qwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqw

ertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwert
yuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyui
opasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopa
OPA PEDAGOGIJA
ANTONIA KLARI
sdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdf
ghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghj
klzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzx
cvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvb
nmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnm
qwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqw
ertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwert
yuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyui
opasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopa
sdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdf
ghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghj
klzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzx

SADRAJ
OPA PEDAGOGIJA...................................................................................................... 3
1.1.

PEDAGOGIJA OPENITO................................................................................... 3

1.2.

CILJEVI PEDAGOGIJE........................................................................................... 3

1.3.

RALAMBA ZNANOSTI O ODGOJU PREMA DIETRICHU......................................4

1.4.

MODERNA RALAMBA ZNANOSTI O ODGOJU...................................................5

1.5.

INTERDISCIPLINARNI PRISTUP ODREENJU PEDAGOGIJE...................................6

METODE ZNANOSTI O ODGOJU................................................................................... 8

ODGOJ....................................................................................................................... 12
2.1.

DEFINICIJA ODGOJA.......................................................................................... 12

2.2. ASPEKTI ODGOJA................................................................................................ 13

2.3.

CILJEVI, NORME I VRIJEDNOSTI ODGOJA...........................................................15

2.4.

STRUKTURNI MODEL ODGOJA..........................................................................17

OBRAZOVANJE........................................................................................................... 18

OPA PEDAGOGIJA

1.1. PEDAGOGIJA OPENITO

gr.

paidagogos (pais=dijete; agein=voditi)

DEFINICIJA: znanost o odgoju i obrazovanju koja daje teorijski okvie za praktino

djelovanje odgojno-obrazovne procese koji pripremaju I usmjeravaju osobu za ivot
u razliitim okruenjima

1.2. CILJEVI PEDAGOGIJE

1.3. RALAMBA ZNANOSTI O ODGOJU PREMA

DIETRICHU

Opa pedagogija obuhvaa temelja i ono openito svake od specijalnih

pedagogija: filozofski i bioloki aspekt pedagogije, dakle generalnu teoriju odgoja
i obrazovanja koja se moe primijeniti na svim subjektima u svim okruenjima
Komparativna pedagogija usporeuje znaajke odgoja i obrazovanja
odnosno obrazovne sustave razliitih zemalja
Povijesna pedagogija objanjava razvoj pedagogije kroz povijesna razdoblja,
korijene pedagogije u povijesti i temelja (naela) koja su se razvijala i odravala
do danas i danas imaju svoju primjenu
Posebne (specijalne) pedagogije fokusirane na specifine segmente drutva
predkolska pedagogija
kolska pedagogija
teorija kole i kolska organizacija
teorija o nastavnom planu i programu (teorija kurikuluma)
teorija nastave
obiteljska pedagogija
socijalna pedagogija
pogonska/industrijska pedagogija (pedagogija u poslovanju)

1.4. MODERNA RALAMBA ZNANOSTI O ODGOJU

1.5. INTERDISCIPLINARNI PRISTUP ODREENJU

PEDAGOGIJE

FILOZOFSKI
- razmatra filozofske aspekte odgoja: ciljevi odgoja i obrazovanja (smisao odgoja
zato odgajati?), vrijednosti odgoja, utjecaj pedagogije na ovjeka (ima li odgoj
ikakav utjecaj, je li odgoj svemoan ili nemoan, utjecaj na razum, moralnost,
ljudskost), etika problematika u pedagogiji
PSIHOLOKI
- prouava osjeaje, raspoloenja (promjena raspoloenja, afektivni
poremeaj), kognitivne (misaone) procese, psihomotorike procese
- kako psiha osobe utjee na njezino ponaanje
SOCIOLOKI
- proces socijalizacije (kako odgajati osobu da se uspjeno integrira u drutvo i
daje svoj doprinos u drutvu)
- drutveni aspekti odgoja i obrazovanja (demografski, politiki,
mikrosocioloki)
- odnosi u skupinama (grupe u vrtiu, razredi)
ANTROPOLOKI
- prouava temeljne strukture i funkcije ljudskog tijela
- uoava fizioloke slabosti (ovjek se raa slab i bespomoan) i odgojne
procese kako bismo te bioloke manjkavosti prevladali
- prouava tjelesne i mentalne ljudske potrebe, tenje i mogunosti te kako ih
odgojem razviti
KIBERNETIKI
- upravljanje usvajanjem odgojno-obrazovnih sadraja: ulaz informacija (kako
osobi to uspjenije prenijeti znanja), njihova prerada (kako osoba prihvaa i
doivljava informacije) i izlaz (kako osoba ispoljava/demonstrira ono to je
nauila, povratna informacija)
- pronai najbri put za ostvarenje zadanog cilja (kako pojedinca to bre
neto nauiti)

