Skripta Dsi

Ustavno ureenje
Pripremili lanovi Dravne ispitne komisije koji ispituju Opi dio Dravnog strunog ispita, predmet
"Ustavno ureenje".
SADRAJ PREDMETA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
Temeljne odredbe
Zatita ljudskih prava i temeljnih sloboda
Zajednike odredbe
Osobne i politike slobode i prava
Ustrojstvo dravne vlasti
Hrvatski sabor
Predsjednik Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske
Sudbena vlast
Ustavni sud Republike Hrvatske
Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave
Meunarodni ugovori
Europska unija
Promjene Ustava
Dravna znamenja
PRAVNI IZVORI I LITERATURA

1.
2.
Ustav Republike Hrvatske NN 85/2010 -proieni tekst

Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike
Hrvatske (NN 55/90, 26/93, 29/94)
PITANJA I ODGOVORI ZA PONAVLJANJE
1. Koje su temeljne odredbe Ustava RH?

Temeljne odredbe Ustava Republike Hrvatske su:
Republika Hrvatska je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna drava
suverenitet je neotuiv, nedjeljiv i neprenosiv

trodioba vlasti
ustavnost i zakonitost
slobodno osnivanje politikih stranaka
oruane snage tite suverenitet i neovisnost te brane teritorijalnu cjelovitost
granice Republike Hrvatske mogu se mijenjati samo odlukom Hrvatskog sabora
zabrana progonstva, oduzimanja dravljanstva te zatita interesa hrvatskih dravljana u stranoj
dravi
grb, zastava i himna
slubena upotreba hrvatskog jezika i latininog pisma.
2. Kako narod ostvaruje vlast u Republici Hrvatskoj?

Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odluivanjem.
3. Koje su najvie vrednote ustavnog poretka?
Najvie vrednote ustavnog poretka su: sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost
spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, potivanje prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva, ouvanje
prirode i ovjekova okolia, vladavina prava i demokratski viestranaki sustav.
4. Koje su znaajke suvereniteta Republike Hrvatske i gdje

se prostire?
Suverenitet Republike Hrvatske je neotuiv, nedjeljiv i neprenosiv, a prostire se nad njezinim kopnenim
podrujem, rijekama, jezerima, prokopima, unutranjim morskim vodama, teritorijalnim morem te
zranim prostorom iznad tih podruja.
5. Kako je ustrojena vlast u Republici Hrvatskoj?

Vlast u Republici Hrvatskoj je ustrojena na naelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudbenu, a
ograniena je Ustavom zajamenim pravom na lokalnu i regionalnu samoupravu.
Nositelj zakonodavne vlasti je Hrvatski sabor, izvrnu vlast obavlja Vlada Republike Hrvatske, a sudbenu
sudovi.
6. Kako su zatiena prava nacionalnih manjina u Republici

Hrvatskoj?
U Republici Hrvatskoj jami se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina. Ravnopravnost i
zatita prava nacionalnih manjina ureuje se Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, koji se
donosi po postupku za donoenje organskih zakona. Zakonom se moe pored opeg birakog prava,
pripadnicima nacionalnih manjina osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor.
Pripadnicima svih nacionalnih manjina jami se sloboda izraavanja nacionalne pripadnosti, slobodno
sluenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija.
7. Kako se ostvaruje birako pravo?

Hrvatski dravljani s navrenih 18 godina (birai) imaju ope i jednako birako pravo u izborima za
Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odluivanja na
dravnom referendumu, u skladu sa zakonom.
Birako se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem.
8. Koje su osobne i politike slobode i prava?

Osobne i politike slobode i prava su:
pravo na ivot
u Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne

nikome se ne smije oduzeti ili ograniiti sloboda, osim kada je to odraeno zakonom, o emu
odluuje sud
zabranjen je prisilni i obvezni rad
nitko ne moe biti uhien ili pritvoren bez pisanog, sudbenog i na zakonu utemeljenog naloga
svi graani i stranci jednaki su pred sudom i drugim dravnim i inim tijela koje imaju javne
ovlasti
svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ima pravo slobodno se kretati i
birati boravite
dom je nepovrediv
jami se sloboda miljenja i izraavanje misli
jami se sloboda savjesti i vjeroispovijesti i slobodno javno oitovanje vjere ili drugog uvjerenja
sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od drave
svim graanima priznaje se pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed
jami se pravo na slobodno udruivanje u sindikate i druge udruge
svaki graanin ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti
primljen u javne slube
svi graani Republike Hrvatske s navrenih 18 godina imaju birako pravo, ope i jednako
svaki graanin ima pravo slati predstavke i pritube, davati prijedloge dravnim i javnim tijelima
i dobiti na njih odgovor
vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dunost je svih za to sposobnih graana.
9. to je Hrvatski sabor?
Hrvatski sabor je predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
10. Koliki je broj zastupnika u Hrvatskom saboru ?

Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najvie 160 zastupnika koji se, na temelju opeg i jednakog birakog
prava, biraju neposrednim tajnim glasovanjem na etiri godine (po 14 zastupnika iz 10 izbornih jedinica,
zastupnici manjina i zastupnici dijaspore).
Pravo na sudjelovanje u diobi zastupnikih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju liste koje na izborima
dobiju najmanje 5% vaeih glasova biraa.
Pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj imaju pravo birati osam zastupnika u Hrvatski sabor
koji se biraju u posebnoj izbornoj jedinici koju ini podruje Republike Hrvatske.
U izborima za Hrvatski sabor birai koji nemaju prebivalite u Republici Hrvatskoj imaju pravo izabrati tri
zastupnika, u skladu sa zakonom.
11. Kada Hrvatski sabor zasjeda redovito, a kad

izvanredno?
Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godinje: izmeu 15. sijenja i 15. srpnja te izmeu 15. rujna i
15. prosinca.
Hrvatski sabor zasjeda izvanredno na zahtjev predsjednika Republike, Vlade RH ili veine zastupnika.
Predsjednik Hrvatskog sabora moe uz prethodno pribavljeno miljenje klubova zastupnika
parlamentarnih stranaka sazvati izvanredno zasjedanje.
12. Koje su nadlenosti Hrvatskog sabora?

Nadlenosti Hrvatskog sabora su:
odluuje o donoenju i promjeni Ustava
donosi zakone
donosi dravni proraun
odluuje o ratu i miru
donosi akte kojima izraava politiku Sabora
donosi Strategije nacionalne sigurnosti i Strategije obrane Republike Hrvatske
ostvaruje graanski nadzor nad oruanim snagama i slubama sigurnosti Republike Hrvatske
odluuje o promjeni granica Republike Hrvatske
raspisuje referendum
obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja, u skladu s Ustavom i zakonom
nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dunosti odgovornih Hrvatskom
saboru, u skladu s Ustavom i zakonom
daje amnestiju za kaznena djela
obavlja druge poslove utvrene Ustavom.
13. Tko proglaava zakone?

Zakone proglaava predsjednik Republike Hrvatske u roku od 8 dana od kada su izglasani u Hrvatskom
saboru. Ako predsjednik Republike smatra da proglaeni zakon nije u skladu s Ustavom, moe pokrenuti
postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske.
14. Koje su nadlenosti Predsjednika Republike i na koje

vrijeme se bira?
Predsjednik Republike predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu. Brine se za
redovito i usklaeno djelovanje te za stabilnost dravne vlasti. Odgovara za obranu neovisnosti i
teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.
Predsjednik Republike bira se na temelju opeg i jednakog birakog prava na neposrednim izborima
tajnim glasanjem na vrijeme od pet godina. Nitko ne moe biti biran vie od dva puta za Predsjednika
Republike.
15. Koje su ovlasti Predsjednika Republike?

Ovlasti Predsjednika RH su sljedee:
raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva prvo zasjedanje Hrvatskog Sabora

raspisuje referendum u skladu s Ustavom
povjerava mandat (mandataru) za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele
zastupnikih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uiva povjerenje veine
zastupnika u Hrvatskom saboru
daje pomilovanja te dodjeljuje odlikovanja i priznanja odreena zakonom
na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odluuje o osnivanju diplomatskih misija i
konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu
prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih efova diplomatskih misija
vrhovni je zapovjednik Oruanih snaga Republike Hrvatske
imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike u skladu sa zakonom
na temelju odluke Hrvatskog sabora, predsjednik Republike Hrvatske objavljuje rat i zakljuuje
mir
u skladu s Ustavom i zakonom, surauje s Vladom Republike Hrvatske u usmjeravanju rada
sigurnosnih slubi
za vrijeme trajanja ratnog stanja moe donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u
okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskog sabora.
16. Tko ini vladu Republike Hrvatske?

Vladu Republike Hrvatske ine predsjednik, jedan ili vie potpredsjednika i ministri.
17. Opiite postupak imenovanja Vlade Republike Hrvatske

?
Osoba kojoj je Predsjednik Republike Hrvatske povjerio mandat (mandatar) za sastav Vlade predlae
lanove Vlade.
Odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaanja mandata, mandatar je
duan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatraiti glasovanje o povjerenju. Ako
mandatar u roku od 30 dana ne sastavi Vladu, Predsjednik Republike mu moe produiti mandat za jo
najvie 30 dana, ako ni tada ne sastavi Vladu ili ta Vlada ne dobije povjerenje od Hrvatskog sabora tada
e Predsjednik Republike Hrvatske povjeriti mandat za sastav Vlade drugoj osobi. Ako Vlada Republike
Hrvatske ne bude sastavljena ni tada Predsjednik Republike Hrvatske e imenovati privremenu
nestranaku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor.
Vlada stupa na dunost kad joj povjerenje iskae veina svih zastupnika u Hrvatskom saboru.
18. Koje su nadlenosti Vlade Republike Hrvatske?

Vlada Republike Hrvatske:
predlae zakone i druge akte Hrvatskom saboru
predlae dravni proraun i zavrni raun

provodi zakone i druge odluke Hrvatskog sabora
donosi uredbe za izvrenje zakona
vodi unutarnju i vanjsku politiku
usmjerava i nadzire rad dravne uprave
brine o gospodarskom razvitku zemlje
usmjerava djelovanje i razvitak javnih slubi
obavlja druge poslove odreene Ustavom i zakonom
raspisuje izbore za predsjednika Republike Hrvatske.
19. Tko obavlja sudbenu vlast i koji je najvii sud u

Republici Hrvatskoj?
Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna.
Vrhovni sud RH, kao najvii sud, osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnosti svih u njegovoj
primjeni.
20. Tko moe biti biran i na koje vrijeme za suca Ustavnog

suda Republike Hrvatske?
Ustavni sud Republike Hrvatske ini 13 sudaca koje bira Hrvatski sabor dvotreinskom veinom glasova
ukupnog broja zastupnika, na vrijeme od 8 godina, iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, dravnih
odvjetnika, odvjetnika i sveuilinih profesora pravnih znanosti.
Ustavni sud bira predsjednika suda na vrijeme od 4 godine. Suci Ustavnog suda imaju imunitet kao i
zastupnici u Hrvatskom saboru.
21. Koje su nadlenosti Ustavnog suda?

Nadlenosti Ustavnog suda su:
odluuje o suglasnosti zakona s Ustavom

odluuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom
moe ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali vaiti
ako od tog prestanka do podnoenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prolo
vie od godine dana
odluuje povodom ustavnih tubi protiv pojedinanih odluka dravnih tijela, tijela jedinice lokalne
i regionalne samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeene
temeljne slobode i prava ovjeka i graanina, kao i pravo na lokalnu i regionalnu samoupravu
zajameno Ustavom RH
prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uoenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti
izvjeuje Hrvatski sabor

rjeava sukob nadlenosti izmeu tijela zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti
odluuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti predsjednika Republike
nadzire ustavnost programa i djelovanja politikih stranaka i moe, u skladu s Ustavom, zabraniti
njihov rad
nadzire ustavnost i zakonitost izbora i dravnog referenduma i rjeava izborne sporove koji nisu
u djelokrugu sudova
obavlja druge poslove odreene Ustavom.
22. Koje su jedinice lokalne samouprave i jedinice

podrune (regionalne) samouprave?
Jedinice lokalne samouprave su opine i gradovi. Jedinice podrune (regionalne) samouprave su upanije.
Zakonom se moe glavnom gradu Zagrebu utvrditi poloaj upanije.
23. Tko sklapa i potvruje meunarodne ugovore?

U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima meunarodnog prava, sklapanje meunarodnih ugovora u
nadlenosti je, ovisno o naravi i sadraju meunarodnog ugovora, Hrvatskog sabora, Predsjednika
Republike i Vlade Republike Hrvatske.
Hrvatski sabor potvruje meunarodne ugovore:
koji trae donoene ili izmjenu zakona
meunarodne ugovore vojne i politike naravi

meunarodne ugovore koji financijski obvezuju RH.
Meunarodne ugovore koji ne podlijeu potvrivanju Hrvatskog sabora sklapa Predsjednik Republike na
prijedlog Vlade ili Vlada Republike Hrvatske.
Meunarodne ugovore koji meunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava, Sabor
potvruje 2/3 veinom svih zastupnika.
24. Koja e prava uivati dravljani Republike Hrvatske u

Europskoj uniji, a koja graani Europske unije u
Republici Hrvatskoj?
Nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji dravljani Republike Hrvatske su graani Europske
Unije i uivaju prava koja im jami pravna steevina Europske Unije, a osobito:
slobodu kretanja i nastanjivanja na podruju svih drava lanica
aktivno i pasivno birako pravo na izborima za Europski parlament i na lokalnim izborima u
drugoj dravi lanici, sukladno propisima te drave lanice

pravo na diplomatsku i konzularnu zatitu bilo koje drave lanice, jednaku zatiti vlastitih
dravljana kada se nalaze u treoj dravi u kojoj Republika Hrvatska nema diplomatskokonzularno predstavnitvo
pravo podnoenja peticija Europskom parlamentu, predstavki Europskom ombudsmanu te pravo
obraanja institucijama i savjetodavnim tijelima Europske Unije na hrvatskom jeziku, kao i na
svim slubenim jezicima Europske Unije, te pravo dobiti odgovor na istom jeziku.
Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ogranienjima propisanima ugovorima na kojima se temelji
Europska Unija te mjerama prihvaenima na temelju tih ugovora.
U Republici Hrvatskoj sva prava zajamena pravnom steevinom Europske unije uivaju svi graani
Europske unije. Navedena prava nastupaju ulaskom u Europsku Uniju.
25. Tko ima pravo predloiti promjenu Ustava Republike

Hrvatske i tko odluuje i promjeni Ustava?
Pravo predloiti promjenu Ustava Republike Hrvatske ima:
najmanje 1/5 zastupnika u Hrvatskom saboru
Predsjednik Republike
Vlada Republike Hrvatske.
O promjeni Ustava odluuje Hrvatski Sabor 2/3 veinom glasova svih zastupnika. Promjenu Ustava
proglaava Hrvatski sabor.
26. Navedite znamenja Republike Hrvatske, opiite grb

Republike Hrvatske i gdje se sve rabi?
Dravna znamenja su grb, zastava i himna Republike Hrvatske.
Grb Republike Hrvatske je povijesni hrvatski grb u obliku tita podijeljen u dvadesetpet crvenih i bijelih
(srebrnih) polja, prvo polje je crvene boje. Iznad tita se nalazi kruna s pet povijenih hrvatskih grbova:
najstariji poznati grb Hrvatske, grbovi Dubrovake Republike, Dalmacije, Istre i Slavonije.
Najstariji poznati grb Hrvatske sadri u titu na plavom polju utu (zlatnu) esterokraku zvijezdu s
bijelim (srebrnim) mladim mjesecom. Grb Dubrovake Republike sadri u titu na modrom polju dvije
crvene grede. Dalmatinski grb sadri u titu na plavom polju tri ute (zlatne) okrunjene leopardove
glave. Istarski grb sadri u titu na modrom polju utu (zlatnu) kozu okrenutu u lijevo s crvenim papcima
i rogovima. Slavonski grb sadri u titu na plavom polju dvije poprene bijele (srebrne) grede, a izmeu
greda je crveno polje po kojem lagano stupa kuna na lijevo. U gornjem plavom polju je uta (zlatna)
esterokraka zvijezda.
Grb Republike Hrvatske rabi se u:
peatima i igovima dravnih tijela i drugih javnih tijela
u uredima Vlade Republike Hrvatske u inozemstvu

na zgradama u kojima su smjetena dravna tijela i druga javna tijela u Republici Hrvatskoj
na slubenim aktima tijela dravne vlasti

na diplomama i svjedodbama o zavrenom kolovanju.
27. Opiite zastavu Republike Hrvatske, gdje se i kada

istie, te tko je napisao i uglazbio himnu Republike
Hrvatske i kad se izvodi?
Zastava Republike Hrvatske se sastoji od tri boje: crvene, bijele i plave s grbom u sredini. Omjer irine i
duine je 1:2. Svaka boja ini jednu treinu irine zastave.
Zastava se istie:
stalno na zgradama svih dravnih tijela
u dane praznika Republike Hrvatske

u dane alosti Republike Hrvatske i vije se za trajanje alosti na pola stijega
moe se isticati pri javnim skupovima u Republici Hrvatskoj (politikim, sportskim itd.), na
brodovima, plovilima.
Himna Republike Hrvatske je "Lijepa naa domovina", a izvornik teksta i napjev uva se u Hrvatskom
Saboru. Tekst himne napisao je Antun Mihanovi, a uglazbio Josip Runjanin.
Himna se izvodi sviranjem, pjevanjem ili sviranjem i pjevanjem:
na poetku zasjedanja Hrvatskog Sabora
pri slubenom dolasku u Republiku Hrvatsku, odnosno pri ispraaju efa strane drave ili
ovlatenog predstavnika meunarodne organizacije

u drugim sluajevima utvrenim zakonom.
Sustav dravne uprave

"Sustav dravne uprave".
SADRAJ PREDMETA
1. Propisi kojima se ureuje sustav i ustrojstvo dravne uprave
2. Osnivanje tijela dravne uprave
3. Poslovi dravne uprave
4. Ustrojstvo dravne uprave
5. Upravljanje tijelima dravne uprave
6. Unutarnje ustrojstvo tijela dravne uprave
7. Ovlasti Vlade prema tijelima dravne uprave, pravnim osobama s javnim ovlastima i jedinicama
lokalne i podrune samouprave
8. Meusobni odnosi tijela dravne uprave
9. Sredstva tijela dravne uprave
10. Odnosi tijela dravne uprave i graana
11. Ustrojstvo Vlade
12. Vladini uredi
13. Akti Vlade
14. Djelokrug rada tijela dravne uprave
15. Nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica i uvjeti za osnivanje u tijelima dravne uprave
16. Nain upravljanja i ovlasti elnika unutarnjih ustrojstvenih jedinica tijela dravne uprave,
17. Unutarnje ustrojstvo ureda dravne uprave u upanijama

1.
2.
Zakon o sustavu dravne uprave (NN 150/11)

Zakon o Vladi Republike Hrvatske (NN 150/11)
3.
4.
5.
Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih sredinjih tijela dravne uprave (NN
150/11)
lanak 61. st. 3. Zakona o upravljanju dravnom imovinom (NN 145/10)
lanak 6. i 106. Zakona o radiolokoj i nuklearnoj sigurnosti (NN 28/10)
1. Koji su poslovi dravne uprave?

Poslovi dravne uprave su:
neposredna provedba zakona
donoenje propisa za njihovu provedbu

obavljanje upravnog nadzora
te drugi upravni i struni poslovi.
Poslovi dravne uprave ureuju se zakonom.
2. Koji su to drugi upravni i struni poslovi tijela dravne

uprave?
Drugi upravni i struni poslovi su:
praenje stanja
izrada nacrta prijedloga propisa i drugi struni poslovi

izrada strunih podloga
priprema odgovora na zastupnika pitanja
ostvaruju domau i inozemnu strunu suradnju.
3. Tko obavlja poslove dravne uprave?

Poslove dravne uprave obavljaju tijela dravne uprave.
Posebnim zakonom odreeni poslovi dravne uprave mogu se povjeriti tijelima jedinice lokalne i podrune
(regionalne) samouprave ili drugim pravnim osobama koje na temelju zakona imaju javne ovlasti (u
daljnjem tekstu: pravne osobe koje imaju javne ovlasti).
4. Koja su tijela dravne uprave?

Tijela dravne uprave su ministarstva, dravni uredi Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu:
dravni uredi), dravne upravne organizacije i uredi dravne uprave u upanijama.
Ministarstva, dravni uredi i dravne upravne organizacije sredinja su tijela dravne uprave, a uredi
dravne uprave u upanijama su prvostupanjska tijela dravne uprave.
5. Koje provedbene propise donose elnici sredinjih tijela

dravne i to se s njima ureuje?
Ministri, predstojnici dravnih ureda i ravnatelji dravnih upravnih organizacija donose pravilnike,
naredbe i naputke za provedbu zakona i drugih propisa kad su na to izrijekom ovlateni, u granicama
dane ovlasti.
Pravilnikom se detaljnije razrauju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene.
Naredbom se nareuje ili zabranjuje odreeno postupanje.
Naputkom se propisuje nain rada u tijelima dravne uprave, tijelima jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.
Pravilnici, naredbe i naputci objavljuju se u Narodnim novinama, a stupaju na snagu najranije osmoga
dana od dana objave, ako tim propisima nije iznimno odreeno da zbog osobito vanih razloga stupaju
na snagu danom objave.
6. to se nadzire u provedbi upravnog nadzora?

U provedbi upravnog nadzora tijela dravne uprave nadziru provedbu zakona i drugih propisa te
zakonitost rada i postupanja tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave te pravnih osoba koje ima javne ovlasti u povjerenim im poslovima dravne uprave.
7. Koje su mjere upravnog nadzora?

Mjere upravnog nadzora su:
zahtijevati izvjea, podatke i druge obavijesti o obavljanju poslova dravne uprave

raspraviti stanje izvravanja poslova dravne uprave i predloiti mjere koje se moraju poduzeti
radi izvrenja pojedinih poslova dravne uprave

pokrenuti postupak za utvrivanje odgovornosti odgovarajuih slubenika, odnosno
namjetenika
neposredno obaviti poslove u granicama svog djelokruga iz nadlenosti tijela dravne uprave,
tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, odnosno pravnih osoba s javnim
ovlastima na njihov troak, kad ocijene da se na drugi nain ne moe izvriti zakon ili drugi
propis, a tijelo dravne uprave, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave,
odnosno pravne osobe s javnim ovlastima nisu obavili odreeni posao dravne uprave u za to
ostavljenom ili primjerenom roku
poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom.
8. Tko provodi upravni nadzor i nad kojim tijelom se

provodi upravni nadzor?
U granicama svog djelokruga:
ministarstva, dravni uredi i dravne upravne organizacije nadziru rad tijela dravne uprave,
tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravnih osoba koje imaju javne
ovlasti u povjerenim im poslovima dravne uprave
uredi dravne uprave u jedinicama podrune (regionalne) samouprave nadziru rad tijela jedinica
lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u
povjerenim im poslovima dravne uprave na podruju upanije.
9. Tko provodi inspekcijski nadzor i to se nadzire u

inspekcijskom nadzoru?
Inspekcijski nadzor provode inspektori i drugi dravni slubenici ovlateni za provedbu nadzora, kad je to
odreeno posebnim zakonom (u daljnjem tekstu: inspektori).
U provedbi inspekcijskog nadzora, u skladu s posebnim zakonom, provodi se izravan uvid u ope i
pojedinane akte, uvjete i nain rada nadziranih pravnih i fizikih osoba te poduzimaju zakonom i drugim
propisima predviene mjere da se ustanovljeno stanje i poslovanje uskladi sa zakonom i drugim
propisima.
10. to moe naloiti inspektor u provedbi inspekcijskog

nadzora?
Ukoliko nae da je povrijeen zakon ili drugi propis, inspektor ima pravo i obvezu, u skladu sa zakonom i
drugim propisima:
narediti otklanjanje utvrenih nedostataka, odnosno nepravilnosti u odreenom roku
podnijeti prijavu nadlenom dravnom tijelu zbog kaznenog djela, odnosno izrei zakonom ili
drugim propisom utvrenu prekrajnu kaznu

poduzeti i druge mjere, odnosno izvriti druge radnje za koje je posebnim propisima ovlaten.
11. to sastavlja inspektor pri inspekcijskom pregledu?
O izvrenom pregledu, utvrenom stanju i poduzetim, odnosno nareenim mjerama i radnjama,

inspektor sastavlja zapisnik.
Primjerak zapisnika o inspekcijskom pregledu inspektor uruuje fizikoj osobi ili slubenoj osobi dravnog
tijela, tijela jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, odnosno pravne osobe.
Inspektor vodi oevidnik o obavljenim inspekcijskim pregledima.
12. Koje su nadlenosti ministra?

Ministar predstavlja ministarstvo i upravlja njegovim radom, a osobito:
provodi utvrenu politiku Vlade

donosi provedbene propise kad je na to izrijekom zakonom ovlaten
brine o zakonitom i pravodobnom izvravanju zakona i drugih propisa te u pitanjima od
zajednikog interesa osigurava suradnju ministarstva s dravnim tijelima, jedinicama lokalne i
podrune (regionalne) samouprave, pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te drugim
pravnim osobama
prema dravnim slubenicima i namjetenicima poduzima mjere utvrene zakonom i drugim
propisima u sluaju povrede slubene dunosti.
13. Koje su nadlenosti zamjenika ministra?

