FUNKCIJE

1. FUNKCIJE.........................................................................................................................2
Pojam funkcije................................................................................................................2
Grafovi funkcija..............................................................................................................2
Domena ili podruje definicije ........................................................................................3
1.1 Svojstva funkcija ........................................................................................................26
Monotonost funkcija .....................................................................................................26
Parne i neparne funkcije................................................................................................28
Periodinost ..................................................................................................................34
1.2 Kompozicija funkcija i inverzne funkcije ....................................................................35
Kompozicija funkcija....................................................................................................35
Inverzne funkcije ..........................................................................................................37

1. FUNKCIJE
Pojam funkcije
Funkcija f sa skupa A u skup B je pravilo kojim svakom elementu x skupa A pridruujemo
tono jedan element f (x) skupa B. Skraeno, piemo f : A B .
Skup A iz gornje definicije nazivamo domena funkcije. Kako biramo razliite vrijednosti x-a
iz domene, dobivamo razliite funkcijske vrijednosti f (x) . Skup B unutar kojeg se kreu
funkcijske vrijednosti f (x) nazivamo kodomena funkcije.
Mi emo promatrati samo funkcije kojima su domena i kodomena podskupovi skupa realnih
brojeva. Za takve funkcije kaemo da su realne funkcije realnog argumenta (varijable).

Grafovi funkcija
Ako je f funkcija ija je domena skup D, tada je njezin graf skup toaka u Kartezijevom
koordinatnom sustavu ije su koordinate oblika:
( x, f ( x))

Graf funkcije olakava uoavanje bitnih svojstava funkcija i njezinog ponaanja na pojedinim
intervalima domene. Ako je ( x, y ) toka grafa, tada je y f (x) visina grafa iznad toke x.
Visina moe biti pozitivna ili negativna, ovisno o predznaku f (x) .

Slika 1. Ako toka s koordinatama ( x, y ) lei na grafu funkcije f,

tada je vrijednost y f (x) jednaka visini grafa iznad toke x
(ili ispod ako je f (x ) negativan)

Svaka krivulja nacrtana u Kartezijevom koordinatnom sustavu nije graf neke funkcije.
Funkcija f moe imati samo jednu vrijednost f (x) za svaki x iz domene funkcije, iz ega
slijedi da niti jedna vertikalna linija ne smije graf funkcije sijei u vie od jedne toke. Ako je
a u domeni funkcije f, tada e vertikalni pravac x a sijei graf funkcije f u toki (a, f (a )) .

Primjer. Krunica ne moe biti graf funkcije budui da postoje vertikalne linije koje ju
sijeku u dvije toke. Meutim, krunica sadri grafove dviju funkcija gornju polukrunicu
koja je graf funkcije f ( x) 1 x 2 i doljnju polukrunicu koja je graf funkcije g ( x) 1 x 2 .

Slika 2. (a) Krunica nije graf funkcije budui da pada na vertikalnom testu. (b) Gornja polukrunica je graf
funkcije f ( x) 1 x 2 . (c) Doljnja polukrunica je graf funkcije g ( x) 1 x 2 .

Domena ili podruje definicije

Odrediti domenu neke funkcije zapravo znai odrediti sve realne vrijednosti nezavisne
varijable x za koje je izraz f (x) smislen, dozvoljen, ispravan, definiran. Na primjer, domena
funkcije f ( x)

1
x

je skup svih realnih brojeva bez broja 0, to simbolima piemo D R \ 0

(simbol \ se moe shvatiti kao oduzimanje u skupovnom smislu iz skupa R smo izbacili
nulu)
(Neka od) Pravila za odreivanje domene
1
1.
D R \ 0
f ( x)

2.

f ( x) x

D 0,

3.

f ( x) 3 x

DR

4.

f ( x) n x , n je paran

D 0,

5.

f ( x) n x , n je neparan

DR

6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.

f ( x) a

DR

f ( x ) log a x

D 0,

f ( x) sin x

DR

f ( x) cos x

DR

f ( x ) tg ( x )

D R \ k ; k Z
2

f ( x ) ctg ( x )
f ( x ) arcsin x

D R \ k ; k Z
D 1,1

f ( x ) arccos x

D 1,1

f ( x) arctg ( x)

DR

15.

f ( x ) arcctg ( x )

DR

O presjeku i uniji skupova

Pretpostavimo da traimo sve vrijednosti varijable x pri emu varijabla x mora istovremeno
zadovoljavati sljedee uvjete:
x A1

x A2

i
...
i

x An

Tada e vrijediti da je varijabla x element skupa koji je jednak presijeku skupova A1 , A2 ,..., An
odnosno vrijedi:
x A1 A2 ... An .
Pretpostavimo sada da traimo sve vrijednosti varijable x pri emu varijabla x mora
zadovoljavati barem jedan od sljedeih uvjeta:
x A1

ili

x A2

ili
...
ili

x An

Tada e vrijediti da je varijabla x elemnt skupa koji je jednak uniji skupova A1 , A2 ,..., An
odnosno vrijedi:
x A1 A2 ... An .
Zadatak 1. Odrediti domenu funkcije f ( x) 1 x 2 .
Rjeenje. Nezavisna varijabla x moe poprimiti bilo koju realnu vrijednost : D R
Zadatak 2. Odrediti domenu funkcije f ( x) 1 x .
Rjeenje.U definiciji funkcije se nalazi x . Dakle, nezavisna varijabla x ne smije poprimiti
negativnu vrijednost : D 0, .
Zadatak 3. Odrediti domenu funkcije F (t )

1
t

Rjeenje. Ovdje je definirana funkcija nezavisne varijable t to u osnovi uope ne mijenja

stvar. Budui da je u naziviniku razlomka izraz t , slijedi da taj izraz mora biti razliit od
nule jer dijeljenje sa nulom nije definirana/doputena operacija. Prema tome postavljamo prvi
uvjet:

Nadalje, zbog samog korijena

biti negativna :

1. uvjet : t 0
t moramo postaviti uvijet da nezavisna varijabal t ne smije
2. uvjet : t 0 .

Iz prvog uvjeta slijedi da je varijabla t element skupa R \ 0 , a iz drugog uvijeta da je varijabla

t element skupa 0, . Budui da varijabla t mora zadovoljavati i prvi i drugi uvjet, trebamo
nai presijek ta dva skupa, odnosno sve elemente koji su i u prvom i u drugom skupu. Dakle :
R \ 0 0, 0,

Zakljuujemo da je traena domena jednaka : D 0, .

Zadatak 4. Odrediti domenu funkcije F (t )

1
1 t

Rjeenje. Nazivnik mora biti razliit od nule :

1. uvjet : 1 t 0
Nadalje, varijabla t mora biti vea ili jednaka od nule jer nam se u definicji funkcije pojavljuje
t a korijenovanje negativnih brojeva nije definirano/dozvoljeno.
2. uvjet : t 0
Naimo skup unutar kojega se trebaju kretati vrijednosti varijable t da bi 1. uvjet bio
zadovoljen, a koji glasi 1 t 0 . To moemo uiniti na nain da naemo sve vrijednosti
varijable t za koje vrijedi 1 t 0 i onda njih izbacimo iz skupa realnih brojeva. Dakle,
rjeavamo jednadbu:
1 t 0
t 1

Gornja jednadba nema rjeenje. Naime, nemogue je da vrijednost drugog korijena bude
negativan broj. Prema tome, nemamo ta izbacivati iz skupa realnih brojeva i iz prvog uvjeta
slijedi da je t R . Iz drugog uvjeta slijedi da je t 0, .
Budui da varijabla t mora zadovoljavati i prvi i drugi uvjet, traimo presijek skupova R i
0, . Dakle, traena domena jednaka je:
D R 0, 0,

Zadatak 5. Odrediti domenu funkcije g ( z ) 4 z 2 .

Rjeenje. Zbog injenice to se drugi korijen moe raunati iz iskljuivo pozitivnih brojeva ili
broja nule, postavljamo sljedei uvjet:
4 z2 0

Da bi rijeili gornju nejednadbu po varijabli z, cilj nam je istu nejednadbu transformirati na

nain da na jednoj strani imamo z pa teei tome prebacujemo z 2 na desnu stranu i
dobivamo:
4 z2

odnosno
z2 4

elimo se rijeiti kvadrata uz z, pa korijenujemo itavu nejednakost:

z2 4/

Na lijevoj strani tada dobivamo

z 2 to je jednako z i imamo:

z 4

odnosno
z 2

Apsolutna vrijednost z se moe shvatiti kao udaljenost broja z od ishodita. Gledajui tako,
rjeenje nejednadbe
z 2

e biti skup svih brojeva z ija je udaljenost od ishodita manja ili jednaka 2. Dakle, radi se o
skupu:
ili
z 2,2
2 z 2
i traena domena je jednaka:
D 2,2

Zadatak 6. Odrediti domenu funkcije g ( z )

1
4 z2

Rjeenje. Zbog razlomka i nedozvoljenog djeljenja sa nulom postavljamo prvi uvjet:

1. uvjet : 4 z 2 0 odnosno 4 z 2 0
Zbog korijena postavljamo drugi uvijet :
2. uvjet : 4 z 2 0
Prvi i drugi uvjet moemo spojiti, pa dobivamo :
Nejednadbu rijeavamo i dobivamo:

4 z2 0
4 z2 0
4 z2
z2 4

z2 4/
z 2

Dakle, traena domena je jednaka:

Zadatak 7. Odrediti domenu funkcije y

z 2,2

D 2,2
1
1 .
x

Rjeenje. Zbog injenice to se u definiciji funkcije pojavljuje

1
x

, prvi uvjet je da je x 0 .

