i
registarski brojevi ostalih korisnika članova porodice.
U Porodičnom dosijeu posebno se grupiše dokumentacija za svakog člana porodice, ukoliko članovi
porodice koriste različita prava.
Format za Porodični dosije treba da ima mogućnost ulaganja službenih akata u posebne pregrade.

26. Procjena

Član 33
Nakon otvaranja slučaja, donošenja odluke o nivou prioriteta i određivanja voditelja slučaja počinje
procjena, koja je osnov za određivanje sadržaja rada sa korisnikom, radi pružanja usluga.
Procjena traje najduže deset radnih dana.
U izuzetnim slučajevima, po odobrenju supervizora odnosno rukovodioca stručne službe, vremensko
trajanje procjene može se produžiti za još 30 dana.
Odluka o osnovnom sadržaju rada donosi se uz aktivno učešće i saradnju korisnika i njegove
porodice.

27. Planiranje procjene

Član 34
Procjena se planira na osnovu raspoloživih podataka i saznanja o slučaju.
 Voditelj slučaja, uz konsultaciju sa supervizorom, odnosno rukovodiocem stručne službe, planira sa
kim će kontaktirati, koje druge službe i stručni radnici će biti uključeni u postupak, metode prikupljanja
podataka i vremenski okvir za sprovođenje potrebnih aktivnosti.
Voditelj slučaja, bez najave, može posjetiti porodicu ako ima saznanja da se dijete, odnosno odraslo i
staro lice, nalazi u neposrednoj opasnosti, kao i ako bi najava posjete porodici mogla da ugrozi
bezbjednost djeteta, odraslog i starog lica ili onemogući prikupljanje podataka odnosno utvrđivanje
činjenica neophodnih za zaštitu, u skladu sa zakonom.

28. Postupci procjene

Član 35
U okviru procjene realizuje se:
1) opservacija i razgovor sa korisnikom, kada u porodici korisnika ima djece, obavezno se
razgovara sa svom djecom;
2) opservacija i razgovor sa članovima porodice (ukljućujući i srodnike koji ne žive sa porodicom i
druga značajna lica iz korisnikovog okruženja);
3) direktna opservacija životnih uslova djeteta, odnosno odraslog i starog lica i porodice;
4) prikupljanje i analiziranje pristupačnih informacija iz različitih izvora; i
5) pribavljanje relevantnih podataka od stručnjaka drugih službi i drugih lica koja su u kontaktu sa
djetetom, odnosno odraslim i starim licem i porodicom.

29. Sadržaj procjene

Član 36
Procjena obuhvata:
1) procjenu situacije i potrebu djeteta, odnosno odraslog i starog lica i porodice, uključujući i
navode iz podneska: bezbjednost korisnika, rizici, socijalna istorija, potrebe korisnika i porodice
i podaci o incidentu koji je izazvao zabrinutost ili teškoću koju identifikuje porodica ili organ,
odnosno organizacija, i to:
- opis i procjena stanja i potreba djeteta, odnosno odraslog i starog lica (lična svojstva
i potrebe korisnika, i to: rani razvoj korisnika i uticaj ranog razvoja na aktuelno
funkcionisanje, zdravstvene potrebe, obrazovanje, kognitivno funkcionisanje,
emocionalno stanje i ponašanje, identitet, predstavljanje u društvu, vještine korisnika
za brigu o sebi, porodični i socijalni odnosi, dnevne aktivnosti i interesovanja,
formalno-pravni status i drugo);
- opis i procjena porodičnog funkcionisanja (porodična istorija i aktuelno
funkcionisanje, podrška šire porodice: lična svojstva roditelja odnosno staratelja i
 drugih članova porodice, fizičko i mentalno zdravlje, zloupotreba nedozvoljenih
supstanci, mentalna ometenost, zlostavljanje u djetinstvu i drugo);
- opis i procjena faktora sredine (zaposlenost, prihodi, stambena situacija, položaj
porodice u zajednici, resursi zajednice);
- sumarna procjena, što uključuje procjenu snaga, lične, porodične i resurse zajednice
koji mogu doprinijeti prevladavanju problema ili teškoća i procjenu bezbjednosti i
opis rizika, odnosno glavnih oblasti problema;
2) rad sa porodicom na stvaranju bezbjedne situacije za dijete, odnosno odraslog i starog lica,
odnosno prevladavanje aktuelne teškoće ako je indikovano; i
3) preduzimanje postupaka za zaštitu djeteta, odnosno odraslog i starog lica i usluga koje treba da
prevaziđu postojeću situaciju.

30. Izvještavanje o rezultatima procjene

Član 37
Sa rezultatima procjene treba da budu upoznati:
1) roditelj ili staratelj djeteta, odnosno lice koje se neposredno stara o djetetu;
2) dijete, u skladu sa uzrastom i zrelošću; i
3) odraslo i staro lice u skladu sa sposobnošću da primi potrebne informacije, kao i član porodice,
staratelj odnosno lice koje se neposredno stara o odraslom ili starom licu.
Izvještavanje o rezultatima procjene ne vrši se ako to može da ugrozi bezbjednost korisnika.
O načinu izvještavanja o rezultatima procjene potrebno je odobrenje supervizora odnosno
rukovodioca stručne službe. Podaci o procjeni unose se u obrasce PR-1 i PR-2.

31. Individualni plan usluga

Član 41
Individualni plan usluga za dijete, odraslo i staro lice sačinjava se najkasnije u roku od deset dana po
okončanju procjene.
Plan iz stava 1 ovog člana, u zavisnosti od slučaja, može uključiti: plan nadzora nad vršenjem
roditeljskog prava, plan staranja, učešće u izvršenju vaspitnih mjera i drugih obaveza, plan stalnosti za
dijete, plan za osamostaljivanje, plan pomoći žrtvi u slučajevima porodičnog nasilja, plan prilagođavanja
korisnika i porodice, plan podrške korisniku i porodici, plan kontakata roditelja i srodnika sa djetetom i
druge planove u zavisnosti od procijenjenih problema i potreba korisnika i porodice.
Plan iz stava 1 ovog člana može se proširiti najkasnije u roku od 60 dana, ako se tokom realizacije
sačinjenog individualnog plana usluga ukaže potreba da se proširi ili izradi detaljniji plan.
Sadržina plana iz stava 1 ovog člana data je na obrascu PU.

32. Učešće u planiranju

Član 42
Pored voditelja slučaja u sačinjavanju planova, učestvuju i:
1) dijete, u skladu sa uzrastom i zrelošću, odnosno odraslo i staro lice, u skladu sa svojim
sposobnostima i na način koji će obezbijediti njegovo učešće;
2) roditelj ili staralac djeteta, odnosno staralac odraslog i starog lica;
3) druge značajne osobe iz okruženja korisnika;
4) lice kod koga je dijete odnosno, odraslo i staro lice smješteno (srodnik, hranitelj i sl.) ili
predstavnik ustanove za smještaj;
5) predstavnici drugih organa i organizacija, koji treba da obezbijede zaštitu ili pružaju neke usluge
djetetu, odnosno odraslom i starom licu i porodici.
Planiranje se može organizovati u vidu zajedničkih sastanaka ili odvojenih kontakata i konsultacija sa
licima iz stava 1 ovog člana ili u vidu konferencije slučaja.
Ako voditelj slučaja ne može da uključi potrebna lica za razvijanje plana, u Dosijeu korisnika opisuje
preduzete aktivnosti da se ova lica uključe, kao i razloge za njihovo neuključivanje.
Svi učesnici potpisuju plan, a rukovodilac stručne službe, odnosno supervizor, odobrava i potpisuje
plan.
Voditelj slučaja obezbjeđuje da sve uključene strane, odnosno učesnici dobiju primjerak plana,
odnosno izvod iz plana, uz poštovanje povjerljivosti.
Ako bilo koja od strana uključenih u njegovo donošenje, ne potpiše plan, na planu se bilježi razlog
nepotpisivanja.

33. Određivanje cilja stalnosti u planu

Član 45
Ako je plan stalnosti dio indivudualnog plana usluga, podrazumijeva obavezu određivanja cilja
stalnosti i postupke koji su potrebni da bi se taj cilj dostigao.
Cilj stalnosti određuje se na osnovu pregleda usluga koje su pružene porodici i djetetu, preduzetih
mjera zaštite, kao i potreba djeteta i porodice.
Planom stalnosti za dijete određuje se datum (mjesec i godina) kada će se dostići jedan od sljedećih
ciljeva stalnosti:
1) ostanak djeteta sa roditeljem, odnosno roditeljima;
2) povratak djeteta u porodicu;
3) smještaj djeteta kod srodnika ili staraoca;
 4) usvojenje djeteta;
5) osamostaljenje djece i mladih; i
6) drugi stalni životni aranžman.