Zamjenik ministra provodi utvrenu politiku Vlade i zamjenjuje ministra u upravljanju radom
ministarstva.
Ministar ima jednog zamjenika ministra kojeg imenuje Vlada na prijedlog predsjednika Vlade. Zamjenik
ministra za svoj rad odgovara ministru i Vladi.
14. Koje su nadlenosti pomonika ministra?

U ministarstvu se moe imenovati jedan ili vie pomonika ministra.
Pomonik ministra, u pravilu, upravlja radom upravne organizacije ustrojene u sastavu ministarstva te
obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar.
Pomonika ministra imenuje Vlada na prijedlog ministra, a za svoj rad odgovoran je ministru i Vladi.
15. Koje su nadlenosti glavnog tajnika ministarstva ?

Glavni tajnik ministarstva poduzima mjere za osiguranje uinkovitosti u radu ministarstva te u pravilu
usklauje rad unutarnjih ustrojstvenih jedinica ministarstva i upravnih organizacija u sastavu
ministarstva, brine o strunom osposobljavanju, usavravanju i napredovanju dravnih slubenika i
namjetenika u tijeku slube i o urednom i pravilnom koritenju imovine i sredstava za rad.
Glavnog tajnika ministarstva imenuje Vlada na prijedlog ministra, a na temelju javnog natjeaja.
16. Kada se ustrojavaju dravni uredi i koje poslove

obavljaju?
Dravni uredi ustrojavaju se za obavljanje poslova dravne uprave u jednom ili vie upravnih podruja
koja su od posebnog znaaja za uinkovitiji rad Vlade.
Dravni uredi obavljaju upravne i druge strune poslove iz svog djelokruga.
Dravni uredi jesu:
1.
2.
3.
Dravni ured za trgovinsku politiku

Dravni ured za sredinju javnu nabavu
Dravni ured za upravljanje dravnom imovinom.
Dravnim uredom upravlja predstojnik, u poloaju zamjenika ministra.
17. Koji su poslovi dravne upravne organizacije?

Dravne upravne organizacije se ustrojavaju za obavljanje poslova dravne uprave u jednom ili vie
upravnih podruja.
Dravne upravne organizacije osnivaju se u pravilu kao dravne uprave, zavodi i ravnateljstva.
Dravne upravne organizacije obavljaju upravne, strune i druge poslove iz svog djelokruga, a osobito:
prouavaju i istrauju odreena pitanja koja zahtijevaju primjenu posebnih naina rada, a koje je
nuno obavljati u okviru dravne uprave
vode propisane oevidnike
rjeavaju u upravnim stvarima kad su na to izrijekom zakonom ovlateni
provode upravni, odnosno inspekcijski nadzor
pripremaju nacrte zakona i prijedloge drugih propisa.
18. Koje upravne organizacije se mogu osnovati u sastavu

ministarstva i tko njima upravlja?
Upravne organizacije koje se mogu osnovati u sastavu ministarstva su uprave, zavodi i ravnateljstva:
uprave se osnivaju, kad se ustrojavaju za upravno podruje iz djelokruga ministarstva u kojem
se obavljaju preteito upravni poslovi, s odreenim stupnjem samostalnosti u radu

zavodi se osnivaju, kad se ustrojavaju za upravno podruje iz djelokruga ministarstva, u kojem
se obavljaju preteito struno-analitiki poslovi koji zahtijevaju posebne naine rada unutar
ministarstva. Zavodima se iznimno mogu povjeriti i odreeni upravni poslovi, ako to zahtijeva
povezanost strunih i upravnih poslova
ravnateljstva se osnivaju, kad se ustrojavaju za upravno podruje iz djelokruga ministarstva, u
kojem se obavljaju odreeni upravni poslovi, kada obavljanje tih poslova zahtijeva posebno
ustrojenu slubu, samostalnost djelovanja i posebne naine rada unutar ministarstva.
19. Koje poslove obavljaju uredi dravne uprave?

Za obavljanje poslova dravne uprave u vie upravnih podruja na podruju jedinice podrune
(regionalne) samouprave ustrojava se ured dravne uprave.
Unutarnje ustrojstvo ureda dravne uprave ureuje se uredbom Vlade.
Ured dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave obavlja upravne i druge strune
poslove u upravnim podrujima za koja je ustrojen, a osobito:
neposredno provodi zakone i druge propise i osigurava njihovu provedbu
rjeava u upravnim stvarima u prvom stupnju, ako to posebnim zakonom nije stavljeno u
nadlenost sredinjim tijelima dravne uprave ili pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te
povjereno tijelima jedinica lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave
provodi upravni, odnosno inspekcijski nadzor
prati stanje u svom djelokrugu te sredinjim tijelima dravne uprave predlae mjere za
unapreenje stanja u pojedinim upravnim podrujima.
20. Koje su nadlenosti predstojnika ureda dravne

uprave ?
Radom ureda dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave upravlja predstojnik.
Predstojnik ureda dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave je elnik tog ureda.
Za obavljanje poslova u uredu dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave predstojnik
ureda odgovoran je Vladi i elniku sredinjeg tijela dravne uprave nadlenom za odgovarajue upravno
podruje.
Predstojnika ureda dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave imenuje Vlada na
temelju javnog natjeaja kojeg provodi sredinje tijelo dravne uprave nadleno za poslove ope uprave.
21. Koje se ustrojstvene jedinice mogu ustrojiti u uredima

dravne uprave u upanijama (u sjeditu i izvan
sjedita)?
Za obavljanje odreenih poslova dravne uprave iz nadlenosti ureda dravne uprave u jedinici podrune
(regionalne) samouprave mogu se osnovati ispostave u gradovima i opinama koje odredi Vlada na
prijedlog predstojnika ureda dravne uprave.
Ispostavom upravlja voditelj ispostave koji je za svoj rad i rad u ispostavi odgovoran predstojniku ureda
dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave.
22. Tko obavlja povjerene poslove dravne uprave ?

Tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravne osobe koje imaju javne ovlasti, u
povjerenim im poslovima dravne uprave:
rjeavaju u upravnim stvarima u prvom i drugom stupnju kad su im ti poslovi zakonom izrijekom
stavljeni u nadlenost
vode oevidnike odreene zakonom i drugim propisima i izdaju propisana uvjerenja i druge
potvrde
obavljaju i druge poslove dravne uprave koji su im zakonom izrijekom stavljeni u nadlenost.
23. Kojim propisom se ureuje unutarnje ustrojstvo i

uredsko poslovanje tijela dravne uprave i tko ga
donosi?
Naela za unutarnje ustrojstvo, kao i uredsko poslovanje tijela dravne uprave, ureuju se uredbom
Vlade.
Uredbom Vlade ureuje se i unutarnje ustrojstvo, nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica tijela dravne
uprave i njihov djelokrug, nain upravljanja tim jedinicama, okvirni broj potrebnih dravnih slubenika i
namjetenika za obavljanje poslova iz nadlenosti tih jedinica, nain planiranja poslova, radno vrijeme,
odravanje uredovnih dana, kao i druga pitanja od osobitog znaaja za rad tijela dravne uprave.
24. Tko donosi pravilnik o unutarnjem redu tijela dravne

uprave?
Pravilnik o unutarnjem redu donose:
za ministarstvo - ministar
za dravni ured - predstojnik

za dravne upravne organizacije - ravnatelj
za ured dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave - predstojnik.
Na temelju uredbe o unutarnjem ustrojstvu tijela dravne uprave pravilnikom o unutarnjem redu
utvruje se broj potrebnih dravnih slubenika i namjetenika s naznakom njihovih osnovnih poslova i
zadaa i strunih uvjeta potrebnih za njihovo obavljanje, njihove ovlasti i odgovornosti te druga pitanja
od znaaja za rad tijela dravne uprave koja nisu ureena uredbom Vlade.
25. Tko provodi nadzor nad obavljanjem poslova dravne

uprave?
Vlada provodi nadzor nad obavljanjem poslova dravne uprave te moe:
1. ukinuti propise tijela dravne uprave i jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave u
povjerenim im poslovima dravne uprave
2. podnijeti zahtjev Ustavnom sudu Republike Hrvatske za ocjenu suglasnosti propisa pravnih
osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima dravne uprave s Ustavom i zakonom
3. raspraviti stanje u pojedinom tijelu dravne uprave, tijelu jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su to
tijelo, tijelo jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave ili pravna osoba koja ima javne
ovlasti duni poduzeti
4. pokrenuti postupak za utvrivanje odgovornosti slubenika i namjetenika.
Sredinja tijela dravne uprave provode upravni nadzor nad radom ureda dravne uprave u jedinicama
podrune (regionalne) samouprave te u svom djelokrugu nadziru rad tijela jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u obavljanju poslova dravne uprave.
26. Na koji nain su tijela dravne uprave duna

meusobno suraivati?
Tijela dravne uprave duna su u obavljanju poslova dravne uprave suraivati s tijelima jedinica lokalne
i podrune (regionalne) samouprave i uprave, i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te im pruati
strunu pomo, a osobito struno obraivati pitanja i pojave u svezi provedbe zakona i drugih propisa,
davati im struna miljenja i objanjenja te odravati struna savjetovanja.
27. Kako graani ostvaruju naknadu tete radi

neobavljanja slubene radnje radi koje su pozvani?
Kad se u upravnom postupku graani i pravne osobe, odnosno njihovi zastupnici i punomonici odazovu
pozivu, a bez njihove krivnje slubena radnja radi koje su pozvani nije obavljena, imaju pravo zahtijevati
naknadu time nastalih trokova.
28. to mogu poduzeti graani i pravne osobe radi

nepravilnog postupanja tijela dravne uprave?
Tijela dravne uprave duna su omoguiti graanima i pravnim osobama podnoenje prigovora i pritubi
na rad tijela dravne uprave, kao i na nepravilan odnos dravnih slubenika kad im se obraaju radi
ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvravanja svojih graanskih dunosti.
Na podnesene prigovore i pritube, elnik tijela dravne uprave duan je graanima i pravnim osobama
dati odgovor u roku od 30 dana od dana podnoenja prigovora, odnosno pritube.
29. Tko ima pravo izvjetavati javnost o obavljanju poslova

dravne uprave?
Izvjea o obavljanju poslova dravne uprave mogu davati elnici tijela (ministri, ravnatelji dravnih
upravnih organizacija, dravni tajnici sredinjih dravnih ureda i predstojnici ureda dravne uprave u
upanijama) ili dravni slubenici koje elnik tijela ovlasti za davanje odgovarajuih izvjea.
30. Gdje se osiguravaju sredstva za rad tijela dravne

uprave i kako se osiguravaju sredstva za rad tijela?
Sredstva za rad tijela dravne uprave utvruju se dravnim proraunom.
Tijela dravne uprave duna su Vladi dostaviti zahtjev za osiguranje sredstava za iduu proraunsku
godinu na temelju plana rada tijela s obrazloenjem najkasnije do 30. rujna tekue godine.
31. Na koji nain se koriste stvari opreme tijela dravne

uprave?
Tijelo dravne uprave duno je odravati opremu, zgrade i drugu imovinu, osigurati je u visini njezine
vrijednosti i voditi o njoj prikladan oevidnik, u skladu s posebnim propisima.
Tijelo dravne uprave moe odreene stvari opreme koristiti zajedno s drugim tijelom dravne uprave te
s tijelom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, odnosno pravnom osobom koja ima javne
ovlasti.
32. Tko odluuje o rasporeivanju i koritenju sredstava

tijela dravne uprave?
O rasporeivanju i koritenju sredstava tijela dravne uprave odluuje elnik tijela dravne uprave, u
skladu s dravnim proraunom.
Rasporeivanje sredstava tijela dravne uprave obavlja se predraunom, a konana raspodjela tih
sredstava godinjim obraunom tijela dravne uprave.
Predraun o rasporedu sredstava donosi se prije poetka godine na koju se odnosi, a najkasnije 15 dana
nakon usvajanja dravnog prorauna.
Za zakonito koritenje sredstava tijela dravne uprave odgovorni su elnik tijela dravne uprave, kao
izvritelj, i raunopolaga.
33. Tko ini Vladu Republike Hrvatske?

Vladu Republike Hrvatske ine predsjednik, jedan ili vie potpredsjednika i ministri (u daljnjem tekstu:
lanovi Vlade).
Ukoliko Vlada ima vie potpredsjednika, predsjednik Vlade moe odrediti prvog potpredsjednika.
Predsjednik Vlade i lanovi Vlade moraju biti hrvatski dravljani.
Predsjednik Vlade i lanovi Vlade su dravni dunosnici.
34. Kad stupaju na dunost predsjednik i lanovi Vlade?

Predsjednik i lanovi Vlade stupaju na dunost kad im povjerenje iskae veina svih zastupnika u
Hrvatskom saboru.
Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi, rjeenje o imenovanju predsjednika
Vlade donosi Predsjednik Republike Hrvatske uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora, a rjeenje o
imenovanju lanova Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora.
35. Kome podnose ostavku lanovi Vlade?

Predsjednik Vlade i lanovi Vlade mogu podnijeti ostavku.
Predsjednik Vlade podnosi ostavku Hrvatskom saboru.
Kad predsjednik Vlade podnese ostavku, smatra se da su ostavku podnijeli svi lanovi Vlade.
lan Vlade podnosi ostavku predsjedniku Vlade.
Ako Hrvatski sabor prihvati ostavku predsjednika Vlade, Vlada e obavljati tehnike poslove do
imenovanja nove Vlade.
36. Koja su osnovna zaduenja Vlade i na koji nain Vlada

donosi odluke?
Potpredsjednici Vlade usklauju rad ministarstava i brinu o provedbi programa Vlade u podrujima za
koja su zadueni na sjednicama Vlade. Sjednice Vlade su javne.
Vlada moe odluiti da e se sjednica, odnosno rasprava o pojedinim tokama dnevnog reda sjednice
odrati bez nazonosti javnosti.
Predsjednik Vlade predstavlja Vladu, saziva sjednice i predsjedava im, upravlja radom Vlade i potpisuje
akte koje ona donosi.
37. Kada Vlada RH odluuje dvotreinskom veinom

glasova svih lanova Vlade?
Vlada odluuje dvotreinskom veinom glasova svih lanova Vlade kad nadlenim dravnim tijelima
predlae:
promjenu Ustava Republike Hrvatske
udruivanje ili razdruivanje s drugim dravama

promjenu granica Republike Hrvatske
rasputanje Hrvatskoga sabora
raspisivanje dravnog referenduma.
38. Koje poslove obavlja Ured predsjednika Vlade?

U Vladi se ustrojava Ured predsjednika Vlade. Ured predsjednika Vlade obavlja strune i administrativne
poslove za potrebe predsjednika Vlade po njegovom nalogu.
Radom Ureda predsjednika Vlade upravlja predstojnik Ureda, kojeg imenuje Vlada na prijedlog
predsjednika Vlade, a koji za svoj rad odgovara predsjedniku Vlade.
39. Koje strune slube moe osnivati Vlada?

Vlada uredbom osniva urede, agencije, direkcije i druge strune slube radi obavljanja poslova iz svojeg
djelokruga i odreuje njihov ustroj.
Uredom, agencijom, direkcijom, odnosno drugom slubom Vlade upravlja ravnatelj, kojeg imenuje Vlada,
na prijedlog predsjednika Vlade, po prethodno provedenom javnom natjeaju.
40. Nabrojite strune slube urede koje Vlada osniva

uredbom?
Za obavljanje strunih poslova, Vlada osniva:
Ured za zakonodavstvo
Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina

Ured za ravnopravnost spolova
Ured za udruge
Ured za razminiranje
Ured za suzbijanje zlouporabe droga
Ured za ope poslove Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske
Ured za protokol.
41. Moe li se podnijeti alba na rjeenje o odluivanju o

upravnim stvarima Vlade i povjerenstva?
Rjeenje Vlade, odnosno, povjerenstva o upravnoj stvari je izvrno i protiv njega se moe pokrenuti
upravni spor.
Rjeenje je upravni akt protiv kojeg se ne moe izjaviti alba.
42. Koje akte donosi Vlada?

Vlada donosi uredbe u skladu s Ustavom i zakonom.
Vlada donosi Poslovnik kojim, sukladno ovom Zakonu, ureuje ustrojstvo, nain rada, odluivanje Vlade i
vrste akata koje donosi Vlada.
Vlada donosi odluke, rjeenja i zakljuke o pitanjima koja se ne ureuju uredbama.
Odlukom se ureuju pojedina pitanja iz nadlenosti Vlade ili odreuju mjere, daje suglasnost ili potvruju
akti drugih tijela i pravnih osoba, te odluuje o drugim pitanjima o kojima se ne donosi propis.
Zakljukom se utvruju stajalita Vlade u pitanjima provedbe utvrene politike te odreuju zadae
tijelima dravne uprave.

Rjeenjem se odluuje o imenovanjima i razrjeenjima te o drugim pojedinanim stvarima iz djelokruga
Vlade.
43. Gdje se objavljuju uredba i poslovnik Vlade?

Uredbe i Poslovnik objavljuju se u Narodnim novinama, a stupaju na snagu osmoga dana od dana
objave, ako tim aktima nije odreen drugi rok njihovog stupanja na snagu.
Odluke, rjeenja i zakljuci mogu se objaviti u Narodnim novinama, ako tako odlui Vlada prilikom
donoenja tih akata.
44. Tko odluuje o sukobu nadlenosti izmeu tijela

dravne prave?
Vlada odluuje o sukobu nadlenosti izmeu tijela dravne uprave.
45. Moe li se protiv lana Vlade voditi kazneni postupak?

Protiv lana Vlade ne moe se voditi kazneni postupak za vrijeme trajanja mandata zbog kaznenog djela
za koje je zaprijeena kazna zatvora do 5 godina, bez prethodnog odobrenja Vlade.
Upravni postupak i upravni sporovi

"Upravni postupak i upravni sporovi".
SADRAJ PREDMETA
1. Stranka u upravnom postupku
2. Naela u upravnom postupku
3. Nadlenost i vrste nadlenosti
4. Slubena osoba
5. Pokretanje i voenje upravnog postupka
6.
rokovi
oblici obavjeivanja
rjeenje
Pravni lijekovi
9.
radnje u postupku
Rjeavanje upravne stvari
8.
dokazivanje
Obavjeivanje
7.
postupak rjeavanja upravne stvari
alba
Upravni spor

1. Zakon o opem upravnom postupku (Narodne novine broj 47/09.)
2.
Zakon o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 20/2010.) stupa na snagu 01.01.2012.
godine, do tada je na snazi Zakon o upravnim sporovima (Narodne novine, br.
53/91., 9/92. i 77/92.).
1. Tko rjeava u upravnim stvarima?

U upravnim stvarima rjeavaju javnopravna tijela.
2. Koja su javnopravna tijela?

Javnopravna tijela su:
tijela dravne uprave
druga dravna tijela

tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
pravne osobe koje imaju javne ovlasti.
3. Tko je stranka u upravnom postupku?

Stranka u upravnom postupku je svaka fizika i pravna osoba o ijem se pravu, obvezi ili pravnim
interesima radi.
Stranka moe biti:
aktivna (koja podnosi zahtjev za pokretanje postupka)
pasivna ( protiv koje se pokree postupak)

zainteresirana stranka (koja zbog zatite svojih prava i pravnih interesa ima pravo sudjelovati u
tuem postupku, npr. susjed u postupku izdavanja graevinske dozvole).
4.to je postupovna sposobnost stranke?

Postupovna sposobnost stranke znai da stranka moe samostalno poduzimati radnje u upravnom
postupku.
5. Tko zastupa stranku ako nema postupovnu sposobnost

ili joj je ta sposobnost ograniena?
Stranku koja nema postupovnu sposobnost, ili joj je ta sposobnost ograniena, zastupa zakonski
zastupnik.
6. Tko zastupa postupovno sposobnu stranku?

Postupovno sposobnu stranku zastupa opunomoenik.
7. Tko moe biti opunomoenik?

Opunomoenik moe biti: odvjetnik, odvjetniki ured, druga pravna osoba ako na temelju zakona moe
zastupati i svaka druga fizika osoba koja ima potpunu poslovnu sposobnost osim one koja se bavi
nadripisarstvom.(Nadripisar je osoba koja neovlateno prua pravnu pomo za novac).
8. Koja su naela opeg upravnog postupka?

Naela opeg upravnog postupka su:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Naelo
Naelo
Naelo
Naelo
Naelo
Naelo
Naelo
zakonitosti
razmjernosti u zatiti prava stranaka i javnog interesa
pomoi stranci
utvrivanja materijalne istine
samostalnosti i slobodne ocjene dokaza
uinkovitosti i ekonominosti
pristupa podacima i zatite podataka
8. Pravo stranke na pravni lijek

9. Naelo zatite steenih prava stranaka
10. Slubena uporaba jezika i pisma.
9. to znai naelo zakonitosti?

Naelo zakonitosti znai da javnopravno tijelo rjeava upravnu stvar na temelju zakona i drugih propisa
te opih akata donesenih na temelju zakona.
10. to znai naelo pomoi stranci?

Naelo pomoi stranci znai da e slubena osoba upozoriti stranku da ima osnovu za ostvarenje nekog
prava, kao i na posljedice njezinih radnji ili proputanja, te da njeno neznanje i neukost ne budu na tetu
prava koja joj po zakonu pripada.
11. to znai naelo materijalne istine?

Naelo materijalne istine znai da u postupku treba utvrditi sve injenice i okolnosti koje su bitne za
zakonito i pravilno rjeavanje upravne stvari.
12. to znai naelo samostalnosti i slobodne ocjene

dokaza?
Naelno samostalnosti i slobodne ocjene dokaza znai da slubena osoba samostalno utvruje injenice i
okolnosti u postupku, a koje e injenice uzeti za dokazane utvruje svojom slobodnom ocjenom svakog
dokaza posebno i svih dokaza zajedno.
13. to znai naelo uinkovitosti i ekonominosti?

Naelo uinkovitosti i ekonominosti znai da se u upravnom postupku postupa to je mogue
jednostavnije uz to manje trokova, ali tako da se utvrde sve injenice i okolnosti bitne za rjeavanje
upravne stvari.
14. to znai naelo slubene uporabe jezika i pisma?

Naelo slubene uporabe jezika i pisma znai da se postupak vodi na hrvatskom jeziku i latininom
pismu. Postupak se moe voditi i na drugom jeziku i pismu ako je i taj jezik u slubenoj uporabi pri
javnopravnom tijelu prema posebnim propisima.
15. to je nadlenost i koje su vrste nadlenosti?

Nadlenost je pravo i dunost javnopravnog tijela da rjeava u odreenoj upravnoj stvari.
Postoje dvije vrste nadlenosti:
stvarna nadlenost (odreuje se zakonom kojim se ureuje pojedino upravno podruje ili
nadlenost javnopravnih tijela)

mjesna nadlenost (odreuje se propisima o upravno-teritorijalnoj podjeli, odnosno o ustrojstvu
javnopravnih tijela).
16. Tko je slubena osoba u upravnom postupku?

Slubena osoba je osoba koja u javnopravnim tijelima vodi postupak i/ili rjeava o upravnim stvarima.
17. Kako se pokree upravni postupak?

Upravni postupak moe se pokrenuti na tri naina:
1. na zahtjev stranke
2. po slubenoj dunosti
3. javnom objavom.
18. Koji su Zakonom propisani naini rjeavanja upravne

stvari?
Zakon o opem upravnom postupku propisuje dva naina rjeavanja upravne stvari:
1. neposredno rjeavanje
2. ispitni postupak.
19. to su sve dokazna sredstva (dokazi)?

Dokazna sredstva su: isprave, svjedoci, vjetaci, oevid i izjava stranke.
20. to je javna isprava?

Javna isprava je isprava koju je izdao nadleni sud ili javnopravno tijelo u granicama svoje nadlenosti i u
propisanom obliku.
Javne isprave dokazuju to se njima utvruje ili potvruje.
21. Tko moe biti svjedok?

Svjedok moe biti svaka fizika osoba za koju se smatra da ima odreena saznanja o odreenim
injenicama i koja svoja saznanja moe priopiti.
22. Kad se u upravnom postupku provodi vjetaenje?

Vjetaenje se provodi kad je za utvrivanje ili ocjenu odreene injenice, koja je bitna za rjeavanje,
potrebno posebno struno znanje kojim slubena osoba ne raspolae.
23. to je oevid?
Oevid je dokazno sredstvo koje se provodi kad je za utvrivanje neke injenice potrebno neposredno
opaanje slubene osobe.
24. Kad se u upravnom postupku koristi izjava stranke kao

dokazno sredstvo?
Izjava stranke u upravnom postupku koristi se kao dokazno sredstvo, ako za utvrivanje odreenih
injenica ne postoje drugi dokazi.
25. to se smatra podneskom?

Podneskom se smatraju: zahtjevi, prijedlozi, ispunjeni obrasci, prijave, molbe, albe, predstavke,
prigovori, obavijesti, priopenja i sl., kojima se stranke obraaju javnopravnom tijelu.
26. Kakav mora biti podnesak i to mora sadravati da bi

se po njemu moglo postupiti?
Podnesak mora biti razumljiv i sadravati sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, a
osobito:
naziv javnopravnog tijela kojem se upuuje
naznaku upravne stvari na koju se odnosi

osobno ime
osobe ovlatene za zastupanje ako je stranka ima
adresa
potpis.
27. Na koje sve naine stranka moe predati podnesak?

