Vrtlarski prirunik

Projekt Gradski vrtovi

GRAD ZAGREB
GRADSKI URED ZA
POLJOPRIVREDU I UMARSTVO

VRTLARSKI PRIRUNIK

elite li u vrtu uzgojiti to vie kvalitetnog povra i cvijea, treba odabrati kulture i sorte koje ete uzgajati, najpovoljnije vrijeme sjetve, sadnje i berbe, najpovoljniji nain gnojidbe i obrade tla te naine njege biljaka. Zato smo pripremili ovaj prirunik!
Nadamo se da emo Vam praktinim savjetima pomoi u gradskim vrtovima
proizvesti vlastitu hranu na naelima organske proizvodnje.

Plodored
Plodored je rasporeivanje povra u vremenskom slijedu vie godina ime se uvaju
plodnost tla i zdravlje vrta. U domaem vrtu, na kojem se na manjim povrinama izmjenjuje
velik broj povrtnih vrsta i cvijea, plodored se mora izraivati planski.
Prije poetka sijanja/sadnje prvog povra na svoj novi povrtnjak, uzmite u obzir upute iz
ovog prirunika kako bi detaljno isplanirali prostornu i vremensku izmjenu kultura.
Kod plodoreda u obzir treba uzeti zahtjeve pojedinog povra s obzirom na:
crpljenje hranjivih tvari iz tla (smatra se da povre jako crpi tlo);
utjecaj tetnika i bolesti na pojedinu kulturu;
meusobno podnoenje povra i podnoenje samog sebe (npr. perin
sam sebe ne podnosi, zato se svake godine sije na drugu gredicu, a
rajica najbolje raste uvijek na istoj gredici).

VRTLARSKI PRIRUNIK

S obzirom na zahtjeve prema hranjivim tvarima, povre se okvirno moe svrstati u tri
skupine:
zahtjevno povre koje iziskuje puno hranjivih tvari: skoro sve kupusnjae,
krastavci, tikve, rajice, krumpir, poriluk, celer
gredice na koje ih planirate posaditi dobro pognojite stajskim
gnojem ili kompostom;
manje zahtjevno povre kao to je luk, enjak, mrkva, cikla, salata,
pinat, crni korijen, rotkvica, koraba, paprika, dinja, rotkva, slatki
kukuruz
prvenstveno im je potreban kompost;
skromno povre kao to je grah, graak, matovilac i veina zainskih
biljaka
gnojite ih vrlo malo.

PRIPADNOST POVRTNIH KULTURA BILJNIM PORODICAMA

biljna porodica

pripadajua vrsta povra

Krstaice, lat. Brassicaceae

kupus, kelj, kelj pupar, cvjetaa, lisnati kelj,

brokula, korabica, podzemna koraba, rotkva,
rotkvica, kineski kupus, hren

Ljiljani, lat. Liliaceae

luk, enjak, poriluk, kozjak

titarke, lat. Apiaceae

mrkva, celer, perin, pastrnjak, komora

Lobodnjae, lat. Chenopodiaceae

cikla, blitva, pinat

Pomonice, lat. Solanaceae

rajica, paprika, patlidan

Tikvenjae, lat. Cucurbitaceae

krastavac, tikva, dinja, lubenica

Lepirnjae, lat. Fabaceae

graak, grah mahunar, slanutak, bob

Glavoike, lat. Asteraceae

salata, endivija, radi, artioka

Povrtne kulture koje pripadaju istoj biljnoj porodici ne smiju se uzgajati godinu za godinom jedna za drugom. Na isto mjesto smijete ih posaditi tek nakon 3 do 5 godina.
Tijekom svake vrtlarske sezone bilo bi dobro da zapisujete kako uspijeva pojedina kultura kad ste to posijali, kad je spremno za berbu i sline podatke kako bi pronali najpovoljniji raspored kultura na gredicama.

VRTLARSKI PRIRUNIK

Priprema tla
Kod organskog povrtlarstva tlo se priprema rahljenjem na dubinu 10-20 cm, ime se
zatiuje veina mikroorganizama (posebno gliste) i slojevi tla. Ukoliko se radi o teem tlu ili
koje prije nije sluilo za povrtlarsku proizvodnju, moete iznimno prekopati.
Gredice mogu biti raznih oblika, a poloaj od sjevera prema jugu openito osigurava
najravnomjerniju raspodjelu sunevog svjetla. Izmeu gredica planirajte stazice za prolaz.
Tijekom rasta biljaka, tla:
rahlimo, kako bismo prozraili i sprijeili ishlapljivanje vode i unitili
korov;
prekrivamo ili zastiremo pri emu moemo koristiti ostatke zdravih
biljaka, a s ciljem zadravanja vlage, onemoguavanja rasta korova,
zatite od jakog sunca, vjetra i razarajueg djelovanja kapljica kie;
prema potrebi povremeno dodajemo organska gnojiva.

Sjetva/sadnja
Sijati moete direktno na otvorenom, ili u zatvorenom za uzgoj presadnica koje presaujete na otvorenom.
Biljke za klijanje i rast trebaju vlagu, toplinu i kvalitetnu zemlju, sitne i rahle strukture,
jednakomjerno vlanu i pognojenu.
Nakon to se tlo u oujku dobro osui, moe poeti sjetva na gredicama. Zapamtite staru vrtlarsku mudrost: Dok nam se vrtna zemlja lijepi za izme, ne diramo je.
Izaberite biljke prema osobnim potrebama, uzimajui u obzir kulture koje se meusobno podnose te one kojima odgovara tip tla na kojem ete ih uzgajati. U poecima organskog
vrtlarenja, dok tlo jo oskudijeva humusom i organizmima, gredice treba sijati prema unaprijed utvrenom plodoredu, a kada tlo postane bioloki aktivno, neke se vrste mogu sijati
na istom mjestu i nakon kraeg vremena.
Nakon to ste odluili koje ete biljke uzgajati u svom vrtu i na kojoj povrini, rasporedite
ih na gredicu i oznaena polja.
Vano je pravodobno i pravilno sijati ovisno o zahtjevu sjemena pojede kulture.
Gustoa sjetve ovisi o sijanoj vrsti, a obino se sije gue u redove, a kasnije se biljice
na odgovarajui nain prorjeuju. Gustoe su uglavnom navedene na vreicama sa sjemenjem.
U prilogu ovog prirunika donosimo vam neke osnovne podatke o rokovima
sjetve/sadnje, razmacima izmeu redova, rokovima dozrijevanja i sline korisne
podatke za pojedine vrsta povra, zainskog bilja i cvijea.