Takoer, moramo zahtijevati da je izraz ispod korijena vei ili jednak nuli. Dakle,
1
1 0
x

Sada trebamo nai sve x-eve za koje je zadovoljena gornja nejednadba, odnosno moramo
rijeiti gornju nejednadbu. Pokuajmo nejednadbu transformirati na nain da dobijemo
nepoznanicu x na jednoj strani :
1
1 0
x

(prebacimo -1 na desnu stranu)

1
1
x

Sada je izuzetno bitno sljedee : Mogue da se kao najloginiji sljedei korak namee
mnoenje itave nejednadbe sa x-om. Meutim, to se ne smije napraviti. Naime, znamo da se
ovisno o predznaku broja s kojim mnoimo neku nejednakost, sama nejednakost treba
okrenuti. Tako npr. ako imamo nejednakost 2 5 i ako istu mnoimo sa brojem (-1) tada
emo morati okrenuti znak nejednakosti iz manje u vee i dobivamo 2 5 . Budui da je x
nepoznanica, mi ne znam njezin predznak i prema tome ne moemo nejednadbu mnoiti sa
x-om jer ne znamo trebamo li tada promijeniti znak nejednakosti.
Dakle, nejednadbu ne moemo mnoiti sa x-om ali moemo sljedee. Promotrimo jo
jednom nejednadbu:
1
1
x

Trebamo nai sve brojeve x koji ju zadovoljavaju. Pitamo se dakle sa kojim vrijednostima
moemo podijeliti broj 1 da bi dobili neto vee ili jednako od 1. Moemo lako provijeriti da
e jedna od moguih vrijednosti x-a biti upravo broj 1. Hoe li broj 2 zadovljavati
1
nije vee ili jednaka od 1. Ni brojevi 3, 4, 5, ... nee
2
1
1
zadovljavati nejednadbu. Hoe li ju zadovoljavati broj ? Hoe, zato to je 2 , a 2 je
1
2
2
1 1
vee ili jednako od 1. Slino bi mogli provjeriti za vrijednosti , ,....Sada bi trebali
3 4
zakljuiti da e nejednadba biti zadovoljena za sve brojeve iz intervala 0,1 . Negativni

nejednadbu? Oito nee zato to

brojevi oito otpadaju.

Nejednadbu

1
1 0
x

smo mogli rijeiti i na drugi, standardniji nain:

1
1 0
x

lijevu stranu svodimo na zajedniki nazivnik

1 x
0
x

Sada se pitamo kada e lijeva strana biti vea od ili jednaka nuli. Dvije su mogunosti:
I. sluaj

1 x 0
x0

ili

II. sluaj

1 x 0
x0

Prvi sluaj je odreen sa dvije nejednadbe koje nepoznanica x mora istovremeno

zadovoljavati. Raspiimo te dvije nejednadbe iz prvog sluaja:

1 x 0 x 1
x0

Dakle, rjeenje prvog sluaja su svi x-evi koji su manji od ili jednaki broju jedan i
istovremeno vei od nule radi se o skupu 0,1 .
Raspiimo sada drugu mogunost, sluaj drugi:

1 x 0 x 1
x0

Rjeenja drugog sluaja su svi x-evi koju su vei od ili jednaki broju 1 i istovremeno manji od
nule. Takvi brojevi ne postoje, dakle nema rjeenja drugog sluaja. (Da je eventualno
postojalo rjeenje drugog sluaja, konana domena bila bi jednaka uniji rjeenja prvog i
rjeenja drugog sluaja).
Dakle, domena funkcije y

1
1 jednaka je D 0,1 .
x

Zadatak 8. Odrediti domenu funkcije y 2 x .

Rjeenje. Izrazi ispod korijena moraju biti vei od ili jednaki nuli. Prema tome, imamo dva
uvjeta:
1. uvjet : 2 x 0
2. uvjet : x 0
Domena funkcije e biti jednaka presijeku rjeenja ovih dviju nejednadbi (zato to da bi neki
broj bio u domeni treba zadovoljavati i prvu i drugu nejednadbu radi se o presijeku
skupova).
Rijeimo nejednadbu iz prvog uvjeta :
2 x 0

2 x
2 x /2

(na desnoj strani nejednadbe sada imamo izraz ( x ) 2 , to je jednako x)

4 x

Dakle, prvi uvjet zapravo zahtijeva da x bude manji od ili jednak 4 a drugi uvjet zahtijeva da x
bude vei ili jednak nuli. Prema tome, domena je :
D 0,4

Zadatak 9. Odrediti domenu funkcije g ( x) x .

Rjeenje. Izraz ispod korijena treba biti vei ili jednak nuli pa postavljamo uvjet:
x 0

Da bi mogli zakljuiti unutar kojeg se skupa treba kretati vrijednosti od x-a, gornju
nejednadbu mnoimo sa (-1) i dobivamo:
x 0 / ( 1)

x0

Dakle, x treba biti manji ili jednak nuli : D ,0 .

Zadatak 10. Odrediti domenu funkcije f ( x)

2x

x 2x 3

Rjeenje. Izraz ispod korijena treba biti vei od ili jednak nuli :
x 2 2x 3 0
Meutim, moramo izbaciti mogunost kada je x 2 2 x 3 0 , jer tada dolazimo do dijeljenja sa

nulom koje nije dozvoljeno. Dakle, trebamo rijeiti nejednakost:

x 2 2x 3 0

Gornju nejednadbu moemo rijeiti na vie naina. Jedan podrazumijeva skiciranje grafa
kvadratne funkcije f ( x) x 2 2 x 3 i oitavanje na kojim je intervalima taj graf iznad osi x
odnosno na kojim je intervalima vrijednost funkcije pozitivna. Drugi nain podrazumijeva
nalaenje nultoaka funkcije f ( x) x 2 2 x 3 , nazovimo ih x1 i x 2 i primijenjivanje svojstva
kvadratne funkcije koje glasi :
Ako su brojevi x1 i x 2 nultoke kvadratne funkcije f ( x) ax 2 bx c tada vrijedi da je
ax 2 bx c a ( x x1 )( x x 2 ) . Posljednja jednakost se moe lako provijeriti ako se za x1 i x 2
uvrste vrijednosti x1

b b 2 4ac
2a

i x2

b b 2 4ac
2a

Naimo nultoke kvadratne funkcije f ( x) x 2 2 x 3 :

x1, 2

2 4 4 1 (3)
2

x1 1

2 16 2 4

2
2

x2 3

Sada znamo da vrijedi :

x 2 2 x 3 ( x (1)) ( x 3) ( x 1) ( x 3)

i sada nejednadbu koju trebamo rijeiti x 2 2 x 3 0 moemo zapisati u obliku:

( x 1) ( x 3) 0

Ovaj nam format mnogo vie odgovara jer sada moemo razmljati na sljedei nain : Na
lijevoj strani imamo umnoak dva faktora koji treba biti vei od ili jednak nuli. Znamo da e
umnoak dva broja biti takav ako su ta dva broja ili oba vea ili oba manja od nule (umnoak
dva broja je pozitivan ako su ti brojeva jednakog predznaka, npr. 2 3 6 0 i (2) (3) 6 0 ).
Imamo dvije mogunosti :
I. sluaj :

x 1 0
x 3 0

ili

II. sluaj :

x 1 0
x 3 0

__________

____________

__________

____________

x 1
x3

x 1
x3

x3

x 1

Dakle, domena funkcije je : D ,1 3, .

Zadatak 11. Odrediti domenu funkcije g ( x) ln( x 2) .
Rjeenje. Zbog definicije logaritma, uvjet koji trebamo postaviti je :
x20

Naime, x 2 moe biti jednako svim vrijednostima koje dobivamo kada broj e potenciramo sa
bilo kojim realnim brojem. Dignemo li broj e na bilo koju potenciju, uvijek emo dobiti neto
pozitivno. Prema tome, x 2 mora biti pozitivan broj.
x20
x 2

Dakle, traena domena je :

D 2, .

Zadatak 12. Odrediti domenu funkcije f ( x) sin 2 x .

Rjeenje. Izraz ispod korijena treba biti vei od ili jednak nuli. Dakle, postavljamo uvjet:
sin 2 x 0

Gornju nejednakost moemo rijeiti tako da skiciramo graf funkcije f ( x) sin 2 x i oitamo
intervale na kojima je taj graf pozitivan iznad osi x.
y
1
2

3
2

3
2

Oitavamo da je graf funkcije f ( x) sin 2 x iznad osi x na intervalima: 0 k , k gdje je k

bilo koji cijeli broj odnosno k Z . Granice intervala su ukljuene jer rjeavamo nejednakost
sin 2 x 0 - rjeenja e biti i x-evi za koje je f ( x ) sin 2 x jednako nuli a to e upravo biti
granice intervala. Dakle, traena domena jednaka je:

D 0 k , k pri emu je k Z .
2

Zadatak 13. Odrediti domenu funkcije f ( x) 5 x 5 1 .

Rjeenje. Do sada smo ustanovili da drugi korijen moemo vaditi iz iskljuivo pozitivnih
brojeva ili broja nule. Peti korijen je definiran za bilo koji realni broj. Na primjer, vrijedi:

32 2

8 1,51572

100 2,511
5
5
5

0 0
32 2

8 2,448

...

Dakle, za izraz ispod 5. korijena ne trebamo postavljati nikakav uvjet. Slijedi da je domena
jednaka skupu R.
x
2

Zadatak 14. Odrediti domenu funkcije f ( x) sin .

Rjeenje. Domena e biti jednaka skupu R iz razloga to je funkcija sinus definirana za bilo
koji realni broj.
Zadatak 15. Odrediti domenu funkcije f ( x) arcsin

x5
x3

Rjeenje. Domena funkcije arkus sinus jednaka je skupu 1,1 . Prema tome, postavljamo
uvjet:
1

x5
1.
x3

Takoer, izraz koji je u nazivniku razlomka ne smije biti jednak nuli pa postavljamo uvjet:
x3 0

odnosno

x 3.