Stranka moe predati podnesak na sljedee naine:
neposredno u pisanom obliku
poslati potom
dostaviti u obliku elektronike isprave izraene sukladno zakonu
usmeno izjaviti na zapisnik.
28. Tko ima pravo biti obavijeten o tijeku upravnog

postupka i razgledati spise?
O tijeku postupka imaju pravo biti obavijetene i razgledati spise stranke i druge osobe koje dokau
pravni interes.
29. Kako se raunaju rokovi?

Rokovi se raunaju na dane, mjesece i godine.
30. Kad se rauna poetak roka odreenog na dane?

Rok odreen na dane poinje se raunati od prvog sljedeeg dana nakon dana kad je dostavljeno
pismeno.
31. Da li nedjelje, blagdani i neradni dani utjeu na

raunanje rokova?
Nedjelje, blagdani i neradni dani ne utjeu na poetak i na tijek rokova, ali ako zadnji dan roka pada u
nedjelju, na blagdan ili kad javnopravno tijelo ne radi, rok istjee prvoga sljedeega radnog dana.
32. to je dostava?
Dostava je radnja kojom se pismeno uruuje (dostavlja) osobi na koju je naslovljeno.
33. to je osobna dostava?

Osobna dostava je dostava koja se obavlja osobno naslovljenoj osobi kada od obavljanja dostave poinje
tei rok koji se ne moe produiti ili kad je takva dostava propisana.
34. to je rjeenje i o emu se odluuje rjeenjem?

Rjeenje je upravni akt kojim se odluuje o upravnoj stvari koja je predmet upravnog postupka.
35. Koji su sastavni dijelovi rjeenja?

Sastavni dijelovi rjeenja su:
zaglavlje
uvod
izreka
obrazloenje
uputa o pravnom lijeku
potpis slubene osobe
otisak slubenog peata javnopravnog tijela.
36. O emu se odluuje zakljukom?

Zakljukom se odluuje o postupovnim pitanjima ako Zakonom o opem upravnom postupku nije
propisano donoenje rjeenja.
37. to je alba?
alba je pravni lijek koji se moe izjaviti protiv rjeenja donesenog u upravnom postupku.
alba se izjavljuje u roku od 15 dana od dana dostave rjeenja ako nije propisan dui rok.
alba se izjavljuje protiv prvostupanjskih rjeenja, osim ako je zakonom propisano da alba nije
doputena. Moe se podnijeti i zbog tzv. utnje uprave, ako rjeenje nije doneseno u roku u kojem je
trebalo biti doneseno.
O albi rjeava drugostupanjsko tijelo koje ispituje zakonitost rjeenja koje se pobija i svrhovitost
rjeenja.
38. Kada se sastavlja zapisnik u upravnom postupku?

Zapisnik se sastavlja o usmenoj raspravi, oevidu ili drugoj vanijoj radnji u postupku te o vanijim
usmenim izjavama stranaka ili treih osoba.
39. Sadraj zapisnika - to se upisuje u zapisnik?

U zapisnik se upisuje:
naziv javnopravnog tijela koje obavlja radnju

mjesto gdje se radnja obavlja
datum i sat kad se radnja obavlja
upravna stvar o kojoj se vodi postupak
osobna imena slubenih osoba
osobna imena nazonih stranaka i osoba ovlatenih za njihovo zastupanje
opis tijeka i sadraja u postupku provedenih radnji i danih izjava te isprava koje su koritene.
40. to je slubena osoba koja vodi postupak obvezna

uiniti prije zakljuenja zapisnika?
Prije zakljuenja zapisnika slubena osoba obvezna je proitati zapisnik nazonim osobama koje su
sudjelovale u upravnoj radnji i pitati imaju li primjedbi na zapisnik.
Na kraju zapisnika navest e se da je zapisnik proitan i da nisu stavljene primjedbe, a ako su primjedbe
stavljene navest e se ukratko sadraj primjedbi.
41. Tko i na koji nain potpisuje zapisnik?

Zapisnik potpisuju:
slubena osoba potpisuje se na kraju zapisnika
zapisniar (ako ga je bilo u postupku) potpisuje se na kraju zapisnika

osobe koje su dale izjave potpisuju se ispod svoje izjave i na kraju svake stranice zapisnika na
kojoj se nalazi izjava.
42. Kad i na koji nain se pokree upravni spor?

Upravni spor moe se pokrenuti protiv upravnog akta koji je donesen u drugom stupnju ili protiv
prvostupanjskog upravnog akta protiv kojeg se ne moe izjaviti alba.
Upravni spor moe se pokrenuti i kad nadleno tijelo nije o zahtjevu ili o albi donijelo odgovarajui
upravni akt.
Pokree se tubom u roku 30 dana od dana dostave upravnog akta stranci.
43. Tko rjeava upravne sporove?

Upravne sporove rjeava Upravni sud Republike Hrvatske.
44. Tko su stranke u upravnom sporu?

Stranke u upravnom sporu su:
tuitelj - moe biti pojedinac, pravna osoba, organizacija, skupina osoba, naselje i sl. koji smatra
da mu je upravnim aktom povrijeeno kakvo pravo ili neposredni osobni interes utemeljen na
zakonu
tuena strana - tijelo iji se akt osporava
zainteresirana osoba - trea osoba kojoj bi ponitavanje osporenog upravnog akta neposredno
bilo na tetu.
45. Koje akte sud donosi u upravnom sporu?

Sud u upravnom sporu donosi presude i rjeenja.
Uredsko poslovanje
"Uredsko poslovanje".
SADRAJ PREDMETA
1. Temeljni pojmovi uredskog poslovanja

2. Primitak, otvaranje i pregled poiljki
3. Upisivanje pismena
4. Dostava pismena u rad
5. Sastavni dijelovi neupravnog akta
6. Otpremanje akata
7. Razvoenje akata u upisniku predmeta upravnog postupka odnosno urudbenom zapisniku
8. Rokovnik predmeta
9. Stavljanje predmeta u pismohranu i uvanje
10. Peati, igovi i tambilji
11. Natpisne ploe

1. Uredba o uredskom poslovanju (NN broj 7/09)
2. Zakon o peatima i igovima s grbom Republike Hrvatske (NN 33/95)
3. Zakon o upravnim pristojbama (NN 8/96, 95/97, 131/97, 68/98, 77/96, 66/99, 145/99, 30/00
Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-747/96, 744/98 od 1. oujka 2000. i 116/00) bez
odredaba o pristojbenoj tarifi
4. Uredba o natpisnoj ploi i zaglavlju akta tijela dravne uprave, lokalne, podrune (regionalne) i mjesne
samouprave, te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti (NN 34/02)
1. to obuhvaa pojam uredsko poslovanje"?

Uredsko poslovanje je skup pravila i mjera u postupanju s pismenima, koji obuhvaa sljedee:
primanje
izdavanje
evidencija
dostava u rad
obrada
otpremanje
uvanje
izluivanje i
predaja nadlenom arhivu ili drugom nadlenom tijelu.
2. to je pisarnica?
Pisarnica je posebna unutarnja ustrojstvena jedinica koja obavlja poslove primanja i pregleda pismena i
drugih dokumenata, njihovog razvrstavanja i rasporeivanja, upisivanja u odgovarajue evidencije
(oevidnike), dostave u rad, otpremanja, razvoenja te njihova uvanja u pismohrani.
3. to je pismohrana?
Pismohrana je dio pisarnice koja obavlja poslove uvanja i izluivanja pismena te drugih dokumenata.
Izluivanje je postupak izdvajanja grae odloene u pismohranu nakon isteka propisanog roka uvanja,
radi unitenja ili predaje nadlenom arhivu.
Akt o unitenju grae odnosno predaje nadlenom arhivu donosi elnik tijela, sukladno propisima o
arhivskoj djelatnosti.
4. to je dokument?
Dokument je svaki podatak, odnosno svaki napisani, umnoeni, nacrtani, slikovni, tiskani, snimljeni,
magnetni, optiki, elektroniki ili bilo koji drugi zapis podatka, fiziki predmet, priopenje ili informacija,
koji sadrajem i strukturom ini raspoznatljivu i jednoznano odreenu cjelinu povezanih podataka.
5. to je pismeno?
Pismeno je podnesak ili akt.
6. to je podnesak?
Podnesak je pismeno kojim stranka pokree postupak, dopunjuje, mijenja svoj zahtjev odnosno drugo
traenje ili od tog odustaje.
7. to je akt?
Akt je pismeno kojim tijelo odluuje o predmetu postupka, odgovara na podnesak stranke, odreuje,
prekida ili zavrava neku slubenu radnju te obavlja slubeno dopisivanje s drugim tijelima, odnosno
pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.
8. to je spis?
Spis (predmet) je skup pismena, priloga i drugih dokumenata koji se odnose na isto pitanje ili zadau, ili
koji na drugi nain ine posebnu cjelinu.
9. Kako se razvrstavaju primljena pismena?

Primljena pismena razvrstavaju se na pismena predmeta upravnog postupka i pismena predmeta
neupravnog postupka.
Razvrstavanje primljenih pismena obavlja slubenik pisarnice koji otvara i pregledava primljene poiljke.
Izuzetno, elnik tijela moe odrediti da razvrstavanje pismena obavlja drugi slubenik.
10. to je prijemni tambilj, gdje se stavlja i to sadri?

Otisak prijemnog tambilja stavlja se na izvornike primljenih pismena koja se upisuju u upisnik predmeta
upravnog postupka, odnosno u urudbeni zapisnik.
Otisak prijemnog tambilja stavlja se na pismeno u gornjem desnom uglu prve stranice pismena, a ako
tamo nema mjesta, na drugom pogodnom mjestu prve stranice. Ako na prvoj stranici nema dovoljno
mjesta, otisak prijemnog tambilja stavit e se na zadnjoj stranici pismena na pogodno mjesto. Ako su
sve stranice pismena u potpunosti popunjene, otisak prijemnog tambilja stavit e se na papir koji e se
privrstiti uz pismeno.
Otisak prijemnog tambilja ne stavlja se na priloge.
Prijemni tambilj ima nepromjenjivi i promjenjivi sadraj.
Nakon otiskivanja prijemnog tambilja, na otisku ostaje ispisan nepromjenjiv sadraj:
1. REPUBLIKA HRVATSKA
2. Brojana oznaka tijela koje prima pismeno
3. Naziv tijela koje prima pismeno
4. Tekst Primljeno"
5. Tekst Klasifikacijska oznaka"
6. Tekst Urudbeni broj"
7. Tekst Ustrojstvena jedinica"
8. Tekst Prilozi"
9. Tekst Vrijednost".
U prazna polja otiska zatim se upisuju slijedei podaci:
1.
2.
3.
Primljeno" - datum primitka

Klasifikacijska oznaka" - klasifikacijsku oznaku
Urudbeni broj" - urudbeni broj
4.
5.
6.
Ustrojstvena jedinica" - brojana oznaka unutarnje ustrojstvene jedinice u koju se pismeno

rasporeuje
Prilozi" - broj priloenih priloga
Vrijednosti" - ukupan iznos upravne pristojbe, novca ili naznaku drugih vrijednosti koje su
priloene pismenu.
11. Koje su osnovne evidencije uredskog poslovanja?

Osnovne evidencije uredskog poslovanja su:
.
1. Urudbeni zapisnik u koji se upisuju pismena neupravnog postupka;
2. Upisnik predmeta upravnog postupka u koji se upisuju pismena:
- prvostupanjskog upravnog postupka

- drugostupanjskog upravnog postupka.
12. to oznaava klasifikacijska oznaka i kada se odreuje?

Klasifikacijska oznaka oznaava predmet.
Klasifikacijska oznaka odreuje se prilikom upisa prvog podneska, odnosno, akta kojim se osniva
predmet.
13. to oznaava urudbeni broj?

Urudbeni broj oznaava pojedino pismeno u predmetu.
14. Koje oznake moraju imati pismena upravnog postupka i

pismena oznaena odreenim stupnjem tajnosti?
Pismena upravnog postupka i pismena oznaena odreenim stupnjem tajnosti moraju imati slijedee
oznake:
1. UP/I - oznaka pismena prvostupanjskog upravnog postupka,
UP/II oznaka pismena drugostupanjskog upravnog postupka;
2. pismena oznaena odreenim stupnjem tajnosti moraju imati odgovarajuu oznaku stupnja
tajnosti, sukladno propisima o tajnosti podataka.
15. Koje su pomone evidencije uredskog poslovanja?

Pomone evidencije uredskog poslovanja su:
knjiga primljene pote
interna dostavna knjiga

dostavna knjiga za potu
dostavna knjiga za mjesto
rokovnik predmeta
knjiga pismohrane.
16. to je knjiga primljene pote i emu slui?

Knjiga primljene pote je evidencija u koju se upisuju sve poiljke zaprimljene u odreenom tijelu.
17. to je interna dostavna knjiga i emu slui?

Interna dostavna knjiga je pomona evidencija putem koje se obavlja dostavljanje pismena izmeu
pisarnice i unutarnjih ustrojstvenih jedinica (ukoliko se elektronikim putem ne moe sa sigurnou
pratiti tijek pismena izmeu pisarnice i unutarnjih ustrojstvenih jedinica).
Svaka unutarnja ustrojstvena jedinica ima jednu, a po potrebi i vie internih dostavnih knjiga.
18. to je dostavna knjiga za potu i emu slui?
Dostavna knjiga za potu je pomona evidencija koja se vodi za otpremljenu potu, radi upisa svih akata
koji se otpremaju putem potanske slube.
U dostavnoj knjizi za potu obraunavaju se i evidentiraju trokovi otpreme pote na nain utvren opim
aktima potanske slube.
19. to je dostavna knjiga za mjesto i emu slui?

Dostavna knjiga za mjesto je pomona evidencija u koju se upisuju svi akti i drugi materijali koji se
putem dostavljaa otpremaju drugim tijelima i osobama u istom mjestu ili se, radi urnosti ili drugih
razloga, moraju osobno dostaviti.
Prijem poiljke potvrdit e se potpisom u dostavnoj knjizi za mjesto i na dostavnici.
20. emu slui rokovnik predmeta?

U rokovnik predmeta stavljaju se predmeti za koje je odreeno da se dre u pisarnici do odreenog roka,
prema datumu koji je odredio ovlateni slubenik.
21. to je knjiga pismohrane?

Knjiga pismohrane je pomona evidencija koju je duna voditi pisarnica radi opeg pregleda cjelokupne
grae odloene u pismohranu, ukoliko se elektronikim putem ne vidi koji su predmeti u pismohrani.
22. Kako se obavlja razvoenje dovrenih predmeta?

Razvoenje dovrenih predmeta obavlja se:
u upisniku predmeta upravnog postupka odnosno urudbenom zapisniku
prema uputi pisarnici (slubenika koji postupa po spisu)

upisivanjem datuma razvoenja i stavljanjem oznake: ,,a/a" i roka uvanja (sukladno propisima
o arhivskoj djelatnosti)
Slubenik pisarnice poslije obavljenog razvoenja dovrenih predmeta spis predmeta odlae u
pismohranu.
23. Koji su sastavni dijelovi neupravnog akta?

Slubena prepiska s drugim tijelima ili osobama obavlja se neupravnim aktima.
Ako posebnim propisima nije drukije odreeno, neupravni akt mora sadravati sljedee osnovne
dijelove:
1. zaglavlje
2. osobno ime odnosno naziv i adresu primatelja
3. kratku oznaku predmeta
4. tekst akta
5. potpis ovlatene slubene osobe te
6. otisak slubenog peata.
Osim osnovnih dijelova, neupravni akt sadrava i druge podatke (ako postoje):
1.
2.
3.
vezu brojanih oznaka

naznaku priloga
kome se akt dostavlja osim primatelju.
24. Gdje se stavlja zaglavlje akta i to sadri?

Zaglavlje se stavlja u gornjem lijevom uglu akta.
Sadri dijelove propisane propisima o natpisnoj ploi i zaglavlju akata tijela dravne uprave, lokalne,
podrune (regionalne) i mjesne samouprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti.
25. emu slue peati i igovi s grbom Republike Hrvatske?

Peatom i igom s grbom Republike Hrvatske tijela navedena Zakonom o peatima i igovima s grbom
Republike Hrvatske ovjeravaju vjerodostojnost akata.
26. Kako izgleda peat s grbom Republike Hrvatske?

Peat je okruglog oblika, izraen od gume ili drugog odgovarajueg materijala, a slui za otiskivanje na
papir ili drugu podlogu.
27. Kako izgleda ig s grbom Republike Hrvatske?

ig je okruglog oblika, izraen od metala ili drugog odgovarajueg materijala, a slui za utiskivanje u
papir ili drugu podlogu.
28. Tko sve rabi peat i ig s grbom Republike Hrvatske?

Peate i igove s grbom RH rabe:
Predsjednik Republike Hrvatske
Ured predsjednika Republike Hrvatske

Hrvatski sabor
Vlada Republike Hrvatske
tijela dravne uprave
sudovi
druga tijela dravne vlasti
Ustavni sud Republike Hrvatske
Oruane snage Republike Hrvatske
javni biljenici
puki pravobranitelj
tijela jedinica lokalne samouprave i uprave
upravni odjeli te druga upravna tijela i strune slube navedenih tijela
pravne osobe s javnim ovlastima.
29. Tko izrauje peate i igove s grbom Republike

Hrvatske i na temelju ijeg ovlatenja?
Peate i igove s grbom Republike Hrvatske izrauju:
ovlateni obrtnik
ovlateno trgovako drutvo
na temelju ovlatenja Ministarstva unutarnjih poslova.
30. Koje ovlasti ima, odnosno, za to je nadleno

Ministarstvo uprave u vezi s peatima i igovima?
Vezano uz peate i igove, Ministarstvo uprave:
daje odobrenje za izradu peata i igova s grbom Republike Hrvatske tijelima i pravnim osobama
s javnim ovlastima
unitava peate i igove s grbom Republike Hrvatske
nadleno je tijelo za prijavu nestanka peata ili iga s grbom Republike Hrvatske.
31. emu slue tambilji?

U obavljanju poslova uredskog poslovanja mogu se koristiti tambilji kao pomono-tehnika sredstva,
koji mogu biti promjenjivog sadraja.
32. Za to se plaaju upravne pristojbe?

Upravne pristojbe plaaju se za spise i radnje pred:
tijelima dravne uprave
diplomatskim, konzularnim i drugim predstavnikim tijelima Republike Hrvatske u inozemstvu
tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te

pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.
33. Na koji se nain plaa upravna pristojba?

Upravna pristojba plaa se:
u dravnim biljezima
iznimno, izravno na propisani raun:

- ako pristojba iznosi vie od 100,00 kuna
- ako je propisano da se pristojba uplauje izravno na propisani raun, bez obzira
na iznos pristojbe.
34. Kako se ponitavaju dravni biljezi?

Dravni biljezi ponitavaju se peatom ili na drugi odgovarajui nain.
35. Koji sadraj mora imati natpisna ploa sukladno Uredbi

o natpisnoj ploi i zaglavlju akta tijela dravne uprave,
lokalne, podrune (regionalne) samouprave i mjesne
samouprave, te pravnih osoba koje imaju javne
ovlasti?
Natpisna ploa, sukladno navedenoj Uredbi, sadri:
grb Republike Hrvatske
naziv: Republika Hrvatska

naziv tijela odnosno pravne osobe.
36. Gdje se u pravilu istie natpisna ploa sukladno Uredbi

o natpisnoj ploi i zaglavlju akta tijela dravne uprave,
lokalne, podrune (regionalne) samouprave i mjesne
samouprave, te pravnih osoba koje imaju javne
ovlasti?
U skladu s navedenom Uredbom, natpisna ploa u pravilu se istie na desnoj strani glavnog ulaza u
zgradu, gledano u proelje zgrade, u kojoj je smjeteno tijelo odnosno pravna osoba.
Sustav lokalne i podrune (regionalne) samouprave

"Sustav lokalne i podrune (regionalne) samouprave".
SADRAJ PREDMETA
1. Vrste i osnovna obiljeja jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
2. Djelokrug jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
3. Oblici neposrednog sudjelovanja graana u odluivanju
4. Vrste i djelokrug tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
5. Vrste upravnih tijela u jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave
6. Temeljni opi akt jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave (donoenje i to ureuje)
7. Oblici mjesne samouprave
8. Prihodi jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, proraun
9. Status Grada Zagreba
10. Tijela Grada Zagreba

1. Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine, broj 33/01. i 60/01.
vjerodostojno tumaenje lanka 31. stavka 1., lanka 46. stavka 1. i 2., lanka 53. stavka 4. i lanka 90.
stavka 1. i 129/05., 109/07., 125/08., 36/09. i 150/11.), u dijelu koji se odnosi na:
vrste i osnovna obiljeja jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave;
djelokrug jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave;
oblike neposrednog sudjelovanja graana u odluivanju (referendum, mjesni zbor graana, predlaganje
donoenja akata ili rjeavanja pitanja iz djelokruga predstavnikih tijela, podnoenje predstavki i
pritubi);
tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave (vrste i djelokrug);
upravna tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave (vrste);
temeljni opi akt jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave;
mjesnu samoupravu (oblike);
prihode jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, proraun.
2. Zakon o Gradu Zagrebu (Narodne novine, broj 62/01., 125/08. i 36/09.)
1. Koje su vrste jedinica lokalne i podrune (regionalne)

samouprave?
Jedinice lokalne samouprave su opine i gradovi, a jedinice podrune (regionalne) samouprave su
upanije.
2. to je opina?
Opina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva, u pravilu, za podruje vie naseljenih mjesta koja
predstavljaju prirodnu, gospodarsku i drutvenu cjelinu, te koja su povezana zajednikim interesima
stanovnitva.
3. to je grad?
Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedite upanije te svako mjesto koje ima vie od 10.000
stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i drutvenu cjelinu.
U sastav grada kao jedinice lokalne samouprave mogu biti ukljuena i prigradska naselja koja s gradskim
naseljem ine gospodarsku i drutvenu cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i
svakodnevnim potrebama stanovnitva od lokalnog znaenja.
4. to je upanija?
upanija je jedinica podrune (regionalne) samouprave ije podruje predstavlja prirodnu, povijesnu,
prometnu, gospodarsku, drutvenu i samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi obavljanja poslova od
podrunoga (regionalnog) interesa.
5. Tko donosi statut (temeljni opi akt) opine, grada i

upanije te to se njime ureuje?
Statut donosi predstavniko tijelo opine, grada i upanije.
Statutom se podrobnije ureuje samoupravni djelokrug opine, grada, odnosno upanije, njena obiljeja,
javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i nain rada tijela, nain obavljanja poslova, oblici konzultiranja
graana, provoenje referenduma u pitanjima iz djelokruga, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih
slubi, oblici suradnje jedinica lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave te druga pitanja od
vanosti za ostvarivanje prava i obveza.
6. Koji je samoupravni djelokrug opina i gradova?
Opine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog znaaja kojima se
neposredno ostvaruju potrebe graana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni dravnim tijelima i to
osobito poslove koji se odnose na:
ureenje naselja i stanovanje
prostorno i urbanistiko planiranje

komunalno gospodarstvo
brigu o djeci
socijalnu skrb
primarnu zdravstvenu zatitu
odgoj i osnovno obrazovanje
kulturu, tjelesnu kulturu i port
zatitu potroaa
zatitu i unapreenje prirodnog okolia
protupoarnu i civilnu zatitu
promet na svom podruju
te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.
7. Koji je samoupravni djelokrug upanije?

upanija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove od podrunoga (regionalnog) znaaja, a
osobito poslove koji se odnose na:
obrazovanje
zdravstvo
prostorno i urbanistiko planiranje
gospodarski razvoj
promet i prometnu infrastrukturu
odravanje javnih cesta
planiranje i razvoj mree obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova
izdavanje graevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu
dokumenata prostornog ureenja za podruje upanije izvan podruja velikoga grada
te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.
8. Koji su oblici neposrednog sudjelovanja graana u

odluivanju?
Oblici neposrednog sudjelovanja graana u odluivanju su:
referendum
izjanjavanje na mjesnim zborovima graana

predlaganje donoenja odreenog akata ili rjeavanje odreenog pitanja iz djelokruga
predstavnikih tijela
podnoenje predstavki i pritubi na rad tijela lokalnih jedinica, odnosno na rad njihovih upravnih
tijela.
9. Koje su vrste tijela jedinica lokalne i podrune

(regionalne) samouprave?
Tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave su predstavnika i izvrna tijela.
10. Koje je predstavniko tijelo u opini, gradu i upaniji?

Predstavniko tijelo u opini je opinsko vijee, u gradu gradsko vijee, a u upaniji upanijska skuptina.
11. Koje poslove obavlja predstavniko tijelo?