VRTLARSKI PRIRUNIK

Sjetva se obavlja im su gredice pripremljene jer ne smiju ostati nezasijane i nezatiene

od sunca. Sjetva u redove (brazde) koje ste oznaili vrpcom, olakat e vam razlikovanje posijanih biljaka od izniklih korova i omoguiti lake unitavanje korova. Nakon sjetve sjeme
trebate pokriti tankim slojem
suhog tla kako bi imalo sve
to mu treba za dobro klijanje
mokro tlo ispod, a suho i toplo iznad, ime se pospjeuje
brzo i ujednaeno klijanje. Redove za sjetvu dobro je posipati malim koliinama treseta
jer se i na taj nain dobro nadzire nicanje sjemena i korova
radi pravodobnog upanja.
Preporuujemo da oznaite
to ste posijali/posadili, naroito vrtlarima poetnicima.
Redoslijed radova:
izgrabljati grubi dio organskog materijala na gredicama, koji tijekom
zime nije do kraja istrunuo, sakupiti ga na manje hrpe i odnijeti na
posebno mjesto za pripremanje komposta;
prorahliti tlo;
privrstiti vrpcu za mjerenje tako da irina gredice bude posvuda
jednaka najbolje oko 1,20 m;
kompost rairiti po gredici u visini 1-2 cm te po njemu posuti prirodno
gnojivo;
gredicu poravnati grabljama;
sa svake strane gredice odstraniti suvinu zemlju.
Nakon sjetve, odnosno sadnje povra tlo izmeu redova treba pokriti tankim slojem organskih otpadaka. Organski materijal kojim su gredice bile pokrivene za vrijeme zime treba
prosijati jer je to budue humusno tlo. Neprestano treba hraniti organizme u tlu budui da
dobrim dijelom o njima ovisi uspjean rast biljaka.
Organski materijal kojim je pokriveno tlo postupno se rastvara i treba ga nadopunjavati novim svjeim materijalom. Kada zasijane biljke izniknu na raspolaganju imamo zeleni
materijal koji se nakon koenja upotrebljava kao dodatak na ranije zapoeto maliranje
gredica.
Najee pogreke pri sjetvi:
sjetva u loe pripremljeno tlo;
preduboka ili preplitka sjetva;
pregusta sjetva;

VRTLARSKI PRIRUNIK

tlo je presuho ili prevlano;

tlo je prehladno;
staro sjeme koje je izgubilo klijavost;
ne smijemo zaboraviti da neke biljke kliju vrlo dugo (npr. mrkva nie tek
nakon mjesec dana).

Sjetva u zatvorenom uzgoj presadnica

Sadnice moete sami uzgojiti u raznim posudama, malim klijalitima ili staklenicima,
ovisno o koliini sjemena. Kao supstrat za sijanje ne koristite obinu vrtnu zemlju, jer ona
esto sadri razne tetnike, uzronike biljnih bolesti i sjeme korova. Najbolje je uzeti prosijani kupovni univerzalni supstrat, a da ne bi bio prehranjiv, pomijeajte ga sa treinom pijeska ili perlita. Sjeme pokrijte slojem debljine priblino veliini sjemena, a jako sitno sjeme
ne pokrivajte, nego samo lagano pritisnite daicom. Vano je da se ne sije pregusto kako bi
biljice imale dovoljno mjesta za razvoj. Povrinu lagano poprskajte vodom. Ovisno o vrsti
koju sijete, potrebno je osigurati vie ili manje topline i svjetlosti za uspjeno klijanje.
Biljice ubrzo zahtijevaju vie prostora pa ih presadite u vee posude.
Presaivanje na otvorenom
Prije presaivanja poeljno je sadnice drati u pokrivenoj hladnoj gredici ili na nekom
zatienom mjestu na otvorenom kako bi se priviknule na vanjske uvjete i uspjenije rasle.
Oekujete li hladni proljetni zrak, mlade biljke moete zatititi tkaninom.

Sjetva zainskog bilja

Trajnice
U zatvorenom ih sijte od travnja do lipnja u posude ili sanduke, a kasnije presadite po
tri sadnice u 8 cm ili 10 cm duboke posude. Kad dosegnu dovoljnu veliinu presadite ih na
otvorenom.
Jednogodinje biljke
Manje osjetljive vrste sijte od oujka do travnja u redove izravno na gredicu. Moete ih i
prije posijati u sanduke i presaditi ih kad je dovoljno toplo.
Biljke osjetljive na hladnou posijte u travnju i svibnju u posude ili u sanduke. Od sredine
svibnja presadite ih na otvorenom, a krajem svibnja moete ih posijati izravno na gredicu.

Sjetva cvijea

Sjetva jednogodinjih biljaka

Jednogodinje biljke uzgajaju se iz sadnica ili se siju izravno na otvorenom.
Vrstama koje se siju u travnju i svibnju direktno na otvoreno ne tete kasni proljetni mrazevi, robusne su i brzo rastu.
Sjetva dvogodinjeg cvijea i trajnica
Dvogodinje biljke moete poeti sijati krajem svibnja pa sve do srpnja. Pikiranjem i pre-

VRTLARSKI PRIRUNIK

saivanjem pospjeit ete rast.