INFORMATOLOKI
- tijek informacija izmeu odgojno-obrazovnih subjekata, informacije se
prenose u razliitim oblicima

- optimizacija tijeka informacija (kako to bolje prenositi informacije) meu

subjektima

SUSTAVSKI
- teorija sustava na neki objekt gleda kao na cjelinu (sustav) koji se sastoji od
meusobno povezanih elemenata izmeu kojih se prenose informacije, pri
emu je vana interakcija sustava s okolinom
- utjecaj okoline na subjekte pedagogije, meudjelovanje subjekata (kako oni
meusobno utjeu jedan na drugog i kako djeluju kao cjelina prema
ostvarenju individualnih i zajednikih ciljeva)
KOMUNIKOLOKI
- komunikacija izmeu osoba u odgojno-obrazovnom procesu
- verbalna i neverbalna komunikacija (npr. kako pospjeiti komunikaciju
izmeu nastavnika i uenika, primjeri loe komunikacije, kako loa
komunikacija utjee na odnose)
- sluanje (kako paljivo sluati, vanost sluanja), razgovor i povratna
informacija (dobivanje i koritenje povratne informacije)
- metode za rjeavanje konflikata

METODE ZNANOSTI O ODGOJU

Pedagogija je znanstvena disciplina to znai da koristi znanstvene metode
istraivanja poput eksperimenata i testova da doe do znanstvenih iskaza i tvrdnji
koji se pokuavaju primijeniti u praksi. Da bi neka tvrdnja bila valjana, treba se
putem tih metoda dokazati.

HERMENEUTIKE METODE
Hermeneutika je umijee tumaenja, umijee razumijevanja ponajprije povijesnoliterarnih tekstova. Razumjeti neki tekst znai shvatiti njegovo znaenje, spoznati
ono unutarnje to tekst nosi. Na taj nain prouavaju se stari spisi, dokumenti ime
se mogu dobiti nove pedagoke spoznaje i iskustva. Hermeneutiki proces (proces
tumaenja tekstova) je neprekidan i moemo ga opisati pomou hermeneutikog
kruga. Znaajno za hermeneutiki krug je:

prije itanja nekog teksta imamo predrazumijevanje, predznanje, iskustvo to

nam moe pomoi lake razumjeti tekst (npr. ako imamo predznanje da dijete
pie test, onda njegovo nemirno ljuljanje na stolici i grickanje olovke neemo
razumjeti kao nestrpljivost i elju za kretanjem, ve kao nervozu, strah i lou
koncentraciju)

kada razumijemo cjelinu, iz nje moemo objasniti i razumjeti pojedine dijelove

(npr. iz cjeline da dijete ima lou koncentraciju i nervozu na testu razumijemo
pojedinosti: dijete gricka olovku, gleda okolo, ljulja se na stolici)

kada znamo pojedinosti, moemo razluiti cjelinu (iz navedenih pojedinosti

zakljuujemo da dijete ima lou koncentraciju na testu)

razumijevanje nekog teksta daje nam dodatno znanje (predrazumijevanje)

koje moemo iskoristiti za (lake) razumijevanje sljedeih tekstova
Opis hermeneutikog kruga:

ita ima neko predrazumijevanje teksta, predrazumijevanje provjeravamo

tako da si postavljamo pitanja; neka od pitanja vana za predrazumijevanje: u
kakvim je uvjetima tekst nastao? o kakvoj vrsti teksta se radi? kakvo je
znaenje pojedinih rijei u tekstu (mnoge rijei imaju vie znaenja ovisno o
kontekstu)?

nae predznanje prenosimo na tekst, usporeujemo ga s tekstom i vidimo da

li nam treba jo neto za razumijevanje

dobivanjem novih spoznaja proirujemo svoje razumijevanje i dobivamo novo

znanje

s novim znanjem utvrujemo nae predrazumijevanje i postavljamo nova

pitanja (sada smo spremni bolje razumjeti ve proitani tekst ili prei na neki
novi, zahtjevniji tekst)