Predstavniko tijelo:
donosi statut jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave
donosi odluke i druge ope akte kojima ureuje pitanja iz samoupravnog djelokruga jedinice
lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave

osniva i bira lanove radnih tijela vijea, odnosno skuptine te imenuje i razrjeuje druge osobe
odreene zakonom, drugim propisom ili statutom

ureuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne)
samouprave
osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, drutvenih, komunalnih
i drugih djelatnosti od interesa za jedinicu lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave

obavlja i druge poslove koji su zakonom ili drugim propisom stavljeni u djelokrug predstavnikog
tijela.
12. Koje je izvrno tijelo u opini, gradu i upaniji?

Izvrno tijelo u opini je opinski naelnik, u gradu gradonaelnik, a u upaniji upan.
13. Koje poslove obavlja opinski naelnik, gradonaelnik

odnosno upan?
Izvrne poslove u opini obavlja opinski naelnik, u gradu gradonaelnik, a u upaniji upan.
Opinski naelnik, gradonaelnik, odnosno upan:
priprema prijedloge opih akata
izvrava ili osigurava izvravanje opih akata predstavnikog tijela

usmjerava djelovanje upravnih tijela jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne)
samouprave u obavljanju poslova iz njihovoga samoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad

upravlja nekretninama i pokretninama u vlasnitvu jedinice lokalne, odnosno podrune
(regionalne) samouprave kao i njezinim prihodima i rashodima, u skladu sa zakonom i statutom

odluuje o stjecanju i otuivanju pokretnina i nekretnina jedinice lokalne, odnosno podrune
(regionalne) samouprave ija pojedinana vrijednost ne prelazi 0,5% iznosa prihoda bez
primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odluuje o stjecanju i otuivanju
pokretnina i nekretnina, a najvie do 1.000 000 (jedan milijun) kuna, te ako je stjecanje i
otuivanje nekretnina i pokretnina planirano u proraunu, a stjecanje i otuivanje pokretnina i
nekretnina provedeno u skladu sa zakonskim propisima
obavlja i druge poslove utvrene statutom.
14. to su upravna tijela u jedinicama lokalne i podrune

(regionalne) samouprave i koje su vrste upravnih
tijela?
Upravna tijela su tijela koja se ustrojavaju za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica
lokalne i podrune (regionalne) samouprave kao i poslova dravne uprave prenijetih na te jedinice.
Upravna tijela mogu biti upravni odjeli i slube.
15. Koje oblike mjesne samouprave poznajete i kako se oni

osnivaju?
Oblici mjesne samouprave su mjesni odbor, gradske etvrti i gradski kotarevi.
Mjesni odbor osniva se statutom jedinice lokalne samouprave, kao oblik neposrednog sudjelovanja
graana u odluivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na ivot i rad
graana.
Gradski kotarevi ili gradske etvrti kao posebni oblici mjesne samouprave mogu se osnivati statutom u
gradovima.
16. Koji su prihodi jedinice lokalne i podrune (regionalne)

samouprave?
Jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave ima prihode kojima u okviru svoga samoupravnog
djelokruga slobodno raspolae.
Prihodi jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave su:
opinski, gradski, odnosno upanijski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe
prihodi od stvari u njezinom vlasnitvu i imovinskih prava

prihodi od trgovakih drutava ili drugih pravnih osoba u njezinom vlasnitvu, odnosno u kojima
ima udio ili dionice
prihodi od naknada za koncesiju koje daje njezino predstavniko tijelo
novane kazne i oduzeta imovinska korist za prekraje koje sama propie u skladu sa zakonom
udio u zajednikim porezima s Republikom Hrvatskom
sredstva pomoi i dotacija Republike Hrvatske predviena u dravnom proraunu
drugi prihodi odreeni zakonom.
17. Koji je temeljni financijski akt jedinice lokalne i

podrune (regionalne) samouprave i tko ga donosi?
Temeljni financijski akt svake lokalne jedinice je proraun, a donosi ga predstavniko tijelo.
18. Kakav status ima Grad Zagreb?

Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, ima poseban status grada i upanije, to je regulirano
posebnim zakonom.
19. Koja su tijela Grada Zagreba?

Tijela Grada Zagreba su Gradska skuptina Grada Zagreba i gradonaelnik Grada Zagreba.
Gradska skuptina je predstavniko tijelo graana Grada Zagreba, a gradonaelnik je izvrno tijelo Grada
Zagreba.
Osnove sustava Europske unije

"Osnove sustava Europske unije".

1.
2.
3.
4.
Pascal Fontaine, Europa u 12 lekcija, Delegacija Europske komisije u Republici Hrvatskoj, 2007.
Va vodi kroz Lisabonski ugovor, Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj, 2009.
Pregovori o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, MVPEI, 2006.
www.mvpei.hr
1. to je Europska unija?
Europska unija je regionalna organizacija europskih drava kroz koju lanice ostvaruju zajednike ciljeve
kao to su uravnoteen gospodarski i drutveni razvoj, visoka razina zaposlenosti, te zatita prava i
interesa graana. EU vie je od konfederacije drava, ali nije ni federacija, zapravo predstavlja novu
strukturu koja ne pripada niti u jednu tradicionalnu pravnu kategoriju.
2. Koje su drave lanice EU, a koje su drave

kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje za lanstvo
u EU?
Danas EU ima 27 drava lanica: Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemaka,
Danska, Irska, Velika Britanija, Grka, Portugal, panjolska, Austrija, Finska, vedska, Cipar, eka,
Estonija, Latvija, Litva, Maarska, Malta, Poljska, Slovaka, Slovenija, Bugarska i Rumunjska.
Status drava kandidatkinja za lanstvo u EU imaju: Crna Gora, Hrvatska, Island, Makedonija i Turska,
dok status potencijalnih drava kandidatkinja imaju: Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo i
Srbija.
Neke drave nisu lanice EU-a no sudjeluju u tzv. Europskom ekonomskom prostoru: Norveka,
Island i Lihtentajn (lanice EFTA-e). Europski ekonomski prostor stvoren je 1994. radi stvaranja
jedinstvenog trita na kojemu bi se potovala sloboda kretanja ljudi roba, usluga i kapitala, a dravama
EFTA-e je omogueno sudjelovanje na jedinstvenom tritu bez punopravnog lanstva u EU.
3. Koji su simboli Europske unije?

Neki simboli predstavljaju zajedniki europski identitet:
europska putovnica (u uporabi od 1985.)
europska himna (Beethovenova Oda radosti)

europska zastava (krug od 12 zlatnih zvijezda na plavoj podlozi)
Europske vozake dozvole - izdaju se od 1996. u svim dravama lanicama
Europska unija je prihvatila moto Ujedinjeni u razliitosti, a 9. svibnja obiljeava se kao Dan
Europe
od 1. sijenja 2002. u veem broju drava lanica EU uveden je euro kao plateno sredstvo
(veina europljana vodi raune i tedi u eurima, cijene su izraene u eurima, potroai mogu
usporeivati cijene izravno od zemlje do zemlje).
Zahvaljujui Schengenskom sporazumu (kojem bi na kraju trebale pristupiti sve zemlje EU-a), ukinuta je
kontrola na veini granica izmeu drava lanica, to graanima takoer daje osjeaj pripadnosti
jedinstvenom zemljopisnom podruju.
4. Koji su to osnivaki ugovori EU-a, a spadaju u tzv.

primarno zakonodavstvo EU-a?
Osnivaki ugovori Europske unije su:
Pariki ugovor (1951.)

Schumanova deklaracija predlae uspostavljanje Europske zajednice za ugljen i elik (EZU),
koja je postala stvarnost Parikim ugovorom od 18. travnja 1951. Time je est drava osnivaica
(Belgija, Savezna Republika Njemaka, Francuska, Italija, Luksemburg i Nizozemska) uspostavilo
zajedniko trite ugljena i elika. U razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata cilj je bio osigurati
mir meu pobjednikim i pobijeenim narodima Europe te ih povezati kao jednake suradnjom kroz
zajednike institucije. Ova Zajednica je ugaena na svoju pedesetogodinjicu (2002.).
Robert Schuman, ministar vanjskih poslova Republike Francuske predstavio je svoj prijedlog
formiranja Europske zajednice za ugljen i elik, pod nazivom Shumanova deklaracija 9. svibnja
1950. tako da se na taj datum obiljeava kao Dan Europe.
Rimski ugovori (1957.)
U oujku 1957. est je drava potpisivanjem Rimskih ugovora odluilo osnovati Europsku ekonomsku
zajednicu (EEZ), utemeljenu na zajednikom tritu iroke palete proizvoda i usluga. Carine izmeu est
drava potpuno su ukinute 1. srpnja 1968. Istovremeno, osnovana je i Europska zajednica za
atomsku energiju koja je imala za cilj unapreenje izgradnje i razvoja atomske industrije. Drave
lanice odluile su stvaranjem "zajednikoga trita ukloniti meusobne trgovake prepreke.
Godine 1967., institucije triju Europskih zajednica su spojene i od tada, postoji jedna Komisija i jedno
Vijee ministara, kao i Europski parlament.
5. Pored osnivakih ugovora postoje i drugi ugovori koji

spadaju u tzv. primarno zakonodavstvo - koji su to
ugovori?
Pored Parikog i Rimskih ugovora postoji jo nekoliko ugovora koji spadaju u tzv. primarno
zakonodavstvo, to su:
Jedinstveni europski akt (1986.)

Ovim ugovorom izmijenjen je Ugovor o EEZ-u i otvoren put za dovretak jedinstvenog trita te
proirivanje ovlasti Europske komisije (na nove politike: zatita okolia, znanost i tehnologija,
socijalna politika) i Europskog parlamenta (postupak suradnje). Takoer, ovim ugovorom stvoreni
su temelji za kasnije uspostavljanje Ekonomske i monetarne unije te Zajednike vanjske i
sigurnosne politike.
Ugovor iz Maastrichta (1992.)
Ideja 'Europske unije' ostvarena je ugovorom iz Maastrichta te pored gospodarske integracije

(Ekonomska zajednica) ukljuuju se nove zajednike politike kao to su obrazovanje, zdravstvo, a EU
poiva na tri stupa (grupe) zajednikih politika:
I. stup: Ekonomska zajednica (preteno gospodarska suradnja sa zajednikim organima i postupkom
odluivanja),
II. stup: Zajednika vanjska i sigurnosna politika (u poetku ukljuuje samo usklaivanje nacionalnih
stajalita) te,
III. stup: Suradnja na podruju pravosua i unutarnjih poslova.
Ugovor iz Amsterdama (1997.)
Ovim ugovorom se nadopunio ugovor iz Maastrichta odnosno zajedniki suverenitet proirio na
dodatna podruja koja ukljuuju prava graana te bliu suradnju na drutvenim pitanjima i politici
zapoljavanja.
Ugovor iz Nice (2000.)

Potpisivanjem ovog ugovora otilo se dalje u izmjenama dosadanjih ugovora ime je unaprjeen
nain donoenja odluka u EU, kako bi moglo nastaviti uinkovito funkcionirati i nakon prikljuenja
novih drava lanica iz 2004. odnosno 2007.
Ugovor iz Lisabona (2007.)

Lisabonski ugovor utvruje koje ovlasti pripadaju EU (pravila trinog natjecanja, monetarne
politike Eurozone i zajednike trgovinske politike), koje ovlasti pripadaju dravama lanicama
(zdravstvo, obrazovanje, industrija) i koje su ovlasti zajednike (unutarnje trite, poljoprivreda,
promet, energija).
Po prvi put, nacionalni parlamenti imat e izravan utjecaj na proces donoenja odluka.
Uvodi se nova funkcija Visokog predstavnika za zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku EU koji
predsjeda Vijeem EU za vanjske poslove (i potpredsjednik je Europske komisije), a zadaa mu je
predlagati, provoditi vanjsku politiku EU (u ime Vijea EU) i zastupati stajalita Unije na
meunarodnoj razini.
6. Koje vrste institucija djeluje u okviru Europske unije?

Nekoliko vrsta institucija ukljueno u funkcioniranje EU, a s obzirom na njihovu ulogu moemo ih svrstati
u tri grupe.
Glavne institucije imaju iznimno vanu ulogu u procesu donoenja odluka na razini EU kao i praenja
provoenja pravno obvezujuih i ostalih odluka. Pod glavne institucije EU spadaju: Vijee, Europski
parlament, Europska komisija, Europsko vijee i Sud pravde EU (Europski sud pravde), Europska
sredinja banka i Europski revizijski sud (vie o tome pod pitanjima br: 7. 13.).
Pomone institucije imaju vanu savjetodavnu ulogu u pripremi, donoenju ili provoenju pravno
obvezujuih ili drugih uloga na razini EU. Pod pomone institucije spadaju Europski gospodarski i socijalni
odbor, Odbor regija, Europska investicijska banka i sl. (vie o njima pod pitanjem br. 14.).
Postoji i niz specijaliziranih agencija koje su zaduene za provoenje odreenih tehnikih, znanstvenih
ili upravljakih zadaa kao to su Europska agencija za sigurnost zranog prometa (Kln, Njemaka),
Europska zaklada za obuku (Torino, Italija), Europska zaklada za poboljanje ivotnih i radnih uvjeta
(Dublin, Irska) i dr.
7. Koja je uloga, sastav i nain odluivanja u Vijeu EU

(bive Vijee ministara)?
Vijee EU (engl. Council of the European Union) glavno je tijelo EU za donoenje odluka.
Sastav Vijea EU
Vijee ini 27 ministara vlada od kojih svaki predstavlja jednu dravu lanicu (koji e ministri sudjelovati
na sastanku, ovisi o temi koja je na dnevnom redu: vanjska politika, poljoprivreda, industrija, promet,
zatita okolia itd.)
Prema Lisabonskom ugovoru Vijeem za vanjske poslove e predsjedati visoki predstavnik EU za vanjsku
i sigurnosnu politiku, a u drugim podrujima e predsjedati ministar zemlje nositeljice rotirajueg
estomjesenog predsjedanja.
Ovlasti
Vijee i Europski parlament dijele zakonodavnu vlast te odgovornost za proraun sukladno postupku
suodluivanja. Vijee takoer sklapa meunarodne ugovore o kojima je pregovarala Komisija. (Vie o
postupcima donoenja odluka pod pitanjem br. 13.)
Nain odluivanja
Trenutano, o vanim pitanjima (npr. izmjene i dopune osnivakih ugovora, pokretanje nove zajednike
politike ili lanstvo u EU) Vijee mora jednoglasno odluivati. U veini sluajeva zahtijeva se glasovanje
kvalificiranom veinom. (U tablici je prikazan broj glasova prema svakoj dravi lanici EU u Vijeu).
Drava lanica EU
Broj glasova
Njemaka, Francuska, Italija, Velika Britanija
29
panjolska, Poljska
27
Rumunjska
14
Nizozemska
13
Belgija, eka, Grka, Maarska, Portugal
12
Austrija, Bugarska, vedska
10
Danska, Irska, Litva, Slovaka, Finska
Estonija, Cipar, Latvija, Luksemburg, Slovenija
Malta
Ukupno
345
Od 2014. sustav e se nazivati 'dvostruka veina', odnosno odluke Vijea trebat e potporu najmanje
55% drava lanica, koje pritom zastupaju najmanje 65% stanovnitva EU.
8. Kakva je uloga i koji je sastav Europskog parlamenta?
Europski parlament (engl. European Parliament) je izabrano je tijelo koje predstavlja graane EU-a (od
1979. opim pravom glasa). Budui da je politiki legitimitet tog tijela rastao, jaala je i njegova uloga u
politikom i pravnom sustavu EU. Sjedite Parlamenta je u Strasbourgu, a neka zasjedanja i sastanci
parlamentarnih odbora odravaju se i u Bruxellesu. Dio parlamentarnih slubi smjeten je i u
Luxembourgu.
Sastav i funkcioniranje
Lisabonski ugovor utvruje maksimalan broj zastupnika od 750, plus jedan zastupnik (koji predstavlja
Predsjednika Europskog parlamenta) koji se biraju na mandat od pet godina. Raspodjela zastupnikih
mjesta u Parlamentu ovisi o broju stanovnika svake drave lanice.
Iako se zastupnici biraju prema nacionalnim kvotama, oni na europskoj razini nisu politiki organizirani
na nacionalnom kriteriju, ve prema politikim opredjeljenjima. Kao i svaki parlament, i Europski
parlament djeluje kroz odbore. Njihov broj i podruja koja pokrivaju prati podruja nadlenosti EU i
trenutano ih je 20.
Ovlasti
Europski parlament ima nekoliko funkcija (vie o nainu odluivanja pod pitanjem br. 15.):
zakonodavna funkcija - danas u mnogim podrujima Parlament odluuje ravnopravno s Vijeem,
a postupak 'suodluivanja' (istodobna suglasnost Vijea i Parlamenta) je prema Lisabonskom

ugovoru proiren na brojna nova podruja, kao i na sklapanje meunarodnih ugovora
politiki nadzor nad Europskom komisijom - pri imenovanju i tijekom rada Europske komisije
(ima ovlasti raspustiti Komisiju prihvaanjem prijedloga o nepovjerenju)

usvajanje prorauna - proraun predlae Komisija, a zajedniki ga usvajaju Parlament i Vijee.
Predsjednik Europskog parlamenta je do sijenja 2012. bio Jerzy Buzek iz Poljske, a nakon njega Nijemac
Martin Schulz.
9. Kako je sastavljena i koje su ovlasti Europske komisije?

Europska komisija (engl. European Commission) predstavlja trei dio institucionalnog trokuta koji vodi
Uniju i upravlja njome. Temeljna zadaa Europske komisije je pripremanje i predlaganje propisa.
Komisija odgovara Parlamentu, a ako joj Parlament izglasuje nepovjerenje, cijela Komisija mora odstupiti
s dunosti.
Sastav
Europska komisija se sastoji se:
politike razine (predsjednik i 26 povjerenika koji dolaze iz drava lanica)
upravne razine, tj. ope uprave, odnosno, generalne direkcije (Directorates-General, esto
zvane skraeno DG), glavno tajnitvo na elu s glavnim tajnikom Europske komisije, privremeni i
stalni odbori strunjaka savjetnika, ostale zajednike slube i uredi.
Ovlasti
pripremanje i predlaganje propisa - koje alje drugim nadlenim tijelima (Vijeu i Europskom
parlamentu) na odluivanje
izvrne i nadzorne ovlasti - Komisija donosi brojne provedbene propise koji omoguuju provedbu
propisa Vijea EU, ima veliku ulogu u upravljanju zajednikim politikama Unije (vie o
zajednikim politikama pod pitanjem br. 18) kao i proraunom tih politika. Komisija ima vanu
nadzornu ovlast u odnosu na drave lanice time to ih moe tuiti Europskom sudu pravde za
povredu odredbi osnivakih ugovora. Zbog toga se naziva i uvaricom ugovora (i integracije).
uloga u vanjskoj politici EU - oituje se u koordinaciji financijske i tehnike pomoi dravama
izvan EU, vodi pregovore za lanstvo u EU.
Predsjednik Europske komisije u svom drugom mandatu je Jos Manuel Duro Barroso, a sjedite joj je u
Bruxellesu.
10. to je Europsko vijee i kako funkcionira?
Europsko vijee (engl. European Council) je politiko tijelo i ima kljunu ulogu u usuglaavanju interesa i
stajalita drava lanica, a s Lisabonskim ugovorom postaje institucija EU.
elnici drava ili vlada zemalja EU sastaju se najmanje dva puta u godini zajedno s predsjednikom
Europske komisije kako bi raspravljali o pitanjima bitnim za Uniju, te dali politike poticaje za daljnje
aktivnosti. Vijee moe donositi pravno obvezujue akte (rijetko to ini).
Rotirajue predsjednitvo zamijenjeno je funkcijom Predsjednika Vijea EU s mandatom od najvie pet
godina. Prvi predsjednik Europskog vijea od 1. prosinca 2009. obnaa Herman Van Rompuy.
11. to radi Sud pravde EU?

Sud pravde EU (engl. The Court of Justice of the European Union) sastoji se od 27 sudaca i 8 glavnih
odvjetnika koje sporazumno imenuju drave lanice na 6 godina, mogu biti ponovo imenovani. Sjedite
Suda je u Luxembourgu.
Ovlasti
Sud osigurava potivanje zakona u tumaenju, primjeni i provedbi Ugovora; odluuje u sluajevima kad
je neka drava lanica propustila djelovati u skladu s nekom od obveza preuzetim potpisivanjem
Ugovora; provjerava podudarnost pravnih postupaka organa Unije sa zakonskim odredbama; odluuje
oko propusta u radu Europskog parlamenta, Vijea ili Komisije.
Zbog preoptereenosti Suda, 1988. godine osnovan je Prvostupanjski sud Europskih zajednica (danas
Opi sud). Sve do Ugovora iz Nice (2001. godina), ovaj je Sud djelovao kao pridrueno tijelo Europskog
suda, a ne kao zaseban sud.
12. to radi Europska sredinja banka (ESB)?

Europska sredinja banka ima zadau upravljati eurom (jedinstvenom valutom EU), te je odgovorna za
utvrivanje i provedbu gospodarske i monetarne politike EU. ESB je potpuno neovisna, a institucije EU-a i
vlade drava lanica moraju potivati ovo naelo i ne smiju pokuavati utjecati na nju, niti na nacionalne
sredinje banke.
ESB radi s "Europskim sustavom sredinjih banaka" (ESCB) koji pokriva svih 27 zemalja EU. Meutim,
samo 17 od njih je dosad usvojilo tzv. euro podruje, a njihove sredinje banke, zajedno s Europskom
sredinjom bankom, ine tzv. Eurosustav.
13. to radi Europski revizijski sud?

Europski revizijski sud je posebna kontrolna institucija EU, koja ima pravo ispitivati sve prihode i rashode
svih tijela koje je osnovala Unija, ukoliko to nije iskljueno nekim ustavotvornim dokumentom. Revizijski
(ili revizorski) sud kontrolira ispravnost i zakonitost, te regularnost svih transakcija.
Revizorski sud ima 27 lanova koje imenuje Vijee EU, uz prethodno miljenje Europskog parlamenta i
djeluju potpuno neovisno.
14. Pored glavnih institucija EU postoje i pomone

institucije. Koje?
Europski gospodarski i socijalni odbor ima savjetodavnu ulogu u procesu pripreme (Europska komisija) i
donoenja odluka (Vijee EU i Parlament). Njegovi lanovi predstavljaju razne interesne skupine koje
zajedno ine organizirano civilno drutvo, a imenuje ih Vijee na mandat od etiri godine.
Odbor regija ima savjetodavnu ulogu u procesu pripreme (Europska komisija) i donoenja odluka (Vijee
EU i Parlament) a sastoji se od predstavnika regionalnih i lokalnih vlasti (predlau ih drave lanice, a
imenuje ih Vijee na mandat od etiri godine).
Europska investicijska banka daje zajmove i jamstva za pomo u razvoju manje razvijenih regija EU-a te
pomae boljoj konkurentnosti malih poduzea.
15. Kako EU donosi odluke (tzv. institucionalni trokut

odluivanja)?
Proces donoenja odluka na razini EU ukljuuje razne institucije EU-a, meutim tri su glavne institucije
koje sudjeluju u ovom procesu: Vijee EU, Europski parlament i Europska komisija.
U naelu, Europska komisija predlae novi pravni akt, dok Vijee i Parlament usvajaju pravne akte prema
pravilima i postupcima koji su propisani u ugovorima:
postupak suodluivanja ovo je postupak kojim se sada donosi veina europskog zakonodavstva
u kojem Parlament dijeli zakonodavnu ovlast s Vijeem;

postupak savjetovanja na temelju prijedloga Europske komisije, Vijee se savjetuje s
Parlamentom, kao i s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom i Odborom regija;

postupak davanja pristanka znai da Vijee mora dobiti pristanak Europskog parlamenta prije
nego li donese neke vrlo vane odluke. Pristanak je isti kao u sluaju savjetovanja, osim to
Parlament ne moe izmijeniti prijedlog: mora ga ili prihvatiti, ili odbiti.
16. Kakve odluke se donose na razini EU i to je tzv. pravna

steevina?
Pravna steevina EU (franc. acquis communautaire) skup je prava i obveza koji sve drave lanice
obvezuje i povezuje u EU.
Pravna steevina dijeli se u primarno i sekundarno zakonodavstvo.
Primarno obuhvaa osnivake ugovore, zakonodavstvo usvojeno na temelju osnivakih ugovora te
presude Suda Europskih zajednica, deklaracije i rezolucije koje je EU usvojila (vidi pitanje br. 5) itd.
Vijee EU, Europski parlament i Komisija mogu donositi pravne akte koji spadaju u tzv. sekundarno
zakonodavstvo: uredbe, direktive, odluke, preporuke i miljenja.
Osim sekundarnog prava, veliku vanost u pravnoj strukturi EU ima i sudska praksa Europskog suda
pravde (Sud pravde EU), koji u svojim presudama tumai primarno i sekundarno pravo EU.
Svaka drava koja eli postati lanicom EU mora prihvatiti odluke iz osnivakih ugovora i uskladiti svoje
zakonodavstvo s pravnom steevinom EU (vie o poglavljima pregovaranja pod pitanjima br. 36 i 39).
17. Koji su valovi proirenja Europske unije?