Nejednakost 1

x5
1
x3

emo rijeiti na nain da je rastavimo na dvije nejednakosti. Dakle,

traimo sve x-eve koji istovremeno zadovoljavaju nejednakosti:

I. 1

x5
x3

Konano rjeenje nejednakosti 1

nejednakosti II.
I. Rjeimo najprije nejednakost 1

II.

x5
1
x3

x5
.
x3

x5
1
x3

biti e presjek rjeenja nejednakosti I. i

Budui da je ne moemo mnoiti sa izrazom ( x 3) ,

prebacimo -1 na desnu stranu tako da na lijeoj strani dobijemo nulu:

0

x5
1
x3

Desnu stranu zapiemo u obliku jednog razlomka:

0

x5 x3
x3

2x 8
x3

Sada se pitamo kada e desna strana biti vea ili jednaka od nule. Imamo dvije opcije:
a)

2x 8 0

ILI

i
x3 0

b)

_________

2x 8 0
i
x3 0

__________

2x 8

2x 8

ILI

x3

x3

________

__________

x4

x4

ILI

i
x3

_______

(zbog logikog veznika i radimo presijek)

i
x3

___________

(zbog logikog veznika i radimo presijek)

ILI

x4

x3

(zbog logikog veznika ili radimo uniju)

x ,3 4,

II. Sada rjeavamo nejednakost

- ovo je rjeenje nejednkaosti I.

x5
1:
x3
x5
1
x3
x5
1 0
x3
x 5 ( x 3)
0
x3
x5 x3
0
x3
2
0
x3

Dakle, da bi izraz

2
x3

bio manji ili jednak nuli, x 3 treba biti pozitivno :

x3 0
x 3 - ovo je rjeenje nejednakosti II.

Konano, trebamo napraviti presijek rjeenja nejednkaotsi I. i II. pa dobivamo da je traena

domena jednaka:
D 4,

Zadatak 16. Odrediti domenu funkcije f ( x)

Rjeenje.

2x
x 2 2x 3

9 x 2 ln( x 2) .

1. uvjet : x 2 2 x 3 0
2. uvjet : 9 x 2 0
3. uvjet : x 2 0
Kada naemo rjeenja sva tri uvjeta, odnosno tri skupa, konano rjeenje biti e presijek ta tri
skupa iz razloga to traimo vrijednosti x-a koje istovremeno zadovoljavaju sva tri uvjeta
(prvi uvjet i drugi uvjet i trei uvjet kadgod imamo logiki veznik i radimo presjek
skupova).
1. uvjet : Naimo nultoke funkcije f ( x) x 2 2 x 3 . Rjeenje e biti skup svih realnih
brojeva osim nultoaka u kojima funkcija poprima vrijednost nula.
x1, 2

2 4 12 2 4

2
2
x1 3
x 2 1

Dakle, rjeenje prvog uvjet a jest skup R \ 1,3 .

2. uvjet:

9 x2 0
9 x2
9 x2 /
3 | x |

x 3,3

3. uvjet:

x20
x 2 ili x 2,

Presjek skupova R \ 1,3, 3,3 i 2, je skup:

koji se mogao zapisati i ovako:

2,1 1,3

2,3 \ 1.

Dakle, traena domena jednaka je D 2,1 1,3 .

Zadatak 17. Odrediti domenu funkcije f ( x) log
Rjeenje.

9 3x
0
5 10 x
uvjet: x 3 0

1. uvjet :
2.

9 3x
x 5
log 1 ( x 2) sin x 5 1 .
5 10 x
2
4

3. uvjet: log 1 ( x 2) 0
4

4. uvjet: x 2 0
Domena e biti jednaka presjeku rjeenja gornja etiri uvjeta.
1. uvjet :
9 3x
0
5 10 x

Izraz na lijevoj strani e biti vei od nule u jednom od sljedea dva sluaja:
I.

9 3x 0
i

ILI

II.

5 10 x 0

5 10 x 0

__________

____________

3 x 9
i

3 x 9
i

ILI

10 x 5

__________

10 x 5

ILI

x3

____________
x3

ILI

i
1
x
2

i
x

__________

ILI

(zbog logikog veznika i radimo presjek)

9 3x 0
i

1
,3
2

1
2

____________

(zbog logikog veznika i radimo presjek)

ILI

x (presjek je prazan skup)

(zbog logikog veznika ili radimo uniju)

1
,3
2
1
x ,3
2

2. uvjet:

x R \ 3

3. uvjet:
log 1 ( x 2) 0
4

Zapiimo nulu sa desne strane u sljedeem obliku:

1
log 1 ( x 2) log 1 ( ) 0
4
4
4
log 1 ( x 2) log 1 1
4

Sada bi trebali znati da je funkcija f ( x) log 1 x padajua funkcija. Njezin graf je prikazan na
4

slici:
y
2
1

Za padajue funkcije vrijedi:

x1 x 2 f ( x1 ) f ( x 2 )

to znai to se odmiemo vie udesno, funkcijska vrijednost je manja. Uzmem li npr.

brojeve 2 i 3, log 1 2 zasigurno je vee od log 1 3 . Vrijedi i obrat tvrdnje x1 x 2 f ( x1 ) f ( x 2 )
odnosno:

f ( x1 ) f ( x 2 ) x1 x 2

Sada znamo da iz relacije log 1 ( x 2) log 1 1 slijedi:

4

x 2 1
x3
x ,3

4. uvjet:

x2 0

x2

ili x 2,

Konano, domena e biti jednaka presijeku rjeenja svih etiri uvjeta:

D 2, R \ 3 ,3
D 2,3

1
,3
2

Zadatak 18. Odrediti domenu funkcije f ( x) ln(2 x 1) 3 x .

Rjeenje. Postavljamo uvjete:
1. uvjet : 2 x 1 0
2. uvjet: 3 x 0
Domena e biti jednaka presijeku rjeenja postavljena dva uvjeta.

2x 1 0
2 x 1
2 x 1 / : 2
1
x
2

1
,
2

x ,3

- rjeenje 1. uvjeta

3 x 0
3 x

- rjeenje 2. uvjeta

Traena domena je jednaka:

D

1
1
, ,3 ,3
2
2

Zadatak 19. Odrediti domenu funkcije f ( x) log( x 2 9) .

Rjeenje.
1. uvjet: x 2 9 0
x2 9

x2 9 /
x2 9
| x | 3

Dakle, rjeenje e biti svi x-evi ija je udaljenost od ishodita vea od 3, odnosno:
x ,3 3,

Dakle, domena je jednaka:

D ,3 3, .

Zadatak 20. Odrediti domenu funkcije f ( x)

Rjeenje.

x 2 16
x5

1. uvjet : x 2 16 0
2. uvjet: x 5 0
Domena e biti jednaka presijeku rjeenja gornja dva uvjeta.
x 2 16 0

x 2 16
2

x 16 /

| x | 4

x ,4 4,

- rjeenje 1. uvjeta

x5 0

x 5
x R \ 5 - rjeenje drugog uvjeta

Dakle, traena domena je jednaka:

D R \ 5 ( ,4 4, )
D ( ,4 4, ) \ 5

Ili drugi mogui zapis

D ,5 5,4 4,

Zadatak 21. Odrediti domenu funkcije f ( x)

Rjeenje.
1. uvjet :
2. uvjet:

2x 1
4x 1

2x 1
0
4x 1
4x 1 0

Domena e biti jednaka presijeku rjeenja gornja dva uvjeta.

Rijeimo prvi uvjet. Izraz

mogua sluaja:

2x 1
4x 1

biti e vei ili jednak nuli ako vrijedi jedan od sljedea dva

2x 1 0

I. i

ILI

4x 1 0

4x 1 0

__________
2 x 1
i

___________

4x 1

__________

1
2

___________
x

ILI

1
x
4

__________
1
,
4

i
x

1
2

1
4

___________

(zbog log. veznika i radimo presijek)

2 x 1
i

ILI

4x 1

2x 1 0

II. i

(zbog log. veznika i radimo presijek)

ILI

1
x ,
2

(zbog log. veznika ili radimo uniju)

1
1
x , ,
2
4

- rjeenje prvog uvjeta.

Rjeimo i drugi uvjet:

4x 1 0
4x 1
1
x
4

1
x R \ - rjeenje drugog uvjeta
4

Domena jje jednaka presijeku rjeenja :

1
1
D , ,
2
4

1
x

1
2

Zadatak 22. Odrediti domenu funkcije f ( x) arcsin( 2 x ) .

Rjeenje. Postavljamo uvjete:

1. uvjet: x 0

1
2

2. uvjet : 1 2 x 1
Rjeenje prvog uvjeta je skup R \ 0 . Naimo rjeenje 2. uvjeta:
1 2x

1
1
2

1
1
2x 1
2
2
1
3
2x
2
2
1
3
2x / : 2
2
2
1
3
x
4
4
1 3
x , - rjeenje 2.
4 4
1

uvjeta

1 3

Domena e biti jednaka presijeku skupova R \ 0 i , odnosno:

4 4
1 3
D , \ 0
4 4

Ili drukiji zapis

1
3
D ,0 0,
4
4

Zadatak 23. Odrediti domenu funkcije f ( x)

Rjeenje.

5 x2
2 13 x

1. uvjet: 1 3x 0
1 3x
1 3x / : 3
1
x
3

Domena je jednaka:
1
D R \
3

Zadatak 24. Odrediti domenu funkcije f ( x) ln

Rjeenje.
1. uvjet:
2. uvjet:
Rjeimo prvi uvjet. Izraz

2x 3
5 3x

2x 3 0

a) i

ili

5 3x 0
2x 3

_________

(i radimo presijek)

2x 3
0
5 3x
5 3x 0

2x 3 0

b) i

5 3x 0

___________
ili

_________
3
x
2
i
5
x
3

e biti vei od nule ako :

__________
i
5 3x

2x 3
5 3x

2x 3

i
5 3x

___________
x

ili

3
2

i
5
x
3

___________

(i radimo presijek)

3
5
i
manji a koji vei, moemo ih zapisati na
2
3
3
3 33 9
nain da imaju jednaki nazivnik. Razlomak proirimo sa 3 pa imamo:
, odnosno
2
2 23 6
5
5 5 2 10
9
10
razlomak proirimo sa 2 pa imamo:
. Sada trebamo usporediti brojeve
i
.

3
3 3 2 6
6
6
9 10
3 5
Oito je da vrijedi , prema tome .
6 6
2 3

Ako netko nije siguran koji je od brojeva

__________
x

_____________

3 5
,
2 3

nema rjeenja jer ne postoji takav broj x koji je i vei od

manji od

3
, dakle x
2

Zbog logikog veznika ili radimo presijek

x

Rjeimo i drugi uvjet: 5 3x 0

3 5
,
2 3

- rjeenje 1. uvjeta

5 3x 0
5 3x
5
x
3
5
xR \
3

Domena e biti jednaka presijeku rjeenja prvog i drugog uvjeta:

3 5
,
2 3
3x 7
f ( x) arccos
3
D

Zadatak 25. Odrediti domenu funkcije

Rjeenje. Postavljamo uvjet:

1. uvjet: 1

3x 7
1
3

3x 7
1 / 3
3
3 3 x 7 3
3 7 3 x 3 7
4 3 x 10
4 3 x 10 / : 3
4
10
x
3
3
1

Dakle, domena je jednaka:

5
i
3

 4 10
D , .
3 3

Zadatak 26. Odrediti domenu funkcije f ( x) ( x 5)(2 x 1) .