Na ovaj nain se prouavanjem pedagokih spisa (spisi o odgoju i obrazovanju)

mogu dobiti nove spoznaje u pedagogiji.
EMPIRIJSKE METODE
Kod empirijskih metoda temeljno je ispitivanje hipoteza ili pretpostavki. Postavlja se
hipoteza koja se nekim metodama znanstvenog istraivanja treba dokazati i, ako se
dokae, postaje novom spoznajom, normom ili tvrdnjom u znanosti. Ta tvrdnja se
moe dalje primjenjivati u praksi, npr. u odgojnom procesu.
Pomou empirijskih metoda prouavamo promjenjiva obiljeja (varijable), odnose i
meudjelovanja u podruju odgoja i nastave. Ta obiljeja, koja istraujemo, trebaju
se moi mjeriti, brojano izraziti odnosno moraju se dati kvantificirati. kolski uspjeh
je jedno takvo obiljeje koje se moe egzaktno, precizno izraziti ocjenama, brojem
bodova, postotkom prolaznosti i slino.
Podaci koji se dobiju istraivanjem trebaju se analizirati, npr. statistiki, i iz toga
izvui nove spoznaje time proirujemo svoje znanje o odgoju i obrazovanju.

Osnovne empirijske metode istraivanja:

Eksperiment
- promjena jedne ili vie varijabli i kontroli njihova uinka, utjecaja
- mijenjamo neovisnu varijablu (npr. razliiti oblici prikaza istih informacija) da
vidimo kako to utjee na promjenu ovisne varijable (pamenje informacija);
npr. pamenje je uspjenije ako informacije prikazujemo i u slikovnom obliku,
a ne samo u tekstualnom obliku
- kod eksperimenta vano je iskljuiti, izbaciti neke remetee varijable koje
nepravilno utjeu na ovisne varijable drugim rijeima, potrebno je zatvoriti
eksperiment; takvi eksperimenti mogu dati neprecizne rezultate jer
pojednostavljuju sloenost stvari i neprirodniji su

Opaanje
- daje neto slabiju kvalitetu podataka jer dosta ovisi o subjektivnosti opaaa,
nainu na koji je on uoio stvari (dva razliita opaaa mogu istu stvar vidjeti
na dva razliita naina)
- opaanje se provodi selektivno (bira se grupa ljudi, npr. razred, koja se
istrauje)
- bitno je da su situacije objektivno promotrive (npr. promatra se koliko puta
djeca dignu ruku ili ele ii na WC) i zapisive
- neka opaanja mogu biti objektivna (predouje se brojem, npr. koliko puta su
se uenici javili da isprave ocjenu), a neka su subjektivna jer ovise o procjeni
opaaa (npr. uenici nisu bili ba zainteresirani za nastavu)

Ispitivanje
- vrlo iroko podruje koje zastupa mnogo tehnika: usmena ispitivanja
(intervju), pismena ispitivanja (veinom upitnici) i grupne rasprave
- ova metoda se jako proirila i ve predstavlja znanost u malom (prouavaju
se oblici pitanja, poeljne strukture upitnika, razumljivost pitanja i slino)

Test
- rutinska znanstvena metoda kojom se istrauju neka obiljeja koja se mogu
kvantificirati, dobivaju se konkretni rezultati
- test moe biti normativno orijentiran (testirani se s obzirom na rezultate
testa se svrstava u poredak u testiranoj grupi) ili kriterijski orijentiran
(utvruje se je li testirani dosegao odreeni cilj odnosno eljeni rezultat
neovisno o tome na kojem je mjestu poretka

KVALITATIVNE METODE

10

Danas su istraivanja usmjerena na praksu ona zahvaaju praksu tj. donose

rezultate i tvrdnje koje imaju praktinu upotrebu u drutvu. Istraiva je, dakle, sa
svojim metodama, angairan u polju prakse.
Svrha kvalitativnih metoda je istraivati najrazliitija podruja odgoja i obrazovanja.
Ove metode koriste prednosti hermeneutikih i empirijskih metoda: vano je
hermeneutiko razumijevanje, traenje i izlaganje smisla, znaenja odreenih
tvrdnji, ali i primjena stroih kvantitativnih metoda, preispitivanje hipoteza i
dokazivanje.
Glavna obiljeja kvalitativnih metoda:

drutvene injenice nisu objektivno postavljene, nisu fiksne (nepromjenjive)

nego se oblikuju s obzirom na shvaanje, tumaenje i interpretaciju onoga
koga se istrauje; dakle, one imaju dodir subjektivnosti, nisu iskljuivo
objektivne kao empirijske metode
proces istraivanje je otvoren u tijeku istraivanja moe se mijenjati pristup
problematici i postupci istraivanja ovisno o gleditima onoga koga se
istrauje
osim hermeneutikih i empirijskih metoda, koriste se i alternativne metode
(npr. heuristika), na taj nain se dogaa integracija metoda