U poetku je EU bila sastavljena od est zemalja Belgije, Njemake, Francuske, Italije, Luksemburga i
Nizozemske (vie vidi pod pitanjem br 2), a zatim je uslijedilo nekoliko valova proirenja:
1. val 1973. - Danska, Irska i Ujedinjena Kraljevina
2. val 1981. - Grka

3. val 1986. - panjolska i Portugal
4. val 1995. - Austrija, Finska, vedska
5. val 2004. - eka, Estonija, Cipar, Latvija, Litva, Maarska, Malta, Poljska, Slovaka i
Slovenija.
Godine 2007. Rumunjska i Bugarska pristupaju EU, kao dio petog vala proirenja.
18. to su to Zajednike politike EU i kako funkcioniraju?

Gospodarska i politika integracija meu dravama lanicama EU znai da te zemlje moraju donositi i
provoditi zajednike odluke o mnogim pitanjima: tako su se razvile zajednike politike.
U ranim danima, panja je bila usmjerena na zajedniku trgovaku politiku za ugljen i elik te na
zajedniku poljoprivrednu politiku, a druge politike dodavane su postupno, kako se pojavljivala potreba.
Npr. cilj poljoprivredne politike vie nije proizvoditi to je vie mogue hrane to jeftinije, nego podupirati
poljoprivredne metode koje proizvode zdravu hranu visoke kvalitete i koje tite okoli.
Isto tako, potreba za zatitom okolia sada je vana sastavnica svih politika EU-a. Odnosi EU s ostatkom
svijeta takoer su postali vani: EU pregovara o glavnim trgovakim sporazumima te o sporazumima za
pomo, s drugim zemljama i razvija zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku.
Neke od zajednikih politika EU-a jesu:
Jedinstveno trite
Regionalna politika EU
Kohezijska politika EU
Zajednika poljoprivredna politika EU
Socijalna politika EU
Politika zatite okolia EU
Ekonomska i monetarna unija EU
Prometna politika EU
Politika trinog natjecanja EU
Potroaka politika EU.
19. Objasnite jedinstveno trite EU?

Jedinstveno europsko trite prije svega znai ostvarivanje etiriju sloboda: sloboda kretanja ljudi, roba,
usluga i kapitala (da se kreu slobodno kao unutar jedne zemlje). Proces ostvarivanja jedinstvenog
trita zapoeo je osnivanjem EEZ-a (Europske ekonomske zajednice), odnosno ukidanjem carinske
barijere unutar Zajednice i uspostavljanjem zajednike carinske tarife koja se primjenjuje na robu iz
zemalja izvan EEZ-a (taj cilj je postignut 1968.).
Tijekom 1990., ukinute su provjere putovnica i carinske kontrole na veini unutarnjih granica EU-a to je
povealo pokretljivost dravljana EU-a. Meutim, bilo je potrebno neko vrijeme da drave lanice uklone
sve prepreke za meusobnu trgovinu i da svoje "zajedniko trite" pretvore u istinsko jedinstveno
trite. Formiranje jedinstvenog trita slubeno je zavreno krajem 1992., iako jo uvijek ima podruja
na kojima se treba raditi, npr. stvaranje jedinstvenog trita financijskih usluga.
Jedinstveno trite veinom se oslanja na trino natjecanje i regulatorna tijela koja trebaju odravati
razinu pogodnu za slobodno kretanje robe i usluga. Slobodno kretanje ljudi zajameno je Sporazumom iz
Schengena (njime se uklanjaju provjere na veini unutarnjih granica EU-a, a jaaju se kontrole na
vanjskim granicama EU-a. Slobodno kretanje unutar EU-a ovisi o sigurnim vanjskim granicama).
Jedinstveno trite predstavlja jedno od najveih postignua EU-a.
20. Kako se ostvaruje regionalna politika EU?

Glavna svrha politike solidarnosti jest podrati ostvarenje jedinstvenog trita te ispravljanje
neuravnoteenosti unutar EU putem strukturnih mjera kojima se pomae regijama koje zaostaju kao i
industrijskim sektorima koji su zapali u tekoe. EU mora odigrati ulogu u restrukturiranju gospodarskih
sektora teko pogoenih brzo rastuom meunarodnom konkurencijom.
Regionalna politika EU-a temelji se na prijenosu sredstava iz bogatih u siromanije zemlje kroz tzv.
strukturne fondove i Kohezijski fond. Sredstva se koriste za poticanje razvoja u zaostalim podrujima, za
oivljavanje industrijskih podruja u propadanju, pomo mladim ljudima i due nezaposlenima da nau
posao te za modernizaciju poljoprivrede i pomo nerazvijenim ruralnim podrujima (vie o fondovima
pod Kohezijska politika EU).
21. to je cilj kohezijske politike EU i ime se provodi?

Cilj ove politike, koja iznosi preko treine prorauna EU, je ostvariti ujednaen razvoj unutar EU
(gospodarsku i drutvenu kohezija) financiranjem projekata koji doprinose smanjivanju razlika izmeu
razvijenijih i manje razvijenih dijelova EU, kao i promicanju ukupne konkurentnosti europskog drutva i
gospodarstva.
Europski socijalni fond predstavlja glavni financijski instrument EU za ostvarivanje stratekih ciljeva
politike zapoljavanja kao to su poticanje ulaganja u ljudske resurse unaprjeivanja vjetina radne
snage kroz cjeloivotno uenje, inovacije i poduzetnitvo, ICT (informatiko drutvo) i usavravanje
vjetina upravljanja, profesionalno usmjeravanje, obuka predavaa u razliitim strunim podrujima i sl.
Europski fond za regionalni razvoj slui smanjivanju razlika u razvoju pojedinih zemljopisnih podruja ili
izmeu odreenih socijalnih grupa kao to su:
infrastrukturni projekti kljuni za gospodarski razvoj odreenog podruja (npr. stvaranje ili
odravanje trans-Europske prometne mree ili ouvanje okolia, zatim ulaganja u sektor
obrazovanja i zdravstvene skrbi te lokalne razvojne inicijative, posebice one usmjerene na razvoj
novih ili podrku postojeim malim i srednjim poduzeima).
ulaganja u proizvodnju (ulaganja u mala i srednja poduzea s ciljem poveanja ili modernizacije
proizvodnje), jaanje gospodarskih potencijala (npr. jaanje turistike ponude, atraktivnosti
podruja za ulaganje, informacijsko drutvo, konkurentnost) i sl.
Kohezijski fond financira projekte kojima se unapreuje okoli i razvija prometna infrastruktura
odreena kao sastavni dio Trans-europske prometne mree. Kohezijski fond otvoren je Grkoj, Portugalu
i panjolskoj te, nakon proirenja u svibnju 2004., i novim dravama lanicama Unije.
Na sastanku Europskog vijea u Berlinu (1999. godine), odlueno je da se pokrenu reforme strukturnih i
kohezijskog fonda. Tom su prigodom osnovani programi pretpristupne pomoi ISPA i SAPARD, koji
dopunjuju Phare program te pruaju financijsku i tehniku podrku pristupnim dravama (vie o
pretpristupnim programima EU pod pitanjem br. 40).
22. Kako se provodi zajednika poljoprivredna politika EU?

Cilj Zajednike poljoprivredne politike (ZPP) je omoguiti poljoprivrednicima odgovarajui ivotni
standard, a potroaima kvalitetnu hranu po pristupanim cijenama. Tri su glavna elementa ZPP-e:
jedinstveno trite za poljoprivredne proizvode (sloboda kretanja irom Unije i zajednike cijene),
povlateni reim zajednice (zajednika carinska barijera na uvoz izvan EU) i zajednika financijska
odgovornost (trokovi se plaaju iz zajednikog fonda u koji sve lanice uplauju doprinos).
ZPP se financira iz sredstava Europskoga fonda za smjernice i jamstva u poljoprivredi i sastoji se od:
Jamstvenog odjela - financira trokove zajednikih organizacija trita, to jest mjere za
reguliranje poljoprivrednog trita Unije, kao i povrate od izvoza u tree zemlje (kupovina i
skladitenje poljoprivrednih vikova i poticanje izvoza poljoprivrednih proizvoda)
Odjela za smjernice - omoguuje kontinuirano financiranje zajednikih i nacionalnih mjera za
razvoj sela na temelju Zajednike inicijative za ruralni razvoj (npr. investiranje u nova sredstva
za rad i tehnologiju).
23. Koje su glavne sastavnice socijalne politike EU?

Socijalna politika EU ima za cilj prisutnost socijalne dimenzije u drugim zajednikim politikama i
gospodarskom razvoju Unije, za jednakost ena i mukaraca, borbu protiv rasizma, ksenofobije i
socijalne neravnopravnosti.
Ova politika obuhvaa: zapoljavanje mladih, zdravlje i sigurnost na poslu, utjecaja gospodarskog rasta i
razvoja na migracije i demografiju, obiteljska pitanja, socijalna zatite i dijalog, provedbe europske
strategije zapoljavanja i sl.
Provoenje ciljeva ove politike financiraju se sredstvima iz Europskim socijalnim fondom (ESF). ESF
spada u tzv. strukturne fondove Zajednice (osnovan je 1961.) radi poticanja stvaranja novih radnih
mjesta te radi pomoi radnicima u njihovu kretanju s jedne vrste posla na drugi te s jednog zemljopisnog
podruja na drugo.
Europsko vijee u Maastrichtu prihvatilo je 1991. Povelju zajednice o temeljnim socijalnim pravima,
utvrujui sva prava koja trebaju uivati radnici u Uniji: slobodu kretanja, pravedan sustav plaa,
poboljane uvjete rada, socijalnu zatitu, pravo na udruivanje i kolektivno pregovaranje, pravo na
struno usavravanje, jednak tretman mukaraca i ena, obavjetavanje, konzultiranje i participaciju
radnika, zatitu zdravlja i sigurnost na radnom mjestu, zatitu djece, starijih i osoba s invaliditetom. Ova
Povelja postala sastavni dio Ugovora iz Amsterdama (1997.) i primjenjuje se u svim dravama lanicama.
24. Kako se provodi politika zatite okolia EU?

Tijekom razdoblja vie od 30 godina postavljanja standarda, EU je uspostavila opsean sustav zatite
okolia ukljuujui poboljanje kvalitete ivota te poveanja ekoloke uinkovitosti, ouvanja prava
buduih narataja na zdrav okoli i osiguranja uravnoteenog koritenja zajednikih prirodnih resursa.
Podruja djelovanja politike definirana su Petim akcijskim programom EU za zatitu okolia. LIFE,
financijski instrument za okoli, omoguuje sufinanciranje programa zatite okolia i ouvanje parkova
prirode (do 50% trokova) te tehniku pomo za razvoj tijela javne uprave za zatitu okolia u treim
zemljama. Tri su osnovna podruja djelovanja u sklopu tog instrumenta: zatita okolia (LIFEENVIRONMENT), zatita prirode (LIFE-NATURE) i pomo zemljama izvan EU (LIFE-THIRD COUNTRIES).
25. Kako se provodi politika ekonomske i monetarne unije

EU?
Politika ostvarivanja Ekonomske i monetarne unije (EMU) zacrtana je Ugovorom iz Maastrichta (1992.), a
ukljuivala je uvoenje jedinstvene europske valute kojom bi upravljala Europska sredinja banka.
Euro (jedinstvena valuta) postao je stvarnost 1. sijenja 2002. kada je 12 od 15 tadanjih drava lanica
EU zamijenio nacionalne valute (Belgija, Njemaka, Grka, panjolska, Francuska, Irska, Italija,
Luksemburg, Nizozemska, Austrija, Portugal i Finska), a danas ih je 17 (sve navedene plus Slovenija,
Cipar i Malta, Slovaka i Estonija).
Uvoenje eura zahtijeva prethodno ispunjavanje pet kriterija konvergencije (tzv. Maastriki kriteriji):
1) stabilnost cijena (stopa inflacije ne smije prelaziti prosjenu stopu inflacije triju drava lanica s
najmanjom inflacijom za vie od 1,5%);
2) kamatne stope (dugorone kamatne stope ne smiju varirati vie od 2% u odnosu na prosjenu
kamatnu stopu triju drava lanica s najmanjim kamatnim stopama);
3) deficiti (nacionalni proraunski deficit mora biti manji od 3% BDP-a);
4) javni dug (ne smije prelaziti 60% BDP-a);
5) stabilnost teajnih stopa (teajne stope moraju biti unutar doputenih granica fluktuacije unatrag dvije
godine).
Osim ovih drava euro je od samog poetka u slubenoj uporabi i u nekim dravama izvan EU: Andora,
Monako, San Marino, Vatikan, Crna Gora te Kosovo.
26. ime se bavi prometna politika EU?

Prometna politika EU zaduena je za poboljanje funkcioniranja europskoga prometnog sustava:
cestovni, eljezniki, zrani i pomorski, teretni i putniki promet. Odnosno, glavna zadaa je poboljanje
prometne infrastrukture EU putem suradnje s nacionalnim, regionalnim i lokalnim vlastima, tvrtkama i
nevladinim organizacijama.
Uz te zadae, bavi se i standardima sigurnosti i zatite okolia u prometu, cijenama i konkurenciji u
prijevozu te poticanjem tehnikih istraivanja vezanih za promet.
Ova politika se financira kroz programe za razvoj transeuropskih mrea TEN-T (Trans-European
Transport Network), programe za promicanje kombiniranog prijevoza PACT (Promotion of Combined
Transport) i program za istraivanja i tehnoloki razvoj prometa.
27. to je cilj politike trinog natjecanja EU?

Cilj ove politike je sprjeavanje dogovaranja izmeu poslovnih subjekata, kao dogovora s javnom vlasti,
kao i nepoten monopol nastao manipuliranjem slobodnog natjecanja na jedinstvenom tritu.
Tvrtke ili ukljuena tijela moraju svaki sporazum podloan Ugovoru prijaviti Europskoj komisiji. Komisija
moe odrediti kaznu tvrtkama koje prekre propise o slobodnom trinom natjecanju ili ne prijave
sporazum Komisiji.
U sluaju nezakonite javne pomoi Komisija moe zatraiti povrat od stranke koja je pomo primila.
Svako spajanje ili preuzimanje tvrtki koje bi moglo dovesti do ostvarivanja dominantnog poloaja u
odreenom sektoru mora se prijaviti Komisiji.
28. to regulira potroaka politika EU?

Potroaka politika EU omoguava njezinim graanima da s povjerenjem kupuju u bilo kojoj dravi
lanici. Svi potroai imaju korist od iste, visoke razine zatite. Drugim rijeima, proizvodi koje kupujete i
hrana koju jedete provjereni su i testirani kako bismo osigurali da su sigurni koliko god je to mogue. EU
poduzima aktivnosti kako bi osigurala da vas ne prevare nepoteni trgovci niti da postanete rtvom
lanog ili obmanjujueg oglaavanja. Vaa su prava zatiena. Imate pravo na naknadu bilo da ste u EU,
ili izvan nje, i bez obzira na to jeste li proizvod kupili u prodavaonici, putem pote, telefona ili interneta.
29. Koje su specifinosti prorauna EU?

Svaki godinji proraun EU dio je proraunskog ciklusa u trajanju od 7 godina koji se naziva i
financijskom perspektivom. Predlae ga Europska komisija, a moraju ih jednoglasno prihvatiti drave
lanice nakon pregovora i sporazuma s Europskim parlamentom. Ukupni proraun financijske perspektive
za razdoblje 2007.- 2013. iznosi 864,4 milijarde eura.
Proraun EU puni se iz sljedeih izvora:
69 % - prihod temeljen na Bruto nacionalnom proizvodu drava lanica
15 % - carine i poljoprivredne pristojbe (na promet preko vanjskih granica, s treim zemljama i
pristojbe na neke proizvode proizvedene u EU)
15 % - prihod od ukupnog prihoda PDV-a drava lanica
1 % - neutroena sredstva iz prijanje proraunske godine.
30. to predstavlja tzv. Schengenski prostor?

Slobodno kretanje ljudi unutar EU-a predstavlja sigurnosno pitanje za vlade drava lanica, jer se vie ne
kontroliraju unutarnje granice Unije. Kako bi to kompenzirali, morale su se uvesti dodatne sigurnosne
mree na vanjske granice EU-a. Osim toga, budui da i kriminalci mogu iskoristiti slobodu kretanja
unutar Unije, dravne policijske snage i pravosudne vlasti moraju raditi zajedno kako bi se borile protiv
prekograninog kriminala.
Godine 1985., vlade Belgije, Francuske, Njemake, Luksemburga i Nizozemske potpisale su ugovor u
malom luksemburkom gradiu Schengenu o ukidanju kontrole ljudi, bez obzira na dravljanstvo, na
zajednikim granicama, te postignuvi dogovor o ujednaavanju kontrola granica EU-a s dravama koje
nisu lanice EU-a i dogovor o uvoenju zajednike politike o vizama.
Po Schengenskom sporazumu, dravljani drava u Europskoj uniji mogu se slobodno kretati po drugim
lanicama (bez putovnica ili osobnih iskaznica). Tako je nastalo podruje bez unutarnjih granica poznato
kao Schengenski prostor.
Schengenski paket i sekundarno zakonodavstvo nastalo iz njega postali su integralnim dijelom Ugovora
EU, a Schengenski prostor postupno se iri te je njime obuhvaena veina lanica EU (izvan ovog
prostora su Bugarska, Irska, Rumunjska i Velika Britanija) kao i nelanice EU-a - Island, Norveka i
vicarska.
31. Koji su uvjeti (kriteriji) za lanstvo u Europskoj uniji?

Zahtjev za lanstvo u EU moe podnijeti svaka europska drava ije ureenje poiva na naelima
potivanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i potivanja ljudskih
prava te prava manjina.
Postavljena su tri kriterija (tzv. kriteriji iz Kopenhagena, 1993. g.) koje svi budui kandidati moraju
ispunjavati prije primanja u punopravno lanstvo EU-a:
1. politiki (demokracija, stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, potivanje
ljudskih prava i prava manjina, i prihvaanje politikih ciljeva Unije)
2. gospodarski (postojanje djelotvornog trinoga gospodarstva te sposobnost trinih imbenika da se
nose s konkurentskim pritiscima i trinim zakonitostima unutar EU-a)
3. pravni: usvajanje cjelokupne pravne steevine EU-a (vie o pravnoj steevini pod pitanjem br.16).
Postoji i etvrti kriterij, donesen u Madridu 1995. godine:
4. administrativni tzv. madridski kriterij - prilagodba odgovarajuih administrativnih struktura s
ciljem osiguravanja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju (jaanje administrativne sposobnosti,
stvaranje uinkovitog sustava dravne uprave s ciljem osiguravanja uinkovitog procesa usvajanja i
provedbe pravne steevine EU-a).
Dodatni uvjeti za drave Procesa stabilizacije i pridruivanja - EU je utvrdila posebne politike
kriterije za drave Procesa stabilizacije i pridruivanja (vie pod pitanjem br. 37), odredivi da one
moraju ostvariti:
potpunu suradnju s Meunarodnim kaznenim sudom za bivu Jugoslaviju
vidljiv napredak u povratku izbjeglica te zatiti manjina i manjinskih prava

napredak u reformi pravosua
punu slobodu medija
spremnost na regionalnu suradnju i razvoj dobrosusjedskih odnosa.
32. Koji su koraci u procesu pristupanja EU?

Nekoliko koraka spada u ustaljenu proceduru koju mora proi svaka drava koja eli postati lanica EU.
To su:
1. Prvi formalni korak u pridruivanju Uniji je uspostavljanje konkretnih odnosa suradnje s EU tj.
potpisivanje sporazuma o pridruivanju. U sluaju novih lanica, njih 8 je potpisalo tzv. Europski
sporazum, dok su Malta, Cipar, pa i Turska, potpisale Sporazum o pridruivanju (vie pod pitanjem br.
21)
2. Zatim se predaje zahtjev za lanstvo Vijeu EU koje ga potom upuuje Europskom vijeu na
razmatranje. Rije je o kraem pismu koje potpisuje predsjednik drave i/ili predsjednik vlade drave
podnositeljice zahtjeva, a u kojem se istie: europska pripadnost drave podnositeljice zahtjeva,
ukljuivanje u Europsku uniju kao cilj politike drave podnositeljice zahtjeva, te spremnost prihvaanja
svih ciljeva Unije kao i obveza koje proizlaze iz lanstva u EU.
3. Vijee poziva Europsku komisiju da pristupi izradi miljenja o zahtjevu za lanstvo (franc. avis), tj. o
pripremljenosti drave podnositeljice zahtjeva za prihvaanje i ispunjavanje spomenutih uvjeta za
lanstvo (do nekoliko tisua pitanja).
Zemlji kandidatu se alje upitnik, koji se sastoji:
Opeg dijela (zajedniki svim dravama kojima je upuen)
Posebnog dijela (pitanjima o dravi na koju se upitnik odnosio). U veini sluajeva postupak
donoenja miljenja traje oko godinu dana, premda moe trajati i due od toga.
4. Zemlja u roku 3 mjeseca odgovara na pitanja Europske komisije.

5. Europska Komisija donosi miljenje / avis (pozitivno ili negativno) o pripremljenosti drave
podnositeljice zahtjeva za prihvaanje i ispunjavanje uvjeta za lanstvo te ga upuuje Europskom vijeu
koje konano odluuje o odobravanju statusa kandidata dravi podnositeljici zahtjeva.
Dva su sastavna dijela ovog dokumenta: miljenje kojim ocjenjuje stanje i mogunosti drave
podnositeljice zahtjeva glede ispunjavanja uvjeta za lanstvo te preporuke u pogledu otvaranja
pregovora o primanju u lanstvo EU-a.
Miljenje i preporuke Europska komisija upuuje Europskom vijeu te ono donosi konanu odluku o
odobravanju statusa kandidata dravi koja je podnijela zahtjev za lanstvo. Ako je miljenje o zahtjevu
pozitivno, Europsko vijee saziva bilateralnu meuvladinu konferenciju izmeu Europske unije i drave
podnositeljice zahtjeva za lanstvo, koja tako dobiva status kandidata. Dva su sluaja negativnog
miljenja Europske komisije: Turska (1989. g. odbijena zbog niza ekonomskih i politikih razloga) i Grka
(zbog gospodarskih problema).
6. otvaraju se pregovori o 31 poglavlju (35 u sluaju Hrvatske) pravne steevine EU (acquis). Acquis je
skup europskih zakona iz kojih proizlazi pravna osobnost Unije, zakonsko opravdanje njenih aktivnosti
(vie pod pitanjima br. 34. - 36.). Poetkom 1990-ih godina Europska je komisija cjelokupnu pravnu
steevinu podijelila na 31 poglavlje (u sluaju Hrvatske broj poglavlja je razdvojen u 35. poglavlja), kako
bi proces usklaivanja zakonodavstava zemalja kandidata bio pregledniji i jasniji.
7. potpisuje se Ugovor o pristupanju u EU - Nakon zakljuenja pregovora o svim poglavljima rezultati
pregovora ugrauju se u odredbe Ugovora o pristupanju, u ijoj izradi i odobravanju konanoga teksta
sudjeluju predstavnici drava lanica i institucija Europske unije te predstavnici drave kandidatkinje.
Zakljuenjem pregovora i potpisivanjem Ugovora o pristupanju drava kandidatkinja postaje drava
pristupnica te stjee pravo sudjelovanja u radu tijela Vijea i Europskoga parlamenta kao aktivni
promatra.
8. ekaonica - Ugovor o pristupanju ne stupa na snagu samim potpisivanjem, ve je za to potrebno da
ga potvrde (ratificiraju) Europski parlament, parlamenti svih drava lanica EU-a i parlament drave
pristupnice.
9. punopravno lanstvo u EU - Stupanjem na snagu Ugovora o pristupanju, uobiajeno na utvren
datum i pod uvjetom da je okonan postupak ratifikacije, drava pristupnica postaje drava lanica
Europske unije.
33. Kada su uspostavljeni prvi ugovorni odnosi novih

drava lanica i drava kandidatkinja s Europskom
unijom?
Ugovorne odnose s EU-om Turska je uspostavila potpisivanjem Sporazuma o pridruivanju 1963.,
Malta 1970. i Cipar 1972 godine. Ovi su sporazumi omoguili dravama potpisnicama uspostavljanje
carinske unije s Europskom zajednicom, a sadravali su odredbe vezane uz trgovinu, financijsku te
tehniku suradnju.
Nakon pada "eljezne zavjese" otvorila se povijesna mogunost za sklapanje slinih sporazuma i s
dravama biveg istonog bloka, EU je ponudila novu generaciju sporazuma o pridruivanju - tzv.
Europske sporazume. Takve su sporazume o pridruivanju potpisale: Maarska i Poljska (1991.),
Rumunjska Bugarska, eka i Slovaka (1993.), Estonija, Latvija i Litva (1995.), te Slovenija (1996.).
Osnovni je cilj europskih sporazuma priprema tih drava za punopravno lanstvo u EU, a obuhvaali su
sljedea podruja: politike suradnje, koja predvia bilateralne i multilateralne konzultacije u svim
pitanjima od zajednikog interesa; trgovinskih pitanja, odnosno stvaranje zone slobodne trgovine;
gospodarske, kulturne i financijske suradnje, te usklaivanje zakonodavstva.
Dravama Procesa stabilizacije i pridruivanja ponueni su tzv. Sporazumi o stabilizaciji i
pridruivanju (vie pod pitanjem br. 38.).
34. to su pristupni pregovori s EU?