Ako je dijete privremeno odvojeno od roditelja, prvi cilj stalnosti je povratak roditeljima, osim:
1) ako dijete nema žive roditelje ili su roditelji nepoznati ili se sa njima ne može stupiti u kontakt
posle potrage od najmanje šest mjeseci;
2) ako su roditelji dali saglasnost za usvojenje djeteta;
3) ako su roditelji zloupotrijebili roditeljsko pravo ili grubo zanemarili roditeljske dužnosti tako da
je potrebno ograničenje ili lišenje roditeljskog prava; i
4) ako za dijete nije moguće obezbijediti bezbjedno okruženje uz roditelja, u razumnom
vremenskom periodu (najduže dvije godine) uz primjenu svih pristupačnih usluga.
Za djecu koja su izdvojena iz porodice, Centar će, najkasnije 12 mjeseci od dana donošenja plana
stalnosti, razmotriti cilj stalnosti i izmijeniti plan po potrebi.

34. Planiranje kontakata roditelja i srodnika sa djetetom u planu

Član 46
Plan kontakata roditelja i srodnika sa djetetom sastavni je dio individualnog plana usluga u
situacijama kada dijete ne živi sa svojim roditeljima.
Planom kontakata iz stava 1 ovog člana određuje se učestalost i vrsta kontakata sa roditeljima,
srodnicima i drugim licima iz okruženja značajnim za dijete.
Plan kontakata iz stava 1 ovog člana, sadrži podatke, o:
1) uzrastu i razvoju djeteta;
2) prilagođenosti na smještaj;
3) odnosu sa staraocem, hraniteljem ili vaspitačem;
4) tome da li su posjete roditelja odgovarajuće, odnosno u interesu djeteta, uključujući i procjenu
rizika;
5) vrsti kontakata djeteta sa pojedinim licima; i
6) konkretnom načinu i učestalosti kontakata djeteta sa roditeljima, braćom i sestrama i drugim
srodnicima.
Kontakti roditelja, srodnika i djeteta se bilježe u Dosijeu korisnika.
Voditelj slučaja obavještava roditelje i srodnike djeteta o pravilima ograničenja kontakata i bilježi
obavještenje u Dosijeu korisnika.
U slučaju spora o pravilima i ograničenjima kontakata u smislu stava 5 ovog člana, voditelj slučaja
obavještava roditelje, odnosno srodnike o mogućnosti pokretanja sudskog postupka.
 35. Plan za osamostaljivanje

Član 47
Za djecu i mlade koji ne žive sa svojim roditeljima, odnosno usvojiocima i drugu djecu i mlade za
koje se tokom procjene i pružanja usluga utvrdi da im je potrebna podrška za osamostaljivanje,
najkasnije sa navršenih 14 godina života sačinjava se individualni plan usluga koji sadrži plan za
osamostaljivanje.
Planom za osamostaljivanje utvrđuju se aktivnosti koje omogućavaju djeci i mladima pripremu za
prelazak iz strukturisanog, nadgledanog okruženja u samostalan život i sticanje životnih vještina koje će
ih osnažiti i osamostaliti.

36. Kontakti sa korisnikom tokom rada na slučaju

Član 49
Kada korisnik koristi usluge prema sačinjenom planu i živi u svjoj kući, nezavisno od toga ko
obezbjeđuje usluge, voditelj slučaja će najmanje jednom u dva mjeseca obaviti telefonski razgovor ili
neposredni kontakt sa korisnikom, a ako je u pitanju dijete i sa roditeljem sa kojim dijete živi, odnosno
sa licem koje se neposredno stara o djetetu.
Korisnik koji koristi usluge van svoje kuće, kontakt podrazumijeva najmanje:
1) za djecu i mlade jedan neposredni kontakt tokom prvog mjeseca smještaja, a nakon toga
najmanje tri puta godišnje;
2) za odraslo i staro lice jedan neposredni kontakt tokom prvog mjeseca smještaja, a nakon toga,
najmanje dva puta godišnje ako je na porodičnom smještaju, odnosno najmanje jednom godišnje
ako je smješten u ustanovu.
Dio kontakata sa korisnicima iz stava 2 ovog člana odvija se bez prisustva drugih lica, a najmanje
jednom godišnje uključuje i opservaciju mjesta gdje korisnik živi.
Kontakti sa korisnikom i drugim značajnim licima za korisnika, kao i kontakti sa voditeljem slučaja,
internim i eksternim saradnicima u svim fazama rada na slučaju, aktivnosti, dešavanja i zapažanja tokom
rada sa korisnikom i drugim značajnim licima bilježe se na obrascu LPK.

37. Ponovni pregled

Ponovni pregled i evaluacija rada na slučaju

Član 50
 Individualni planovi usluga kontinuirano se prate i pregledaju, a preduzete usluge, mjere i
intervencije se dokumentuju, usklađuju i mijenjaju prema postavljenim ciljevima.

Ponovni pregled

Član 51
Ponovni pregled vrši se na osnovu rezultata evaluacije najmanje svakih šest mjeseci od dana
donošenja individualnog plana usluga, osim ako planom nije predviđeno da period bude kraći.
Za odrasla i stara lica smještena u ustanovu ili na porodičnom smještaju za prve dvije godine
smještaja ponovni pregled vrši se svakih šest mjeseci, a nakon toga najmanje jednom godišnje, a za lica
starija od 67 godina života, ponovni pregled vrši se jednom godišnje.
Ako dođe do značajnih izmjena u potrebama korisnika i porodice za uslugama, potrebno je ponovo
utvrditi da li korisnik, odnosno porodica ispunjava uslove za ostvarivanje prava iz socijalne i dječje
zaštite.

Način vršenja ponovnog pregleda i evaluacije

Član 52
Ponovni pregled odvija se kroz supervizijski pregled, u okviru kolegijuma stručne službe ili na
posebno organizovanoj konferenciji za ponovni pregled slučaja.
U ponovnom pregledu i evaluaciji učestvuju voditelj slučaja i rukovodilac stručne službe, odnosno
supervizor u skladu sa okolnostima, spremnošću i sposobnošću za učešće, korisnik, njegov roditelj ili
staralac ili druga lica iz okruženja značajna za korisnika, predstavnici drugih organa, ustanova i drugih
organizacija koje pružaju uslugu korisniku.
Ako nije moguće obezbijediti učešće korisnika u ponovnom pregledu i evaluaciji, razlozi se
obrazlažu i bilježe u Dosije korisnika.
Prije okončanja rada na slučaju, potrebno je ponovo procijeniti potrebe korisnika i porodice za
uslugom i postojeće rizike.
Rezultati ponovnog pregleda i evaluacije unose se na obrascu LPK.

Izmjena individualnog plana usluga nakon ponovnog pregleda i evaluacije

Član 53
Na osnovu rezultata ponovnog pregleda i evaluacije može se promijeniti individualni plan usluga za
dijete, odraslo i staro lice.
Svi učesnici u planiranju iz člana 42 ovog pravilnika potpisuju izmijenjeni plan, a rukovodilac
stručne službe odnosno supervizor odobrava i potpisuje plan.
 Voditelj slučaja obezbjeđuje da učesnici dobiju primjerak plana, odnosno izvod iz plana, uz
poštovanje povjerljivosti.
Ako bilo ko od učesnika ne potpiše izmijenjeni plan, na planu se o tome stavlja bilješka i razlog zbog
nepotpisivanja.

38. Vanredni ponovni pregled i evaluacija

Član 54
Vanredna evaluacija i ponovni pregled rada na slučaju obavlja se za:
1) dijete koje je bilo smješteno kod tri različita pružaoca usluga; i
2) za dijete kome je određeno usvojenje, a više od godinu dana nije usvojeno.

39. Završetak rada sa korisnikom

Član 55
Rad sa korisnikom, odnosno pružanje usluga korisniku završava se, ako:
1) korisnik više ne ispunjava uslove za korišćenje usluge;
2) je korisnik odustao od korišćenja usluga;
3) korisniku dalje usluge nijesu potrebne;
4) je predviđeno vrijeme trajanja usluge isteklo;
5) se mladi osamostale ili je dijete steklo poslovnu sposobnost prije punoljetstva;
6) je korisnik preminuo, odnosno proglašen za umrlog;
7) i drugo, u skladu sa zakonom.

40. Dokumentovanje završetka rada sa korisnikom

Član 56
Voditelj slučaja dužan je da zabilježi sljedeće podatke o završetku rada sa korisnikom:
1) razlog za završetak rada na slučaju;
2) kratak pregled obezbjeđenih usluga, uključujući i napredak koji je postignut u skladu sa ciljem
socijalne i dječje zaštite;
3) procjenu preostalih rizika, što uključuje i procjenu aktuelnog stanja korisnika i porodice,
njihovih potreba, snaga i rizika; i
4) konačne preporuke, što uključuje i preporuke za eventualni budući rad sa korisnikom.
 Centar će zatvoriti rad na slučaju po predviđenim kriterijumima najkasnije 120 dana od posljednjeg
direktnog kontakta sa korisnikom i odložiti Dosije korisnika u pasivu.
Odluka o zatvaranju rada i dokumentovani podaci pregledaju se od strane rukovodioca stručne službe
odnosno supervizora prije odlaganja Dosijea korisnika u pasivu.
O završetku rada sa korisnikom izvještava se na obrascu ZR.