ODGOJ

11

2.1. DEFINICIJA ODGOJA

DEFINICIJA ODGOJA
Odgoj je teko definirati jer ima naoko proturjene ciljeve. Da bi se lake mogao
shvatiti, odgoj se prikazuje pomou slika ili metafora. Scheuerl je predloio pet slika:
putanje sjemenke da raste, utiskivanje na votanoj ploi (oblikovanje osobnosti),
pomo pri raanju, voenje na pravi put, prosvjetljivanje. Kron opisuje odgoj pomou
est slika: vuenje, voenje, upravljanje, putanje da raste, prilagoavanje,
pomaganje. U svakoj slici se moe vidjeti dio aspekta odgoja.
Dva su temeljna shvaanja odgoja koja su naoko nespojiva i nalaze se u
kontradikciji:

Odgoj kao proizvodnja nekog predmeta. Odgajatelj slii zanatliji koji djelatno
tei odreenom cilju pomou odreenih sredstava i metoda. Odgajatelj svojim
metodama (npr. kaznama i nagradama) aktivno i agresivno odgaja koristei
sredstva prinude.

Odgoj koji vie-manje slijedi tijek prirode. Dijete se puta da se samo razvija
stavlja se u kontrolirane pedagoke situacije u kojima se dijete prilagoava,
skuplja iskustvo i ui pravilno postupati. Odgajatelj slii vrtlaru koji njegom i
zatitom pomae proces razvoja, ali nikako se aktivno ne uplie u njega niti ga
agresivno pokuava kontrolirati.

Oba koncepta odgoja trebaju se ravnomjerno kombinirati i dozirati. Odgoj ne smije

biti samo vrsta kontrola i prinuda, ali nikako ni samo putanje ni pomaganje da
dijete radi to mu se prohtije i bude preputeno samo sebi. Kako ispravno povezati
oba koncepta da odgoj bude to uspjeniji to je gorue pitanje i dan danas za
mnoge odgajatelje.

2.2. ASPEKTI ODGOJA

BIOLOGIJSKI ASPEKT

12

ovjek je u odnosu na ivotinju manjkavo bie: manjka mu instinkt, otriji osjetilni

organi, organska zatita od hladnoe i drugo. Usprkos tome, ovjek moe preivjeti
na sjevernom polu i u Sahari jer je to bie koje djeluje, a ne ponaa se voen
instinktom. ovjek ivi od rezultata svojeg djelovanja, od svoga rada, od kulture koju
je stvorio.
S obzirom da je ovjek biologijski manjkavo bie, on se mora odgajati i obrazovati da
bi mogao opstati, preivjeti u kulturi svoga doba. ovjek ne dolazi gotov (spreman)
na svijet. On temeljem odgoja i obrazovanja ui hodati, raditi, usvaja kulturu i
okolinu, postaje sposoban djelovati. On dakle posjeduje razum, inteligenciju i
sposobnost uenja to su temeljne osobine koje mu omoguuju opstanak.
Za razliku od ivotinja, ovjek nema usku okolinu za koju je vezan i izvan koje ne
moe preivjeti. Da bi preivio u razliitim okolinama, mora usvajati naine
ponaanja i norme koje mu omoguavaju ivot u odreenoj okolini.
Filogeneza ovjeka prouava razvoj ljudskog roda. Mnoga znanja ovjek nosi u
svojim genima. To znai da mi kao pojedinci, kako bismo opstali, izvlaimo korist od
znanja svih prethodnih narataja koja su nam uroena.
ovjek i njegovo ponaanje promatraju se kao rezultat evolucije ivotinjskih vrsta.
Odreene obrasce ponaanja (mimika u spolnom kontaktu, ritual pozdravljanja,
zatita teritorija) naslijedili smo od ivotinja.
Zakljuak: ovjek je u biolokom pogledu manjkavo bie i ima potrebu za uenjem
putem odgoja i obrazovanja kako bi se tjelesno i mentalno razvio, usvojio svoju
kulturu i postao spreman djelovati. On ima sposobnost da usvaja nove stvari (da
prima znanje), ali takoer da odgaja i poduava (da predaje svoje znanje drugima).
To su glavni ciljevi odgoja iz biolokog aspekta.