Pristupni pregovori vezani su uz uvjete pod kojima drava kandidatkinja pristupa EU, odnosno odnose se
na donoenje, primjenu i provedbu propisa EU. Cjelokupna pravna steevina EU je za potrebe pregovora
o pristupanju podijeljena u 31, odnosno 35 tematskih poglavlja, koja se ujedno smatraju i poglavljima
pregovora. Drava kandidatkinja ne pregovara o pravnoj steevini EU, nego o uvjetima i rokovima
njezina prenoenja u nacionalno zakonodavstvo te nainu njezine primjene. Upravo se iz tih razloga esto
pregovori o pristupanju i ne smatraju klasinim pregovorima, ve procesom prilagodbe drave
kandidatkinje vrijednosnomu, politikomu, pravnomu, gospodarskomu i drutvenomu sustavu EU.
35. Temeljem kojeg lanka Lisabonskog ugovora drava

moe podnijeti zahtjev za lanstvo u Europskoj uniji?
Na temelju lanka 49. Lisabonskog ugovora, svaka europska drava koja potuje naela slobode,
demokracije, ljudskih prava, temeljnih sloboda i vladavine prava moe podnijeti zahtjev za lanstvo u
Europskoj uniji. Zahtjev za lanstvo podnosi se Vijeu Europske unije, koje o njemu odluuje
jednoglasnom odlukom svih drava lanica Europske unije, nakon dobivanja miljenja Europske komisije i
suglasnosti Europskoga parlamenta.
36. Kako se i o emu pregovara u pregovorima s EU?

Dvije su faze u procesu pregovora o punopravnom lanstvu u EU:
tzv. analitiki pregled i ocjena usklaenosti zakonodavstva (engl. screening) koji
predstavlja postupak tijekom kojega se unutar zakonodavstva pojedine drave kandidatkinje

utvruju podruja koja treba prilagoditi zakonodavstvu EU-a, ocjenjuje postojea razina
usklaenosti te potreba daljnje prilagodbe zakonodavstvu EU-a
pregovori o pojedinim poglavljima pregovora ime zapoinje sadrajna faza pregovora o
uvjetima pod kojima e drava kandidatkinja prihvatiti, primijeniti i provesti pravnu steevinu
Europske unije u odgovarajuem poglavlju.
Ako drava kandidatkinja smatra da do trenutka ulaska u EU, zbog opravdanih razloga, ne moe u
potpunosti prihvatiti i primijeniti pojedine propise EU-a, moe u pregovorima zatraiti tzv. prijelazna
razdoblja, odnosno dodatno vrijeme za usklaivanje vlastitog zakonodavstva s pravnom steevinom,
kao i njegovu provedbu i nakon pristupanja u lanstvo EU-a.
Nakon postizanja dogovora izmeu EU i drave kandidatkinje o pojedinom poglavlju pregovora, uz
ispunjenost preduvjeta za njegovo zatvaranje (tzv. mjerila), ono se smatra privremeno zatvorenim.
Meutim, nijedno poglavlje nije konano zatvoreno sve do zavretka pregovora o svim poglavljima.
Tijekom cjelokupnog procesa pristupanja Europska komisija prati napredak drave kandidatkinje i o
tome redovito izvjeuje Vijee te priprema godinja izvjea o napretku drave kandidatkinje, a o tijeku
pregovora redovito se izvjeuje i Europski parlament. U sluaju da se u dravi kandidatkinji utvrde
ozbiljna i stalna krenja naela slobode i demokracije, potivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te
vladavine prava, na prijedlog Europske komisije Vijee moe odluiti o privremenoj obustavi pregovora te
utvrditi uvjete za njihov nastavak.
37. to predstavlja Proces stabilizacije i pridruivanja?

Stvaranje Procesa stabilizacije i pridruivanja predloila je Europska komisija u svibnju 1999. s
ciljem postizanja sveobuhvatne stabilizacije tranzicijskih drava jugoistone Europe.
Procesom su obuhvaeni: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Makedonija i
Srbija. U ovom trenutku Hrvatska, Crna Gora i Makedonija imaju status kandidata za lanstvo, a Albanija,
Bosna i Hercegovina, Kosovo i Srbija status potencijalnih kandidata.
38. to je Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju?

Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju (SSP) posebna je vrsta sporazuma o pridruivanju koje je EU
ponudila dravama obuhvaenim Procesom stabilizacije i pridruivanja. SSP dravi potpisnici daje status
pridruenog lana i potencijalnog kandidata za lanstvo u EU. Ovaj je sporazum za Republiku Hrvatsku
prvi i jedini ugovorni korak na putu do pristupanja u lanstvo u EU.
Cilj je SSP-a uspostava politikog dijaloga, usklaivanje zakonodavstva, promicanje gospodarskih
odnosa, razvoj zone slobodne trgovine, osiguravanje regionalne suradnje te poticanje suradnje u nizu
drugih podruja.
Makedonija i Hrvatska su SSP potpisale 2001., Albanija 2006., Crna Gora 2007., a Bosna i Hercegovina te
Srbija 2008.
SSP s Hrvatskom je s Hrvatskom stupio na snagu 1. veljae 2005. injenica da SSP do tada jo nije bio
stupio na snagu, nije bila prepreka da Hrvatska podnese zahtjev za lanstvo u EU 21. veljae 2003., te
da stekne status kandidata u lipnju 2004.
Da bi stupio na snagu, SSP moraju potvrditi (ratificirati) sve strane potpisnice.
39. Kako izgleda put Republike Hrvatske ka punopravnom

lanstvu u EU?
Sporazum o pridruivanju EU - Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju (vie o SSP-u pod pitanjem br.
23).
Podnoenje zahtjeva za lanstvo u EU
Republika Hrvatska podnijela je zahtjev za punopravno lanstvo u EU 21. veljae 2003. u Ateni. Zahtjev
je, prema uobiajenom postupku, podnesen Vijeu Europske unije, odnosno dravi lanici EU-a koja je u
to vrijeme predsjedavala Vijeem (Grkoj).
Miljenje (fran. Avis)
Nakon podnoenja zahtjeva za lanstvo u EU (21. veljae 2003.), Vijee EU-a je u vrlo kratkom roku, ve
u travnju 2003. zaduilo Europsku komisiju da izradi miljenje o hrvatskom zahtjevu. Komisija je 10.
srpnja 2003. Hrvatskoj uputila tzv. upitnik s 4.560 pitanja iz razliitih podruja funkcioniranja drave,
institucija, gospodarstva i sl. Odgovori na upitnik svojevrsna su slika stanja u Hrvatskoj, a sastavljanje
tih odgovora bio je vrlo opsean posao koji je zavren u zadanom roku od tri mjeseca, pa su tako
odgovori na upitnik urueni Europskoj komisiji 9. listopada 2003. (Europska komisija je u prosincu 2003.
i u sijenju 2004. uputila dodatna 184 pitanja na koja je Vlada RH utvrdila i proslijedila odgovore.)
Na temelju odgovora na upitnik, kao i drugih izvora (drava lanica, meunarodnih organizacija i
nevladinih udruga) Europska komisija je 20. travnja 2004. donijela pozitivno miljenje o zahtjevu
Republike Hrvatske za lanstvo u EU. Sukladno ovakvom svom miljenju, Europska komisija je, takoer,
preporuila Europskom vijeu da donese odluku o otvaranju pregovora s Hrvatskom o punopravnom
lanstvu.
Status kandidatkinje za lanstvo u EU
Republika Hrvatska je dobila status slubenog kandidata za punopravno lanstvo u EU na zasjedanju
Europskog vijea u Bruxellesu 18. lipnja 2004. Statusom drave kandidatkinje Republika Hrvatska je
dobila:
- jasnu perspektivu lanstva! - Hrvatskoj je stjecanje statusa kandidata otvorilo jasnu perspektivu
punopravnog lanstva u EU
- preuzimanje obveze provoenja svih reformi koje su nune za ispunjavanje kriterija za
lanstvo i uspjeno ukljuivanje u EU - samim potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i
pridruivanju Hrvatska se obvezala na provoenje reformi radi pribliavanja EU. Meutim, da bi postigla
cilj spremnosti za lanstvo Hrvatska jo brim tempom provodi potrebne reforme.
- sudjelovanje u programima pomoi EU (Vie o programima pomoi EU pod pitanjem br 40.).
Pristupni pregovori s EU
Pristupni pregovori su formalno otpoeli 3. listopada 2005. odravanjem prve sjednice meuvladine
konferencije izmeu drava lanica EU-a i Republike Hrvatske.
Analitiki pregled hrvatskog zakonodavstva zapoeo je nakon otvaranja pregovora u jesen 2005., a
zavren je 18. listopada 2006. u uobiajenom roku od godinu dana.
Pregovaraka poglavlja su sljedea:
1. Slobodno kretanje roba
2. Slobodno kretanje radnika
3. Pravo poslovnog nastana i sloboda pruanja usluga
4. Sloboda kretanja kapitala
5. Javne nabave
6. Pravo trgovakih drutava
7. Pravo intelektualnog vlasnitva
8. Trino natjecanje
9. Financijske usluge
10. Informacijsko drutvo i mediji
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
Poljoprivreda i ruralni razvitak

Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor
Ribarstvo
Prometna politika
Energetika
Porezi
Ekonomska i monetarna politika
Statistika
Socijalna politika i zapoljavanje
Poduzetnitvo i industrijska politika
Transeuropske mree
Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata
Pravosue i temeljna ljudska prava
Pravda, sloboda i sigurnost
Znanost i istraivanje
Obrazovanje i kultura
Okoli
Zatita potroaa i zdravlja
Carinska unija
Vanjski odnosi
Vanjska, sigurnosna i obrambena politika
Financijski nadzor
Financijske i proraunske odredbe
Institucije
Ostala pitanja
NAPOMENA: Ne moraju se uiti sva poglavlja napamet, treba ih znati nabrojati nekoliko i razumjeti
njihovu ulogu u procesu pregovora s EU.
Pregovore su vodili na strani EU-a predstavnici Europske komisije, a na hrvatskoj strani kako slijedi:
Dravno izaslanstvo Republike Hrvatske za pregovore o pristupanju RH EU na elu s
ministrom vanjskih poslova i europskih integracija,

Pregovaraka skupina za voenje pregovora na elu s glavnim pregovaraem.
Vlada Republike Hrvatske u travnju 2005. donijela je Odluku o uspostavljanju strukture za
pregovore koja, osim navedenih tijela, ukljuuje jo i Koordinaciju za pregovore, radne
skupine za pripremu pregovora po pojedinim poglavljima pregovora pravne steevine
EU, Ured glavnog pregovaraa i Tajnitvo Pregovarake skupine.
Dodatno, u proces pregovaranja bio je ukljuen i Hrvatski sabor.
Stanje pregovora
Na sastanku Meuvladine konferencije o pristupanju odrane u Bruxellesu 30. lipnja 2011. formalno su
dovreni pregovori o pristupanju Republike Hrvatske EU.Sada kada su pregovori zatvoreni u svim
poglavljima, rezultati pregovora ugradit e se u odredbe nacrta Ugovora o pristupanju i pripadajueg
Akta o pristupanju (kojime se ureuju svi detalji i uvjeti pristupanja Hrvatske EU).
Ugovor o pristupanju
Ugovor o pristupanju je bilateralni meunarodni ugovor izmeu drava lanica EU s jedne strane, i
Republike Hrvatske s druge strane.
Nakon postizanja dogovora izmeu EU i Hrvatske o tekstu nacrta Ugovora o pristupanju tekst e biti
upuen u odgovarajui postupak u institucijama i dravama lanicama EU te u Hrvatskoj, radi njegova
potpisivanja od strane najviih dunosnika drava stranaka do kraja 2011.
Po njegovu potpisivanju, Ugovor e biti upuen u postupak potvrivanja (ratifikacije) sukladno ustavnim
odredbama svake od drava potpisnica. Hrvatska e se od trenutka potpisivanja Ugovora o pristupanju
smatrati dravom pristupnicom te e poeti sudjelovati u radu tijela Vijea Europske unije i Europskoga
parlamenta kao aktivni promatra.
Da bi Ugovor o pristupanju stupio na snagu, trebaju ga potvrditi (ratificirati) parlamenti drava lanica i
Hrvatske. Prije potvrivanja Ugovora o pristupanju u Hrvatskome saboru, mora se odrati referendum, i
to u roku od 30 dana od dana donoenja odluke o udruivanju Hrvatskoga sabora.
U Hrvatskoj je 22. sijenja 2012. odran referendum na kojem su graani odluili o pristupanju
Hrvatske EU. Sabor je jednoglasno potvrdio pristupni ugovor izmeu Hrvatske i Europske unije dana
09.03.2012. godine.
lanstvo u EU
Stupanjem na snagu Ugovora o pristupanju, uobiajeno na konkretan datum pristupanja koji je za
Hrvatsku odreen kao 1. srpnja 2013. (do kada e trebati biti dovren postupak ratifikacije), Hrvatska e
postati 28. lanica EU.
40. Kako je izgledala pretpristupna pomo EU u Republici

Hrvatskoj od dobivanja statusa drave kandidatkinje
za punopravno lanstvo u EU do danas?
Hrvatskoj su se otvorili pretpristupni programi EU kroz koje se dravama kandidatkinjama za lanstvo
stavljaju na raspolaganje financijska i tehnika sredstva za provedbu potrebnih pravnih, gospodarskih i
institucionalnih reformi na putu njihova pristupanja Uniji. Tako je od godine 2005. Hrvatska korisnica
programa Phare, ISPA i SAPARD iz kojih joj je u proraunskom razdoblju 2005.-2006.g. dodijeljeno
ukupno 252 milijuna .
Cilj programa Phare je pripremiti drave kandidatkinje za lanstvo u EU, odnosno osposobiti ih za punu
primjenu pravne steevine EU te koritenje strukturnih i Kohezijskog fonda nakon pristupanja. Program
ISPA namijenjen je financiranju infrastrukturnih projekata u podruju prometa i zatite okolia. Program
SAPARD prua podrku na podruju poljoprivrede i ruralnog razvitka te priprema drave kandidatkinje
za koritenje poljoprivrednog i ribarskog fonda nakon stjecanja statusa drave lanice EU.
Od 2007. Hrvatska je korisnica novog integriranog Instrumenta pretpristupne pomoi - IPA (engl.
Instrument for Pre-Accession Assistance), koji zamjenjuje dotadanje pretpristupne programe Phare,
ISPA i SAPARD. Hrvatska je korisnica svih pet sastavnica IPA-e i to od 2007. do stupanja u lanstvo EU-a.
Hrvatskoj je u razdoblju 2007. 2012. unutar programa IPA namijenjeno 910,2 milijuna eura.
IPA pomo se dijeli u komponente:
I.
komponenta - Pomo u tranziciji i jaanje institucija
II.
komponenta - Prekogranina suradnja
III.
komponenta - Regionalni razvoj (promet, zatita okolia i regionalna konkurentnost)
IV.
komponenta - Razvoj ljudskih resursa
V.
komponenta - Ruralni razvoj.
Osim toga, Hrvatska je od svibnja 2004. korisnica usluga TAIEX-a (Technical Assistance and Information
Exchange/Tehnika pomo i razmjena informacija), ime se promie administrativna sposobnost hrvatske
dravne uprave.
41. Koje je programe EU koristila Republika Hrvatska?

Republika Hrvatska ukljuena je u programe EU (do stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona 1. prosinca
2009. programi EU nazivali su se Programima Zajednice), koji su iznimno korisni za razvijanje suradnje i
upoznavanje s metodama rada Europske unije u razliitim podrujima, kao to su zatita okolia, promet,
energetika, obrazovanje, pravosue, javno zdravstvo i sl.
Okvirnim sporazumom o sudjelovanju Hrvatske u programima EU (studeni 2004.), otvorila se mogunost
sudjelovanja u veem broju takvih programa, a za svaki pojedinani program potpisuje se Memorandum
o razumijevanju, koji ureuje administrativne i financijske uvjete sudjelovanja u dotinom programu.
Neki od programa u kojima sudjeluje Hrvatska su: IDAbc (za podruje informacijske i komunikacijske
tehnologije); Kultura 2007.; Sedmi okvirni program za istraivanje i tehnoloki razvoj; Program za
zapoljavanje i socijalnu solidarnost PROGRESS; Europa za graane; Okvirni program za konkurentnost
i inovacije (CIP), Financijski instrument za civilnu zatitu; Mehanizam zajednice za civilnu zatitu;
MEDIA; Carine 2013.; Fiscalis 2013. (za podruje poreza); Akcijski plan EU u podruju zdravlja 2008.
2013.; Marco Polo II (za podruje transporta).
Slubeniki odnosi
"Slubeniki odnosi".
SADRAJ PREDMETA
1. Dravni slubenici i namjetenici
2. Osnovna naela postupanja dravnih slubenika
3. Prava i dunosti dravnih slubenika
4. Nalozi
5. Sukob interesa
6. Prijam u dravnu slubu
7. Dravni struni ispit
8. Odluivanje o pravima i obvezama dravnih slubenika
9. Premjetaj
10. Ocjenjivanje
11. Napredovanje
12. Izobrazba dravnih slubenika
13. Povrede slubene dunosti
14. Odgovornost za tetu
15. Stavljanje na raspolaganje
16. Prestanak dravne slube
17. Etiki kodeks dravnih slubenika
18. Kolektivni ugovor za dravne slubenike i namjetenike
19. Radno vrijeme, odmori i dopusti
20. Plae i dodaci na plae
21. Materijalna prava slubenika
22. Zatita dostojanstva dravnih slubenika

1. Zakon o dravnim slubenicima (Narodne novine, broj 92/05, 107/07, 27/08 i 49/11)
2. Zakon o dravnim slubenicima i namjetenicima (Narodne novine, broj 27/01) plae slubenika i
namjetenika (lanci 108. - 112.)
3. Etiki kodeks dravnih slubenika (Narodne novine, broj 40/11)
4. Kolektivni ugovor za dravne slubenike i namjetenike (vaei u vrijeme polaganja Ispita)
1. Tko obavlja poslove u dravnim tijelima?

Poslove u dravnim tijelima obavljaju dravni slubenici i namjetenici.
Dravni slubenici su osobe koje u dravnim tijelima kao redovito zanimanje obavljaju poslove iz
djelokruga tih tijela utvrene Ustavom, zakonom ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i
zakona.
Dravni slubenici su i osobe koje u dravnim tijelima obavljaju informatike poslove, ope i
administrativne poslove, planske, materijalno-financijske i raunovodstvene poslove i sline poslove.
Namjetenici su osobe koje u dravnim tijelima rade na pomono-tehnikim poslovima i ostalim
poslovima ije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga
dravnih tijela.
2. Kojim se propisima utvruju prava, obveze i

odgovornosti dravnih slubenika?
Prava, obveze i odgovornosti dravnih slubenika ureuju se zakonom i na temelju zakona donesenim
propisima.
Temeljni propis kojim su ureena prava, obveze i odgovornosti dravnih slubenika je Zakon o dravnim
slubenicima, ali se odreena pitanja (za slubenike pojedinih slubi, npr. carinu, policiju i sl.) mogu
urediti i posebnim zakonom.
Materijalna i druga prava dravnih slubenika mogu se urediti kolektivnim ugovorom.
Na pitanja koja nisu ureena Zakonom o dravnim slubenicima ili posebnim zakonom, uredbama Vlade
Republike Hrvatske ili drugim propisima (donesenim na temelju Ustava i zakona) ili kolektivnim
ugovorom, primjenjuju se opi propisi o radu.
3. Navedite naela postupanja dravnih slubenika!

Naela postupanja dravnih slubenika su:
naelo zakonitosti i pravne sigurnosti
naelo zabrane diskriminacije i povlaivanja

naelo hijerarhijske podreenosti
naelo odgovornosti za rezultate.
Naelo zakonitosti i pravne sigurnosti - dravni slubenici u obavljanju dravne slube postupaju na
temelju zakona i drugih propisa donesenih na temelju zakona.
Naelo zabrane diskriminacije i povlaivanja - dravni slubenici u svojem postupanju ne smiju
diskriminirati ili povlaivati graane po osnovi dobi, nacionalnosti, etnike i teritorijalne pripadnosti,
jezinog i rasnog podrijetla, politikih ili vjerskih uvjerenja ili sklonosti, invalidnosti, obrazovanja,
socijalnog poloaja, spola, branog ili obiteljskog statusa, spolne orijentacije ili nekih drugih razloga
suprotnih Ustavom i zakonima utvrenim pravima i slobodama.
Naelo hijerarhijske podreenosti - dravni slubenici duni su izvravati naloge elnika tijela i
nadreenih dravnih slubenika, osim ako zakonom nije drukije propisano.
Ovlasti i odgovornosti u dravnoj slubi odgovaraju propisanom hijerarhijskom redu, prema kojem svakoj
hijerarhijskoj razini pripada odreeni stupanj ovlasti i odgovornosti.
Naelo odgovornosti za rezultate - dravni slubenici duni su ostvariti postavljene ciljeve i odgovaraju za
svoje postupke i rezultate rada.
4. Koja su temeljna prava dravnih slubenika?

Temeljna prava dravnih slubenika su:
pravo na rad u prikladnim uvjetima
pravo na plau i druga materijalna prava

pravo na jednako postupanje i jednake mogunosti napredovanja
pravo na zatitu od neopravdanog premjetaja ili udaljenja s radnog mjesta
pravo na kandidiranje na izborima
pravo na predstavku i pritubu (u vezi s ostvarivanjem prava iz dravne slube) te dobiti na njih
odgovor
pravo na zatitu slubenika koji prijavi sumnju na korupciju.
5. Objasnite dunost uvanja slubene tajne i potivanja

privatnosti?
Dravni slubenik je duan uvati kao tajnu sve podatke koje je doznao u tijeku postupka o strankama i
njihovim pravima, obvezama i pravnim interesima, sukladno zakonu.
Dravni slubenik duan je uvati slubenu ili drugu tajnu utvrenu zakonom ili drugim propisom. Obveza
uvanja slubene ili druge tajne traje i po prestanku slube, a najdue pet godina od prestanka slube,
ako posebnim zakonom nije drukije odreeno.
elnik dravnog tijela moe slubenika osloboditi obveze uvanja slubene ili druge tajne u sudskom ili
upravnom postupku, ako se radi o podacima bez kojih u tom postupku nije mogue utvrditi injenino
stanje i donijeti zakonitu odluku.
6. Objasnite dunost potivanja propisanog radnog

vremena i prisutnosti na radnom mjestu!
Dravni slubenik duan je potivati propisano radno vrijeme tijela u kojem je zaposlen i koristiti ga za
obavljanje dodijeljenih dunosti te mora biti prisutan na radnom mjestu u skladu s uvjetima slube.
Dravni slubenik se za vrijeme radnog vremena ne smije bez odobrenja nadreenog dravnog
slubenika udaljavati iz radnih prostorija, osim radi koritenja dnevnog odmora, a u sluaju hitnog
razloga svoje udaljavanje mora opravdati odmah po povratku.
U sluaju sprijeenosti dolaska na rad dravni slubenik je duan obavijestiti nadreenog o razlozima
sprijeenosti najkasnije u roku od 24 sata od njihova nastanka, osim ako to nije mogue uiniti iz
objektivnih razloga ili vie sile, u kom je sluaju duan obavijestiti nadreenog slubenika odmah po
prestanku razloga koji su onemoguili ranije obavjeivanje.
7. Koje su dunosti dravnih slubenika koje se odnose na

izvravanje naloga?
Dravni slubenik duan je povjerene poslove obavljati u skladu sa zakonom, drugim propisima i
pravilima struke te izvravati naloge elnika tijela i nadreenoga dravnog slubenika koji se odnose na
dravnu slubu te bez posebnog naloga obavljati zadatke radnog mjesta na koje je rasporeen.
Izvravanje poslova koji nisu u opisu radnog mjesta dravnog slubenika
Od dravnog slubenika moe se zatraiti da u iznimnim ili hitnim sluajevima, a najdue 30 dana
neprekidno, sukladno svojim strunim sposobnostima i vjetinama, obavlja poslove koji nisu u opisu
poslova radnog mjesta na koje je rasporeen.
Dunost zamjene odsutnog dravnog slubenika
Dravni je slubenik duan po nalogu nadreenog, sukladno svojim sposobnostima, u interesu slube,
zamijeniti privremeno odsutnog dravnog slubenika.
8. Kad je dravni slubenik duan odbiti izvrenje naloga i

moe li se zbog odbijanja izvrenja naloga pozvati na
odgovornost?
Dravni slubenik je duan odbiti izvrenje naloga:
koji je nezakonit
ije bi izvrenje bilo protivno pravilima struke i etikom kodeksu

ije bi izvrenje moglo izazvati veu tetu ili
ije bi izvrenje predstavljalo kazneno djelo
te o tome obavijestiti nadreenog slubenika ili elnika tijela.
Dravni slubenik koji je dobio takav nalog mora postupiti na sljedei nain:
upozoriti davatelja naloga o kakvom se nalogu radi

u sluaju ponovljenog naloga, zahtijevati od davatelja naloga pisanu potvrdu o ponavljanju
naloga s preciznim sadrajem naloga i s njegovim potpisom
ako nalog bude potvren, dravni slubenik e o tome obavijestiti osobu neposredno nadreenu
davatelju naloga i, ako nalog ne zahtijeva poinjenje kaznenog djela, izvriti nalog. (Ako je nalog
potpisao ministar ili drugi elnik sredinjeg tijela dravne uprave, slubenik e o nalogu pisano
obavijestiti Vladu.)
Dravni slubenik koji postupi na opisani nain, ne odgovara za tetu koja nastane izvrenjem naloga.
Dravni slubenik ne smije biti pozvan na odgovornost zbog primjedbe stavljene na nalog ije je
izvrenje odbio.
Dravni slubenik ne smije izvriti nalog ije bi izvrenje predstavljalo kazneno djelo, iako je nalog
ponovljen i potvren, jer u protivnom odgovara zajedno s nadreenim slubenikom ili elnikom tijela koji
je nalog izdao.
9. Kad dravni slubenik moe odbiti nalog?