Rjeenje. Postavljamo uvjet:
( x 5)(2 x 1) 0

Pitanje je kada e umnoak dva faktora biti vei ili jednak od nule. Dva mogua sluaja su
sljedea:
x 5 0

a) i

x5 0

ILI

b) i

2x 1 0

2x 1 0

__________

____________

x5
i
2x 1

x5
i
2x 1

ILI

__________

____________

x5

x5

ILI

1
x
2

__________

____________

(zbog logikog veznika i radimo presijek)

x 5,

1
2

(zbog logikog veznika i radimo presijek)

ILI

1
x ,
2

(Zbog logikog veznika ili radimo presijek)

1
x , 5,
2

Traena domena je jednaka:

1
D , 5,
2
1
x

Zadatak 27. Odrediti domenu funkcije f ( x) x 2 4 cos .

Rjeenje.
1. uvjet : x 2 4 0
2. uvjet : x 0
Domena e biti jednaka presijeku rjeenja gornja dva uvjeta.
x2 4 0

x2 4
x2 4 /

x2 4
| x | 2

x ,2 2,

x R \ 0

- rjeenje prvog uvjeta

x0

- rjeenje drugog uvjeta

Dakle, traena domena je jednaka:

D ,2 2,

Zadatak 28. Odrediti domenu funkcije f ( x ) 4 x 2

1
ln( x )

Rjeenje.
1. uvjet : 4 x 2 0
2. uvjet: ln(x) 0
3. uvjet: x 0
Naimo rjeenja postavljenih nejednakosti. Domena e biti jednaka njihovom presijeku.
4 x2 0
4 x2
4 x2 /
2 | x |

x 2,2

- rjeenje prvog uvjeta

ln( x ) 0

ln( x ) ln e 0
ln( x ) ln 1
x 1
x 1

x R \ 1

- rjeenje drugog uvjeta

x 0
x0

x ,0

- rjeenje treeg uvjeta

Domena je jednaka:
D 2,0 \ 1

ili drugi zapis

D 2,1 1,0

Zadatak 29. Odrediti domenu funkcije f ( x) ln( 2 x x 2 )

Rjeenje. Postavljamo uvjete:

1
x 1

1. uvjet: 2 x x 2 0
2. uvjet: x 1 0
3. uvjet: x 1 0
Rjeavamo uvjete:
Nejednakost 2 x x 2 0 moemo rijeiti crtanjem grafa funkcije f ( x ) 2 x x 2 i oitavanjem
intervala nad kojim je graf pozitivan odnosno iznad osi x. Nejednakost moemo rijeiti i na
nain da je zapiemo u obliku x ( 2 x ) 0 i onda promatramo dva sluaja kada e umnoak dva
faktora biti pozitivan. Ovdje emo je rijeiti skiciranjem grafa kvadratne funkcije
f ( x ) x 2 2 x . Naimo nultok.
f ( x ) x 2 2 x x ( x 2)

I bez koritenja formule, lako je zakljuiti da su nultoke funkcije brojevi x1 0 i x 2 2 .

Budui da je vodei koeficijent kvadratne jednadbe f ( x ) x 2 2 x negativan, znamo da e
parabola koja predstavlja graf funkcije biti okrenuta prema dolje. Dakle, imamo skicu:
1

Trebamo oitati interval nad kojim je graf funkcije iznad osi x taj interval e odgovarati
rjeenju nejednadbe 2 x x 2 0 . Sa slike vidimo da se radi o intervalu 0,2 . Dakle,
x 0,2 - rjeenje prvog uvjeta

x 1 0

x R \ 1

x 1 0 / 2
x 1 0
x 1

- rjeenje drugog uvjeta

x 1,

x 1 0
x 1

- rjeenje treeg uvjeta

Domena je jednaka presijeku naenih rjeenja:

D 1,2

Zadatak 30. Odrediti domenu funkcije f ( x) arcsin(ln x) .

Rjeenje. Postavljamo uvjete:
1. uvjet : 1 ln x 1
2. uvjet: x 0
Rjeavamo postavljene nejednakosti:
1 ln x 1

ln e 1 ln x ln e

Budui da je funkcija ln x rastua funkcija, znamo da vrijedi a b ln a ln b . Prema tome, iz

posljednje nejednakosti moemo zakljuiti da vrijedi:
e 1 x e

1
x , e
e

- rjeenje prvog uvjeta

x0

x 0,

- rjeenje drugog uvjeta

Traena domena je jednaka presijeku rjeenja nejednakosti:

1
D , e .
e

Zadatak 31. Odrediti domenu funkcije f ( x) tgx .

Rjeenje. Budui da je funkcija tangens definirana kao f ( x) tgx
postaviti je idui:

sin x
, uvjet koji trebamo
cos x

1. uvjet : cos x 0
Rjeavamo nejednakost cos x 0 . Pitanje je kosinus kojih kutova je jednak nuli. Vrijedi da je
kosinus kutova oblika 2k , gdje je k Z jednak nuli. Dakle, slijedi:
Prema tome, domena je jednaka:

cos x 0
x 2k

D R \ 2k : k Z

Zadatak 32. Odrediti domenu funkcije f ( x)

Rjeenje.

sin x
ln( x 2 5 x 6) .
x

1. uvjet : x 0
2. uvjet : x 2 5 x 6 0

Rjeenje prvog uvjeta je skup R \ 0 . Drugi uvjet moemo rijeiti tako da skiciramo graf
kvadratne funkcije g ( x) x 2 5 x 6 , i oitamo intervale na kojima je taj graf iznad osi x.
Da bi skicirali graf, najprije moramo nai nultoke:
x1, 2

5 25 24 5 1

2
2
x1 2
x2 3

Budui da je vodei koeficijent kvadratne funkcije g ( x) x 2 5 x 6 pozitivan (vodei

koeficijent kvadratne funkcije h( x) ax 2 bx c je konstanta a), parabola e biti okrenuta
prema gore pa imamo:
2.0

1.5

1.0

0.5

1.5

2.0

2.5

3.0

3.5

4.0

Dakle, rjeenje nejednakosti x 2 5 x 6 0 je skup x ,2 3, .

Domena e biti jednaka presijeku skupova R \ 0 i ,2 3, , dakle:
D ,0 0,2 3, .

1.1 Svojstva funkcija

Mnoga svojstva funkcija moemo lake uoiti promatrajui njihove grafove.

Monotonost funkcija
Pretpostavimo da interval I lei u podruju definicije (domeni) funkcije f.
Funkcija f je rastua na intervalu I , ako za sve x1 , x 2 I vrijedi
x1 x 2 f ( x1 ) f ( x 2 ) .
Funkcija f je padajua na intervalu I , ako za sve x1 , x 2 I vrijedi
x1 x 2 f ( x1 ) f ( x 2 ) .
Funkcija f je konstantna na intervalu I , ako za sve x1 , x 2 I vrijedi
f ( x1 ) f ( x 2 ) .
Primjer. Eksponencijalne i logaritamske funkcije. Eksponencijalna funkcija f ( x) a x ,
( a 0, a 1 ) definirana je na itavom skupu R. Ona je strogo rastua za a 1 , a strogo padajua
za 0 a 1 , na itavom R. Slika funkcije je skup 0, . Logaritamska funkcija f ( x) log a x ,
( a 0, a 1 ) definirana je na intervalu 0, , rastua je za a 1 a padajua za 0 a 1 .
Nultoka je x 1 .

Slika. Grafovi eksponencijalnih i logaritamskih funkcija.

Primjer. Kvadratna funkcija. Njezina je jednadba f ( x) ax 2 bx c , a, b, c R, a 1 . Graf
kvadratne funkcije je parabola y ax 2 bx c . Vodei koeficijent a odreuje oblik parabole:
za a>0 okrenuta je prema gore, za a<0 okrenuta je prema dolje. Apsolutna vrijednost ovog
koeficijenta odreuje irinu parabole; to je ona vea, to je parabola ua.
Tjeme parabole ima koordinate T (
x0

b
.
2a

b
D
, ) ,
2a 4a

gdje je D b 2 4ac diskriminanta. Oznaimo

Promotrimo sljedee dvije mogunosti:

1. Ako je a>0, onda je f padajua na intervalu , x 0 , a rastua na intervalu

x0 , .
2. Ako je a<0, onda je f rastua na intervalu , x 0 , a padajua na intervalu
x0 , .

Zadatak 1. Odrediti intervale monotonosti za funkciju f ( x) x 2 2 x 3 .

Rjeenje. Skicirajmo graf funkcije f ( x) x 2 2 x 3 . Da bi to mogli uiniti koristei pravila
za pomake grafa funkcije, transformirati emo izraz x 2 2 x 3 na sljedei nain:

x 2 2 x 3 ( x 2 2 x 3) ( x 1) 2 1 3 ( x 1) 2 4

Dakle, graf funkcije f ( x) x 2 x 3 dobiti emo tako da graf funkcije f ( x) x 2 pomaknemo

za jednu duljinu u desno, 4 duljine dolje i zrcalimo s obzirom na pravac x. Dobivamo graf:
2

10

Sada je sa gornjeg grafa lako oitati sljedee: Funkcija f ( x) x 2 2 x 3 raste na intervalu

,1 , a pada na intervalu 1, .
Zadatak 2. Odrediti intervale monotonosti za funkciju f ( x) sin 2 x .
Rjeenje. Nacrtajmo graf funkcije f ( x) sin 2 x .
y
1
2

3
2

3
2

Iz grafa je lako oitati da funkcija f ( x) sin 2 x raste na intervalima oblika k , k ,

odnosno pada na intervalima oblika

3
k ,
k .
4
4

Zadatak 3. Odrediti intervale monotonosti za funkciju f ( x) ( x 2) 3 .

