Neka potencijalna pitanja iz ergonomije

1. Ergonomija
Ergonomija je disciplina koja ispituje karakteristike ponaanja, sposobnosti, ogranienja i
druge karakteristike ljudi i primjenjuje otkrivene informacije na dizajn alata, strojeva, sistema,
zadataka, poslova i okolia kako bi se oni mogli produktivno, sigurno, ugodno i djelotvorno
koristiti.
2. Koja su naela u ergonomiji
- Oblikovanje
- Antropologija
- Fiziologija
- Sigurnost rad
- Biomehanika
- Studij rada
3. Nabroji i opii temeljne pokrete u ergonomiji

4. Definicija fizioloke antropologije

to je to fizioloka antropologija? Prema znaenju rijei fiziologija to e zasigurno biti ona
grana biologije koja se bavi s funkcijama i ivotnim procesima ivih organizama ili njihovih
dijelova i organa. S te take gledita, fizioloka antropologija ima kao glavnu zadau
istraivanje razliitih karakteristika kod ljudi, te kako i na koji nain razliiti dijelovi
organizma rade zajedno da bi postigli neku svoju funkciju.

5. ta predstavlja razdioba uestalosti u statistici

6. Definicija harmonijske krunice

Definiranja veza izmeu mjerenih antropomjera i onih koje elimo odrediti primjenom
harmonijskih odnosa to vladaju meu antropomjerama zasniva se na primjeni Zederbauerove
hermonijske krunice i mree kanona osam visina glave. Postizavanje je eljenog cilja
utemeljeno na primjeni kombinacije harmonijske krunice i mree kanona osam visina glave
za stojeu visinu subjekta. Na slici 7. su prikazane geometrijske veze izmeu harmonijske
krunice s kanonom osam visina glava, koja je konstrukcija povezana s ravninskim
konfiguracijama temeljnog kostura ovjeka.

7. Nabroji metode odreivanja segmentalnih masa i opii ih

METODA DONSKOG I ZACIJORSKOG

Ova je metoda utvrena na 100 mukih i 100 enskih subjekata , a temeljila se je na procjeni
volumena utvrenog radioizotopnom metodom. Iz statistike obrade tako utvrenih rezultata
autori su za svaki segmentalni dio definirali pravce regresije i odatle utvrdili odgovarajue
koeficijente putem kojih se mogu raunati eljene mase. Mase se segmenta prema njima
raunaju putem slijedee regresijske jednadbe:

Gdje su B0, B1, B2 regresijski faktori izraunati statistikim metodama iz provedenih

mjerenja na spomenutih 100 subjekata kako za mukarce tako i za ene, M ukupna masa tijela
subjekta, h je stojea visna subjekta u cm, a mi masa analiziranog segmenta ( Donskij,
Zacjorskij).
2

HARMONIJSKA RASLAMBA ANTROPOMETRIJSKIH PODATAKA

Ravninski model geometrijskog kostura ovjeka uinjenog putem definicija karakteristinih

taaka A, B, ......H. Sve su definirane take uzete s fotografije osobe ija je visina bila 181 cm.
Slijedei je korak bio na tako odreeni kostur ucrtati konturu tijela ovjeka, meutim to
veoma esto i nije potrebno, jer za biomehaniki nam je model dovoljno poznavanje ucrtanih
veliina. Od gornjega nam je vano imati na umu da:
a) sve karakteristine take (zglobovi) trebaju biti u poloaju da su mogui pokreti udova.
b) veliine miinih masa kao i masnoa i napokon koe utjeu na udaljenosti izmeu nogu,
ruku i ostalih veliina.
KROEMEROVE VRIJEDNOSTI ANTROPOMJERA U CM ZA MUKARCE I ENE
8. ta predstvalja antropologijska ralanba djeijeg tijela
Kao prvi korak u djeijoj dinamikoj antropometriji bilo je odreivanje dviju glavnih
antropoznaajki - stojee visine i trenutne teine - kao funkcija kanonike i harmonijske
zavisnosti. Na isti nain kao i u odraslih u kojih vrijedi kanon osam visina glava, pristupilo se
je kanoniziranju koje nije isto kao u odraslih i koje je zavisno od djeije dobi. U dijagramu na
slici vidljivo je kojom brzinom mijenja tijelo stojeu visinu. S druge pak strane novoroeno
dijete pripada tzv. kanonu etriju visina glave.