Dravni slubenik moe odbiti izvrenje naloga ili provoenje odluka koje bi:
ukljuivale nanoenje tete njegovim legitimnim pravima i interesima
predstavljale opasnost za njegovo zdravlje (osim u poslovima koji podrazumijevaju izlaganje
opasnosti za zdravlje i za koje su zakonom utvreni posebni uvjeti rada)

traile vii stupanj strunog znanja od onog kojeg dravni slubenik ima.
10. Moe li dravni slubenik obavljati dodatni posao i pod

kojim uvjetima?
Dravni slubenik moe izvan redovitoga radnog vremena, po prethodno pribavljenom odobrenju elnika
tijela, obavljati poslove ili pruati usluge pravnoj ili fizikoj osobi, samo ako nad tim djelatnostima,
odnosno nad radom te fizike ili pravne osobe, dravno tijelo u kojemu je u slubi ne obavlja nadzor ili
ako takav rad nije zabranjen posebnim zakonom, te ne predstavlja sukob interesa ili prepreku za uredno
obavljanje redovitih zadataka niti teti ugledu dravne slube.
Odobrenje elnika tijela za obavljanje dodatnog posla nije potrebno za objavljivanje strunih lanaka i
drugih autorskih publikacija, odnosno obavljanje poslova povremenog predavaa na strunim seminarima
i savjetovanjima.
11. Koje su pretpostavke za prijam u dravnu slubu?

Radna mjesta mogu se popunjavati prijmom u dravnu slubu samo:
ako postoji slobodno radno mjesto utvreno pravilnikom o unutarnjem redu
ako je popunjavanje radnog mjesta predvieno planom prijma u dravnu slubu te

ako su osigurana potrebna sredstva u dravnom proraunu.
12. to se utvruje Pravilnikom o unutarnjem redu?

Pravilnikom o unutarnjem redu utvruju se radna mjesta u dravnom tijelu, potreban broj izvritelja na
svakom radnom mjestu i uvjeti za raspored te druga pitanja od znaaja za organizaciju i nain rada u
dravnom tijelu sukladno zakonu.
Pravilnik o unutarnjem redu donosi elnik tijela.
13. Koji su naini popunjavanja radnih mjesta u dravnim

tijelima?
Slobodna radna mjesta u dravnim tijelima popunjavaju se putem:
javnog natjeaja
internog oglasa
napredovanja, premjetaja ili rasporeda dravnog slubenika u skladu sa Zakonom o dravnim
slubenicima.
14. Koji su postupci prijma u dravnu slubu?
Postupak prijama u dravnu slubu moe biti redovit ili izvanredan.

Redoviti postupak prijama provodi se periodino, za prijam vjebenika u dravnu slubu (osobe sa
zavrenim obrazovanjem odreene strune spreme i struke, bez radnog iskustva).
Izvanredni postupak prijama provodi se kad u dravnoj slubi postoji potreba prijma osoba s
odgovarajuim radnim iskustvom.
15. Koji su uvjeti za prijam u dravnu slubu?

Opi uvjeti za prijam u dravnu slubu su:
odgovarajui stupanj obrazovanja
odgovarajue struno znanje i radno iskustvo, osim u sluaju prijama vjebenika

zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prima
hrvatsko dravljanstvo.
Iznimno, u dravnu slubu se moe primiti osoba koja je strani dravljanin ili osoba bez dravljanstva. U
tom sluaju, pored ispunjavanja uvjeta propisanih posebnim zakonom, potrebno je prethodno odobrenje
sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za slubenike odnose.
Pored opih uvjeta za prijam u dravnu slubu, posebnim zakonom, uredbom ili pravilnikom o
unutarnjem redu dravnog tijela mogu se propisati i drugi uvjeti za prijam u slubu i raspored na radno
mjesto (posebni uvjeti), kao npr. znanje rada na raunalu, znanje stranog jezika, posebne psihofizike
sposobnosti, vozaka dozvola, komunikacijske vjetine, razliiti certifikati i dr.
16. Koje su zapreke za prijam u dravnu slubu?

U dravnu slubu ne mogu biti primljene osobe:
a) protiv kojih se vodi kazneni postupak ili koje su osuene za kazneno djelo:
protiv ivota i tijela
protiv slobode i prava ovjeka i graanina

protiv Republike Hrvatske
protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom
protiv spolne slobode i spolnog udorea
protiv braka, obitelji i mladei
protiv imovine
protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja
protiv pravosua
protiv vjerodostojnosti isprava
protiv javnog reda
protiv slubene dunosti
osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu.

b) kojima je prestala dravna sluba zbog teke povrede slubene dunosti, u razdoblju od etiri godine
od prestanka dravne slube
c) kojima je prestala dravna sluba zbog toga to nisu zadovoljile na probnom radu, u razdoblju od etiri
godine od prestanka dravne slube.
17. Koja rjeenja se donose u postupku provedbe javnog

natjeaja?
Izabrani kandidat prima se u dravnu slubu rjeenjem o prijmu u dravnu slubu, koje donosi elnik
tijela ili slubena osoba u ijem je opisu poslova rjeavanje o tome.
Rjeenje o prijmu u dravnu slubu dostavlja se svim kandidatima prijavljenim na javni natjeaj.
Nezadovoljni kandidat moe izjaviti albu protiv rjeenja o prijmu u dravnu slubu Odboru za dravnu
slubu u roku od 15 dana od dana dostave rjeenja.

Po izvrnosti rjeenja o prijmu u dravnu slubu, za osobu primljenu u dravnu slubu donosi se rjeenje
o rasporedu na radno mjesto.
Osoba primljena u dravnu slubu postaje dravni slubenik danom poetka rada.
18. Kako izgleda institut probnog rada?

Osobe se primaju u dravnu slubu uz obvezni probni rad, koji traje:
za osobe primljene u dravnu slubu redovitim postupkom (vjebenici) - 12 mjeseci (vjebeniki
sta)
za osobe primljene u dravnu slubu izvanrednim postupkom - 3 mjeseca
u sluaju predvidivog trajanja dravne slube na odreeno vrijeme od najmanje 6 mjeseci - 2
mjeseca (u ostalim sluajevima prijma u dravnu slubu na odreeno vrijeme probni rad nije
obvezan).
Slubeniku koji na probnom radu nije zadovoljio, otkazuje se dravna sluba.
19. U kojem je roku dravni slubenik duan poloiti

dravni struni ispit i koje su posljedice ako u tom
roku ispit ne poloi?
Dravni slubenik koji je zadovoljio na probnom radu duan je najkasnije u roku od 6 mjeseci od isteka
probnog rada poloiti dravni struni ispit.
Slubeniku koji ne poloi dravni struni ispit u roku od 6 mjeseci od isteka probnog rada, prestaje
dravna sluba po sili zakona istekom posljednjeg dana roka za polaganje ispita.
U sluaju privremene sprijeenosti za rad zbog bolovanja, koritenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta,
odnosno drugog opravdanog razloga, rok za polaganje dravnog strunog ispita moe se produiti za
onoliko vremena koliko je trajala privremena sprijeenost za rad, odnosno drugi opravdani razlozi, o
emu se donosi posebno rjeenje.
20. Kad se prima u dravnu slubu na odreeno vrijeme i

koliko ta sluba moe trajati?
Za obavljanje privremenih poslova ili poslova iji se opseg privremeno poveao, a koji nisu trajnijega
karaktera, kao i radi zamjene due vrijeme odsutnoga slubenika, osobe se mogu primiti u dravnu
slubu na odreeno vrijeme dok traju privremeni poslovi ili poslovi iji se opseg privremeno poveao,
odnosno do povratka odsutnoga slubenika.
Dravna sluba na odreeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova ili poslova iji se opseg
privremeno poveao moe trajati najvie godinu dana.
Za slobodno radno mjesto na odreeno vrijeme oglas se ne mora objaviti, ako u dravnom tijelu ima
slubenika primljenih u dravnu slubu na odreeno vrijeme koji ispunjavaju uvjete za to radno mjesto.
Dravna sluba na odreeno vrijeme ne moe postati dravna sluba na neodreeno vrijeme.
21. Tko i na koji nain odluuje o rasporedu na radno

mjesto te drugim pravima i obvezama dravnih
slubenika?
O rasporedu na radno mjesto te o drugim pravima i obvezama slubenika, kao i o prestanku dravne
slube, odluuje rjeenjem elnik tijela ili slubena osoba u ijem je to opisu poslova.
Protiv tog rjeenja moe se izjaviti alba Odboru za dravnu slubu u roku od 15 dana od dana dostave
rjeenja.
Protiv rjeenja Odbora za dravnu slubu dravno tijelo i dravni slubenik mogu pokrenuti upravni spor
u roku od 30 dana od dana primitka rjeenja.
22. ime se bavi Odbor za dravnu slubu?

Odbor za dravnu slubu je neovisno tijelo za rjeavanje albi protiv rjeenja o prijmu u dravnu slubu i
rjeenja kojima se odluuje o pravima i obvezama dravnih slubenika.
23. Moe li se dravni slubenik premjestiti na drugo radno

mjesto i pod kojim uvjetima?
Dravni slubenik moe biti premjeten na drugo radno mjesto:
po potrebi slube:
slubenik moe po potrebi slube biti premjeten na drugo radno mjesto u istom ili drugom
dravnom tijelu, u istom ili drugom mjestu rada, ali samo na radno mjesto unutar iste kategorije,
za koje je propisan isti stupanj obrazovanja i potrebno radno iskustvo u jednakom trajanju.
Potreba slube da se dravni slubenik premjesti s jednog radnog mjesta na drugo je npr. u
sluajevima: popunjavanja upranjenog radnog mjesta, iji se poslovi moraju obavljati bez
prekida, potrebe poveanja broja izvritelja zbog poveanog opsega posla, bolje organizacije rada,
potrebe za angairanjem drugog dravnog slubenika na odreenom radnom mjestu radi
pravodobnog i efikasnijeg obavljanja odreenih poslova i zadataka.
Slubenika se ne moe bez njegove suglasnosti premjestiti iz jednog u drugo mjesto rada, koje je
udaljeno vie od 30 kilometara od mjesta stanovanja dravnog slubenika, ako ima vie od 20
godina radnog staa ili ako bi se premjetajem bitno pogorale njegove obiteljske prilike.
Slubenika se premjeta po potrebi slube u pravilu na neodreeno vrijeme (trajni premjetaj).
Slubenika se po potrebi slube moe privremeno premjestiti najdue na godinu dana, odnosno do
povratka odsutnog slubenika kojeg premjeteni slubenik zamjenjuje (privremeni premjetaj).
na njegov zahtjev:
slubenika se moe na njegov zahtjev premjestiti na drugo radno mjesto zbog zdravstvenih razloga (na
temelju lijenikog miljenja o potrebi promjene radnog mjesta) te obiteljskih razloga.
24. Za koje se razdoblje provodi ocjenjivanje dravnih

slubenika te koja je svrha ocjenjivanja?
Ocjenjivanje dravnih slubenika provodi se svake godine najkasnije do 28. veljae za prethodnu
kalendarsku godinu. Ne ocjenjuju se slubenici koji su u prethodnoj kalendarskoj godini radili manje od
est mjeseci, bez obzira na razloge.
Svrha ocjenjivanja dravnih slubenika je:
poticanje dravnih slubenika na kvalitetno i uinkovito izvravanje slubenih zadaa, potivanje
slubene dunosti i osobno ponaanje u skladu s Etikim kodeksom dravnih slubenika

utvrivanje njihovog doprinosa u obavljanju poslova kao kriterija za nagraivanje i napredovanje
u dravnoj slubi.
25. Tko ocjenjuje dravne slubenike i koje su vrste

ocjena?
Prijedlog ocjene daje neposredno nadreeni dravni slubenik.
Prijedlog ocjene daje se na uvid dravnom slubeniku koji se ocjenjuje i svima koji su po hijerarhijskom
redu nadreeni dravnom slubeniku (oni mogu dati svoje miljenje o prijedlogu ocjene).
Rjeenje o ocjeni donosi elnik tijela ili slubena osoba ovlatena za donoenje rjeenja o ocjeni.
Dravni slubenik se ocjenjuje ocjenom USPJEAN ako pokazuje potrebnu razinu strunosti i
kompetencija, iji rad i potivanje slubene dunosti osiguravaju pouzdano obavljanje slube, koji svoje
slubene zadatke obavlja pravodobno i u skladu s pravilima struke, a pogreke u radu i postupanju su
zanemarive.
Vie ocjene od ocjene uspjean su: PRIMJERAN i IZUZETAN.
Nie ocjene od ocjene uspjean su ocjene: ZADOVOLJAVA i NE ZADOVOLJAVA.
26. Koje su posljedice ocjene nie od uspjean?

Dravnog slubenika koji je ocijenjen ocjenom zadovoljava upuuje se na dodatno struno
osposobljavanje ili se premjeta na drugo radno mjesto iste ili nie sloenosti poslova, unutar istog
stupnja obrazovanja.
Dravnom slubeniku koji je ocijenjen ocjenom ne zadovoljava prestaje dravna sluba po sili zakona,
danom izvrnosti rjeenja o ocjenjivanju.
27. to je napredovanje u dravnoj slubi?

Napredovanje u dravnoj slubi ostvaruje se rasporedom dravnog slubenika na vie radno mjesto
unutar iste kategorije ili prelaskom u viu kategoriju radnog mjesta.
Dravni slubenik moe napredovati redovito ili izvanredno.
Dravni slubenik moe redovito napredovati u dravnoj slubi ako:
je jedanput ocijenjen ocjenom izuzetan, ili najmanje dva puta uzastopno ocjenom primjeran,
ili najmanje tri puta uzastopno ocjenom uspjean, ili viom ocjenom
postoji slobodno radno mjesto propisano pravilnikom o unutarnjem redu, na koje se slubenik u
postupku napredovanja moe rasporediti

ispunjava uvjete za raspored na radno mjesto.
Dravni slubenik koji ne ispunjava uvjet radnog iskustva na odgovarajuim poslovima moe izvanredno
napredovati u dravnoj slubi, ako ispunjava uvjete za izvanredno napredovanje propisane uredbom
Vlade, kojom se ureuje napredovanje dravnih slubenika.
28. to je promicanje dravnih slubenika?

Dravni slubenik se promie u okviru istog radnog mjesta dobivanjem odgovarajuih poviica plae.
Naini i uvjeti promicanja ureuju se posebnim zakonom, kojim se ureuju plae i druga materijalna
prava dravnih slubenika.
29. Postoji li obveza dravnog slubenika na izobrazbu i

tko snosi trokove sudjelovanja dravnog slubenika u
organiziranim programima izobrazbe?
Svi dravni slubenici duni su trajno unapreivati znanja, vjetine i sposobnosti potrebne za obavljanje
poslova svog radnog mjesta te sudjelovati u organiziranim programima izobrazbe na koje su upueni od
strane dravnog tijela ili im je pohaanje pojedinih programa izobrazbe odobreno.
Sudjelovanje u programu izobrazbe smatra se dijelom obveza dravnih slubenika.
Trokovi izobrazbe u dravnoj slubi pokrivaju se iz dravnog prorauna.
30. Koje su vrste programa izobrazbe dravnih slubenika i

tko ih provodi?
Programi izobrazbe dravnih slubenika mogu biti:
zajedniki programi izobrazbe - programi izobrazbe namijenjeni svim dravnim slubenicima,
neovisno o dravnom tijelu u kojem su zaposleni.
Zajednike programe izobrazbe organiziraju Dravna kola za javnu upravu i posebna ustrojstvena
jedinica u sredinjem tijelu dravne uprave nadlenom za slubenike odnose (Centar za struno
osposobljavanje i usavravanje dravnih slubenika u Ministarstvu uprave), sukladno Planu
izobrazbe dravnih slubenika koji svake godine donosi Vlada Republike Hrvatske.
posebni programi izobrazbe - programi izobrazbe namijenjeni iskljuivo dravnim slubenicima

zaposlenima u istom dravnom tijelu.
Posebne programe izobrazbe mogu, pored navedenih institucija, samostalno organizirati resorna
sredinja tijela dravne uprave.
31. Navedite vrste povreda slubene dunosti i tko

odluuje o njima?
Povrede slubene dunosti mogu biti lake i teke.
Teke povrede slubene dunosti propisuju se zakonom, a lake povrede zakonom, uredbom Vlade i
pravilnikom o unutarnjem redu.
O lakim povredama slubene dunosti odluuje elnik tijela (ako posebnim zakonom za slubenike
pojedinih dravnih tijela nije drukije odreeno).
O tekim povredama slubene dunosti u prvom stupnju odluuje slubeniki sud, a u drugom stupnju
Vii slubeniki sud (ako posebnim zakonom za slubenike pojedinih dravnih tijela nije drukije
odreeno).
32. Navedite lake povrede slubene dunosti!

Lake povrede slubene dunosti su:
1. uestalo zakanjavanje na posao ili raniji odlazak s posla
2. neopravdano zakanjenje na posao preko sat vremena dnevno
3. uestalo prekoraenje vremena propisanog za odmor (stanku) ili koritenje prava na odmor
(stanku) izvan propisanog vremena bez opravdanog razloga
4. naputanje radnih prostorija tijekom radnog vremena bez odobrenja nadreenog slubenika
5. neuredno uvanje spisa, podataka ili druge povjerene dokumentacije
6. neopravdan izostanak s posla jedan dan
7. neobavjeivanje nadreenog slubenika o sprijeenosti dolaska na posao u roku od 24 sata bez
opravdanih razloga
8. ponaanje dravnog slubenika protivno Etikom kodeksu dravnih slubenika, koje ne nanosi
tetu ugledu slube
9. neizvrenje ili nepravodobno izvrenje slubene zadae bez opravdanog razloga
10. nesavjesno ili nemarno izvrenje slubene zadae ili izvrenje slubene zadae protivno pravilima
struke
11. druge lake povrede slubene dunosti koje su propisane zakonom, uredbom Vlade ili pravilnikom
elnika tijela.
33. Navedite teke povrede slubene dunosti!

Teke povrede slubene dunosti su:
1. neizvravanje, nesavjesno, nepravodobno ili nemarno izvravanje slubenih obveza
2. nezakoniti rad ili proputanje poduzimanja mjera ili radnji na koje je slubenik ovlaten radi
sprjeavanja nezakonitosti
3. davanje netonih podataka kojima se utjee na donoenje odluka nadlenih tijela ili time nastaju
druge tetne posljedice
4. zlouporaba poloaja ili prekoraenje ovlasti u slubi
5. odbijanje izvrenja naloga, ako za to ne postoje opravdani razlozi
6. neovlatena posluga ili neodgovorno koritenje sredstava povjerenih za rad ili u vezi s radom
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
odavanje slubene ili druge tajne u vezi s obavljanjem dravne slube

zlouporaba obveze dravnog slubenika na prijavljivanje opravdane sumnje na korupciju
povreda prava na zatitu anonimnosti dravnog slubenika koji prijavi opravdanu sumnju na
korupciju
ograniavanje ili uskraivanje prava utvrenih ovim Zakonom slubeniku koji odgovornim
osobama ili nadlenim tijelima prijavi sumnju na korupciju ili zlostavljanje tog slubenika
obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s poslovima radnog mjesta ili bez prethodnog
odobrenja elnika tijela
uporaba krivotvorene isprave u cilju ostvarivanja prava u slubi
ponaanje suprotno Etikom kodeksu dravnih slubenika, koje nanosi tetu ugledu slube
neopravdan izostanak s posla od dva do etiri dana uzastopno
tri puta izreena kazna za lake povrede slubene dunosti poinjene u razdoblju od dvije godine
otuenje te oteenje ili unitenje imovine dravnog tijela hotimino ili krajnjom nepanjom
dolazak na posao pod utjecajem alkohola, droga ili drugih sredstava ovisnosti ili dovoenje pod
utjecaj alkohola, droga ili drugih sredstava ovisnosti za vrijeme radnog vremena ili odbijanje
testiranja na alkohol ili droge
druge teke povrede slubene dunosti koje su propisane zakonom.
34. Koje se mogu izrei za povrede slubene dunosti?

Za lake povrede slubene dunosti mogu se izrei sljedee kazne:
usmena opomena
pisana opomena
pisana opomena s upisom u osobni oevidnik dravnog slubenika
novana kazna u visini do 10% plae slubenika isplaene u mjesecu kad je kazna izreena.
Za teke povrede slubene dunosti mogu se izrei sljedee kazne:
novana kazna na vrijeme od jednog do est mjeseci, u mjesenom iznosu od 10 do 20%

ukupne plae isplaene slubeniku u mjesecu u kojem je kazna izreena
premjetaj na drugo radno mjesto nie sloenosti poslova istog stupnja obrazovanja
prestanak dravne slube.
Dravnom slubeniku obvezno se izrie kazna prestanka dravne slube ako bude proglaen odgovornim
za teku povredu slubene dunosti koja ima obiljeja korupcije.
35. Navedite sluajeve udaljenja iz slube dravnog

slubenika i do kada udaljenje traje?
Sluajevi udaljenja iz slube su sljedei:
1. elnik tijela moe dravnog slubenika rjeenjem udaljiti iz slube ako je protiv njega pokrenut
kazneni postupak ili postupak zbog teke povrede slubene dunosti, a povreda je takve prirode
da bi ostanak u slubi, dok traje taj postupak, mogao tetiti interesima slube.
2. elnik tijela duan je udaljiti iz slube dravnog slubenika protiv kojeg je pokrenut kazneni
postupak ili postupak zbog teke povrede slubene dunosti zbog djela s obiljejima korupcije.
3. Smatra se da je udaljen iz slube slubenik protiv kojega je pokrenut istrani postupak i odreen
pritvor, o emu se donosi rjeenje.
Udaljenje slubenika iz slube u 1. i 2. sluaju traje do okonanja kaznenog postupka ili postupka zbog
teke povrede slubene dunosti, a u 3. sluaju do isteka pritvora.
36. Kakav je status dravnog slubenika za vrijeme

udaljenja iz slube?
Za vrijeme udaljenja iz slube dravni slubenik ne radi, ali prima naknadu plae u iznosu od 60%, a ako
uzdrava obitelj, 80% plae isplaene u mjesecu koji je prethodio udaljenju iz slube.
Puna plaa pripada slubeniku od dana vraanja u slubu.

Slubeniku se vraa obustavljeni dio plae od prvoga dana udaljenja, u sljedeim sluajevima:
ako slubeniki sud uvai njegovu albu protiv rjeenja o udaljenju iz slube
ako je pravomonim rjeenjem obustavljen kazneni, odnosno postupak zbog teke povrede
slubene dunosti, osim zbog zastare voenja postupka

ako je u kaznenom postupku, odnosno postupku zbog teke povrede slubene dunosti
osloboen od odgovornosti.
37. Kad je dravni slubenik duan naknaditi tetu

nanesenu dravnom tijelu?
Dravni slubenik duan je naknaditi tetu koju u slubi ili u svezi sa slubom namjerno ili iz krajnje
nepanje nanese dravnom tijelu.
tetom se smatra i teta koju je dravno tijelo imalo naknaujui fizikim i pravnim osobama tetu koju
su pretrpjeli namjerom ili krajnjom nepanjom slubenika.
Ako slubenik odbije nadoknaditi tetu, teta se nadoknauje po opim propisima obveznog prava.
38. Koji je status dravnih slubenika nakon donoenja

novog pravilnika o unutarnjem redu?
Kada se donese pravilnik o unutarnjem redu, slubenici se rasporeuju na radna mjesta sukladno tom
pravilniku, vodei rauna o njihovom strunom znanju, vjetinama, sposobnostima, dotadanjem radnom
iskustvu i rezultatima u radu.
Ako se u skladu s uredbom o unutarnjem ustrojstvu dravnog tijela ukidaju pojedine ustrojstvene
jedinice tog tijela, pojedina radna mjesta u dravnom tijelu ili se smanjuje potreban broj izvritelja na
pojedinim radnim mjestima, slubenici koji su do tada bili rasporeeni na ta radna mjesta, odnosno u
ustrojstvene jedinice koje se ukidaju, rasporeuju se na druga radna mjesta za koja ispunjavaju uvjete.
Ako nema odgovarajueg radnog mjesta na koje se dravni slubenik moe rasporediti, donosi se
rjeenje o stavljanju na raspolaganje.
39. Koji je status dravnih slubenika kod ukidanja

dravnog tijela ili promjene djelokruga dravnog
tijela?
Kad se ukine dravno tijelo, slubenike ukinutog tijela preuzima ono dravno tijelo koje preuzima i
obavljanje poslova ukinutog tijela, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno.
Preuzeti dravni slubenici koji se po donoenju pravilnika o unutarnjem redu ne mogu rasporediti, jer
nema slobodnih radnih mjesta za koje ispunjavaju strune i druge uvjete za raspored, stavljaju se na
raspolaganje Vladi.
Kad se ukine dravno tijelo, a poslove tog tijela ne preuzima neko drugo dravno tijelo, slubenike
ukinutog tijela preuzima sredinje tijelo dravne uprave nadleno za slubenike odnose, ako posebnim
zakonom nije drukije odreeno.
Ako dio poslova dravnog tijela prelazi u djelokrug drugog dravnog tijela, to tijelo preuzima i slubenike
koji su zateeni na preuzetim poslovima.
40. Koja je duina i tijek roka raspolaganja Vladi?