41. Aktivnosti zaposlenih u CSR u slučaju nasilja u porodici

Stručnan radnik/radnica centra za socijalni rad kada od bilo koga i na bilo koji način u svom radu
sazna o nasilju u porodici, prijaviće bez odlaganja policiji sumnju da je počinjeno nasilje.

1) Odmah, bez odlaganja, kontaktirati žrtvu nasilja, u slučajevima kada se o nasilju sazna od drugih
institucija.
2) Izraditi službenu zabilješku o saznanjima o porodičnom nasilju i o slučaju.
3) Službena zabilješka treba da sadrži podatke o žrtvama nasilja, postojanju eventualnih ranijih
prijava, načinu počinjenja i svim dostupnim informacijama i obavještenjima o slučajevima i o
učiniocu nasilja.
4) O svakoj preduzetoj radnji, u slučaju nasilja u porodici izraditi službenu zabilješku, izvještaj ili
zapisnik.
5) Žurno oformiti spis predmeta.
6) Upoznati žrtvu sa svim njenim pravima i načinima ostvarivanja prava (nadležnosti i postupanja
centara za socijalni rad, s mjerama i radnjama koje će centri u daljem postupanju preduzeti na
zaštiti sigurnosti žrtve i djece)
7) Posebnu pažnju obratiti u slučajevima nasilja u porodici kada je u pitanju žrtva – dijete.
8) U slučajevima vezanim uz nasilje u porodici na štetu djece rukovodeći se načelom najboljeg
interesa djeteta, pažljivo razmotriti jesu li u potpunosti zaštićena prava i interesi djeteta, te u
suprotnom djetetu imenovati posebnog stratelja/starateljku za potrebe svih postupaka.
9) S posebnom pažnjom omogućiti žrtvi da ispriča sve činjenice vezane za porodičnu situaciju i
nasilje (dužina trajanja, način nasilja, djeca...).
10) Ostvariti i održavati kontakt s obrazovnim ustanovama u slučajevima nasilja nad djecom.
11) Ostvariti i kontakt sa zdravstvenim ustanovama u slučajevima nasilja u porodici.
12) U slučaju potrebe, po pozivu policije doći u porodicu i pružiti potrebnu pomoć žrtvama nasilja.
13) Napraviti procjenu rizika.
14) Izraditi sigurnosni individualni plan zaštite za žrtvu.
15) Pratiti sprovođenje sigurnosnog plana.
16) Ukoliko žrtva traži smještaj izvan svoje porodice, ostvariti saradnju sa skloništem ili nevladinom
organizacijom koja pruža smještaj žrtvama.
17) Po potrebi mijenjati i prilagođavati sigurnosne planove zaštite žrtve nasilja.
18) Pripremiti žrtvu nasilja za sud.
 19) Po potrebi pratiti žrtvu nasilja na sud.
20) Posebno izraditi planove za djecu (sigurnost, škola, doktori...).
21) Policiji i tužilaštvu omogućiti uvid i dostaviti svu dokumentaciju vezanu za saznanja o nasilju u
porodici.
22) Učestvovati u sudskim postupcima, ne samo na poziv sudova, već i u slučajevima kada centar
procijeni rizik.
23) Omogućiti kontakte u kontrolisanim uslovima djeci s učiniocima nasilja.
24) Kontaktirati porodicu u vremenskim intervalima (od mjesec dana, kontinuirano tokom jedne
godine od dana kada se saznalo za nasilje).
25) Po mogućnosti odrediti jednu osobu za vođenje slučaja sa kojom će žrtva nasilja uvijek
kontaktirati (voditelj/voditeljka slučaja).
26) Voditelj/voditeljka slučaja o svim saznanjima o slučaju izvjestiće tim i sprovoditi i pratiti
dinamiku postupka.
27) U dogovoru sa službama zdravstvene zaštite i obrazovno-vaspitnim ustanovama razviti za dijete
– žrtvu nasilja Plan podrške.
28) U saradnji sa službama zdravstvene zaštite i obrazovno-vaspitnim ustanovama pružiti podršku
djetetu – žrtvi nasilja na osnovu Plana podrške.

Zakon o zaštiti od nasilja u porodici:

Aktivnosti predviđene ovim Zakonom:
- dužnost prijavljivanja
- hitna intervencija
- plan pomoći žrtvi
- socijalna zaštita
- pravna pomoć
- obezbjeđenje žrtve
- povjerljivost postupanja
- povjerljivo lice
- MD tim i princip saradnje
- strategija zaštite (o svakoj stavci u Zakonu ima više)

42. Aktivnosti zaposlenih u CSR u postupku zasnivanja usvojenja

Član 121
Usvojenje je poseban oblik porodično-pravne zaštite djece bez roditelja ili bez odgovarajućeg
roditeljskog staranja, kojim se zasniva roditeljski, odnosno srodnički odnos.

Član 135
Usvojenje se zasniva odlukom organa starateljstva.
 Član 136
Za vođenje postupka zasnivanja usvojenja nadležan je organ starateljstva mjesta prebivališta,
odnosno boravišta djeteta, ako se njegovo prebivalište ne može utvrditi.
Lice koje želi usvojiti dijete podnosi zahtjev organu starateljstva preko ministarstva nadležnog za
poslove socijalnog staranja. Bliže uslove o načinu podnošenja zahtjeva i vođenju evidencije propisaće
ministarstvo nadležno za poslove socijalnog staranja.
U postupku zasnivanja usvojenja isključena je javnost.

Član 137
Organ starateljstva, na osnovu priloženih, odnosno po službenoj dužnosti pribavljenih dokaza,
utvrđuje da li su ispunjeni uslovi za zasnivanje usvojenja propisani ovim zakonom.
Organ starateljstva po službenoj dužnosti pribavlja mišljenje o podobnosti lica koje želi da usvoji od
organa starateljstva njegovog prebivališta, porodičnog savjetovališta, drugih odgovarajućih ustanova,
kao i obrazloženo mišljenje odgovarajućih stručnjaka (socijalni radnik, psiholog, doktor, pedagog i dr.).

Član 138
U postupku zasnivanja usvojenja roditelj djeteta, bračni supružnik lica koje namjerava usvojiti i dijete
daju svoj pristanak za usvojenje pred organom starateljstva koji vodi postupak ili organom starateljstva
svog prebivališta, odnosno boravišta, ako se prebivalište ne može utvrditi.
Ako je pristanak dat pred organom koji ne vodi postupak zasnivanja usvojenja, ovaj organ će ovjereni
zapisnik odmah dostaviti organu koji vodi postupak.
Dijete svoj pristanak na usvojenje daje bez prisustva roditelja i lica koje ga želi usvojiti.

Član 139
Roditelj svoj pristanak na usvojenje može dati i prije pokretanja postupka zasnivanja usvojenja, ali
tek kad dijete navrši tri mjeseca života.
Organ starateljstva će roditelja, prije nego on da pristanak na usvojenje, upoznati sa pravnim
posljedicama njegovog pristanka i usvojenja.
Pristanak se daje na zapisnik, a ovjereni prepis zapisnika uručuje se roditelju.
Roditelj može odustati od pristanka na usvojenje u roku od 30 dana od potpisivanja zapisnika iz stava
3 ovog člana.
Roditelj čiji pristanak na usvojenje djeteta nije potreban, kao i roditelj koji je pristao da dijete usvoje
njemu nepoznati usvojioci, nije stranka u postupku.

Član 140
U postupku zasnivanja usvojenja organ starateljstva upozoriće usvojioce na obavezu iz člana 122 stav
2 ovog zakona.
U postupku zasnivanja usvojenja organ starateljstva upoznaće roditelje djeteta, usvojioce i dijete
starije od 10 godina sa pravnim posljedicama usvojenja.
 Član 141
Prije donošenja rješenja o zasnivanju usvojenja organ starateljstva može odlučiti da smjesti dijete u
porodicu budućih usvojilaca na period od šest mjeseci bez naknade, osim kad je usvojilac strani
državljanin.
Za vrijeme trajanja smještaja iz stava 1 ovog člana dijete će biti pod posebnim nadzorom organa
starateljstva kako bi se utvrdilo da li je usvojenje u njegovom najboljem interesu.