GENERACIJSKI ASPEKT
Odgojem se znanja prenose s generacije na generaciju. Stare i nove spoznaje se
akumuliraju (skupljaju) svaka nova generacija zna neto vie o odgoju te time
dolazi do unapreenja ljudskog roda.

13

FILOZOFIJSKI ASPEKT
S ovim aspektom odgoja susreemo se jo u prvim razdobljima povijesti pedagogije.
Ve je Komensky rekao da je ovjek jedino bie koje se moe poboljati odgojem i
koje moe urediti svijet. Kant tvrdi: ovjek moe postati ovjekom samo odgojem
ovjek je onakav kakav se odgaja da bude (ovjekova osobnost, karakter, dua
oblikuje se odgojem). Rousseau nastavlja da je ovjek po prirodi dobro bie, ali ga
okolina iskvaruje i udaljuje od njegove biti da bude dobar, plemenit.
Max Scheler shvaa ovjeka kao slobodno bie, bie koje ima svijest o samome sebi.
ovjek moe razmiljati o svojem nainu ivota, o svojim postupcima i djelima.
ovjek je refleksivno bie, bie koje razmilja.
Glavni ciljevi odgoja iz filozofskog aspekta:

Odgajati ovjeka da postane ovjekom dobro, plemenito bie spremno

pomagati drugima.

Odgajati ovjeka da bude spreman koristiti vlastiti razum, da razmilja, da

razvija kognitivne sposobnosti, da bude zrelo bie.

Odgajati ovjeka prirodnim tokom (u skladu s tijekom prirode) to znai uiti

ga stvari koje moe usvojiti s obzirom na svoju dob, mentalne sposobnosti i
prirodne sklonosti, interese (takvo uenje mora biti brzo, lako i s velikim
izgledima za uspjeh); kako se ovjek razvija, iriti njegov svjetonazor i
pripremati ga za poziv (zanimanje).

Odgajati ovjeka da razvija svoj Ego i Alter ego ovjek mora razvijati
svoju ulogu, jaati svoj identitet (Ego) i biti sposoban staviti se u poziciju
druge osobe (Alter ego; vidjeti stvari iz perspektive druge osobe, zamisliti
kako ona razmilja i to osjea, nakratko preuzeti njen identitet). Ovo su stvari
koje jako pomau u interakciji i socijalizaciji openito.

ENKULTURACIJA
Jedan od temeljnih ciljeva odgoja je enkulturacija stjecanje osnovnih kulturalnih
sposobnosti: nauiti jezik (govoriti, pisati, itati), nauiti prepoznati osjeaje i
osjeajno se izraavati, razumjeti umjetnost, politiku, religiju, ljudska prava i drugo.
Drugi vaan cilj odgoja je socijalizacija (ovo je objanjeno) koja je olakana ako smo
usvojili kulturu. Trei cilj odgoja je jedinstvenost postati jedinstven pojedinac

14

pojedinac mora koristiti svoju razum, razviti svoj identitet (osobnost, stavove,
miljenje), preispitivati i kritizirati druge, boriti se za svoja prava, brinuti se o stanju
svoje due (elimo iznutra biti sretni), djelovati na sebi svojstven pozitivan nain i
tako se izdvajati od ostalih pojedinaca..., a ne stalno prilagoavati se drugima,
pokorno izvravati nareenja i trati za vanjskim ciljevima.
Odgojni proces naizgled je proturjean: sami smo bespomoni i ovisimo o drugima
(nita ne moemo napraviti sami, trebamo druge da nas poduavaju i usmjeravaju),
a opet odgoj nas ui da budemo samostalni i nezavisni.

2.3. CILJEVI, NORME I VRIJEDNOSTI ODGOJA

Ponekad se ova tri pojma koriste kao sinonimi, a ponekad su to razliiti pojmovi.

Cilj slui konkretnoj svrsi i opisu praktine namjere, cilj je ono konkretno to
odgojem i obrazovanjem pokuavamo postii (npr. poticati marljivost uenika,
poticati potovanje prema kulturama inozemnih kolega, usvojiti pregled
povijesti kamenog doba). Moe vrijediti za jednu osobu i to jednokratno (npr.
svaki nastavni sat ima svoje ciljeve). Opisuje idealnu psihiku dispoziciju
osobe koja se odgaja.