Rjeenje. Graf funkcije f ( x) ( x 2) 3 dobiti emo tako da graf funkcije f ( x) x 3
pomaknemo za dvije jedinine duljine u desno i onda ga zrcalimo s obzirom na os x:
100

50

50

Funkcija f ( x) ( x 2) 3 pada na itavom skupu R.

1
x

Zadatak 5. Odrediti intervale monotonosti za funkciju f ( x) .

Rjeenje. Graf funkcije je prikazan na slici:
1.5
1.0
0.5
6

0.5
1.0
1.5

Funkcija je rastua na ,0 i na 0, .

Parne i neparne funkcije

Prouavanje funkcije i njezina grafa pojednostavljuje se ako on ima svojstvo simetrije.
Funkcija f (x ) je parna ako vrijedi f ( x ) f ( x ) . Grafovi parnih funkcija su simetrini s
obzirom na os y.
Primjeri parnih funkcija su
f ( x) x 2
f ( x) | x |
f ( x) cos x

jer je f ( x) ( x) 2 x 2 f ( x)
jer je f ( x) | x || x | f ( x)
jer je f ( x) cos( x) cos x f ( x)

Funkcija f (x) je neparna ako vrijedi f ( x) f ( x) . Grafovi neparnih funkcija su centralno

simetrini s obzirom na ishodite koordinatnog sustava.

Slika. (a) Graf funkcije y x 2 (parna funkcija) simetrian je s obzirom na os y. (b) Graf funkcije y x 3 (neparna
funkcija) centralno je simetrian s obzirom na ishodite.

Primjer. Potencija f ( x) x n .
Za parni n to je parna funkcija s tjemenom u ishoditu, strogo padajua na intervalu ,0 ,
a strogo rastua na intervalu 0, .
Za neparni n funkcija je neparna s nultokom u ishoditu, strogo rastua na itavom R.
Zadatak 1. Ispitati parnost funkcije f ( x) 3 log

1 x
1 x

Rjeenje. Da bi ispitali parnost funkcije f ( x) 3 log

.
1 x
1 x

, trebamo provjeriti je li funkcija parna

odnosno vrijedi li f ( x ) f ( x ) ili je li funkcija neparna odnosno vrijedi li f ( x) f ( x) .

Prema tome, u funkciju emo uvrstiti vrijednost x i ispitati to emo time dobiti:
f ( x ) 3 log

1 ( x)
1 ( x)

odnosno
f ( x ) 3 log

1 x
1 x

Sada bi trebali raspisivati desnu stranu posljednje jednakosti dok eventualno ne dobijemo da
je jednaka f (x ) ili f (x ) , ili dok sa sigurnou ne budemo mogli rei da nije jednaka niti
f (x ) niti f (x ) .
f ( x ) 3 log

1 x
1 x
3 log

1 x
1 x

Sada moemo iskoristiti svojstvo logaritama koje glasi: log a b n n log a b , pa imamo:
1

Zakljuujemo

1 x
1 x
f ( x ) 3 log
f ( x)
3 log
1 x
1 x
1 x
da je funkcija f ( x) 3 log
neparna.
1 x

Zadatak 2. Ispitati parnost funkcije f ( x )

2 3x 1
2 3x 1

Rjeenje. Ponovno, u funkciju emo uvrstiti vrijednost x :

f ( x)

Raspisujemo desnu stranu i dobivamo:

2 3 x 1
2 3 x 1

f ( x)

3 x

2 3 x

1
1

3x
2
1
1

2 3x

1 2 3x

Zakljuujemo da je funkcija f ( x )

3x
3x
3x
3x
2 3 x 2 (1 2 ) 1 2 ( 1 2 ) f ( x ) .
1 2 3x
2 3 x (1 2 3 x ) 1 2 3 x
1 2 3x

2 3x
2 3x 1
2 3x 1

neparna.

Zadatak 3. Ispitati parnost funkcije f ( x )

sin x tgx

cos x .
x
ctgx

Rjeenje.
f ( x)

sin( x ) tg ( x )

cos( x )
x
ctg ( x )

Ovdje koristimo svojstva trigonometrijskih funkcija koja glase:

(funkcija sinus je neparna)
cos( x ) cos x (funkcija kosinus je parna)
tg ( x ) tgx (funkcija tangens je neparna)
ctg ( x ) ctgx (funkcija kotangens je neparna)
sin( x ) sin( x )

Sada slijedi:
f ( x)

sin( x ) tg ( x )
sin x tgx

cos( x )

cos x
x
ctg ( x )
x
ctgx
f ( x)

Dakle, funkcija f ( x)

sin x tgx

cos x
x
ctgx

sin x tgx

cos x f ( x )
x
ctgx

je parna.

Zadatak 4. Ispitati parnost funkcije f ( x ) e x 2 .

Rjeenje.
f ( x) e x 2

Sa sigurnou znamo da:

1

ex
1
ex

1
ex

2 ex 2

2 (e x 2) .

Prema tome, funkcija f ( x ) e x 2 nije niti parna niti neparna. Budui da je lako skicirati graf
funkcije f ( x ) e x 2 za razliku od grafova funkcija iz prethodna tri zadatka, ovaj se zadatak
mogao rijeiti i tako da se skicira graf funkcije i oita je li taj graf simetrian s obzirom na os
y (u tom sluaju funkcija bi bila parna), ili s obzirom na ishodite (u tom sluaju funkcija bi
bila neparna).

Zadatak 5. Ispitati parnost funkcije f ( x) 1 x 2 .

Rjeenje.
f ( x) 1 ( x) 2 1 x 2 f ( x)

Funkcija je parna.
Zadatak 6. Ispitati parnost funkcije f ( x ) sin x x 3 .
Rjeenje.

f ( x ) sin( x ) ( x ) 3

Budui da je funkcija sinus neparna, imamo:

f ( x ) sin x ( 1 x ) 3 sin x ( 1) 3 x 3
f ( x ) sin x x 3 (sin x x 3 ) f ( x )

Funkcija je neparna.
Zadatak 7. Ispitati parnost funkcije f ( x ) e x
Rjeenje.
f ( x) e ( x )

2 x 3

2( x ) 3

ex

2 x 3

Vrijedi :
ex

2 x 3

ex

2 x 3

Naime, da bi gornja nejednakost vrijedila dovoljno je da ona vrijedi za barem jednu konkretnu
vrijednost x-a. Ako npr. uzmemo x 1 imamo:
2

e1

Dakle, funkcija f ( x) e x

2 x 3

23

e 2 e1

23

e6

nije parna.

Takoer, vrijedi:
ex

2 x 3

e x

2 x 3

Uvjerimo se da gornja nejednakost zaista vrijedi. Uzmemo li npr. x 1 imamo:

2

e1

Dakle, funkcija f ( x) e x

2 x 3

23

e 6 e1

23

e 2

nije neparna.

Zadatak 8. Izrazite funkciju f ( x) shx pomou eksponencijalne funkcije i ispitajte njenu

parnost.
Rjeenje. Funkcija sinus hiperbolni f ( x) shx definirana je na sljedei nain :
f ( x ) shx

e x e x
2

. Ispitajmo je li funkcija f ( x ) shx

f ( x ) sh ( x )

Funkcija je neparna.

parna ili neprana:

e x e ( x ) e x e x (e x e x )
e x e x

shx f ( x )
2
2
2
2

Zadatak 9. Ispitati parnost funkcije f ( x) ln

Rjeenje.

e x e x
2

2x 3
.
2x 3

f ( x) ln

2 ( x) 3
(2 x 3)
2x 3
2x 3
2x 3
ln
ln
ln
ln

2 ( x) 3
2x 3
(2 x 3)
2x 3
2x 3

Ponovno koristimo svojstvo logaritama koje glasi log a b n n log a b pa imamo:

2x 3
f ( x) ln

2x 3

ln

2x 3
f ( x)
2x 3

Funkcija je neparna.
Zadatak 10. Izrazite funkciju f ( x) chx pomou eksponencijalne funkcije i ispitajte njenu
parnost.
Rjeenje. Funkcija kosinus hiperbolni f ( x) chx definirana je na sljedei nain:
f ( x ) chx

e x e x
2

. Ispitajmo njenu parnost:

f ( x ) ch ( x )

Funkcija je parna.

e x e ( x) e x e x

ch ( x )
2
2

Zadatak 11. Ispitati parnost funkcije f ( x) ( x 2) 2 .

Rjeenje.

f ( x ) ( x 2) 2

Za x 1 vrijedi:

f (1) (1 2) 2 1
f (1) (1 2) 2 9

f (1) (1 2) 2 9

Dakle, f ( x) f ( x) i f ( x) f ( x) . Funkcija nije niti parna niti neparna.

Zadatak 12. Ispitati parnost funkcije f ( x) x 3 1 .
Rjeenje.

f ( x) ( x) 3 1 (1 x) 3 1 (1) 3 ( x) 3 1 x 3 1
f ( x) x 3 1 x 3 1 f ( x)

f ( x) x 3 1 ( x 3 1) f ( x)

Funkcija nije niti parna niti neparna.

Zadatak 13. Ispitati parnost funkcije f ( x) sin(2 x) .
Rjeenje. Budui da znamo da je funkcija sinus neparna, odnosno da vrijedi sin( x) sin x
slijedi:
f ( x ) sin( 2 x ) sin 2 x f ( x )

Funkcija je neparna.
1
x

Zadatak 14. Ispitati parnost funkcije f ( x) x 2 4 cos .

Rjeenje.

1
1
x 2 4 cos( )
x
x
da vrijedi cos( x) cos x

f ( x) ( x) 2 4 cos

Budui da je funkcija kosinus parna, odnosno

f ( x) x 2 4 cos

Funkcija je parna.

1
f ( x)
x

Zadatak 15. Ispitati parnost funkcije f ( x) x 3 cos x tg 5 x .

Rjeenje.
Funkcija kosinus je parna, a funkcija tangens je neparna pa vrijedi:
f ( x) ( x) 3 cos( x) tg (5 x) x 3 cos x tg 5 x ( x 3 cos x tg 5 x) f ( x)

Funkcija je neparna.
Zadatak 16. Je li funkcija iji je graf prikazan na slici:

parna ili neparna?