Član 142
U dispozitivu rješenja o zasnivanju usvojenja organ starateljstva navodi: lično ime, datum i mjesto
rođenja i državljanstvo usvojenika, lično ime jednog roditelja, matični broj i državljanstvo usvojilaca,
vrstu usvojenja i novo lično ime usvojenika.
Protiv rješenja o zasnivanju usvojenja može se podnijeti žalba u roku od osam dana od dana prijema
rješenja.
Usvojenje je zasnovano kad rješenje o zasnivanju usvojenja postane pravosnažno.
Organ starateljstva dužan je pravosnažno rješenje o zasnivanju usvojenja odmah dostaviti nadležnom
matičaru radi upisa u matični registar rođenih.
Matičar će upisati u matični registar rođenih podatke iz stava 1 ovog člana.

Član 143
Organ starateljstva vodi evidenciju i čuva dokumentaciju o usvojenju djece.
Podaci o usvojenju su službena tajna.
Uvid u spise predmeta o usvojenju dopustiće se punoljetnom usvojeniku, usvojiocu i roditelju djeteta
koji je dao pristanak da dijete usvoji očuh ili maćeha.
Organ starateljstva će dopustiti uvid u spise predmeta maloljetnom usvojeniku ukoliko utvrdi da je to
u njegovom interesu.
Bliže uslove o načinu vođenja evidencije i čuvanju dokumentacije, odnosno spisa predmeta,
propisaće ministarstvo nadležno za poslove socijalnog staranja.

43. Aktivnosti zaposlenih u CSR pri postavljanju staraoca

Član 178
Pod starateljstvo se stavlja dijete koje je bez roditeljskog staranja ili punoljetno lice koje nije u
mogućnosti da se stara o sebi, svojim pravima, interesima i obavezama.
Lice kojem se obezbjeđuje starateljska zaštita u smislu ovog zakona smatra se štićenikom.

Član 179
 Svrha starateljstva nad djetetom je da se zbrinjavanjem, vaspitanjem i obrazovanjem što potpunije
razvije njegova ličnost i da se osposobi za samostalan život i rad.
Svrha starateljstva nad drugim licem koje nije u stanju ili nije u mogućnosti da se stara o svojim
pravima i interesima je zaštita njegovih prava i interesa.
Starateljstvo ima za svrhu i obezbjeđivanje imovinskih i ostalih prava i interesa štićenika i drugih lica
kojima se pruža zaštita po odredbama ovog zakona.

Član 180
Odluku o stavljanju pod starateljstvo donosi organ starateljstva.
Odluka o stavljanju pod starateljstvo obavezno sadrži i plan staranja.
Odlukom o stavljanju pod starateljstvo organ starateljstva postavlja staratelja i odlučuje o smještaju
štićenika.
Ako štićenik ima imovinu, popis i procjenu vrijednosti imovine štićenika vrši komisija organa
starateljstva.

I. ORGAN STARATELJSTVA

Član 181
Poslove starateljstva organ starateljstva vrši preko imenovanog staraoca ili neposredno preko
stručnog lica.

Član 182
Organ starateljstva preduzima potrebne mjere da se na najbolji način ostvari svrha starateljstva.
Organ starateljstva u pripremanju, donošenju i sprovođenju rješenja i pojedinih mjera koristi sve
oblike socijalne zaštite, metode socijalnog i drugog stručnog rada, kao i usluge socijalnih, zdravstvenih,
vaspitno-obrazovnih i drugih organizacija i ustanova.

Član 183
Organ starateljstva može obrazovati savjetodavno stručno tijelo sastavljeno od odgovarajućih
stručnjaka (doktora, pedagoga, pravnika, psihologa, socijalnog radnika i dr.) sa zadatkom da razmatra
stručna pitanja i daje predloge za preduzimanje pojedinih mjera starateljstva.

Član 184
Prilikom stavljanja pod starateljstvo i postavljanja staraoca, organ starateljstva je dužan da
blagovremeno preduzima sve mjere u cilju pravilnog ostvarivanja zadataka starateljstva u pogledu
ličnosti i imovine štićenika.

Član 185
Organ starateljstva stalno prati i ispituje uslove pod kojima žive štićenici, naročito maloljetnici i
kontroliše njihov smještaj, vaspitanje, zdravstveno stanje, osposobljavanje za samostalan život,
društvenu sredinu u kojoj žive, društvene odnose koje održavaju, kao i kako se upravlja njihovom
imovinom i kako se štite njihova prava i interesi.

Član 186
Organ starateljstva koji je donio odluku o stavljanju nekog lica pod starateljstvo čija se imovina
nalazi na teritoriji druge opštine može povjeriti staranje o imovini tog lica organu starateljstva one
opštine na čijoj se teritoriji nalazi ta imovina.
Organ starateljstva kome je povjereno staranje o imovini lica pod starateljstvom iz stava 1 ovog člana
odrediće posebnog staraoca za tu imovinu. O toj imovini i dalje odlučuje organ starateljstva koji je donio
odluku o stavljanju tog lica pod starateljstvo.

II. STARALAC

Član 187
Organ starateljstva postavlja štićeniku staraoca, ukoliko interesi štićenika i okolnosti slučaja ne
nalažu da dužnost staraoca vrši neposredno.
Za staraoca se postavlja lice koje ima lična svojstva i sposobnosti potrebne za vršenje dužnosti
staraoca, a koje prethodno da pristanak da bude staralac.
Ako je to u interesu štićenika i staralac pristane, može se isto lice postaviti za staraoca više štićenika.

Član 188
Pri postavljenju staraoca organ starateljstva brižljivo će ispitati prilike lica koje se stavlja pod
starateljstvo i za staraoca postaviti lice koje će, s obzirom na te prilike, najbolje moći da vrši starateljsku
dužnost.

Član 189
Pri postavljanju staraoca organ starateljstva uzeće u obzir i želje štićenika, ako je ovaj u stanju da ih
izrazi, kao i želje bližih srodnika štićenika.
Za staraoca se prvenstveno postavlja bračni supružnik ili srodnik štićenika, ako je to u interesu
štićenika.

Član 190
Štićeniku koji je smješten u vaspitno-obrazovnu, zdravstvenu, socijalnu ili drugu ustanovu organ
starateljstva postaviće staraoca za vršenje poslova starateljstva koje ta ustanova vrši u okviru svoje
djelatnosti, ukoliko roditelji ne vrše savjesno roditeljsku dužnost.

Član 191
Organ starateljstva može odlukom ograničiti ovlašćenje staraoca i odlučiti da pojedine poslove
staraoca vrši neposredno.
 Ako organ starateljstva vrši dužnost staraoca ili određene poslove staraoca neposredno, može
pojedine poslove da povjeri drugim stručnim licima da ih obavljaju u njegovo ime i pod njegovim
nadzorom.

Član 192
Organ starateljstva odlukom kojom postavlja staraoca određuje njegove dužnosti i obim ovlašćenja.
Organ starateljstva prije donošenja odluke iz stava 1 ovog člana upoznaje staraoca sa značajem
starateljstva, njegovim pravima i dužnostima i sa drugim važnijim podacima potrebnim za vršenje
dužnosti staraoca.

Član 193
Ako štićenik ima nepokretnu imovinu, organ starateljstva obavjestiće organ nadležan za vođenje
evidencije o nepokretnostima o stavljanju pod starateljstvo, odnosno prestanku starateljstva.

Član 194
Staralac je dužan da se brižljivo i savjesno stara o ličnosti, pravima, obavezama i interesima štićenika
i da savjesno upravlja njegovom imovinom.

Član 195
Staralac je dužan da, uz pomoć organa starateljstva, preduzme sve potrebne mjere da se pribave
sredstva za sprovođenje mjera koje je u interesu štićenika odredio organ starateljstva.

Član 196
Izdaci za sprovođenje određenih mjera koje se preduzimaju u interesu štićenika podmiruju se iz:
1) prihoda štićenika;
2) sredstava dobijenih od lica koja su obavezna da izdržavaju štićenika;
3) imovine štićenika;
4) sredstava dobijenih za štićenika po osnovu socijalne zaštite;
5) drugih izvora.

Član 197
Staralac ne može biti:
1) lice koje je lišeno roditeljskog prava;
2) lice koje je lišeno poslovne sposobnosti;
3) lice čiji su interesi u suprotnosti sa interesima štićenika;
4) lice od koga se, s obzirom na njegovo ranije i sadašnje vladanje i lična svojstva i odnose s
štićenikom i njegovim roditeljima i drugim srodnicima, ne može očekivati da će pravilno vršiti
dužnost staraoca.

Član 198
 Ako štićenik ima imovinu, organ starateljstva donijeće odluku da se ona popiše, procijeni i preda
staraocu na upravljanje.
Popis i procjenu imovine štićenika vrši komisija koju imenuje organ starateljstva.
Popisu i procjeni imovine štićenika obavezno prisustvuje staralac i štićenik, ako je u stanju da shvati
o čemu se radi, kao i lica koja drže štićenikovu imovinu koja se popisuje.