9. Definicija orijentacije ovjeka.

Smjestimo li ovjeka u prostor prikazan na slici 26., tada se njegov odnos prema stranicama
kubusa moe definirati koordinatnim poretkom, kojega su osi paralelne s bridovima kubusa.
Uvoenjem pojma koordinatnog poretka ili ureenja ili pak i sustava uvodimo istodobno i
pojmove ravnina, osi i taaka. Izaberemo li primjerice na donjoj plohi prikazanog kubusa u
sjecitu njenih dijagonala toku O, tada smo definirali njezin poloaj. Ako kroz tu taku
povuemo osi koje su paralelne s bridovima, tada smo odredili skup pravaca koji su
meusobno okomiti, i koje uobiajeno nazivamo osima koordinatnog poretka tj. sistema. U
tom primjeru toku O nazivamo poetkom ili ishoditem tog poretka. Strelice na osima x, y, z
pokazuju na koji nain rastu pozitivne vrijednosti na osima. Pomaci u istom smislu sa
strelicama su pozitivni, a ako su suprotnog smisla onda su negativni.

12. Definicija
dinamike antropologije.
4

Sredinom 80.-ih uvedena ja u nas i tzv. dinamika antropometrija koja je proistekla kao
kombinacija izmeu izmeu regresijske teorije Donskog i Zacijorskog i harmonijske analize
Muftia. Ovom je kombinacijom utemeljena i razlika izmeu vanjskih i unutarnjih dinamikih
antropomjera u ljudi. Vanjske su dinamike antropomjere odreene vanjskim granicama
segmentalnih masa, dok su unutarnje dinamike antropomjere odreene s trenutnim ukupnim
masama koje sudjeluju u pokretu jednog segmenta tijela.

13. Odredi metode promjene trbunog pritiska

Preteno se u poznatoj i dostupnoj literaturi smatra, da se praenjem promjena tlaka u trbunoj
prei ovjeka utvruje i metoda za prosudbu biomehanikog naprezanja ispitanika, a kao
kritina se razina tijela uzima slabinska kraljenica (disk izmeu 4. i 5. slabinskog kraljeka toka L4/L5). Prouavanja su pokazala da intraabdominalni pritisak raste zavisno od
poveanja tzv. lumbalnog momenta. Tako je Mairiaux ( ) sa suradnicima pokazao da je
statistika veza izmeu lumbalnog momenta i pritiska u trbunoj prei obuhvaena
regresijskom jednadbom:

s koeficijentom korelacije r = 0,7, to je pokazatelj o tome, da se radi o vrstoj vezi u gotovo

funkcijekoj razini. Na takav se nain mjerenje trbunog tlaka moe koristiti kao indeks
optereenja kraljenice u stvarnim radnim uvjetima.
Izraunavanja su putem Schultzova rjeenja toliko sloena, da ne mogu imati jednostavnu
raunsku primjenu kakva se zahtijeva u ergonomskoj analizi. S druge pak strane, prema
Morrisu pneumatiki mehanizam "trbune pree" preuzima najvie do 30% od vanjskog
optereenja.

14. Opii biomehaniki model za izraunavanje biomehanikih momenata L4 i L5.

5

Modele za izraunavanje lumbalnog momenta dijelimo u dva oblika, i to: dvodimenzijske i

trodimenzijske modele. Na slici 56. je prikazan DVODIMENZIJSKI MODEL smjeten u
koordinatni sustav xy, u kojega je referentni poloaj kraljeaka L4/L5 u ishoditu O.
Odgovarajue su antropomjere oznaene odgovarajuim slovima.

Prema prikazanoj slici lumbalni e moment biti definiran kao suma svih komponentnih
momenata s obzirom na toku O, pa e biti odnosno lumbalna sila F L uz pretpostavku da
djeluje u teitu presjeka tj. na h/16 mjereno od O e biti

a trbuni e tlak biti uz pretpostavljenu povrinu presjeka trbune upljine kao harmonijske
funkcije stojee visine h ispitanika kako je pokazano u gornjim jednadbama odreen kao

odnosno:

Za

razliku

od

dvodimenzijskog

modela

prikazanog

na

slici

8.,

primjeru

TRODIMENZIJSKOG MODELA pojavljuje se jedna dopunska ideja vezana uz karakter

pomaka ekstremiteta. Naime, ako razmotrimo veliinu momenta reduciranog na L4/L5 u
6

primjeru kada promatramo ispitanika sprijeda, koji je primjerice podigao svoju desnu ruku u
razinu ramena zajedno s teretom kako je pokazano na slici, tada e veliina momenta biti:

Ako u slijedeem koraku ispitanik podigne jednak teret s desnom i s lijevom rukom a u istoj
ravnini, tada e moment ako ispitanika smatramo krutim tijelom, u L4/L5 biti jednak nitici, a
sasvim je oito da e se napor ovjeka, a time i tlak u trbunoj prei poveati proporcionalno
veliini momenta koji jest zbroj lijevog i desnog optereenja. Iz ovoga zakljuujemo, da e u
onim primjerima kada se ispitanik optereuje rukama razliitim silama (kako po pravcu tako i
po veliini) od svake ruke moi odrediti odgovarajui lumbalni moment, s tim da je ukupni
moment koji se pojavljuje kao uzrok poveanju tlaka u trbunoj prei jednak zbroju apsolutnih
vrijednosti momenta lijeve i desne ruke.

15. ta je antropometrija?
Znati ovjekovu teinu i visinu, pa iz toga izraunati duine njegovih dijelova tijela i njihovu
segmentalnu teinu, to je bila dugo vremena samo elja. A sada, pored toga se mogu
izraunati i poloaji sredita masa, dinamiki momenti tromosti i to za prateu konfiguraciju
tijela ovjeka u raznim pokretima i raznim vremenima. I nije nam to dosta. elimo znati
raunati kako i koliko e se ovjek zamoriti kada radi jednu vrstu posla. Postoji li, i ako
postoji razlika u fizikoj sposobnosti izmeu mukaraca i ena, i kako se moe interpretirati?
Kako utjeu godine na radnu sposobnost? Koji su radni stavovi ugodni, a koji su
neprihvatljivi? Na koji nain treba izraditi radno mjesto da bi rad bio najdjelotvorniji?

16. Koji su odnosi harmonijske krunice i kanona 8 visina kod ovjeka?

Proizaao je prijedlog Muftia da se za definiranje odnosa duljina dijelova tijela koristi tzv.
"harmonijska krunica". Za takvu analizu antropomjera koristi se kanon "8 duljina glava",
koji ukazuje na to da je ukupna visina ovjeka jednaka zbroju osam njegovih duljina glava.
Ako se taj kanon pridrui prije spomenutoj harmonijskoj krunici tada se moe konstruirati
mrea, koja je prikazana na slici 1, koja ukazuje na granice kontura ovjeka.

17. ta je kompjuterizovana antropodinamika

Velik broj raunanja prikazanih u prethodnom primjeru, koja se moraju ponavljati kako u
primjeru izraunavanja prvo segmentalnih dinamikih momenata tromosti, zatim njihovo
reduciranje na sredite masa tijela, koji su u gibanju prouavanog subjekta mijenjaju u
zavisnosti od konfiguracije tijela, nosi pored moguih grijeenja u raunu i potrebu za
dugotrajnim raunanjem. Taj se zadatak rijeava pomou posebne opreme, koja se sastoji od
etiri videokamere koje imaju infracrvene reflektore, i koje su spojene s posebno izgraenim
raunalom ELITE za procesiranje podataka, koji se utvruju prema poloajima markera to se
stavljaju na tijelo ispitanika. U polju se snimanja prvo izvri kalibracija markera, koji se
postavljaju na mjesta ije su nam tane koordinate poznate, oznaavajui tako karakteristine
statike take. Spajanjem ovog programa s antropolokim programom MOMIN i
GRABCOM, kao i drugim programima koje trenutno imamo razvijene otprije, stvorena je
mogunost pridruivanja animiranih kontura odgovarajuim dinamikim znaajkama. tovie
primjenom mjerenja pomou ELITE sistema, sada smo u mogunosti da izravno iz mjerenja
hoda ili tranja odredimo i animirane modele zajedno s njihovim dinamikim

karakteristikama.