Rjeenje. Budui da graf funkcije nije simetrian niti s obzirom na os y niti s obzirom na
ishodite, zakljuak je da funkcija nije niti parna niti neparna.

Zadatak 17. Ispitati parnost funkcije f ( x) 4 x 2

Rjeenje.
f ( x) 4 ( x) 2

1
.
ln( x)

1
1
4 x2
ln(( x))
ln( x)

Funkcija nije niti parna niti neparna.

Zadatak 18. Ispitati parnost funkcije f ( x)

1 cos x

Rjeenje.
f ( x)

Funkcija kosinus je parna pa slijedi:

f ( x)

Funkcija je parna.

x2

1 cos( x)

1 cos( x )
( x) 2

( x) 2

1 cos x
x2

f ( x)

Periodinost
Za funkciju f kaemo da je periodina ako postoji broj T 0 takav da za sve x D f vrijedi
f ( x) f ( x T ) .

Broj T naziva se period funkcije f. Najmanji pozitivni broj T za koji vrijedi gornja jednakost
naziva se temeljni period.
Primjer. Trigonometrijske funkcije su periodine, i to sinus i kosinus s temeljnim periodom
2 , a tangens i kotangens s temeljnim periodom , te za svaki x iz podruja definicije vrijedi:
sin( x 2 ) sin x
tg ( x ) tgx

cos( x 2 ) cos x
ctg ( x ) ctgx

Zadatak 1. Dokazati da je broj period funkcije f ( x)

sin 2 x
1 sin 2 x

Rjeenje. Da bi dokazali da je broj period funkcije f ( x)

vrijedi jednakost f ( x) f ( x ) :
f ( x)
f (x )

Dakle, dokazujemo jednakost:

sin 2 x
1 sin 2 x
sin 2( x )

1 sin 2 ( x )

sin 2( x )
2

1 sin ( x )
sin( 2 x 2 )
2

1 sin ( x )

sin 2 x

1 sin 2 x
sin 2 x

1 sin 2 x

Budui da je 2 period funkcije sinus imamo:

sin 2 x

1 sin 2 ( x )
sin 2 x

1 sin( x )

sin 2 x

1 sin 2 x

sin 2 x
1 sin 2 x

Koristimo trigonometrijski identitet: sin( x ) sin x

sin 2 x

1 sin( x)
sin 2 x

1 sin ( x)

sin 2 x
1 sin 2 x
sin 2 x

1 sin 2 x

.
sin 2 x

1 sin 2 x

, trebamo dokazati da

1.2 Kompozicija funkcija i inverzne funkcije

Kompozicija funkcija
Neka su f : D f R , g : D g R zadane funkcije. Neka je x bilo koji element iz D f , y f (x) .
Ako y lei u D g , tad je definirana vrijednost g ( y ) g ( f ( x)) . Na taj je nain definirano i
preslikavanje s D f u R, koje nazivamo slaganje ili kompozicija funkcija f i g i oznaavamo
simbolom g f :
( g f )( x) g ( f ( x)) .

Zadatak 1. Ako su zadane funkcije f ( x) x 3 x i g ( x) cos( 2 x) , odrediti funkcije f f , g g ,

f g i g f .
Rjeenje.

( f f )( x) f ( f ( x)) f ( x 3 x) ( x 3 x) 3 x 3 x
( g g )( x ) g ( g ( x )) g (cos( 2 x )) cos( 2 cos( 2 x ))
( f g )( x) f ( g ( x)) f (cos(2 x)) (cos 2 x) 3 cos 2 x
( g f )( x) g ( f ( x)) g ( x 3 x) cos( 2( x 3 x))

Zadatak 2. Ako su zadane funkcije f ( x) x 2 1 i g ( x) sin( x 1) , odrediti funkcije f f ,

gg, f g i g f .
Rjeenje.
( f f )( x) f ( f ( x)) f ( x 2 1) ( x 2 1) 2 1

( g g )( x) g ( g ( x)) g (sin( x 1)) sin(sin( x 1) 1)

( f g )( x) f ( g ( x)) f (sin( x 1)) sin 2 ( x 1) 1

( g f )( x) g ( f ( x)) g ( x 2 1) sin( x 2 1 1)

Zadatak 3. Ako su zadane funkcije f ( x) x 2 1 i g ( x) e x , odrediti funkcije f f , g g ,

f g i g f .
Rjeenje.
( f f )( x) f ( f ( x)) f ( x 2 1) ( x 2 1) 2 1
( g g )( x ) g ( g ( x )) g (e x ) e e

( f g )( x) f ( g ( x)) f (e x ) (e x ) 2 1
( g f )( x ) g ( f ( x )) g ( x 2 1) e x

Zadatak 4. Ako su zadane funkcije f ( x) x i g ( x) ln( x 1) , odrediti funkcije f f , g g ,

f g i g f .
Rjeenje.
( f f )( x) f ( f ( x)) f ( x )

x 4 x

( g g )( x) g ( g ( x)) g (ln( x 1)) ln(ln( x 1))

( f g )( x) f ( g ( x)) f (ln( x 1)) ln( x 1)

( g f )( x) g ( f ( x)) g ( x ) ln( x 1)

Zadatak 5. Ako su zadane funkcije f ( x)

i g f .
Rjeenje.

1
x 1

i g ( x) e x , odrediti funkcije f f , g g , f g

( f f )( x) f ( f ( x)) f (

1
)
x 1

1
1
1
x 1

( g g )( x) g ( g ( x)) g (e x ) e e
( f g )( x) f ( g ( x)) f (e x )

1
x

e 1
1

1
) e x 1
x 1
1
g ( x) ( ) x , odrediti funkcije f f
2

( g f )( x) g ( f ( x)) g (

1
x

Zadatak 6. Ako su zadane funkcije f ( x) 2 i

f g i g f .

, gg,

Rjeenje.

1
1
( f f )( x) f ( f ( x)) f ( 2)
2
1
x
2
x
1

1
1 ( )
( g g )( x) g ( g ( x)) g (( ) x ) ( ) 2
2
2
1 x
1
( f g )( x) f ( g ( x)) f (( ) )
2
1 x
2
( )
2
1

1
1 2
( g f )( x) g ( f ( x)) g ( 2) ( ) x
x
2

Zadatak 7. Ako su zadane funkcije f ( x)

i g f .
Rjeenje.

1
x 1

i g ( x) e x 2 , odrediti funkcije f f , g g ,

f g

( f f )( x) f ( f ( x)) f (

1
)
x 1

1
1
1
x 1

( g g )( x) g ( g ( x)) g (e x 2 ) e e
( f g )( x) f ( g ( x)) f (e x 2 )
( g f )( x ) g ( f ( x )) g (

x2

1
e

1
)
x 1

x2

1
2
e x 1

Zadatak 8. Ako su zadane funkcije f ( x) x 3 2 i g ( x) 2 x 3 , odrediti funkcije f f , g g ,

f g i g f .
Rjeenje.

( f f )( x) f ( f ( x)) f ( x 3 2) ( x 3 2) 3 2
( g g )( x ) g ( g ( x )) g ( 2 x 3 ) 2 2

x 3

( f g )( x) f ( g ( x)) f (2 x 3 ) (2 x 3 ) 3 2

( g f )( x) g ( f ( x)) g ( x 3 2) 2 x

2 3

2x

Zadatak 9. Ako su zadane funkcije f ( x) x 3 i g ( x) e x 4 , odrediti funkcije f f , g g ,

f g i g f .
Rjeenje.
( f f )( x) f ( f ( x)) f ( x 3 )
x

( g g )( x) g ( g ( x)) g (e 4) e

x3 3
e x 4

( f g )( x) f ( g ( x)) f (e 4) e 4 3
( g f )( x ) g ( f ( x )) g ( x 3 ) e

x 3

Inverzne funkcije
Neka je f : D f R bijekcija (to znai da svakom y R odgovara tono jedan element x iz D f
takav da je y f (x) ). U tom sluaju moemo defiinrati preslikavanje, oznaimo ga sa f 1 ,
koje e elementu y pridruiti njemu odgovarajui x na nain:
f 1 ( y ) x .
Ovako definirano preslikavanje naziva se inverzna funkcija dane funkcije. Njezina je domena
D f 1 jednaka podruju vrijednosti R funkcije f.
Ona zadovoljava svojstva:
f

f(f

( f ( x)) x
1

( y )) y

za svako x D f
za svako y D f 1

Primjer. Neka je f ( x) x 2 definirana na intervalu 0, , g ( x) x definirana na istom

intervalu. Ona su jedna drugoj inverzne, jer vrijedi za svaki x 0 :
f ( g ( x)) f ( x ) ( x ) 2 x

g ( f ( x)) g ( x 2 ) x 2 x .

Grafovi funkcija f i njoj inverzne funkcije f 1 simetrini su s obzirom na pravac y x .

Zadatak 1. Odrediti inverz i kodomenu funkcije f ( x) 2 x 3 .
Rjeenje. Za inverznu funkciju f 1 ( x) zadane funkcije f (x) e vrijediti:
f ( f 1 ( x)) x .
Dakle, odredimo kompoziciju f ( f 1 ( x)) i izjednaimo je sa x.
f(f

( x)) 2 f

( x) 3 x

Iz gornje jednadbe sada jo trebamo izraziti f ( x) :

1

2 f
1

2 f

( x) x 3 / : 2

( x) x 3

( x)

x3
2

Kodomena originalne funkcije f ( x) 2 x 3 biti e jednaka domeni njezinog inverza, odnosno

K f D f 1 . Domena funkcije f

( x)

jednaka R.

x3
2

jednaka je R, dakle kodomena poetne funkcije je

Kf R.

Zadatak 2. Odrediti inverz i kodomenu funkcije f ( x) e x 4 .