Norma je uvjerenje ili predodba o zadanom stanju ili ponaanju koje treba
nastati ako se ispune odgovarajui ciljevi. Norme vrijeme u veem
vremenskom intervalu (npr. za cijeli ivot ili za vrijeme kolovanja) i za vei
krug ljudi (npr. sluaj 10 Bojih zapovijedi, govori istinu, potuj ljudska prava,
vie provodi grupnu nastavu). Normu moemo shvatiti kao openiti zahtjev
koji ne vrijedi pojedinano i jednokratno, ve za sve osobe nekog tipa.

Norme se temelje na vrijednostima. Vrijednosti su npr. strahopotovanje

prema ivotu, vrednovanje neeg kao dobro/loe, ispravno/neispravno. Dakle,
neka vrijednost u sebi sadri skup normi i moe se vrednovati od strane
pojedinca ako za neku vrijednost mislimo da je ispravna i prihvaamo je,
automatski prihvaamo njene norme i ciljeve.

CILJEVI ODGOJA DANAS

Dok su 60-ih godina u sreditu odgoja bili disciplina, ispunjavanje dunosti,
poslunost, djelatnost, poredak, ..., u posljednje vrijeme dolo je do promjene
vrijednosti, a time i do promjene ciljeva odgoja. U modernom odgoju naglaava se
samorazvijanje (npr. borba za vlastita prava i ravnopravnost, autonomija, upravljanje
samim sobom, refleksivnost razmiljanje o svojim postupcima, zrelost koritenje
15

vlastitog razuma, kritiziranje tueg miljenja). Neki kritiziraju ovakvu promjenu

naglaavajui da je kod mnogih ljudi dolo do promjene mentaliteta ljudi vie misle
samo na sebe i pritom ne gledaju na druge. Istiu da se kritika nalazi ispred ljubavi,
sloboda ispred dunosti i odgovornosti i slino.
U pedagogiji ciljevi odgoja su nuno kontroverzni. Pedagogija ne moe utjecati na
izbor ciljeva odgoja te normi i vrijednosti koje se tim ciljevima pokuaju usvojiti
svaka sredina ima svoje ciljeve odgoja.

2.4. STRUKTURNI MODEL ODGOJA

Ovo je model odgoja koji povezuje prethodno navedene modele odgoja. Prema tom
modelu osnovne znaajke odgoja su:

Odgoj je intencionalan. On nastoji ostvariti ciljeve, norme i vrijednosti. Ovaj

odgoj je jednostran i ukida elje i interese djece.

16

Odgoj je interakcijski proces izmeu odgajatelja i educanda (onoga kojeg se

odgaja) u kojem oni utjeu jedan na drugoga. Stavljaju se u poziciju drugog i
tumae njegove uloge uloge ovise o tome gdje se odvija odgoj (ako je rije o
koli, postoje uloge profesora i uenika, ako je rije o obitelji, postoje uloge
roditelja i djeteta).

Odgojni proces mora biti metodiki organiziran moraju postojati

odgovarajue metode odgoja kojima se postiu ciljevi odgoja. U razliitim
sredinama koriste se razliite metode odgoja (npr. odgoj u obitelji i odgoj u
koli se razlikuju).

Kada odgajamo, ne moemo imati u vidu samo osobne ciljeve odgoja i elje
educanda, ve svoj odgoj moramo prilagoditi drutvenoj situaciji, uvjetima
okoline. Moramo odgajati ovjeka da bude spreman djelovati u drutvu i
pridonositi mu bez obzira na njegove osobne sklonosti i interese. No, to ne
znai da mi te interese moramo zanemariti, ve ih moramo znati uskladiti i
usmjeriti prema korisnom drutvenom djelovanju tako da i pojedinac i drutvo
budu zadovoljni.

Odgojni proces dogaa se na tri razine: kognitivnoj (razvijati mentalne

sposobnosti, umijee miljenja, tumaenja i kritiziranja, umijee uenja),
afektivnoj (usaditi norme, stavove i vrijednosti, jaanje karakternih vrlina i
snaga: razviti osjeajnost, emocionalnost, nauiti doivjeti, prepoznati i
ispoljiti emocije) i tjelesnoj (razviti tjelesne sposobnosti: hodanje, plesanje,
plivanje, runi rad, ...). Odgoj mora biti prepun praktinog sadraja koji
olakava razvoj ovjeka na tim razinama.