Neke se dvogodinje vrste razmnoavaju same na mjestu gdje su procvale i prosule sjemenke.
Trajnice zahtijevaju najmanje brige. Pojedine vrste se razmnoavaju sjemenom, neke
diobom korijena, podanaka, gomolja ili lukovica. Trajnice posadite na stalno mjesto na kojem e vas svake godine razveseljavati cvatnjom. Nadzemni dijelovi mnogih vrsta u jesen
odumiru, ali u proljee ponovno potjeraju izbojke iz korijena koji prezimljuje u zemlji.
Za raskoniju cvatnju poeljno je svakih 3-5 godina izvaditi korijen, podijeliti ga, razmnoiti i presaditi. Neke vrste teko podnose presaivanje pa ih je bolje uope ne dirati (bour,
srdace...).
Sjetva dvogodinjih biljaka i trajnica ne razlikuje se bitno od sjetve jednogodinjeg cvijea; osnovna razlika je to ne treba voditi rauna o niskim temperaturama i jutarnjim mrazevima, a time ni o tome da li e sjetva biti u zatvorenom ili otvorenom.
Za uspjenu sjetvu pridravajte se uobiajenih preporuka, a nekoliko tjedana nakon sjetve,
kad biljice dosegnu visinu od nekoliko centimetara, presadite ih. Na stalno mjesto ih posadite u jesen ili idue proljee.
Vrstama koje ne vole presaivanje osigurajte dovoljno prostora i posijte ih odmah na stalno mjesto. Ako to nije mogue, posijte po jednu
sjemenku u zasebni tresetni loni te sadnicu
zajedno s loniem ukopajte u zemlju.

Dobri i loi susjedi

Ako u svom vrtu elite uzgojiti mnogo zdravog povra, pokuajte s mijeanim usjevima
razliitih vrsta povra, zaina i cvijea koje se meusobno potiu u rastu i osiguravaju obilan
urod uz dobru iskoristivost gredica. Kombinacija razliitih vrsta spreava napad bolesti i
tetnika te korova budui da su tla cijelu godinu prekrivena.
Dva su pravila za dobrosusjedske odnose na vrtu:
zajedno sijete/sadite samo one vrste koje se meusobno podnose;
svako prazno mjesto na gredici odmah zasijete/zasadite nekom drugom
kompatibilnom biljkom.
Koprivu zasijte uz rubove drugih kultura kako bi stimulirajue djelovala na njihov rast.
Slino djeluje i grah oko celera i krastavca, kamilica oko luka te hren oko krumpira.
Biljke koje tite susjede od napada tetnika imaju neugodan miris, okus ili boju zbog
kojih ih tetnici ne vole ili ih vole pa ih privlae vie nego glavna kultura. Tako se mrkva i luk

VRTLARSKI PRIRUNIK

zajedniki tite od mrkvine i lukove muice, a salata titi rotkvicu od buhaa. Kadulja, timijan i miloduh odbijaju razne vrste gusjenica, grah u patlidanu i kamilica u krumpiru uvaju
od napada krumpirove zlatice, dragoljub titi jabuke od napada lisnih i krvavih ui, a pelin i
metvica tite od mnogih drugih insekata.
Neke biljke odbijaju ivotinje, kao ricinus koji odbija komarce, a razne vrste mljeika i
svjee bazgove granice odbijaju glodavce.
POVRE

DOBRI SUSJEDI

LOI SUSJEDI

BLITVA

grah, kupusnjae, mrkva,

rotkvica, crna rotkva

CELER

grah, krastavci, kamilica, kupusnjae (cvjetaa), korabica,

poriluk, rajica

krumpir, kukuruz, salata

glavatica

CIKLA

grah, kopar, krastavci, enjak,

kupusnjae, korabica, korijandar, kim, lisnata salata, tikvice,
luk

krumpir, kukuruz, poriluk,

pinat

CRNI KORIJEN

korabica, salata glavatica,

poriluk, lisnata salata

ENJAK

jagode, maline, voke, ljiljani,

rue, tulipani, krastavci, mrkva,
cikla, rajice

ENDIVIJA

grah, kupusnjae, Poriluk,

komora

GRAH

ubar, jagode, krastavci,

krumpir, kupusnjae, korabica,
salata glavatica, lisnata salata,
cikla, celer, rajica

graak, komora, enjak,

poriluk, luk

GRAAK

kopar, komora, krastavci,

kupusnjae, korabica, salata
glavatica, kukuruz, mrkva,
rotkvica, tikvice

graak, krumpir, enjak,

poriluk

HREN

krumpir, voke

JAGODE

grah, enja, salata glavatica, poriluk, rotkvica, vlasac,

pinat, luk

grah, graak, kupusnjae

kupusnjae

VRTLARSKI PRIRUNIK

KOMORA

endivija, graak, matovilac,

krastavci, salata glavatica,
salata lisnata, kadulja, radi

kopar, grah, kim, rajica

KORABICA

endivija, graak, matovilac,

krastavci, salata glavatica,
salata lisnata, kadulja, radi

KRASTAVAC

grah, kopar, graak, komora,

kupusnjae, salata glavatica,
korijandar, kim, poriluk, kukuruz, cikla, celer, luk

KRUMPIR

bob, kamilica, dragoljub, kupu- graak, bundeve, cikla, celer,

snjae, korabica, kim, kukuruz, suncokret, rajica
hren, paprena metvica, pinat,
kadifice