Rjeenje. Za inverznu funkciju f 1 ( x) zadane funkcije f (x) e vrijediti:
f ( f 1 ( x)) x .
Dakle, odredimo kompoziciju f ( f 1 ( x)) i izjednaimo je sa x.
f(f

( x)) e f

( x)4

Iz gornje jednadbe sada jo trebamo izraziti f 1 ( x) :

ef

( x)4

( x)4

ln e

ln x
( x) 4 ln x

( x) ln x 4

Domena funkcije f 1 ( x) ln x 4 je D f 1 0, , pa je kodomena funkcije f ( x) e x 4

jednaka istome skupu D f 0, .
Zadatak 3. Odrediti inverz i kodomenu funkcije f ( x) ln(arccos
Rjeenje.
f(f

( x)) ln(arccos
f

ln(arccos

ln(arccos

cos(arccos

f
f

( x)

f 1 ( x )

( x)

( x)

( x) 1

( x)

( x)

( x) 1

)x

)x

ex

( x) 1

( x) 1

( x) 1

f 1 ( x ) 1

arccos

ex

) cos(e x )

cos(e x )

x
).
x 1

( x)

( x) 1

cos(e x ) / ( f

( x) cos(e x ) f

( x) cos(e x ) f

( x) 1)

( x) cos(e x )

( x) cos(e x )

( x)(1 cos(e x )) cos(e x )

1

( x)

cos(e x )

Odredimo domenu funkcije f 1 ( x)

1 cos(e x )

cos(e x )
1 cos(e x )

. Postavljamo uvjet:

1. uvjet : 1 cos(e x ) 0
cos(e x ) 1

e x 2k ; k Z
ln e x ln(2k )
x ln(2k )

Domena funkcije f 1 ( x)

cos(e x )

jednaka je D f 1 R \ ln(2k ) : k Z . Dakle, kodomena

1 cos(e x )

poetne funkcije f ( x) ln(arccos

x
)
x 1

jednaka je K f R \ ln(2k ) : k Z .

Zadatak 4. Odrediti inverz i kodomenu funkcije f ( x) log 3

Rjeenje.
f(f

( x)) log 3
log 3

1
1 cos f

log 3

( x)

1 cos f

cos f

Naimo domenu funkcije f 1 ( x) arccos(

3x

3x

( x)

( x)

( x)

1
3x

3x

( x)) arccos(

( x) arccos(
1

3x

( x)

1
1 cos f 1 ( x )

1 cos f

arccos(cos f

1 cos f

1
1 cos x

1
3x

1
3x

1)

1) :

1. uvjet: 1

1
3x

1 1

1)

2. uvjet: 3 x 0
Rijeimo prvi uvjet:
0

3x

Rastavimo gornju nejednakost na dvije nejednakosti. Promotrimo prvu:

0
1

Pitanje je kada e izraz

3x

1
3x

biti vei ili jednak od nule onda kada je 3 x 0 . Meutim,

nejednakost 3 x 0 vrijedi za sve realne brojeve. Promotrimo sada drugu nejednakost:

1

2
3x
1
2 0
3x
1 2 3x
3x

Budui da uvije vrijedi 3 x 0 , gornja e nejednakost biti zadovoljena kada bude vrijedilo:
1 2 3x 0

1 23x
1
3x
2

Budui da je funkcija log 3 x rastua, to znai da za a b vrijedi log 3 a log 3 b . Prema tome:
1
log 3 3 x
2
1
log 3 x
2

log 3

Budui da je drugi uvjet 3 x 0 zadovoljen za svaki realni broj, zakljuujemo da je domena

funkcije
f ( x) log 3

( x) arccos(

1
1 cos x

1
3

1)

jednaka D f 1 log 3 , , odnosno kodomena funkcije

2

je jednaka K f log 3 , .
2

Zadatak 5. Odrediti inverznu funkciju i kodomenu funkcije f ( x) log 5 ( x 5) .

Rjeenje. Za inverznu funkciju f 1 ( x) e vrijediti:
f(f

( x)) x

log 5 ( f

( x) 5) x

Rijeimo gornju jednadbu po f ( x) , odnosno izrazimo f 1 ( x) :

1

log 5 ( f

( x) 5) x

5 log5 ( f ( x ) 5) 5 x
f 1 ( x) 5 5 x
f

( x) 5 x 5

Domena funkcije f 1 ( x) 5 x 5 je itav skup R, pa je i kodomena funkcije f ( x) log 5 ( x 5)

jednaka K f R .
Zadatak 6. Odrediti inverznu funkciju i kodomenu funkcije f ( x) e x 3 2 .
Rjeenje.
f(f

( x)) e f

( x ) 3

ef

( x ) 3

2 x

( x ) 3

x2

e
ln e

f 1 ( x ) 3

ln( x 2)

( x) 3 ln( x 2)

( x) ln( x 2) 3

Domena funkcije f ( x) ln( x 2) 3 je skup D f 1 2, pa slijedi da je kodomena funkcije

1

f ( x) e x 3 2 jednaka K f 2,

Zadatak 7. Odrediti inverznu funkciju i kodomenu funkcije f ( x)

Rjeenje.
f(f

( x ))

1
1

( x) 2

1
.
x2

( x) 2

( x) 2

( x)

1
x

1
2
x

1
x

Domena funkcije f 1 ( x) 2 je R \ 0 , dakle kodomena funkcije f ( x)

1
x2

je isto R \ 0 .

Zadatak 8. Odrediti inverznu funkciju i kodomenu funkcije f ( x) e x 5 1 .

Rjeenje.
f(f

( x)) e f

( x)5

1 x

ef

( x)5

1 x

( x)5

x 1

e
ln e

f 1 ( x ) 5

ln( x 1)

( x) 5 ln( x 1)

( x) ln( x 1) 5

Domena funkcije f ( x) ln( x 1) 5 je D f 1 1, pa slijedi da je kodomena funkcije

1

f ( x)

1
x2

Zadatak 9.

jednaka K f 1, .

Zadatak 9. Odrediti inverz, domenu i kodomenu funkcije f ( x) log 4 ( x x 2 1) .

Rjeenje. Za inverznu funkciju f 1 ( x) zadane funkcije f (x) e vrijediti:
f ( f 1 ( x)) x .
Dakle, odredimo kompoziciju f ( f 1 ( x)) i izjednaimo je sa x.
f(f

( x )) log 4 ( f
1

log 4 ( f

( x) ( f

( x) ( f

( x )) 2 1) x

( x)) 2 1) x

Iz gornje jednadbe sada jo trebamo izraziti f 1 ( x) :

1

log 4 ( f

( x)) 2 1) x

log 4 ( f 1 ( x ) ( f 1 ( x )) 2 1 )

4
f

( x) ( f

( x) ( f

4x

( x )) 2 1 4 x

Da bi se rijeili korijena prebaciti emo f 1 ( x) sa lijeve na desnu stranu i itavu jednakost

kvadrirati:
(f
(f

(f
(f

( x )) 2 1 4 x f

( x)) 2 1 (4 x f

( x)) 2 1 4 x f

( x)) 2 1 4 2 x 2 4 x f

( x)

( x) / 2

( x)) 2

( x) ( f

( x)

( x)) 2

Kratimo ( f 1 ( x)) 2 sa lijeve i desne strane:

1 4 2x 2 4 x f

Budui da trebamo izraziti f ( x) , prebacujemo na lijevu stranu sve to nije vezano uz izraz
f 1 ( x) :
1

1 4 2 x 2 4 x f

( x)

Dijelimo itavu jednadbu sa 2 4 i dobivamo:

x

( x)

1 4 2x
24x

Dakle, inverzna funkcija funkcije f ( x) log 4 ( x x 2 1) je funkcija f 1 ( x)

1 4 2x
24x

. Jo

trebamo odrediti domenu i kodomenu funkcije f ( x) log 4 ( x x 2 1) . to se tie domene,

uvjeti koje trebamo postaviti su sljedei:
1. uvjet: x x 2 1 0
2. uvjet: x 2 1 0
Rjeavamo prvi uvjet:

x x 2 1 0

Da bi se rijeili korijena, prebaciti emo x na desnu stranu i kvadrirati:

x 2 1 x / 2

x 2 1 x 2

Kratimo x 2 sa lijeve i desne strane i dobivamo:

1 0

Dakle, krenuli smo od nejednakosti x x 2 1 0 , i dozvoljenim transformacija smo je doveli

do oblika 1 0 . Budui da je relacija 1 0 istinita, zakljuujemo da je i relacija x x 2 1 0
istinita za svaki realni broj x. Dakle, rjeenje prvog uvjeta je skup R.
Rijeimo i drugi uvjet:
x 2 1 0

x 2 1

Oito je da posljednja nejednakosti vrijedi za bilo koji realni broj. Dakle, rjeenje drugog
uvjeta je skup R. Prema tome, domena funkcije je presjek rjeenja prvog i rjeenja drugog
uvjeta, odnosno domena je skup R.
Kodomena funkcije je jednaka domeni njezine inverzne funkcije. Prema tome, da bi nali
kodomenu funkcije f ( x) log 4 ( x x 2 1) nai emo domenu njezine inverzne funkcije
f

( x)

1 4 2x
24x

. Jedini uvjet koji trebamo postaviti je:

1. uvjet: 2 4 x 0
2 4 x 0 / : (2)
4x 0

Znamo da e gornja nejednakost biti zadovoljena za svaki realni broj, odnosno ne postoji
takav x da vrijedi 4 x 0 . Prema tome, domena funkcije f 1 ( x)

1 4 2x
24x

je R, pa slijedi da je

kodomena funkcije f ( x) log 4 ( x x 2 1) takoer R.