OBRAZOVANJE
Obrazovanje znai:

osposobljavanje za razborit odabir svog poziva (obrazovanje treba pomoi

ovjeku spoznati svoje interese)

produktivno sudjelovanje u kulturi (ovjek mora znati jezik, politiku i

gospodarsku situaciju, obiaje i ostala kulturoloka obiljeja svoje okoline)
17

postizanje individualnosti i drutvenosti; ovjek mora razviti svoju osobnost,

identitet i nauiti kako se ponaati u drutvu da se to lake uklopi u drutvo;
ovjek mora razviti odnos prema samom sebi (samopotovanje; kako
doivljavamo sami sebe, svoje osjeaje i postupke; osjeaj vlastite vrijednosti,
jesmo li zadovoljni samim sobom ili si stalno neto predbacujemo) i prema
drugim ljudima (ophoenje s drugim ljudima, odgovornost)

uenje o openitim stvarima koje moraju znati svi ljudi (matematika,

knjievnost, ...)

razvoj kognitivne, afektivne i praktine dimenzije ovjeka (praktina dimenzija

ovjek mora nauiti svoju struku kako bi mogao obavljati praksu, imati
eljeno zanimanje)

Suvremeno obrazovanje
etiri su odrednice modernog obrazovanja:

Rad. Nove tehnologije, automatizacija, porast sektora uslunih djelatnosti itd.

dovodi do promjene u strukturi zanimanja mijenjaju se potrebne kvalifikacije
i u uvjetima rada (ovjek je izloen riziku prilikom rukovanja strojevima i
tetnim utjecajima tehnologije na zdravlje kao to su zraenja). Teorija
obrazovanja mora biti usmjerena prema ekonomskoj racionalnosti koja e
pruati jednake ivotne mogunosti za sve. Primjerice, ekonomija voena
profitom koja razara okoli nije racionalna i protivi se zdravom razumu. Djeci
se mora osigurati budunost barem iste ivotne mogunosti kao to ih imaju
odrasli. Nadalje, sve je vanije obrazovati ljude za analitiko miljenje, timski
rad, rad na projektu, znanstvena istraivanja dakle razvijati sloenije
sposobnosti i vjetine.

Racionalnost i znanost. U postmoderni kritizira se manjak racionalizma,

razuma i injenica da cilj opravdava sredstvo kao osnova za napredak. ovjek
svojim neracionalnim postupcima i nedovoljno ekoloki dokazanim metodama
proizvodnje razara prirodu. Takoer, ovjek je sve vie zaokupljen poslom, tri
kao muha bez glave za svojim obavezama ime pati njegov socijalni ivot,
gubi socijalne kompetencije, emocionalnost, zapostavlja djecu i ponekad
postaje nemoralan. Racionalna ekonomija se shvaa jednostrano i njen je
jedini cilj ostvariti profit ne marei za ekologiju i drutvene, obiteljske
vrijednosti. Obrazovanje ima zadau osvijestiti to kod ljudi.

Subjektivnost i prerada stvarnosti. Sve vie o svojoj stvarnosti saznajemo

preko medija. Medijsko miljenje i tumaenje su nam dovoljni, gubi se
subjektivno miljenje. Obrazovanje treba poticati i razvijati vlastito miljenje i
tumaenje stvarnosti ono to nam drugi serviraju ne treba se uzeti kao
zdravo za gotovo i jedino ispravno.

Vrijednosno usmjerenje i etika. Poznata je promjena sustava vrijednosti kod

dananjih ljudi. Obrazovanje nam treba omoguiti da izgraujemo vlastitu
volju, vlastiti sustav vrijednosti, da se kritiki i argumentirano moemo
razraunati u odnosu sa drugima, ali i sa samim sobom (npr. da se aktivno
protivimo nepravdi, da traimo bolje uvjete rada, da se osjeamo
odgovornima za nae loe postupke i sl.). Drugim rijeima, obrazovanje nas

18

ui kako izgraditi svoj karakter, svoj identitet, kako se izboriti za samoga sebe,
kako etino postupati.

etiri su osnovne funkcije (zadae) modernog obrazovanja:

Heuristika funkcija nam pomae da svakidanji praktini kolski rad

razjasnimo u odnosu na postavljene ciljeve koliko mi ovakvo obrazovanje,
ovo to radim u koli pomae da postignem svoje ciljeve. Takoer nam
pomae da otrije tumaimo neke probleme, pronalazimo nove zadatke i
ciljeve, npr. nove stvari koje elimo nauiti. Ona nam daje odgovor na pitanje
koliko kola uspijeva pruiti ono to od nje oekujemo (da nas pripremaju za
poziv, da postanemo bolja osoba: karakterna, socijalno kompetentna,
spremna kritiki razmiljati, ekoloki savjesna s razvijenom etikom).