Na duinu i tijek roka raspolaganja Vladi primjenjuju se opi propisi o radu koji se odnose na duinu i
tijek otkaznog roka.
Za odreivanje duine raspolaganja rauna se neprekidni radni sta u dravnim tijelima Republike
Hrvatske.
Rok raspolaganja ne tee u sluajevima u kojima ne tee otkazni rok prema Zakonu o radu (za vrijeme
trudnoe, koritenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, privremene nesposobnosti za rad,
godinjeg odmora, plaenog dopusta, vrenja dunosti graana u obrani te u drugim sluajevima
opravdane nenazonosti radnika na radu, odreenim zakonom).
41. Koji je status dravnog slubenika stavljenog na

raspolaganje u odnosu na pravo na naknadu plae,
premjetaj za vrijeme raspolaganja, prestanak
dravne slube?
Prava i obveze za vrijeme raspolaganja
Za vrijeme trajanja raspolaganja dravni slubenik duan je obavljati poslove po nalogu elnika tijela ili
osobe koju on za to ovlasti, u skladu sa steenim stupnjem obrazovanja.
Za vrijeme trajanja raspolaganja dravni slubenik ostvaruje pravo na plau u visini plae isplaene u
mjesecu koji je prethodio stavljanju na raspolaganje.
Dravni slubenik stavljen na raspolaganje ostvaruje pravo na plau i druga prava iz slube u dravnom
tijelu u kojem je doneseno rjeenje o stavljanju na raspolaganje.
Premjetaj za vrijeme raspolaganja
Za vrijeme trajanja raspolaganja, dravnog slubenika se moe trajno premjestiti na radno mjesto u
okviru njegove strune spreme, u bilo koje dravno tijelo koje nije udaljeno vie od 50 kilometara od
mjesta njegova stanovanja. Ako dravni slubenik odbije premjetaj prestaje mu dravna sluba na dan
kada je trebao poeti raditi na novom radnom mjestu.
Za vrijeme trajanja raspolaganja dravnog slubenika se moe uz njegov pristanak premjestiti u bilo koje
dravno tijelo koje je udaljeno vie od 50 kilometara od mjesta njegova stanovanja.
Prestanak slube
Istekom roka raspolaganja dravnim slubenicima prestaje sluba po sili zakona. Navedeni slubenici
imaju pravo na otpremninu najmanje u visini utvrenoj opim propisima o radu. Za odreivanje visine
otpremnine rauna se neprekidni radni sta u dravnim tijelima Republike Hrvatske.
42. Koji su naini prestanka dravne slube?

Dravna sluba prestaje:
1. sporazumom (sporazumni prestanak slube) - dravna sluba moe prestati na temelju pisanoga
sporazuma dravnog slubenika i elnika tijela, kojim se utvruje dan prestanka slube.
2. istekom roka (prestanak dravne slube na odreeno vrijeme) - dravna sluba na odreeno
vrijeme prestaje istekom roka ako ne prestane ranije na drugi nain propisan zakonom.
3. otkazom (otkaz dravne slube) - dravnom slubeniku se otkazuje dravna sluba ako nije
zadovoljio na probnom radu, a sluba mu prestaje danom izvrnosti rjeenja o prestanku slube
otkazom. Dravna sluba moe prestati i na temelju pisanoga otkaza kojeg tijelu podnese
dravni slubenik, te je u tom sluaju duan odraditi otkazni rok utvren u Kolektivnom ugovoru.
4. po sili zakona - kad nastupi sluaj koji je u zakonu propisan kao razlog za prestanak slube po
sili zakona. U tom sluaju sluba prestaje danom propisanim u zakonu.
5. na drugi nain propisan zakonom.
Prestanak dravne slube po sili zakona
43. Kad dravni slubenik moe dobiti izvanredni otkaz?
Dravni slubenik moe dobiti izvanredni otkaz, ako elnik tijela utvrdi da je slubenik poinio osobito
teku povredu slubene dunosti koja:
1. ima obiljeja korupcije
2. ima za posljedicu znatnu materijalnu ili nematerijalnu tetu za dravno tijelo, pravne osobe ili
graane ili zatitu javnog interesa
3. dovodi u pitanje ivot i fiziki integritet graana
4. dovodi u pitanje redovito izvravanje poslova dravnog tijela.
Prije izvanrednog otkaza zbog osobito teke povrede slubene dunosti navedene pod 4), potrebno je
sljedee:
- elnik tijela ili nadreeni slubenik duan je pisanim putem upozoriti slubenika na nepravilnosti u radu
i ostaviti mu rok od mjesec dana za otklanjanje nepravilnosti
- ako slubenik u ostavljenom roku ne otkloni nepravilnosti u radu, elnik tijela ili nadreeni slubenik
ponovno e ga pisanim putem upozoriti na nepravilnosti i ukazati mu na mogunost izvanrednog otkaza
ako nepravilnosti ne otkloni u daljnjem roku od mjesec dana
- ako slubenik ni nakon drugog pisanog upozorenja povjerene poslove ne obavlja sukladno Zakonu,
elnik tijela otkazat e mu slubu izvanrednim otkazom.
Slubenika e se udaljiti iz slube danom dostave rjeenja o izvanrednom otkazu.
Protiv rjeenja o izvanrednom otkazu moe se izjaviti alba Odboru za dravnu slubu. Postupak po albi
je hitan. Odbor za dravnu slubu duan je odluiti o albi u roku od 30 dana od dana primitka albe.
44. Koji su razlozi za prestanak dravne slube po sili

zakona?
Dravnom slubeniku prestaje dravna sluba po sili zakona:
1. smru
2. dostavom pravomonog rjeenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog ope
nesposobnosti za rad
3. kad navri 65 godina ivota i najmanje 15 godina mirovinskog staa posljednjeg dana godine u
kojoj su ostvareni ti uvjeti
4. kad je osuen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duem od 6 mjeseci danom saznanja za
pravomonost presude
5. kad je osuen za kazneno djelo koje je zapreka za prijam u dravnu slubu sukladno lanku 49.
stavku 1. toki a) Zakona o dravnim slubenicima danom pravomonosti presude
6. kad neopravdano izostane s rada pet radnih dana uzastopce danom naputanja slube,
odnosno prvog dana odsutnosti s rada
7. ako ne poloi dravni struni ispit u propisanom roku istekom roka u kojem je bio obvezan
poloiti dravni struni ispit
8. ako se sazna da u vrijeme prijma u dravnu slubu nije ispunjavao uvjete za prijam u dravnu
slubu propisane zakonom ili da je u vrijeme prijma u dravnu slubu postojala zapreka za
prijam u dravnu slubu propisana Zakona o dravnim slubenicima danom saznanja za to
9. kad mu je izreena kazna prestanka dravne slube zbog teke povrede slubene dunosti
danom izvrnosti rjeenja slubenikog suda
10. ako se kod premjetaja ne javi na novu dunost u utvrenom roku danom kojim se morao
javiti na dunost
11. ako je ocijenjen ocjenom ne zadovoljava danom izvrnosti rjeenja o ocjenjivanju
12. u drugim sluajevima utvrenim zakonom.
45. to se ureuje Etikim kodeksom dravnih slubenika?

Etikim kodeksom dravnih slubenika utvruju se pravila ponaanja dravnih slubenika i etika naela
na temelju kojih postupaju dravni slubenici prilikom obavljanja slubene dunosti.
46. Na koji nain je dravni slubenik duan postupati

prema graanima?
U odnosu prema graanima slubenik postupa profesionalno, nepristrano i pristojno.
47. Na emu se temelje meusobni odnosi dravnih

slubenika?
Meusobni odnosi dravnih slubenika, odnosno svi oblici komunikacije dravnih slubenika temelje se na
uzajamnom potivanju, povjerenju, suradnji, pristojnosti, odgovornosti i strpljenju.
Dravni slubenici u obavljanju slube razmjenjuju miljenja i informacije o pojedinim strunim
pitanjima.
Postupajui u skladu s etikim naelima dravnih slubenika, u meusobnim odnosima, dravni slubenici
ne ometaju jedni druge u izvravanju slubenih dunosti.
48. Kako se slubenici trebaju ponaati u javnim

nastupima?
U svim oblicima javnih nastupa i djelovanja u kojima predstavlja dravno tijelo, dravni slubenik duan
je iznositi stavove dravnog tijela.
U javnim nastupima u kojima ne predstavlja dravno tijelo, a koji se na bilo koji nain odnose na poslove
iz djelokruga dravnog tijela ili poslove radnog mjesta koje obavlja, dravni slubenik ne smije iznositi
podatke:
koji bi mogli natetiti ugledu dravne slube i naruiti povjerenje graana u rad dravnih tijela te
ako bi iznoenje takvih podataka predstavljalo povredu dunosti uvanja slubene tajne.
Pri iznoenju stavova dravnog tijela i osobnih stavova, dravni slubenik duan je paziti na ugled
dravne slube i osobni ugled.
49. Kad je dravni slubenik duan uvati osobni ugled i

ugled dravne slube?
U obavljanju slubene dunosti dravni slubenik duan je uvati osobni ugled, ugled dravne slube i
povjerenje graana u dravnu slubu.
U obavljanju privatnih poslova dravni slubenik ne smije se koristiti slubenim oznakama ili autoritetom
radnog mjesta u dravnoj slubi.
50. Kome se i na koji nain moe podnijeti prituba na

neetino ponaanje dravnog slubenika?
Prituba na neetino ponaanje dravnog slubenika (ponaanje protivno odredbama Etikog kodeksa
dravnih slubenika) moe se podnijeti povjereniku za etiku.
Pritubu mogu podnijeti graani i pravne osobe te dravni slubenici.
Prituba se moe podnijeti: pisanim ili usmenim putem, putem otvorenog besplatnog telefona u
sredinjem tijelu dravne uprave nadlenom za slubenike odnose te putem elektronike pote.
Ukoliko pritubu zaprimi elnik dravnog tijela ili slubenik sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za
slubenike odnose, pritubu e bez odlaganja proslijediti nadlenom povjereniku za etiku.
51. Tko je povjerenik za etiku?

U svim dravnim tijelima elnik tijela imenuje povjerenika za etiku iz reda dravnih slubenika.
Povjerenik za etiku obavlja sljedee poslove:
prati primjenu Etikog kodeksa u dravnom tijelu
promie etiko ponaanje u meusobnim odnosima dravnih slubenika te odnosima slubenika

prema graanima
zaprima pritube slubenika i graana na neetiko ponaanje i postupanje slubenika
provodi postupak ispitivanja osnovanosti pritube
sastavlja pisano izvjee elniku tijela o provedenom postupku ispitivanja osnovanosti pritube
te prijedlog odgovora podnositelju pritube

vodi evidenciju o zaprimljenim pritubama.
52. ime se bavi Etiko povjerenstvo?

Etiko povjerenstvo je neovisno radno tijelo ije lanove imenuje Vlada Republike Hrvatske.
Etiko povjerenstvo obavlja sljedee poslove:
daje miljenja vezana uz sadraj i primjenu Etikog kodeksa
odgovara na pritube graana, pravnih osoba i dravnih slubenika podnesene zbog toga to u
roku od 60 dana od zaprimanja pritube (na neetino ponaanje dravnog slubenika) nisu dobili
odgovor ili nisu zadovoljni odgovorom
provodi postupak ispitivanja osnovanosti pritube na ponaanje povjerenika za etiku te pritube
povjerenika za etiku na neetino ponaanje drugih dravnih slubenika prema povjereniku za

etiku
prati primjenu propisa na podruju etikog postupanja dravnih slubenika te predlae njihove
izmjene i dopune.
53. Gdje se objavljuje Etiki kodeks dravnih slubenika?

Etiki kodeks objavljuje se:
u Narodnim novinama
na web-stranici Vlade Republike Hrvatske

web-stranicama svih dravnih tijela
na oglasnoj ploi svih dravnih tijela.
54. Koje su posljedice nepotivanja odredaba Etikog

kodeksa?
U sluaju nepotivanja Etikog kodeksa, elnik tijela moe, ovisno o vrsti i teini povrede:
pokrenuti postupak zbog povrede slubene dunosti ili
pisanim putem upozoriti dravnog slubenika na neetino postupanje i potrebu pridravanja

odredbi Etikog kodeksa.
55. to Zakon o dravnim slubenicima propisuje u cilju

jaanja borbe protiv korupcije?
U cilju jaanja borbe protiv korupcije Zakon o dravnim slubenicima propisuje:
obvezno udaljenje iz slube slubenika protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak ili postupak
zbog teke povrede slubene dunosti zbog djela s obiljejima korupcije

obvezno izricanje kazne prestanka dravne slube u sluaju proglaenja slubenika odgovornim
za teku povredu slubene dunosti koja ima obiljeja korupcije
zatitu slubenika koji prijavi sumnju na korupciju (zatita zvidaa)
izvanredni otkaz, ako elnik tijela utvrdi da je slubenik poinio osobito teku povredu slubene
dunosti koja ima obiljeja korupcije.
56. ime se ureuju materijalna prava, odmori i dopusti

dravnih slubenika?
Materijalna prava, odmori i dopusti dravnih slubenika te druga prava i obveze iz rada i po osnovi rada
ureuju se Kolektivnim ugovorom za dravne slubenike i namjetenike.
Kolektivni ugovor zakljuuju Vlada Republike Hrvatske kao poslodavac, s jedne strane, i sindikati
dravnih slubenika, s druge strane.
57. Koliko traje dnevno i tjedno radno vrijeme?

Puno radno vrijeme dravnih slubenika je 40 sati tjedno.
Tjedno radno vrijeme rasporeeno je na 5 radnih dana, od ponedjeljka do petka.
Dnevno radno vrijeme ne moe biti krae od 8 niti due od 12 sati, osim u sluaju hitnoga
prekovremenog rada.
Prekovremeni rad ne smije trajati due od 8 sati tjedno, 32 sata mjeseno odnosno 180 sati godinje.
58. Kad dravni slubenik stjee pravo na godinji odmor?

Slubenik koji se prvi put zaposlio ili ima prekid slube odnosno rada izmeu dva radna odnosa dui od 8
dana, stjee pravo na godinji odmor nakon est mjeseci neprekidnoga rada.
59. Kad dravni slubenik ima pravo na razmjerni dio

godinjeg odmora?
Dravni slubenik ima pravo na razmjerni dio godinjeg odmora, odnosno pravo na jednu dvanaestinu
godinjeg odmora za svaki navreni mjesec dana rada:
ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos nije ostvario pravo na godinji odmor,
jer nije proteklo 6 mjeseci neprekidnog rada, i

ako mu radni odnos prestaje prije nego navri est mjeseci neprekidnog rada.
Slubenik koji odlazi u mirovinu prije 01.07. tekue godine ima pravo na puni godinji odmor.
60. Koliko traje godinji odmor dravnog slubenika i kako

se njegovo trajanje utvruje?
Slubenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaeni godinji odmor u trajanju od najmanje 4
tjedna.
Nitavan je sporazum o odricanju od prava na godinji odmor ili o isplati naknade umjesto koritenja
godinjeg odmora.
Pri utvrivanju trajanja godinjeg odmora ne uraunavaju se subote, nedjelje, neradni dani i blagdani.
Pored toga, u trajanje godinjeg odmora ne uraunava se razdoblje privremene nesposobnosti za rad,
koje je utvrdio ovlateni lijenik.
Ukupno trajanje godinjeg odmora utvruje se sukladno Kolektivnom ugovoru, na nain da se osnovica
od 18 dana uveava prema pojedinano odreenim mjerilima (s obzirom na uvjete rada, sloenost
poslova i stupanj strune spreme, duinu radnog staa, posebne socijalne uvjete i ostvarene rezultate
rada).
61. Kako se moe koristiti godinji odmor?

Slubenik moe koristiti godinji odmor u neprekidnom trajanju ili u dva dijela.
Slubenik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godinjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme
koje sam odredi, ali je o tome duan obavijestiti neposredno nadreenog slubenika najmanje jedan dan
prije.
Godinji odmor, odnosno prvi dio godinjeg odmora, koji je prekinut ili nije koriten u kalendarskoj godini
u kojoj je steen zbog bolesti ili porodnog dopusta odnosno zbog vojne vjebe ili drugog opravdanog
razloga, slubenik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja idue godine.
62. to je plaeni dopust?

Slubenik ima pravo na dopust uz naknadu plae (plaeni dopust) u jednoj kalendarskoj godini u
posebnim sluajevima propisanim Kolektivnim ugovorom, kao to su npr. zakljuenje braka, roenje
djeteta, smrti suprunika, roditelja, ouha i maehe, djeteta, posvojitelja, posvojenika i unuka, smrti
ostalih krvnih srodnika, selidbe, za dobrovoljno davanje krvi, teke bolesti suprunika, djeteta ili
roditelja, sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima, za pripremu polaganja dravnog strunog

ispita i za pripremu polaganja pravosudnog ispita.
63. to je neplaeni dopust?

Slubeniku moe se odobriti dopust bez naknade plae (neplaeni dopust) do 30 dana u tijeku
kalendarske godine pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da nee izazvati tekoe u obavljanju
poslova dravnog tijela, a osobito: radi gradnje, popravka ili adaptacije kue ili stana, njege lana ue
obitelji, lijeenja na vlastiti troak, sudjelovanja u kulturno-umjetnikim i portskim priredbama, vlastitog
obrazovanja i edukacije, strunog usavravanja i osposobljavanja.
64. Kako se odreuje plaa dravnog slubenika?

Plau slubenika ini osnovna plaa i dodaci na osnovnu plau.
Osnovna plaa je umnoak koeficijenta sloenosti poslova radnoga mjesta na koje je slubenik
rasporeen i osnovice za izraun plae, uvean za 0,5% za svaku navrenu godinu radnog staa.
Koeficijente sloenosti poslova utvruje Vlada uredbom, a osnovica se utvruje kolektivnim ugovorom (a
ako nije utvrena Kolektivnim ugovorom, utvruje je Vlada odlukom).
Dodaci na osnovnu plau su dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uveanja plae (npr. za
rad nou, prekovremeni rad, rad subotom, rad nedjeljom, rad blagdanom, neradnim danom utvrenim
zakonom i na Uskrs, rad u drugoj smjeni, dvokratni rad s prekidom duim od 90 minuta te za rad u
turnusu).
Za vrijeme trajanja vjebenikog staa vjebenik ima pravo na 85% plae poslova radnog mjesta najnie
sloenosti njegove strune spreme.
65. Navedite ostala materijalna prava iz Kolektivnog

ugovora za dravne slubenike i namjetenike
Ostala materijalna prava utvrena Kolektivnim ugovorom za dravne slubenike i namjetenike su:
regres (za koritenje godinjeg odmora)
otpremnina kod odlaska u mirovinu (u visini od tri proraunske osnovice)

pravo na pomo
kod smrtnog sluaja u obitelji
bolovanja dueg od 90 dana
nastanka teke invalidnosti slubenika i namjetenika, malodobne djece ili suprunika slubenika
i namjetenika
roenja djeteta
za slubeno putovanje i rad na terenu - puna naknada prijevoznih trokova, dnevnica i naknada
punog iznosa hotelskog rauna za spavanje
naknada za odvojeni ivot od obitelji
naknada trokova prijevoza dolaska na posao
jubilarna nagrada - za neprekidnu slubu odnosno rad u dravnim tijelima i jedinicama lokalne i
podrune (regionalne) samouprave kada navre odreene godine radnog staa (5, 10, 15, 20,
25, 30, 35, 40 i 45 godina) o visini osnovice za isplatu jubilarnih nagrada odluuju Vlada RH i
sindikati dravnih slubi
dar za djecu (do 15 godina starosti) u prigodi dana Sv. Nikole
boinica (godinja nagrada za boine blagdane, najkasnije do 31. prosinca tekue godine).
66. Kome se dravni slubenik moe obratiti radi zatite

dostojanstva?
Dravni slubenik moe se obratiti povjerljivom savjetniku u sluaju neeljenog ponaanja kojim se
naruava njegovo dostojanstvo (ogovaranje, irenje glasina ili kleveta o drugome, uvrede, prijetnje,
psovke, omalovaavanje, seksistiko ponaanje, uznemiravanje i spolno uznemiravanje, namjerno
uskraivanje informacija potrebnih za rad, ili davanje dezinformacija, dodjeljivanje besmislenih,
nerjeivih, omalovaavajuih zadataka, diskriminacija na temelju boje koe, rase, spola, spolnog
opredjeljenja, branog stanja i sl.).

Povjerljivi savjetnik je ovlatena osoba od poslodavca za primanje i rjeavanje pritubi vezanih za zatitu
dostojanstva dravnih slubenika i namjetenika.
Podaci o povjerljivom savjetniku objavljuju se na vidnom mjestu u dravnom tijelu (ime i prezime, broj
telefona i telefaksa te e-mail adresa).
Popis povjerljivih savjetnika objavljuje se na web-stranici Ministarstva uprave, s naznakom dravnog
tijela za koje su imenovani.

Skripta Dsi

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Skripta Dsi

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Ustavno ureenje

PRAVNI IZVORI I LITERATURA

Ustav Republike Hrvatske NN 85/2010 -proieni tekst

PITANJA I ODGOVORI ZA PONAVLJANJE

1. Koje su temeljne odredbe Ustava RH?

suverenitet je neotuiv, nedjeljiv i neprenosiv

2. Kako narod ostvaruje vlast u Republici Hrvatskoj?

3. Koje su najvie vrednote ustavnog poretka?

4. Koje su znaajke suvereniteta Republike Hrvatske i gdje

5. Kako je ustrojena vlast u Republici Hrvatskoj?

6. Kako su zatiena prava nacionalnih manjina u Republici

7. Kako se ostvaruje birako pravo?

8. Koje su osobne i politike slobode i prava?

u Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne

vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dunost je svih za to sposobnih graana.

10. Koliki je broj zastupnika u Hrvatskom saboru ?

11. Kada Hrvatski sabor zasjeda redovito, a kad

12. Koje su nadlenosti Hrvatskog sabora?

13. Tko proglaava zakone?

14. Koje su nadlenosti Predsjednika Republike i na koje

15. Koje su ovlasti Predsjednika Republike?

raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva prvo zasjedanje Hrvatskog Sabora

16. Tko ini vladu Republike Hrvatske?

17. Opiite postupak imenovanja Vlade Republike Hrvatske

18. Koje su nadlenosti Vlade Republike Hrvatske?

predlae dravni proraun i zavrni raun

19. Tko obavlja sudbenu vlast i koji je najvii sud u

20. Tko moe biti biran i na koje vrijeme za suca Ustavnog

21. Koje su nadlenosti Ustavnog suda?

odluuje o suglasnosti zakona s Ustavom

izvjeuje Hrvatski sabor

22. Koje su jedinice lokalne samouprave i jedinice

23. Tko sklapa i potvruje meunarodne ugovore?

meunarodne ugovore vojne i politike naravi

24. Koja e prava uivati dravljani Republike Hrvatske u

aktivno i pasivno birako pravo na izborima za Europski parlament i na lokalnim izborima u

drugoj dravi lanici, sukladno propisima te drave lanice

25. Tko ima pravo predloiti promjenu Ustava Republike

26. Navedite znamenja Republike Hrvatske, opiite grb

u uredima Vlade Republike Hrvatske u inozemstvu

na slubenim aktima tijela dravne vlasti

27. Opiite zastavu Republike Hrvatske, gdje se i kada

u dane praznika Republike Hrvatske

ovlatenog predstavnika meunarodne organizacije

Sustav dravne uprave

PRAVNI IZVORI I LITERATURA

Zakon o sustavu dravne uprave (NN 150/11)

PITANJA I ODGOVORI ZA PONAVLJANJE

1. Koji su poslovi dravne uprave?

donoenje propisa za njihovu provedbu

Poslovi dravne uprave ureuju se zakonom.

2. Koji su to drugi upravni i struni poslovi tijela dravne

izrada nacrta prijedloga propisa i drugi struni poslovi

3. Tko obavlja poslove dravne uprave?

4. Koja su tijela dravne uprave?

5. Koje provedbene propise donose elnici sredinjih tijela

6. to se nadzire u provedbi upravnog nadzora?

7. Koje su mjere upravnog nadzora?

zahtijevati izvjea, podatke i druge obavijesti o obavljanju poslova dravne uprave

radi izvrenja pojedinih poslova dravne uprave

8. Tko provodi upravni nadzor i nad kojim tijelom se

9. Tko provodi inspekcijski nadzor i to se nadzire u

10. to moe naloiti inspektor u provedbi inspekcijskog

drugim propisom utvrenu prekrajnu kaznu