KUKURUZ

grah, krastavci, krumpir, salata

glavatica, bundeva, lubenica,
rajica, tikvice

cikla, celer

KUPUSNJAE

grah, krastavci, krumpir, salata

glavatica, bundeva, lubenica,
rajica, tikvice

cikla, celer

SALATA LISNATA I SALATA

KOVRAVA

kopar, komora, kupusnjae,

rotkvica, crna rotkva, cikla

crni korijen, paroge, rajice

SALATA GLAVATICA

grah, kopar, graak, jagode,

perin, celer
komora, krastavci, krasuljica,
kupusnjae, korabica, grbica,
poriluk, kukuruz, mrkva, rotkvica, cikla, crni korijen, paroge,
rajice, radi, luk

LUK

jagode, ubar, kopar, kamilica,

krastavci, salata glavatica, mrkva, cikla, radi, crni korijen

MRKVA

kopar, graak, enjak, poriluk,

blitva, rotkvica, crna rotkva,
rumarin, kadulja, vlasac,
kovrava salata, crni korijen,
rajice, radi, luk

PORILUK

jagode, kamilica, endivija,

kupusnjae, korabica, salata
glavatica, mrkva, crni korijen,
celer, rajice

rotkvica, rajica

grah, graak, kupusnjae

grah, graak, cikla

VRTLARSKI PRIRUNIK

RADI

komora, slata glavatica,

mrkva, grah, rajice

RAJICA

grah, dragoljub, enjak,

kupusnjae, korabica, salata
glavatica, poriluk, kukuruz,
mrkva, perin, salata lisnata,
rotkvice, crna rotkva, cikla,
celer, pinat, radi

graak, komora, krumpir

ROTKVICA I CRNA ROTKVA

grah, graak, dragoljub,

kupusnjae, korabica, salata
glavatica, grbica, blitva, mrkva,
pinat, rajice

krastavci

SUNCOKRET

krastavci

krumpir

PAROGE

krastavci, salata glavatica,

perin, salata lisnata, rajice

enjak, luk

PINAT

jagode, krumpir, kupusnjae,

korabica, rotkvica, crna rotkva,
celer, grah, rajice

TIKVICE

dragoljub, kukuruz, cikla, grah,

luk

Gnojidba
Cilj gnojenja je poboljanje plodnosti tla i ostvarivanje visokih prinosa. Pred kraj zime
ili u rano proljee vrijeme je za osnovnu organsku gnojidbu, ako to ve niste uinili u jesen.
Kako bi se izbjegnuli nepotrebni gubici i zagaenje, to je jedno od naela organske poljoprivrede, potrebno je dodavati optimalne koliine gnojiva. Dodavanjem organske materije
u tlo odrava se aktivnost mikroorganizama, odnosno njegova bioloka plodnost to je i
osnovni cilj organske proizvodnje. Na plodnom tlu bogatom hranjivim tvarima biljke dobivaju dovoljno hrane i zato su jake i zdrave i otpornije na stresove, kao to su nepovoljni
vremenski uvjeti i napadi bolesti i tetnika.
Temeljna naela organske gnojidbe:
moe se dodati previe, ali i premalo;
to je razliitije organsko gnojivo, ugaranje tla je bolje;
teko i lako tlo imaju razliite uvjete gnojidbe,
poeljno je dodavati manje koliine u vie navrata;
svaki vrtlar mora dobro poznavati tlo i potrebu hranjenja mikroorganizama u njemu.

VRTLARSKI PRIRUNIK

U organskoj poljoprivredi postoji vie mjera koje se provode s ciljem zatite od erozije,
ouvanja strukture tla i sl., a koje istovremeno indirektno i gnoje tlo. U te mjere prvenstveno
spadaju zelena gnojidba i maliranje.
Osim navedenih mjera, kao organsko gnojivo moe posluiti stajsko, govedsko, gnojivo
peradi, gnojnica uz poseban nain pripreme, kompost, organsko tvorniko gnojivo.
Zajedniko im je da se svi ti organski sastojci rastvaraju pod utjecajem organizama tla i
transformiraju u razliite organske supstance smee do crne boje, koja se naziva humus, a
jedna je od najvanijih komponenti za zdravo i plodno tlo.
Biljke za zelenu gnojidbu:
leguminoze (lepirnjae), koje obogauju tlo duikom: djetelina, bob,
graak, grah, lea;
krstaice, koje bujno rastu (puno organske mase) i rahle tlo (jak sustav
korijenja): goruica, rotkva, kupusna repica;
kadifica, koja uklanja nematode.
Kad biljke izrastu, pokosite ih i umijeajte natrag u tlo. To moete napraviti bilo kad,
ovisno o tome to ete sijati na odreenoj gredici. Tako unosimo organsku tvar koju za svoje
djelovanje trebaju mikroorganizmi, spreavamo ispiranje hraniva i obogaujemo tlo duikom (simbiotske bakterije leguminoza).
Posebna biljka za zelenu gnojidbu je pinat ije korijenje povoljno djeluje na rast biljaka, a moete ga posijati rasutog po cijelom vrtu i na svaku praznu gredicu. pinat za hranu
reete kad je mlad, a za zdrav vrt reete ga bilo kad i njime prekrijete tlo izmeu biljaka
(maliranje ili nastiranje), a korijenje ostavite u zemlji.
Spomenuto maliranje je prekrivanje tla tankim slojem (0.5-1 cm) od raznih otpadaka
biljnog, ivotinjskog ili mineralnog porijekla. Takav sloj titi tlo od vanjskih nepogoda, a svojim rastvorenim materijalom slui kao hrana organizmima u tlu.
Osim pinata za maliranje koristimo i puno drugih zdravih biljaka, kao to su pokoena
trava, uveli vrtni korov, lie, ljekovite biljke i trave, koprive, zdravo lie rajice, gavez te
slama koja djeluje i kao fizika barijera za pojedine tetoine (puevi i sl.), i mnoge druge.
Kompostiranje je metoda transformacije otpada organskog porijekla u humus i
osim to je kvalitetan dodatak tlima, predstavlja najprihvatljiviji nain uklanjanja
biorazgradivog otpada. Prednost kompostiranja je to se moe obavljati tijekom
cijele godine, odnosno uvijek kada imate
dovoljno materijala.
Kompostiranje ete najjednostavnije
obaviti slaganjem organskog otpada na
kompostnu gomilu u kompostere, ija se
visina kree oko 1 -1,5m.