Legitimacijska funkcija trai od nas da nai zahtjevi i ciljevi budu ispravni

(legitimni): da pridonose opem obrazovanju, da nas pripremaju za poziv, da
postanemo kompetentni na tritu rada, da irimo odgovornost i humanost.
Ovo su naravno vii ciljevi svake kole, meutim nastavne metode esto ne
mogu postii takve ciljeve.

Funkcija strukturiranja pomae nam u mnotvu nastavnih sadraja

koncentrirati se na bitne teme i ono to nas zanima. Za to trebamo imati
kvalitetne nastavne planove i programe koji ne usitnjavaju i ne ukruuju
nastavni sadraj, nego ga ine fleksibilnim, prilagodljivim interesima uenika i
koncentriraju se na one teme koje pruaju strukovna, socijalna i individualna
znanja i vjetine. Primjer: koja je svrha ako pravopis i interpunkcija oduzmu
vie vremena od rasprava o ljubavi, slobodi, miru, solidarnosti, srei i jo se
pritom ne naue?

Kritika funkcija pomae nam kritiki se postaviti prema tuim zahtjevima,

ciljevima i normama. Pomae nam da ne budemo zlorabljeni, iskoriteni,
neasertivni samo da bismo drugima udovoljavali, a iznutra bili tuni i
nezadovoljni samim sobom pomae nam da se drugima usprotivimo i
ostvarimo osobno zadovoljstvo. Ovo je vana vjetina za izgradnju kvalitetnog
karaktera. kola nas mora uiti kako kritiki razmiljati, propitkivati tue
postupke, izboriti se za sebe, naposljetku izgraditi identitet ovjeka koji e biti
potivan i cijenjen u drutvu, koga drugi nee gaziti.

ODGOJ I OBRAZOVANJE U SPARTI

odgoj samo djeca sparijata

cilj: priprema vojnika i ratnika
odabirali su samo zdravu djecu

19

do 7. godine su se djeca odgajala u obitelji, a poslije u odgojnim ustanovama

(do punoljetnosti)
i djevojke su se fiziki i vojniki odgajale, ali kod kue -> zbog raanja i branile
su grad kad su mukarci bili u ratu
kole - ue pisati, itati, pjevati, raunati, Likurgovi zakoni, nisu smjeli
govoriti (samo ako bi ih neko stariji neto pitao, a tada je to moralo biti vrlo
saeto, kratko i jasno)
o samo jedan obrok dnevno
o djeca su ila u kriptije -> lov na helote (robove)
o ocjenjivanje = bievanje (tko je due izdrao, dobio je viu ocjenu)
od 18. do 21. godine su bili redarstvenici i uvari mira
u 21. godini postaju vojnici, a sa 30 godina imaju pravo osnovati obitelj
do odreene dobi su edukacija i odgoj, djevojica (uile su jahati, upravljati
koijom, sudjelovale su na natjecanjima-bacanje koplja, hrvanje, tranje...) i
djeaka, bili jednaki
odgoj je ukljuivao i upoznavanje sa seksualnou priprema za drutveni
ivot

ODGOJ I OBRAZOVANJE U ATENI

rano djetinjstvo prvih 7 godina su djeca bila s majkama

djeca su imala puno igraaka -> zveke, lutke, kola, ljuljake, lopte...
(Aristotel poklanjanje igraaka, inae e djeca razbijati

20

djevojice ostaju skroz do udaje s majkom i ne dobivaju nikakvo formalno

obrazovanje (njihova je funkcija doslovno bila samo raati), ponekad ene
ostaju nepismene -> obino su majke pouavale keri pisati, itati, svirati,
plesti, plesati i naravno gospodariti domainstvom, nisu sudjelovale niti u
demokraciji
mukarci monopol na politiku

cilj obrazovanja: uiniti djeaka samodostatnim, skromnim, patriotom i pravim

prijateljem, uglaenim gospodinom koji cijeni sve to je istinito, harmonino i lijepo
prije 7. godine se djeaci neformalno obrazuju -> izgradnja karaktera (mitovi i
bajke),

djeaci se koluju od 7. do 18. godine (djeakov otac preuzima odgovornost)

obrazovanje nije bilo obavezno (otac koji ga ne prui sinu doivljava prezir
ostalih graana) pa su tako gotovo svi muki Atenjani bili pismeni, privatno
obrazovanje je bilo vrlo skupo
paidagogos

efebi - mladii od 18. do 20. godina prelaze u vojnu slubu

21