Član 209
Staralac je dužan da podnese organu starateljstva godišnji izvještaj o svom radu, kao i poseban
izvještaj o svome radu kad to zahtijeva organ starateljstva.
U slučaju neposrednog starateljstva, izvještaj je dužan da podnese zaposleni u organu starateljstva ili
drugo lice koje, u ime organa starateljstva, vrši poslove starateljstva.
Izvještaj se podnosi pisano ili usmeno na zapisnik i treba da sadrži informacije o štićeniku, o
njegovom zdravlju, izdržavanju i osposobljavanju za samostalan život, podatke o upravljanju i
raspolaganju štićenikovom imovinom, konačnom stanju njegove imovine, kao i informacije od značaja
za ličnost štićenika.
Pored podataka iz stava 3 ovog člana, kod maloljetnog štićenika izvještaj treba da sadrži i informacije
o njegovom vaspitanju i obrazovanju.

Član 212
Staralac ima pravo na naknadu opravdanih troškova učinjenih u vršenju dužnosti.
Organ starateljstva može odrediti staraocu nagradu ako se posebno zalagao u vršenju dužnosti.
Visinu naknade troškova staraoca utvrđuje organ starateljstva.
Nagradu i naknadu troškova odobrava organ starateljstva iz prihoda štićenika, a ukoliko bi se time
ugrozilo izdržavanje štićenika, ti troškovi padaju na teret sredstava kojima se obezbjeđuje socijalna i
dječija zaštita.

44. Trgovina ljudima - dužnosti i obaveze CSR

Član 2

U pružanju socijalne, dječje zaštite i porodične zaštite potencijalnim žrtvama trgovine ljudima,
državljanima Crne Gore i stranim državljanima, Ministarstvo rada i socijalnog staranja obezbijediće
odgovarajuću socijalnu, dječju zaštitu i porodičnu zaštitu, preko JU Centara za socijalni rad, sa
prioritetom u odnosu na ostale slučajeve.

JU Centri za socijalni rad će licima iz stava 1 ovog člana, obezbijediti brzu i efikasnu pomoć na
teritoriji čitave države.
 Član 3

Socijalna i dječja zaštita stranim državljanima iz člana 2 ovog Aneksa obuhvata pravo na
jednokratnu novčanu pomoć i pravo na postavljanje staraoca.

Socijalna i dječja zaštita državljana Crne Gore iz člana 2 ovog Aneksa obezbjeđuje se u skladu sa
zakonom.

Član 4

Socijalna i dječja zaštita i zaštita u oblasti porodičnih odnosa koja se obezbjeđuje ovim Aneksom
pruža se potencijalnim žrtvama za vrijeme njihovog boravka na teritoriji države bez obzira gdje su
smještene

Član 5

Mehanizmi pomoći obuhvataju:

a) procjenu socijalno-ekonomskog stanja, kao osnova za dodjelu jednokratne novčane pomoći i drugih
oblika zaštite u skladu sa zakonom;

b) utvrđivanje zakonskog osnova za postavljanje staraoca;

c) izradu individualnih planova zaštite potencijalnim žrtvama trgovine ljudima u saradnji sa drugim
potpisnicima Sporazuma.

Član 6

Za lica iz člana 2 ovog Aneksa, Centar za socijalni rad će pokrenuti proceduru na osnovu
dokumentacije koju obezbjeđuju Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo vanjskih poslova i
evropskih integracija, Ministarstvo prosvjete i druge relevantne institucije.

Član 7

JU Centri za socijalni rad će u svim slučajevima sumnje da je osoba žrtva trgovine ljudima,
primjenjivati standarde identifikacije, kako bi se ispoštovalo:

a) pravo na privatnost potencijalnih žrtava, naročito za pitanja lične prirode i pitanja traumatične prirode,
ukoliko nijesu u svrhu prikupljanja neophodnih podataka;

b) pravo potencijalne žrtve na sve informacije u oblasti socijalne, dječje zaštite i porodičnih odnosa, kao
i u drugim mogućim postupcima koji će se preduzimati u cilju njene zaštite.
 45. Prijem djece i mladih u ustanovu i malu grupnu zajednicu

Član 18
Pružalac usluge dužan je da obezbijedi prijem korisnika dvadeset četiri časa dnevno, sedam dana u
nedjelji.
Prilikom prijema korisnika, centar za socijalni rad (u daljem tekstu: centar) dostavlja sljedeću
dokumentaciju:
1) rješenje o smještaju;
2) rješenje o starateljstvu;
3) zdravstveni karton;
4) zdravstvenu knjižicu; i
5) đačku knjižicu ili svjedočanstvo o završenim razredima.
Ako se prijem korisnika obezbjeđuje u slučaju usluge neodložne intervencije centar je dužan da
dostavi dokumentaciju iz stava 2 ovog člana u roku od tri dana od dana smještaja.

46. Priprema djece i mladih prilikom smještaja u ustanovu i malu grupnu zajednicu

Priprema korisnika obuhvata:

1) razgovor sa korisnikom i osnaživanje za prihvatanje promjene, u skladu sa njegovim uzrastom;
2) informisanje korisnika o načinu života u ustanovi, odnosno maloj grupnoj zajednici;
3) upoznavanje korisnika sa korisnicima njegovog uzrasta; i
4) izbor vaspitne grupe i sobnog druga.
U pripremi korisnika može učestvovati njegov zakonski zastupnik i druga lica važna za korisnika.

47. Plan rada sa djetetom i mladim u ustanovu i malu grupnu zajednicu

Pružalac usluge izrađuje individualni plan rada sa korisnikom na osnovu individualnog plana usluga
centra, u roku od sedam dana od dana prijema korisnika.

U izradi individualnog plana iz stava 1 ovog člana učestvuje centar, pružalac usluge, korisnik, odnosno
njegov zakonski zastupnik, članovi njegove porodice i druga lica važna za korisnika.
Sadržina individualnog plana iz stava 1 ovog člana data je na obrascu S-IPR, koji je sastavni dio ovog
pravilnika.

48. Ponovni pregled smješta djece i mladih u ustanovu i malu grupnu zajednicu

Član 21
Ponovni pregled vrši se u skladu sa rokovima iz individualnog plana rada sa korisnikom, najmanje
jednom u šest mjeseci.
Na osnovu rezultata ponovnog pregleda sačinjava se zaključak i izvještaj o korisniku na obrascima S-
ZPP i S-IK, koji su sastavni dio ovog pravilnika.

49. Smještaj odraslih i starih lica u ustanovu

Član 3
Usluga smještaja odraslih i starih lica pruža se korisnicima kojima je neophodna zaštita i podrška za
život u bezbjednom okruženju, kao i podrška za održanje ili unaprjeđenje kvaliteta života.
Usluga smještaja obezbjeđuje se odraslom i starom licu:
1) sa invaliditetom;
2) koje je žrtva zanemarivanja, zlostavljanja, eksploatacije i nasilja u porodici ili kod kojeg postoji
opasnost da će postati žrtva;
3) koje je beskućnik; i
4) kojem je usljed posebnih okolnosti i socijalnog rizika potreban odgovarajući oblik socijalne zaštite.

50. Prijem odraslih i starih lica u ustanovu

Član 15
Prilikom prijema korisnika Centar za socijalni rad (u daljem tekstu: Centar), pružaocu usluge
dostavlja sljedeću dokumentaciju za korisnika:
1) rješenje o smještaju;
2) kopiju lične karte;
3) zdravstveni karton;
4) zdravstvenu knjižicu;
5) izvještaj o zdravstvenom stanju; i
6) za lica lišena poslovne sposobnosti rješenje o starateljstvu, odnosno odluku o produženju
roditeljskog prava.
 Ako se prijem obezbjeđuje u slučaju usluge neodložne intervencije, Centar je dužan da dostavi
dokumentaciju iz stava 1 ovog člana u roku od pet dana od dana smještaja.
Pružalac usluge prilikom prijema korisnika popunjava upitnik za korisnika i prijemni list zdrastvene
njege na obrascima S-U i S-ZN, koji su sastavni dio ovog pravilnika.

51. Priprema odraslih i starih lica u ustanovu

Član 16
Priprema korisnika obuhvata:
1) razgovor sa korisnikom i osnaživanje za prihvatanje promjene;
2) informisanje korisnika o načinu života kod pružaoca usluge;
3) upoznavanje korisnika sa korisnicima i zaposlenim; i
4) izbor boravišne jedinice i sobnog druga.
U pripremi korisnika može učestvovati njegov zakonski zastupnik i druga lica važna za korisnika.

52. Plan rada sa odraslim i starim licima u ustanovi

Član 17
Pružalac usluge izrađuje individualni plan rada sa korisnikom na osnovu individualnog plana usluga
Centra, u roku od sedam dana od dana prijema korisnika.
Ako korisnik koristi uslugu na osnovu rješenja Centra, u izradi individualnog plana iz stava 1 ovog
člana učestvuje Centar, pružalac usluge, korisnik odnosno njegov zakonski zastupnik, članovi njegove
porodice i druga lica važna za korisnika.
Ako korisnik koristi uslugu na osnovu ugovora o korišćenju usluge, u izradi individualnog plana iz
stava 1 ovog člana učestvuje pružalac usluge, korisnik odnosno njegov zakonski zastupnik, članovi
njegove porodice i druga lica važna za korisnika.