18. Definicija pravilnog i nepravilnog radnog mjesta sa aspekta ergonomije

Poloaj tijela pri radu ovisi o vrsti posla i o uslovima radnih prostora. Nefizioloki i prisilni
poloaj tijela pri radu, stalni stojei ili sjedei, pognuti ili uei, kleei i leei iznimno su
nepovoljni jer dovode do statikog naprezanja miia. Kod nekih su zanimanja npr. kod
rudara, umskih radnika, zemljoradnika nepovoljni poloaji pri radu neizbjeni, pa katkad
mogu prouzroiti i pritisak na mjestima gdje su pojedini nervi nezatieni, to ima za
posljedicu oteenje njihove funkcije (npr. kod staklobrusaa ulnarni ivac).
Stalnim i neprekinutim djelovanjem dugotrajnog izvoenja istih pokreta, ponavljanja
mikrotraumi na istom dijelu tijela kroz dulje razdoblje, stalnih pritisaka i istezanja tijela,
djelovanja teine radnog orua te nedostatka odgovarajueg odmora, mogu nastati optereenja
kostiju, zglobova i miia, kao i degenerativne bolesti njihovih struktura, u pojavi i razvoju
kojih bitno znaanje ima tjelesno stanje zaposlenog.
19. Opii biomehaniku kraljenice
Glavna je funkcija kraljenice u prenoenju i priguivanju optereenja. zatim u ostvarivanju
gibanja trupa i glave i napokon u zatiti lene modine i ivanih ogranaka to izlaze iz
modine prema miiju i krvoilnom sustavu. Skladno s naelima mehanike anatomija
kraljenice omoguava optimalna izvravanja navedenih funkcija.

20. Opii vezu kimenog stuba

U mehanikom smislu kimeni stub je vrlo sloen organ s vrlo velikim brojem stepena slobode
gibanja, ako se uz to jo doda i to, da su veze sa kimenim stubom putem miia i ostalih dijelova
ljudskog tijela takoer mnogobrojne, onda jasno odatle sijedi znaajna nemo da se gibanje
kimenog stuba opisuje matematikim metodama. Ono to se pouzdano moe utvrditi u
ergonomijskom smislu u vezi optereenja kimenog stuba, svakako je nain na koji se
preporuuje dranje tijela, a time i kimenog stuba u postupku podizanja tereta s poda na neku
razinu.

21. Zato su u kimenom stubu L4 i L5 najoptereeniji

Diskusi izmeu etvrtog (L4) i petog lumbalnog (L5), te petog lumbalnog i prvog sakralnog
(krsnog) prljena (S1), degeneriu ee od ostalih, poto donji deo lumbalne (slabinske)
kime nosi veliku teinu tela i trpi najvee optereenje. Kao rezultat degeneracije diskusa,
nastaju lumbalna diskus hernija i lumbalna spondiloza (degenerativna bolest lumbalne
kime).

22. Opii rehabilitaciju kimenog stuba

Izokinetiki dinamomentri mogu biti izuzetno korisni u postupku rehabilitacije. Odgovarajue
brzine u zglobovima kao i opseg pokreta mogu biti utvrene i postavljene tako, kako bi miii
radili djelotvorno i skladno s mogunostima i snagom to ih miii mogu ostvariti prema
trenutnom stanju ozljeene strane u ispitanika. Podaci to se utvrde mjerenjima u tu svrhu
mogu korisno posluiti za spoznaju o brzini postupka rehabilitacije, jer se u svakog
naknadnog mjerenja mogu vrlo jednostavno pratiti rezultati u usporedbi s onim rezultatima iz
prethodnih mjerenja.
23. Koji je fokus ergonomije
24. Svrha ergonomije
25. Uloga ovjeka u sustavu ovjek-stroj
26. imbenici odreeni ovjekom
27. Koji su pokazatelji dobrog sustava ovjek-stroj
28. Koji su pokazatelji loeg sustava ovjek-stroj
Preko ega se sila prenosi na lumbalne prljenove? Preko stomanih miia.
29. RULA analiza proraunava slijedee parametre: broj pokreta, statian rad mii, silu,
poloaj tijela pri radu i vrijeme neprekidnog rada bez pauze. Svi ovi parametri utiu na krajnji
rezultat koji je ocijenjen od 1 do 7.
30. NIOSH 1991 metoda poznata je kao reducirana jednaina podizanja i odnosi se na
probleme podizanja sa obje ruke. U ovoj metodi definiraju se uvjeti spajanja, tj. opisuje se
kvaliteta ostvarenog kontakta izmeu ake i objekta. Kvaliteta spajanja opisuje se kao: dobra,
prosjena i loa. Unosi se i teina predmeta koji se podie/sputa.

10