10

VRTLARSKI PRIRUNIK

Kompostnu hrpu tijekom zime morate tititi (pokrivati) od hladnoe i pretjerane vlage, a
ljeti tititi od isuivanja i redovno vlaiti.
Godinama se kao organsko gnojivo najvie koristio stajski gnoj koji je poput ostalih slinih organskih gnojiva vrlo sloenog kemijskog sastava i iji je blagotvoran i koristan uinak
na poboljanje strukture i plodnosti tla odavno poznat.
Danas na tritu moete pronai suvremena organska
gnojiva u obliku pelete ili u rasutom stanju, praktino pakirana.
Prednost proizvedenih gnojiva prirodnog porijekla je
to su iz njih uklonjeni svi nedostaci stajskog i slinih gnojiva, odnosno imaju stabilni sastav, bogata su organskom i
suhom tvari i hranjivima, termiki obraena pa ne sadre
sjeme korova, gljiva ni patogenih organizama. Organska
tvar im se bre razgrauje pa je uinak njihove primjene
vidljiv u kraem vremenskom periodu. Imaju dugotrajan
uinak sa visokim sastavom mikroelemenata (magnezij,
kalcij, sumpor, bor, bakar, eljezo, mangan, molibden i
cink).
I to je vrlo vano za gradsku poljoprivredu, jednostavno ga je primijeniti i nema neugodan miris, a dobar je izbor
za sve vrste tla!

Biljni pripravci za gnojenje

Jednostavno se pripremaju, a u tu se svrhu najvie koriste kopriva, gavez i mjeavina

razliitih biljaka.
Gavez ( Symphytum officinale)
Priprema ekstrakta: u 10 l vode potopite 1 kg svjeeg gaveza. Nakon nekoliko dana, kada
se prestane pjeniti, razvija se smea boja i jak miris na stajnjak. Prije upotrebe obavezno
razblaite sa vodom u omjeru 1 l ekstrakta na 10 l vode. Obino se primjenjuje jednom
tjedno.
Obogauje tlo eljezom, kalijem, kalcijem, fosforom, magnezijem i vitaminima B skupine.
Kopriva (Urtica dioica)
Ekstrakt koprive se, ovisno o nainu pripreme, moe koristiti kao gnojivo ili insekticid.
Priprema ekstrakta za gnojenje: 1 kg svjee usitnjene koprive potopite u 10 l vode i ostavite na toplom do zavretka procesa vrenja, otprilike 2 do 3 tjedna. Prije upotrebe razblaite
s vodom u omjeru 1:10 ili 1:20, ovisno o gustoi pripravka. Koristi se kao kvalitetno duino
gnojivo te za jaanje vitalnosti, a time i otpornosti svih vrsta povra i cvijea.
Priprema insekticida: 1 kg svjee izrezane koprive potopite u 10 l vode i ostavite 24 sata,
ne dulje jer stajanjem gubi svojstva. Ako nemate svjee, upotrijebite suhu koprivu, na 10 l
vode stavite 100 200 g osuene koprive. Poslije 24 sata tekuinu procijedite i dobro po-

11

VRTLARSKI PRIRUNIK

prskajte biljke sa svih strana. Postupak moete ponoviti za nekoliko dana. Vrlo je uinkovit
kod suzbijanja lisnih ui na povru.
Gnojivo od koprive posebno je uinkovito u kombinaciji s gnojivom od gaveza.
Mjeavina biljaka
Priprema ekstrakta: Pripremate ga u jesen od ostataka neupotrebljenih biljaka uz dodatak koprive i ljuski crnog luka. Usitnjene biljke potopite u posudu s vodom. Pred kraj zime
nerazrijeenim gnojivom (razrijedite ako ste dodali veliku koliinu biljaka) natopite zemljite na kojem planirate uzgajati plodovito povre (rajicu, krastavce, tikvice, grah, graak i
sl.), jagode i rue.
Poljska preslica (Equisetum arvense)
Priprema aja: 1 kg svjee ili 150 g suhe poljske preslice namaite 24 sata u vodi, a zatim pola sata kuhajte na nioj temperaturi. Kada se ohladi procijedite i razrijedite u omjeru
1:5. Sadri metasilicijsku kiselinu (kremena kiselina). Jaa biljke i titi ih od napada biljnih
bolesti.

Zatita biljaka bolesti i tetnici

U organskom vrtlarenju vano je procese uskladiti s prirodom, pratiti zbivanja u tlu i

okolini i prilagoavati im se. Osim toga, za suzbijanje tetnika potrebno je:
obavezno primjenjivati sve preventivne agrotehnike mjere;
pratiti pojavu tetnika;
primjenjivati mehanike mjere suzbijanja i
kao krajnju metodu primjenjivati dozvoljene biopesticide.