Sadržina individualnog plana iz stava 1 ovog člana data je na obrascu S-IPR, koji je sastavni dio ovog
pravilnika.

53. Ponovni pregled odraslih i starih u ustanovi

Član 18
 Ponovni pregled vrši se u skladu sa rokovima iz individualnog plana rada sa korisnikom, najmanje
jednom u toku godine.
Na osnovu rezultata ponovnog pregleda sačinjava se zaključak i izvještaj o korisniku na obrascima S-
ZPP i S-IK, koji su sastavni dio ovog pravilnika.

54. Smještaj u prihvatilištu skloništu

Član 3
Usluga smještaja u prihvatilištu-skloništu pruža se korisniku kojem su ugroženi bezbjednost, život i
zdravlje.
Dugotrajni smještaj u prihvatilištu-skloništu pruža se najduže 12 mjeseci, a privremeni smještaj
najduže sedam dana.

55. Prijem u prihvatilištu skloništu

Član 14
Pružalac usluge smještaja u prihvatilištu-skloništu obezbjeđuje prijem korisnika 24 časa dnevno,
sedam dana u nedjelji.
Pružalac usluge iz stava 1 ovog člana odmah obavještava Centar, ako je prijem korisnika izvršen bez
rešenja Centra.
Pružalac usluge iz stava 1 ovog člana odmah obavještava Centar, organ, odnosno službu za borbu
protiv trgovine ljudima i organ uprave nadležan za poslove policije (centar bezbjednosti), ukoliko je
korisnik žrtva trgovine ljudima ili kod kojeg postoji opasnost da će postati žrtva.

56. Prijemna procjena u prihvatilištu skloništu

Član 16
Pružalac usluge smještaja u prihvatilištu-skloništu na osnovu podataka iz člana 14 ovog pravilnika:
1) vrši prijem korisnika;
2) vrši procjenu bezbijednosti korisnika prilikom pružanja usluge; i
 3) posreduje u hitnim intervencijama radi zadovoljenja potreba i bezbijednosti korisnika.
O načinu dolaska korisnika u prihvatilište-sklonište, pružalac usluge sačinjava službenu zabilješku na
obrascu PU-SZ, koji čini sastavni dio ovog pravilnika.
Pružalac usluge iz stava 1 ovog člana na osnovu realizovanih aktivnosti iz stava 1 ovog člana
sačinjava izvještaj o prijemu korisnika na obrascu PU-I, koji čini sastavni dio ovog pravilnika.

57. Plan rada sa korisnikom u prihvatilištu skloništu

Pružalac usluge izrađuje individulani plan rada sa korisnikom na osnovu individualnog plana usluga
Centra, u roku od sedam dana od dana prijema korisnika.

U izradi individualnog plana rada sa korisnikom iz stava 1 ovog člana učestvuje Centar, pružalac usluge,
korisnik, članovi njegove porodice i druga lica važna za korisnika.

Sadržina individualnog plana iz stava 1 ovog člana data je na obrascu PU-IPR, koji je sastavni dio ovog
pravilnika.

58. Smještaj na porodičnom smještaju –hraniteljstvu

I. POJAM PORODIČNOG SMJEŠTAJA

Član 157
Dijete bez roditeljskog staranja i dijete čiji je razvoj ometen prilikama u sopstvenoj porodici može
biti smješteno u drugu porodicu radi čuvanja, njege i vaspitanja, na način i pod uslovima predviđenim
ovim zakonom.
U drugu porodicu može biti smješteno i vaspitno zapušteno dijete, kao i dijete sa smetnjama i
teškoćama u razvoju.

Član 158
O smještaju u drugu porodicu odlučuje organ starateljstva, ako je to u najboljem interesu djeteta.

II. USLOVI I POSTUPAK

Član 159
Dijete se može smjestiti u porodicu koja pristaje da ga primi i koja pruža dovoljno garancije da će ga
njegovati, čuvati i vaspitavati.
 Porodica u koju se smješta dijete mora da ima obezbijeđene stambene i materijalne uslove.
Ako se dijete smješta u porodicu u kojoj postoje oba bračna supružnika, za smještaj je potrebna
njihova saglasnost.

Član 160
Pri zbrinjavanju djeteta u drugu porodicu organ starateljstva dužan je da posebnu pažnju posveti
nacionalnom, vjerskom i kulturnom porijeklu djeteta, uzrastu, zdravlju i društvenom statusu djeteta, kao
i udaljenosti od mjesta njegovog prethodnog prebivališta, odnosno prebivališta njegovih roditelja i
školske ustanove koju pohađa.

Član 161
Dijete sa smetnjama i teškoćama u razvoju ili vaspitno zapušteno dijete može se smjestiti u drugu
porodicu samo ako je utvrđeno da su članovi te porodice, po svojim ličnim svojstvima, sposobni za
čuvanje, njegu i vaspitanje takvog djeteta.

Član 162
Bračni supružnici kod kojih se dijete zbrinjava na porodični smještaj, odnosno lice kod koga se dijete
zbrinjava na porodični smještaj (u daljem tekstu: hranitelj) može biti svaka punoljetna i poslovno
sposobna osoba koja je, s obzirom na osobine ličnosti i skladnost odnosa u porodici, u mogućnosti da
djetetu obezbijedi uravnotežen razvoj i pomoć da se vrati u sopstvenu porodicu.
Organ starateljstva dužan je da hranitelju obezbijedi odgovarajuću pripremu za podizanje i vaspitanje
djeteta na porodičnom smještaju, a za dijete sa smetnjama i teškoćama u razvoju da obezbijedi pripremu
po posebnom programu u skladu sa potrebama djeteta.
Program pripreme iz stava 2 ovog člana propisuje organ državne uprave nadležan za socijalno
staranje.

Član 163
Blizanci, braća i sestre smještaju se, po pravilu, u istu porodicu.

Član 164
Porodični smještaj djeteta koje ima oba ili jednog roditelja određuje se uz prethodnu saglasnost
roditelja.
Ako je dijete pod starateljstvom saglasnost daje njegov staralac.
Organ starateljstva dužan je da prije određivanja smještaja, pruži djetetu sve informacije u vezi
porodičnog smještaja koje su potrebne da bi formiralo svoje mišljenje, da omogući djetetu da slobodno
izrazi svoje mišljenje u vezi sa porodičnim smještajem i da mišljenju djeteta posveti dužnu pažnju u
skladu sa njegovim uzrastom i zrelošću.

Član 165
Ako se na porodičnom smještaju nalazi dijete bez roditeljskog staranja, organ starateljstva postavlja
hranitelja za staraoca.
 Član 166
Dijete se ne može smjestiti u porodicu:
1) u kojoj je neko od njenih članova lišen roditeljskog prava ili osuđen za krivično djelo protiv
braka i porodice;
2) u kojoj jedan od bračnih supružnika ne ispunjava uslove za staraoca;
3) u kojoj bi usljed bolesti nekog člana domaćinstva bilo ugroženo njegovo zdravlje;
4) u kojoj su poremećeni porodični odnosi;
5) koja je u netrpeljivosti sa djetetom ili njegovim roditeljima.

Član 167
U drugu porodicu može se smjestiti najviše troje djece, odnosno dvoje djece sa smetnjama i
teškoćama u razvoju, s tim da ukupan broj djece koja žive u porodici hranitelja ne može biti veći od
četiri djeteta.
Izuzetno, kada je to u interesu djece, u hraniteljsku porodicu može biti smješteno više djece, i to kada
se smještaju u porodicu srodnika ili kada se smještaju braća i sestre.

Član 168
Porodica u kojoj je maloljetni štićenik smješten dužna je da staraocu daje obavještenje o svim
okolnostima važnim za razvoj djeteta, a naročito o njegovom zdravlju, vaspitanju i školovanju.

Član 169
Porodica u kojoj je dijete smješteno ima pravo na naknadu.
Troškovi smještaja djeteta u drugu porodicu određuju se propisima o socijalnoj zaštiti.
Iznos i način plaćanja naknade utvrđuju se ugovorom.

Član 170
Rješenje o porodičnom smještaju djeteta donosi organ starateljstva na čijoj teritoriji dijete ima
prebivalište, odnosno boravište.
Na osnovu rješenja iz stava 1 ovog člana organ starateljstva zaključuje ugovor sa hraniteljem, koji
treba da sadrži:
1) ime i prezime hranitelja u čiju porodicu se dijete smješta i njegovu adresu;
2) početak i, po potrebi, trajanje smještaja;
3) obaveze hranitelja i porodice u koju se dijete smješta u pogledu njegovog vaspitanja, školovanja
i uopšte osposobljavanja za samostalan život, kao i u pogledu ishrane i smještaja;
4) iznos i način plaćanja naknade za smještaj;
5) vrijeme i način obavještavanja o vršenju zaštite;
6) otkazni rok.