Zadatak 10. Nacrtati graf funkcije f ( x) e x 1 . Na kojoj domeni ova funkcija ima inverznu
funkciju f 1 ( x) i koja je to funkcija? U istom koordinatnom sustavu nacrtati i graf funkcije
f 1 ( x) .
Rjeenje. Graf funkcije f ( x) e x 1 se dobiva pomakom grafa funkcije f ( x) e x za jednu
jedininu duljinu u desno.
10
8
6

f ( x) e x

4
2

f ( x ) e x 1

Graf inverzne funkcije f 1 ( x) biti e simetrian dijelu grafa funkcije ili itavom grafu
funkcije f ( x) e x 1 s obzirom na pravac y x . Prema tome, zrcalimo graf funkcije f ( x) e x 1
s obzirom na pravac y x i pogledajmo to emo dobiti:

yx
2

f ( x ) e x 1

( x)

Vidimo da krivulja koju smo dobili (plava krivulja na slici) zadovoljava vertikalni test. Prema
tome zakljuujemo da funkcija f ( x) e x 1 ima inverz na itavoj svojoj domeni. Naimo sada
emu je jednaka funkcija f 1 ( x) . Znamo da e vrijediti:
f(f

( x)) e f
ef

( x ) 1

( x ) 1

f 1 ( x ) 1

ln e
ln x
f 1 ( x) 1 ln x
f

( x) ln x 1

Zadatak 11. Nacrtati graf funkcije f ( x) chx . U istom koordinatnom sustavu nacrtati graf
inverzne funkcije f 1 ( x) i napisati koja je to funkcija. Ispitati parnost funkcije f 1 ( x) .
Rjeenje. Funkcija kosinus hiperbolni definirana je na sljedei nain:
chx

Nacrtajmo graf funkcije f ( x) chx

e x e x
2

e x e x
2

koristei se tablicom. Prije toga, samo treba

utvrditi emu je jednaka domena funkcije. Domena e biti jednaka itavom skupu R.
x
0
1
2
3
-1
-2
-3

f ( x) chx

e x e x
2

f (0) ch0

e0 e0
1
2

f (1) ch1

e1 e 1
1,543
2

f (2) ch2

e 2 e 2
3,76
2

f (3) ch3

e 3 e 3
10,067
2

f (1) ch(1)

e 1 e1
1,543
2

f (2) ch(2)

e 2 e 2
3,76
2

f (3) ch(3)

e 3 e 3
10,067
2

Iz tablice se namee zakljuak da je funkcija f ( x) chx

e x e x
2

parna, u to se lako moemo

uvjeriti raunskim putem. Prema tome, znamo da e njezin graf biti simetrian s obzirom na
os y, pa se moemo koncentrirati samo na crtanje grafa s desne strane od osi y, jer emo
ostatak grafa lako dobiti zrcaljenjem. Vidimo da kako se nezavisna varijabla x poveava,
funkcijska vrijednost
ih. Dobivamo graf:

f ( x) chx

e x e x
2

raste. Skicirajmo etiri izraunate toke i spojimo

10
8
6
4
2

Graf inverzne funkcije biti e simetrian dijelu ili itavom gore skiciranom grafu s obzirom na
pravac y x . Prema tome, nakon zrcaljenja gornjeg grafa dobivamo:

10

10

10

Vidimo da krivulja koju smo dobili zrcaljenjem nije graf funkcije, jer ne zadovoljava
vertikalni test. Meutim, takoer vidimo da smo zrcaljenjem desne polovice grafa funkcije
e x e x
dobili krivulju koja je graf funkcije (na slici je ljubiasta). Prema tome,
2
e x e x
zakljuujemo da funkcija f ( x) chx
ima inverz na intervalu 0, . To je funkcija
2
f ( x) chx

area kosinus hiperbolni i jednaka je f 1 ( x) archx ln( x x 2 1) .

10

10

10

10

10

Kako smo zapravo doli do funkcije

f ( f 1 ( x)) x . Dakle, imamo:
1

ef
ef

f
( x)

( x)

e2 f

e2 f
(e

( x)

( x)

e f
2

( x) archx ln( x x 2 1) ? Znamo da vrijedi

( x)

( x)

1
ef

( x)

e f

f 1 ( x )

e2 f

( x)

( x)

x
2x

2x

2x

1 2 xe f

2 xe f

f 1 ( x ) 2

) 2 xe

( x)

Doli smo do kvadratne jednadbe po izrazu e

1
moemo privremeno izraz e f ( x ) zamijeniti sa t:

( x)

1 0

f 1 ( x )

f 1 ( x )

1 0

, pa da si pojednostavimo daljnje raunanje

t 2 2 xt 1 0

2x 4x 2 4
x x 2 1
2

t1, 2

Zamijenimo ponovno t sa e f

( x)

pa dobivamo:
ef

ln e f
f

( x)

( x)

x x 2 1

ln( x x 2 1)

( x) ln( x x 2 1)

Izraz sa desne strane posljednje jednakosti nije jednoznano odreen, jer imamo izbor biranja
predznaka plus ili minus. Mi emo se odluiti za plus, jer emo tako dobiti funkciju iji je graf

ljubiast na predzadnjoj slici. Da smo se odluili za predznak minus, dobili bi funkciju iji je
graf zelen na predzadnjoj slici.
Jo trebamo ispitati parnost funkcije f 1 ( x) archx ln( x x 2 1) . Budui da znamo kako
izgleda njezin graf (nije simetrian ni s obzirom na os y, ni s obzirom na ishodite), lako
zakljuujemo da funkcija nije niti parna niti neparna.
Zadatak 12. Odrediti inverznu funkciju funkcije f ( x)
Rjeenje.
f(f

2f

2f

( x))

( x) 1

4f

( x) 1

2f

( x) 1

4f

( x) 1

2f

( x) 1

4f

( x) 1

( x) 4 x 2 f

x /2

x2

( x) 1 4 x 2 f

( x) x 2

( x) x 2 1

( x)(2 4 x 2 ) x 2 1

f
f

2f

2x 1
4x 1

( x)

( x)

x 2 1
2 4x 2

( x 2 1)
2

( 4 x 2)

x 2 1
4x 2 2

1
Zadatak 13. Nacrtati graf funkcije f ( x) . Na kojoj domeni ova funkcija ima inverznu
2

funkciju f ( x) i koja je to funkcija? U istom koordinatnom sustavu nacrtati i graf funkcije

f 1 ( x) . Koja je domena funkcije f 1 ( x) ?
Rjeenje.
1

1
f ( x)
2

15

10

1
Graf inverzne funkcije biti e simetrian dijelu grafa ili itavom grafu funkcije f ( x) s
2

1
obzirom na pravac y x . Prema tome, zrcalimo graf funkcije f ( x) s obzirom na
2

navedeni pravac:

4
1
f ( x)
2

yx

( x)

Vidimo da krivulja koju smo dobili zrcaljenjem zadovoljava vertikalni test. Prema
x

1
tome, zakljuujemo da funkcija f ( x) ima inverz na itavoj svojoj domeni. Izraunajmo
2

sada emu je jednak taj inverz:

f(f

1
( x))
2

1
log 1
2
2
f

f 1 ( x )

f 1 ( x )

log 1 x
2

( x) log 1 x
2

Jo je pitanje koja je domena funkcije f ( x) log 1 x . Domena je jednaka D 0, .

1

Zadatak 14. Odrediti inverz funkcije g ( x) log 2 (cos(5 x 2)) .

Rjeenje. Za inverznu funkciju g 1 ( x) e vrijediti g ( g 1 ( x)) x . Dakle:
log 2 (cos(5 g 1 ( x) 2)) x
1

2 log 2 (cos(5 g ( x ) 2)) 2 x

cos(5 g 1 ( x) 2) 2 x

arccos(cos(5 g 1 ( x) 2)) arccos(2 x )

5 g 1 ( x) 2 arccos(2 x )

5 g 1 ( x) arccos(2 x ) 2
g 1 ( x)

arccos(2 x ) 2
5

Zadatak 15. Nacrtati graf funkcije f ( x) ( x 2) 2 . U istom koordinatnom sustavu nacrtati graf
inverzne funkcije f 1 ( x) i napisati koja je to funkcija.
Rjeenje.
6
5
4

f ( x ) ( x 2) 2

3
2
1

Izraunajmo inverznu funkciju:

f(f

( x)) ( f

( x) 2) 2 x

(f

( x ) 2) 2 x /

|f

( x) 2 | x

( x) 2 x

( x) x 2

Na desnoj strani posljednje jednakosti nismo dobili jednoznano odreenu funkciju. Imamo
mogunost izbora predznaka plus ili minus. Nacrtajmo graf funkcije koju dobijemo odabirom
predznaka plus. Njezin graf emo dobiti pomakom grafa funkcije x za dvije jedinine
duljine dolje.

f ( x ) ( x 2) 2

yx

( x) x 2

10

2
4
6
Vidimo da je zapravo funkcija f 1 ( x) x 2 inverzna funkcija funkcije f ( x) ( x 2) 2 na
domeni 2, (jer su simetrine s obzirom na pravac y x ). Slino bi mogli zakljuiti da je
funkcija f 1 ( x) x 2 inverzna funkcija funkcije f ( x) ( x 2) 2 na domeni ,2 .
Zadatak 16. Odrediti inverz funkcije g ( x)
Rjeenje.

5 x2
2 13 x

5 g 1 ( x ) 2

g ( g 1 ( x)) 2 13 g

( x)

5 g 1 ( x ) 2

log 2 2 13 g

( x)

log 2 x

5 g 1 ( x) 2
1 3 g 1 ( x)

log 2 x

5 g 1 ( x) 2 log 2 x 3 log 2 xg 1 ( x)
5 g 1 ( x) 3 log 2 xg 1 ( x) log 2 x 2
g 1 ( x)(5 3 log 2 x) log 2 x 2

log 2 x 2
5 3 log 2 x

g 1 ( x)

Zadatak 17. Nacrtati graf funkcije f ( x) x 3 1 . U istom koordinatnom sustavu nacrtati graf
funkcije f 1 ( x) i napisati koja je to funkcija.
Rjeenje.
100

f ( x) x 3 1

50

50
100

Zrcalimo li graf funkcije f ( x) x 3 1 s obzirom na pravac y x , dobivamo krivulju koja

zadovoljava vertikalni test. Raunski, inverznu funkciju emo dobiti sljedeim postupkom:
1

f(f

(f

( x)) ( f
1

( x)) 3 x 1

( x )) 3 x 1 / 3

( x) 3 x 1

Rjeenje.
1

2f

2f

( x)

( x) 3

53f

( x) 3

53f
1

2x 3
5 3x

( x)) ln

2f
2f

( x)) 3 1 x

(f

Zadatak 18. Odrediti inverz funkcije f ( x) ln

f(f

( x)

ex

( x) 3 5e x 3e x f
x

( x) 3e f

( x)

( x) 5e 3

( x)(2 3e x ) 5e x 3

( x)

5e x 3
2 3e x