Unato pridravanju svih uputa, moe doi do pojave bolesti i napada tetnika. Proizvodnja povra ovisi i o pravilnom odabiru sorte u odnosu na klimatske uvjete, svojstvima
tla, ispravnoj gnojidbi, obradi i njezi biljaka te uspjenoj zatiti od tetnika.
Praenje pojave tetnika se najlake obavlja pomou obojenih ljepljivih ploa razliitih
boja, posuda koje se plitko ukopavaju u tlo i pune vodom sa deterdentom u kome se insekti utope, klopki za glodavce i slino.
Upotreba certificiranog sjemena osigurava zdrav sjemenski i sadni materijal, odnosno
spreava unoenje novih patogena na proizvodne parcele. Sjeme za organsku proizvodnju
mora biti i certificirano kao organsko.
Kada ustanovite da preventivne mjere nisu bile dovoljno uinkovite i da mehanikim i
fizikim mjerama suzbijanja ne moete odravati brojnost tetnika ispod ekonomskog praga tetnosti, moete primijeniti biopesticid.
U organskoj je poljoprivredi zabranjena primjena klasinih kemijskih sredstava za zatitu bilja. Primjenjuju se sve druge raspoloive metode: mehanike, fizikalne, bioloke. Takav
oblik zatite zahtijeva vie truda i znanja, mehanikog i ljudskog rada, praenje pojave tetnika, poznavanje biologije i ekologije tetnika te praenje njihova kretanja i razmnoavanja.
Potrebno je pravodobno i pravilno izabrati i primijeniti najuinkovitije metode protiv
pojedinih tetnih vrsta.

12

VRTLARSKI PRIRUNIK

Zatitne mjere dijelimo na:

preventivne (spreavanje) i
kurativne (suzbijanje).
Preventivne mjere zapoinju izborom zdravog sjemena ili sadnica, otpornih sorti, plodoredom, a na oranici nakon skidanja pretkulture i zaoravanjem, ime se suzbija i znatna
koliina korova. Pravilnom obradom, pripremom, njegom i gnojidbom zemljita stvaraju
se optimalni uvjeti za nicanje i rast biljaka, ime im se poveava otpornost i tolerancija na
nepovoljne klimatske i bioloke utjecaje koje je tada lake kontrolirati doputenim mjerama zatite. Dobro organiziranim plodoredom mogue je izbjei oko 70% problema sa
bolestima i tetnicima.
U organskom su uzgoju za prskanje doputeni biopesticidi dobiveni ekstrakcijom neotrovnog, uglavnom ljekovitog i zainskog bilja, kao to su kopriva (priprema ekstrakta-insekticida opisana u odlomku o gnojivima), rumarin, preslica, kamilica, pelin, luk, paprika
i druge. Ekstrakte ovih biljaka jednostavno moete pripremiti i na samom gospodarstvu.
Nisu toksini i njima moete tretirati biljke u bilo kojoj fazi rasta i razvitka.
Razlikujemo i biopesticide dobivene ekstrakcijom otrovnih biljaka, od kojih su najpoznatije duhan i buha.
Na tritu postoje i komercijalni preparati na bazi ove skupine botanikih pesticida.
Suzbijanje korova bez herbicida uspjeno se obavlja mehaniki, i to oranjem, drljanjem,
kultiviranjem i konjom.
Korisne biljke na vrtu:
enjak djeluje bakteristatino i fungicidno te tjera mieve: neka raste
na cijelom vrtu, ak uz cvijee, osim u blizini graha, graka i kupusa;
bosiljak ugodno utjee na zdravlje povrtnica na cijelom vrtu;
timijan tjera pueve i ui na cijelom vrtu;
lavanda tjera mrave i ui na cijelom vrtu;
luk vlasac spreava pojavu pepelnice na cijelom vrtu;
pinat: korijen odgovara tlu, miris tjera tetoine i buhe. potie rast
svih povrtnica na cijelom vrtu;
kopar utjee na bolji rast sjemenki na cijelom vrtu;
boraina titi kupusnjae i tjera pueve na cijelom vrtu;
protiv voluhara: enjak, carski tulipan, bob, mljeika;
neka na cijelom vrtu obvezno rastu: kadifica, neven i dragoljub koji
tjeraju ui;
salata najbolje popunjava prazna mjesta na vrtu;
Krumpir:
priprema aja: nezasoljenu vodu u kojoj se kuhao krumpir moete
upotrijebiti kao sredstvo protiv lisnih uiju, posebice na ruama;
Rajica:
priprema uvarka: postrane izbojke (zaperke) nakon otkidanja istucite,

13

VRTLARSKI PRIRUNIK

npr. batiem za meso i ostavite da se 2 tjedna namau u 2 litre vode, a

zatim procijedite te koristite protiv leptira i gusjenica, a svakodnevnim
prskanjem kao zatitu za kupusnjae od brojnih tetnika;
enjak:
priprema aja: 70 grama isjeckanog enjaka prelijte 1 litrom kipue
vode i nakon to se ohladi procijedite, razrijeeni aj u omjeru 1:7
koristite protiv nametnika na jagodiastom vou, a nerazrijeenim
zatitite biljke od gljivinih bolesti.

Vrt uzgojen prema organskim naelima rezultira skladom izmeu ovjeka, biljaka i ivotinja. U tako uspostavljenoj ravnotei priroda moe sama puno toga
odraditi umjesto vas, a to je upravo ono emu se tei u takvom nainu vrtlarenja.
Mi smo vam dali neka pisana pravila, a na vama je da u vlastiti vrt unesete ljubavi, panje i truda kako bi ubrali nagradu za uloeno.
Vrtlarenje se nametnulo kao novi trend i bijeg od svakodnevnog stresa i uurbanog tempa ivota. Osim uzgoja vlastite hrane u skladu s ekolokim pristupom, omoguava kretanje i boravak u prirodi i prijateljska druenja. Gradski
vrtovi se nude kao rjeenje da u neposrednoj blizini stvorite vlastitu oazu i prirodu dovedete k sebi!

14

VRTLARSKI PRIRUNIK

PRILOG
SJETVENI KALENDAR POVRA

Svjee, zdravo i ukusno povre iz domaeg vrta

Vrsta
POVRA

Vrijeme
sjetve

Vrijeme
presaivanja

Vrijeme
branja
uroda

Prosjeno
vrijeme
klijanja
(broj dana)

Razmak
meu
nasadima
(cm)

Blitva

VIII.-X.