Član 171
 Roditelji djeteta koje je smješteno u drugu porodicu imaju pravo i dužnost da zastupaju dijete, da
upravljaju i raspolažu imovinom djeteta, da izdržavaju dijete, da sa djetetom održavaju lične odnose i da
odlučuju o pitanjima koja bitno utiču na život djeteta zajednički i sporazumno sa hraniteljem, osim ako
nijesu lišeni roditeljskog prava, odnosno poslovne sposobnosti ili se radi o roditeljima koji se ne staraju
o djetetu ili se staraju na neodgovarajući način.

Član 172
Ako je dijete smješteno u porodicu koja ne živi na teritoriji opštine čiji je organ starateljstva zaključio
ugovor o porodičnom smještaju djeteta, jedan primjerak ugovora dostaviće se organu starateljstva na
čijoj teritoriji živi porodica u kojoj je dijete smješteno.

Član 173
Organ starateljstva prati razvoj djece koja su smještena u druge porodice i utvrđuje da li se njihovo
čuvanje, njega, vaspitanje i školovanje ostvaruje u skladu sa odredbama ovog zakona i ugovora o
smještaju.
Organ starateljstva dužan je da ukazuje porodici u kojoj je dijete smješteno na nedostatke u pogledu
čuvanja, njege i vaspitanja maloljetnika, da joj predlaže mjere za otklanjanje tih nedostataka, da daje
savjete po svim pitanjima, odnosno da preduzima mjere za koje je po zakonu ovlašćen.

Član 174
Organ starateljstva koji je zaključio ugovor o porodičnom smještaju djeteta vodi evidenciju djece
koja su smještena u drugu porodicu. Ta evidencija obuhvata sve važnije podatke o smještenom djetetu.

59. Smještaj na porodičnom smještaju

Član 176
Smještaj djeteta u drugu porodicu prestaje:
1) sporazumom ugovornih strana;
2) istekom ugovornog roka;
3) otkazom ugovora;
4) raskidom ugovora;
5) punoljetstvom;
6) usvojenjem djeteta.
Otkaz ugovora daje se u pisanoj formi.
Organ starateljstva može produžiti ugovor o smještaju djeteta u drugu porodicu ako se dijete nalazi na
redovnom školovanju, a najduže pet godina po punoljetstvu djeteta.
 60. Procjena podobnosti pružaoca usluge porodičnog smještaja – hraniteljstva i porodičnog
smještaja

Standardni porodični smještaj-hraniteljstvo obezbjeđuje se djeci i mladima bez roditeljskog staranja i

djeci i mladima čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama, radi čuvanja, njege i vaspitanja do povratka
roditeljima, usvojenja, odnosno osamostaljivanja.

Član 157
Dijete bez roditeljskog staranja i dijete čiji je razvoj ometen prilikama u sopstvenoj porodici može
biti smješteno u drugu porodicu radi čuvanja, njege i vaspitanja, na način i pod uslovima predviđenim
ovim zakonom.

Član 158
O smještaju u drugu porodicu odlučuje organ starateljstva, ako je to u najboljem interesu djeteta.
Dijete se može smjestiti u porodicu koja pristaje da ga primi i koja pruža dovoljno garancije da će ga
njegovati, čuvati i vaspitavati.
Porodica u koju se smješta dijete mora da ima obezbijeđene stambene i materijalne uslove.
Ako se dijete smješta u porodicu u kojoj postoje oba bračna supružnika, za smještaj je potrebna
njihova saglasnost.

U drugu porodicu može biti smješteno i vaspitno zapušteno dijete, kao i dijete sa smetnjama i
teškoćama u razvoju.

Dijete sa smetnjama i teškoćama u razvoju ili vaspitno zapušteno dijete može se smjestiti u drugu
porodicu samo ako je utvrđeno da su članovi te porodice, po svojim ličnim svojstvima, sposobni za
čuvanje, njegu i vaspitanje takvog djeteta.
hranitelj) može biti svaka punoljetna i poslovno sposobna osoba koja je, s obzirom na osobine
ličnosti i skladnost odnosa u porodici, u mogućnosti da djetetu obezbijedi uravnotežen razvoj i pomoć da
se vrati u sopstvenu porodicu.
Uslugu porodičnog smještaja-hraniteljstva pruža fizičko lice:
- koje je procijenjeno kao podobno,
- uspješno je završilo obuku i
- dobilo licencu za pružanje te usluge.

Centar za socijalni rad :

vrši procjenu podobnosti fizičkog lica za pružanje usluge porodičnog smještaja-hraniteljstva i pruža
stručnu podršku.

Pružalac usluge ima pravo na:

- stručnu podršku
- naknadu troškova smještaja korisnika i
- naknadu za rad.
Međusobna prava i obaveze između pružaoca usluge porodičnog smještaja-hraniteljstva, odnosno
porodičnog smještaja i centra za socijalni rad, uređuju se ugovorom.
Pored centra za socijalni rad i drugi pružalac usluge može da pruža stručnu podršku i sprovodi
odgovarajuću obuku pružaocima usluge porodičnog smještaja-hraniteljstva i porodičnog smještaja (i o
tome dostavlja izvještaj CSR).

Porodični smještaj-hraniteljstvoobezbjeđuje se kao:

1) standardni smještaj;
2) smještaj uz intenzivnu ili dodatnu podršku;
3) urgentni smještaj;
4) povremeni smještaj;
5) druga vrsta smještaja.

61. Razgovor sa podnosiocem zahtjeva usluge porodičnog smještaja – hraniteljstva i porodičnog

smještaja

Na osnovu razgovora sa podnosiocem zahtjeva Centar vrši procjenu:

1) početnih znanja o usluzi porodičnog smještaja-hraniteljstva, odnosno porodičnog smještaja;

2) motivacije;
3) prepoznavanja i zadovoljavanja potreba korisnika;
4) razumijevanja specifičnih potreba korisnika;
5) strukture porodice;
6) prethodnih iskustava, u oblasti njege i staranja;
7) da li je neko od članova porodice imao iskustva i posljedice od zlostavljanja i asocijalnog
ponašanja;
8) da li neko od članova porodice boluje od bolesti zavisnosti, zarazne i hronične bolesti koja može
štetno djelovati na korisnika.

62. Razgovor sa članovima porodice podnosioca zahtjeva usluge porodičnog smještaja –

hraniteljstva i porodičnog smještaja
Procjena na osnovu razgovora sa članovima porodice podnosioca zahtjeva u kućnoj posjeti obuhvata:

1) pregled stambenih uslova i kvalitet stanovanja;

2) fukcionalnost i opremljenost prostora namijenjenog korisniku;
3) prikupljanje informacija o radnom angažovanju članova porodice - ličnim i drugim prihodima;
4) stav članova porodice prema porodičnom smještaju-hraniteljstvu, odnosno porodičnom
smještaju;
5) sagledavanje lokalne infrastrukture u mjestu življenja (saobraćajne veze, blizina predškolskih i
vaspitno obrazovnih, zdravstvenih, kulturnih i sportskih ustanova i sl.).

63. Program obuke usluge porodičnog smještaja – hraniteljstva i porodičnog smještaja

Program obuke za porodični smještaj-hraniteljstvo sadrži oblasti koje se odnose na:

1) ulogu i odgovornost pružaoca usluge;

2) funkcionisanje porodice u kriznim situacijama;
3) zaštitu djeteta, odnosno mladog lica od zanemarivanja, zlostavljanja i eksploatacije;
4) emocionalne potrebe i razvoj djeteta, odnosno mladog lica;
5) znanje i vještine o djetetu, odnosno mladom licu, sa smetnjama i teškoćama u razvoju;
6) vaspitanje;
7) njegovanje identiteta; i
8) pripremu za porodični smještaj-hraniteljstvo.

Program obuke za porodični smještaj sadrži oblasti koje se odnose na:

1) ulogu i odgovornost pružaoca usluge;

2) proces starenja,
3) znanje i vještine o licima sa tjelesnim, mentalnim, intelektualnim i senzornim oštećenjima;
4) emocionalne potrebe;
5) zaštitu od zanemarivanja, zlostavljanja i eksploatacije; i
6) pripremu za porodični smještaj.

64. Obuka pružaoca usluge porodičnog smještaja – hraniteljstva i porodičnog smještaja

Obuka pružaoca usluge

Član 29
 Lice koje pruža usluge porodičnog smještaja-hraniteljstva i porodičnog smještaja dužno je da tokom
pružanja usluge pohađa obuku najmanje pet sati godišnje.
Izvještaj o toku obuke iz stava 1 ovog člana dat je na obrascu IO-PU koji je sastavni dio ovog
pravilnika.