X. - III.

4-14

30 x 40

Bob

III.-IV.

VII.-VIII.

414

12 x 40

Brokula

III.-VII.

IV.-VII.

VI.-IX.

510

4060 x 6075

Kelj pupar

III.-V.

IV.-VI.

IX.-III.

510

50 x 70

Tikvice

V.

V.

VII.-X.

48

90120 x
90120

Tikve

V.

V.

VIII.-X.

48

120 x 250

Cvjetaa

I.-VII.

III.-VIII.

V.-X.

510

50 x 60

Luk

III.-V.

IV.-V.

VIII.-IX.

612

10 x 35

VII.

VII.

VIII.-XII.

514

30 x 50

Endivija
Niski grah

IV.-VII.

VI.-VIII.

59

10 x 50

Visoki grah

V.-VI.

VIII.-X.

59

50 x 90

Graak

III.-VII.

V.-X.

58

5 x 3040

Patlidan

III.-IV.

V.

VII.-X.

714

50 x 80

Kineski kupus

VII.

VII.-VIII.

VIII.-X.

510

40 x 50

Koraba

VII.

IX.-X.

514

30 x 40

IV.-X.

510

25 x 30

VI.-IX.

715

25 x 50

Korabica

II.-VII.

Mrkva

III.-VII.

Krastavci

IV.-V.

V.

VII.-X.

48

3045 x
120160

Lubenica

IV.-V.

V.

VIII.-IX.

514

60 x 100

IV.-VIII.

15

VRTLARSKI PRIRUNIK

Dinja
Matovilac

IV.-V.

V.

VIII.-IX.

VIII.-IX.

48

90 x 150200

X.-III.

728

10 x 15

Kelj

II.-VI.

III.-VI.

VI.-XII.

510

45 x 50

Paprika

II.-IV.

V.

VII.-X.

1021

40 x 75

Rajica

II.-IV.

V.

VII.-X.

514

5070 x 120

Perin

III.-IX.

IV.-IX.

V.-XI.

1028

5 x 15

Poriluk

III.-VI.

IV.-VI.

VIII.-XII.

614

15 x 40

Radi

IV.-VII.

VII.

VI.-IV.

514

20 x 40

Cikla

III.-VII.

VII.-X.

414

15 x 40

Rotkvica

II.-VII.

IV.-X.

410

10 x 20

VII.

IX.-XI.

57

22 x 40

IV.-V.

VIII.-IX.

47

30 x 80

V.-VII.

47

25 x 30

X.-IV.

721

10 x 20

Repa
Kukuruz
eerac
Salata

II.-VI., VIII.-IX.

pinat

VIII.-IX.

IV.-VII., IX.

Celer
korjena

III.-V.

IV.-VI.

IX.-XI.

1021

40 x 40

Kupus

III.-VII.

IV.-VIII.

V.-XI.

510

60 x 70

16

IV.-V.

III.-IV.

{ Lijepi deko

(Dahlia
pinnata mignon)

{ Dalija

{ Cinija
(Zinnia sp.)

IV.-V.

IV.-V.

IV.

{ Astra
(Callistephus
chinensis)

III.-IV.

III.-IV.

III.

{ Agerat
(Ageratum
mexicanum)

(Impatiens
balsamina)

Vrijeme
presaivanja

Vrijeme
sjetve
u zatvorenom

Vrsta
CVIJEA

IV.-V.

V.

V.

IV.-V.

V.

Vrijeme
sjetve na
otvorenom

VI.-X.

VII.-X.

VI.-IX.

VII.-X.

IV.-X.

Vrijeme
cvjetanja

{ jednogodinje {{ dvogodinje {{{ trajnice

areno cvijee domaeg vrta

SJETVENI KALENDAR CVIJEA

720

510

1520

714

1014

Prosjeno
vrijeme
klijanja
(dana)

3040

50

50

2560

30-40

Visina
cvijeta
(cm)

za ukrasne posude,
obrube, za rez;
najbolje raste u
skupini

za ukraavanje
gredica, za rez

za gredice, obrube,
ukrasne posude

za ukraavanje
gredica, za obrube,
za rez

za gredice, obrube,
ukrasne posude

Upotreba

sunani poloaj;
oblikuje gomolj

sunani poloaj,
topla, ocjedita i ne
previe pognojena
tla

sunani poloaj,
vlana tla

sunani poloaj;
svake godine
sadimo na drugu
gredicu

sunani poloaj;
kada ocvate
poreemo da
ponovno procvjeta

Razno

VRTLARSKI PRIRUNIK

17

18

(Trapaeolum
majus)

{ Dragoljub

mak
(Eschscoltzia
californica)

{ Kalifornijski

{ Snjeak
(Iberis umbellata)

(Lathyrus
odoratus)

{ Grahorica

(Godetia
grandiflora)

{ Godecija

(Centaurea
imperialis)

{ Razliak

(Gaillardia
aristata)

{ Gailardija

(Phlox
drummondii)

{ Plamenac

III.-IV.

III.-IV.

III.-IV.

III.-IV.

IV.-V.

IV.-V.

IV.-V.

IV.-V.

VII.-X.

VII.-X.

IV.-V.

IV.-V.

VI.-VII.

VII.-X.

VII.-X.

VI.-X.

VII.-X.

IV.-V.

IV.-V.

IV.-V.

IV.-V.

V.-VI.

IV.-V.