Način sprovođenja obuke

Član 28
Obuka se sprovodi u grupi, a u slučaju potrebe hitnog smještaja korisnika individualno.
Obuka koja se sprovodi tokom procjene podobnosti traje najmanje 30 sati za pružaoce usluge
porodičnog smještaja-hraniteljstva, a za pružaoce usluge porodičnog smještaja najmanje 20 sati.
Bliži sastav grupe, mjesto, vrijeme i druga pitanja od značaja za realiziciju programa obuke određuje
Centar, odnosno drugi pružalac usluge.
Izvještaj o toku obuke iz stava 1 ovog člana dat je na obrascu IO-PU koji je sastavni dio ovog
pravilnika.

65. Način sprovođenja obuke porodičnog smještaja – hraniteljstva i porodičnog smještaja

Član 28
Obuka se sprovodi u grupi, a u slučaju potrebe hitnog smještaja korisnika individualno.

Obuka koja se sprovodi tokom procjene podobnosti traje najmanje 30 sati za pružaoce usluge
porodičnog smještaja-hraniteljstva, a za pružaoce usluge porodičnog smještaja najmanje 20 sati.

Bliži sastav grupe, mjesto, vrijeme i druga pitanja od značaja za realiziciju programa obuke određuje
Centar, odnosno drugi pružalac usluge.

66. Priprema za smještaj na porodičnom smještaju – hraniteljstvu i porodičnom smještaju

Priprema korisnika i pružaoca usluge za porodični smještaj-hraniteljstvo i porodični smještaj obuhvata:

1) određivanje mjesta upoznavanja korisnika i pružaoca usluge;

2) razgovor sa korisnikom;
3) informisanje korisnika o pružaocu usluge i članovima njegove porodice;
4) informisanje pružaoca usluge o korisniku; i
5) mišljenje, odnosno saglasnost korisnika.
 67. Stručna podrška i način pružanja stručne podrške kod porodičnog smještaja –hraniteljstva
i porodičnog smještaja

Stručna podrška obuhvata:

1) savjetovanje korisnika i pružaoca usluge;

2) podršku pružaocu usluge za zajedničko planiranje i rješavanje problema korisnika;
3) uključivanje korisnika u rekreativne i kulturne aktivnosti;
4) grupne aktivnosti sa djecom, odnosno mladim licima;
5) materijalnu podršku korisnicima i pružaocima usluge i sl.

68. Savjetodavno-terapijske i socijalno-edukativne usluge

Član 63
Savjetodavno-terapijske i socijalno-edukativne usluge obuhvataju: savjetovanje, terapiju, medijaciju,
SOS telefon i druge usluge s ciljem prevazilaženja kriznih situacija i unaprjeđivanja porodičnih odnosa.

Korisnici savjetodavno-terapijskih i socijalno-edukativnih usluga

Član 3
Savjetodavno-terapijske i socijalno-edukativne usluge obezbjeđuju se:
- djetetu bez roditeljskog staranja;
- djetetu čiji roditelj nije u stanju da se o njemu stara;
- djetetu sa smetnjama i teškoćama u razvoju;
- djetetu u sukobu sa zakonom;
- djetetu kojem roditelji nijesu saglasni oko načina vršenja roditeljskog prava;
- djetetu koje se zatekne van mjesta prebivališta bez nadzora roditelja, usvojioca ili staratelja;
- djetetu, odraslom i starom licu koje zloupotrebljava alkohol, drogu ili druga opojna sredstva;
- djetetu, odraslom i starom licu koje je žrtva zlostavljanja, zanemarivanja, nasilja u porodici i
eksploatacije ili kod kojeg postoji opasnost da će postati žrtva;
- djetetu, odraslom i starom licu žrtvi trgovine ljudima;
- trudnici bez porodične podrške i odgovarajućih uslova za život;
- samohranom roditelju sa djetetom bez porodične podrške i odgovarajućih uslova za život;
- odraslom i starom licu sa invaliditetom;
- odraslom i starom licu koje je beskućnik;
- djetetu, odraslom i starom licu kojem je usljed posebnih okolnosti i socijalnog rizika potreban
odgovarajući oblik socijalne zaštite.
 69. Individualni plan rada sa korisnikom savjetodavno-terapijskih i socijalno-edukativnih
usluga

Član 11
Pružalac usluga savjetovanja i terapije izrađuje individualni plan rada sa korisnikom na osnovu
individualnog plana usluga Centra, odnosno ugovora o korišćenju usluge u roku od sedam dana od dana
prijema korisnika.
Ako korisnik koristi uslugu na osnovu rješenja Centra, u izradi individualnog plana iz stava 1 ovog
člana učestvuje Centar, pružalac usluge, korisnik odnosno njegov zakonski zastupnik, članovi njegove
porodice i druga lica važna za korisnika.
Ako korisnik koristi uslugu na osnovu ugovora o korišćenju usluge u izradi individualnog plana iz
stava 1 ovog člana učestvuje pružalac usluge, korisnik odnosno njegov zakonski zastupnik, članovi
njegove porodice i druga lica važna za korisnika.
Sadržina individualnog plana rada sa korisnikom data je na obrascu PU-IPR, koji čini sastavni dio
ovog pravilnika.

70. Priprema korisnika o korišćenju usluge podrške za život u zajednici

Usluge podrške za život u zajednici obuhvataju aktivnosti koje podržavaju boravak korisnika u
porodici ili neposrednom okruženju:
- dnevni boravak
- pomoć u kući
- stanovanje uz podršku
- svratište
- personalna asistencija
- tumačenje i prevođenje na znakovni jezik
- i drugo.

Priprema korisnika za uslugu stanovanja uz podršku obuhvata:

1) razgovor i osnaživanje za prihvatanje promjene, u skladu sa njegovim uzrastom;

2) informisanje o načinu života u stanu odnosno stambenoj zgradi i mjestu stanovanja;
3) upoznavanje sa resursima lokalne zajednice;

4) upoznavanje sa drugim korisnicima

71. Individualni plan rada sa korisnikom pružaoca usluge podrške za život u zajednici
 Član 37
Pružalac usluge izrađuje individualni plan rada sa korisnikom na osnovu individualnog plana usluga
Centra, odnosno ugovora o korišćenju usluge u roku od 15 dana od dana prijema korisnika.
Ako korisnik koristi uslugu na osnovu rješenja Centra, u izradi individualnog plana iz stava 1 ovog
člana učestvuje Centar, pružalac usluge, korisnik odnosno njegov zakonski zastupnik, članovi njegove
porodice i druga lica važna za korisnika.
Ako korisnik koristi uslugu na osnovu ugovora o korišćenju usluge u izradi individualnog plana iz
stava 1 ovog člana učestvuje pružalac usluge, korisnik odnosno njegov zakonski zastupnik, članovi
njegove porodice i druga lica važna za korisnika.
Sadržina individualnog plana iz stava 1 ovog člana data je na obrascu PU-IPR, koji čini sastavni dio
ovog pravilnika.

72. Ponovni pregled o korišćenju usluge podrške za život u zajednici

Član 38
Ponovni pregled vrši se u skladu sa rokovima iz individualnog plana rada sa korisnikom, najmanje
jednom u šest mjeseci.
Na osnovu rezultata ponovnog pregleda sačinjava se izvještaj o korisniku i zaključak na obrascima
PU-IK i PU-ZPP, koji čine sastavni dio ovog pravilnika.

Literatura:

Porodični zakon

Protokol o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici, Podgorica, 25. novembar 2011

Sporazum o međusobnoj saradnji u oblasti borbe protiv trgovine ljudima – Aneks Ministarstva
rada i socijalnog staranja

Pravilnik o bližim uslovima i standardima za obavljanje stručnih poslova u socijalnoj i dječjoj

zaštiti

Pravilnik o organizaciji, normativima, standardima i načinu rada centara za socijalni rad

Pravilnik o uslovima za pružanje i korišćennje, normativima i minimalnim standatrdima za
smejštaj djece i mladih u ustanovu i malu grupnu zajednicu

Pravilnik o uslovima za pružanje i korišćennje, normativima i minimalnim standatrdima usluge

smještaja odraslih i starih lica

Pravilnik o uslovima za pružanje i korišćennje, normativima i minimalnim standatrdima usluge

smještaja u prihvatilištu

Pravilnik o bližim uslovima za pružanje i korišćenje usluga porodičnog smještaja-hraniteljstva i

porodičnog smještaja

Pravilnik o bližim uslovima za pružanje i korišćenje, normativima i minimalnim standardima

savjetodavno-terapijskih i socijalno edukativnih usluga

Pravilnik o bližim uslovima za pružanje i korišćenje, normativima i minimalnim standardima

usluga podrške za život u zajednici