1420

814

714

1416

714

1420

1420

1020

300

40

30

200

5070

60

70

50

penjaica, za
ukraavanje
gredica, ograda i
pergola, za rez

za gredice i obrube

za obrube, za rez

penjaica; takoer
za rez

za ukraavanje
gredica, obruba, za
rez (buketi kratkih
stabljika)

za obrube, za rez

za rez i ukraavanje
gredica

za gredice, obrube,
ukrasne posude u
skupinama

sunani poloaj
(u sjeni skromno
cvjeta); ocjedita
i ne previe
pognojena tla;
jestiva biljka

sunani poloaj,
cvjetovi su
otvoreni samo
kada sije sunce;
lagana tla

sunani poloaj

obogauje tla
duikom

sunani poloaj,
ne preteka tla

sunce

sunani poloaj

sunani poloaj,
propusna, ne
svjee pognojena
tla, vrlo arenih
boja

VRTLARSKI PRIRUNIK

(Lobelia
erinus)

{ Lobelija

(Agastache
mexicanum)

{ Agastake

(Matthiola
incana)

{ Ljetni eboj

(Ipomea
purpurea)

{ Lijepi slak

(Coreopsis
tinctoria)

{ Carsko oko

(Lavatera
trimestris)

{ Lavatera

(Ipomoea
quamoclit)

{ Ciparska loza

(Dianthus
chinensis)

{ Karanfili

II.-IV.

III.

III.-IV.

III.-IV.

III.-IV.

III.-V.

IV.-V.

IV.-V.

IV.-V.

IV.-V.

V.

IV.-V.

IV.-V.

IV.-V.

IV.-V.

V.

IV.-V.

VI.-X.

VI.-X.

VII.-X.

VII.-X.

VII.-X.

VII.-X.

VII.-X.

VII.-X.

20 na
svjetlosti

2024

714

1020

12-14

1020

20-22

7-14

20

45

do 100

300

do 100

70

300

40

za gredice, obrube,
ukrasne posude

za gredice i za rez

za gredice i za rez

penjaica

ljetni cvijet za
ukraavanje
gredica i za rez

bogatih cvjetova
za ukraavanje
gredica, za rez

penjaica; takoer
za ukrasne posude

sije se u
skupinama na
gredice, obrube,
ukrasne posude,
za rez

sunani poloaj i
polusjena, lagano
pada; kada ocvate
poreemo da
ponovno procvjeta

trajnica u toplijim
krajevima;
ljekovita biljka

sunani poloaj

sunani poloaj

sunani poloaj

sunani poloaj

sunani poloaj

sunani poloaj

VRTLARSKI PRIRUNIK

19

20

(Cineraria
maritima)

{ Cineraria

{ lajer
(Gypsophila
elegans)

IV.-V.

VI.-X.

(Convolvulus
tricolor)

IV.-V.

VI.-X.

{ Ukrasni slak

IV.-V.

VI.-X.

IV.-V.

IV.-V.

VI.-IX.

VI.-IX.

IV.-VII.

III.

III.-IV.

III.-IV.

III.-IV.

{ Ukrasna
facelija (Phacelia
campanularia)

(Calendula
officinalis)

{ Vrtni neven

(Satice
sinuatum)

{ Statika

(Cosmos
bipinatus)

{ Kozmeja

7-14

10-14

10-14

15-21

10-14

714

8-14 cm

20

50-70

20-30

5060

60-80

do 150

za gredice i
obrube, ukrasne
posude i visee
koare

za rez

penjaica

za ukraavanje
gredica i ukrasnih
lonaca

sadi se u
skupinama, na
gredice, ukrasne
posude, obrube,
za rez

za suho cvijee

visoki cvijet za
ukraavanje
gredica,
oblikovanje ivica,
za rez

ima svjetlucavo
srebrne listove;
prenosi suu

sunani poloaj;
sadimo u veim
terminima

sunani poloaj,
vapnena tla;
cvjetovi se
zatvaraju kada
pada kia i uveer

poboljava
svojstva tla

sunani poloaj

sunani poloaj,
ocjedita, lagana tla

sunani poloaj;
raste na svakom
tlu; redovito
odstranjujemo
uvenule cvjetove

VRTLARSKI PRIRUNIK

{ Karanfil
(Dianthus car.
chabaud)

cvijet
(Helichrysum
monstrosum)

{ Slamnati

(Helianthus
annuus)

{ Suncokret

(Salvia sp.)

{ Kadulja

(Salpiglosis
sinuata)

{ Salpiglosa

III.-IV.

III.

II.-IV.

III.-IV.

IV.-V.

V.

III.-V.

IV.-V.

V.

III.

{ uti helenijum

(Helenium
amarum)

III.-VI.

II.-IV.

{ Petunija
(Petunia hybrida)

IV.-V.

V.

IV.-V.

IV.-V.

IV.-V.

IV.-V.

V.

VII.-X.

VII.-X.

VII.-X.

VII.-IX.

VI.-IX.

VI.-X.

7-14

10-15

8-10

10-20 cm

10-20

7-15

7-14

50

70

60-200

45

50-80

50

30-50

za rez

za suhe bukete

za vrt i za rez, niski

za ukrasne posude

u skupini za
gredice, vee
povrine

za gredice, obrube
i za rez

za obrube, za
ukraavanje
gredica, za ukrasne
posude

za ukraavanje
gredica, obruba i
ukrasnih posuda u
skupinama

mirisni cvjetovi;
sunani poloaj

sunani poloaj

sunani poloaj,
brzo raste

sunce

sunani poloaj,
vapnena, ne
svjee pognojena
i ocjedita
tla, cvjetovi
neuobiajenih
nijansi

oblikuje prekrasni
kompaktni grmi;
neprestano cvijeta

sunani poloaj

VRTLARSKI PRIRUNIK

21

22

{ Kadifica ili
tagetes (Tagetes
sp.)

zijevalica
(Antirrhinum
majus)

{ Velika

{ Djevojka u
zelenom (Nigella
damascena)

(Impatiens
walleriana)

{ Vodenika

III.-IV.

III.

III.-IV.

IV.-V.

III.-IV.

IV.-V.

IV.-V.

III.-IV.

{ Ljetna
krizantema
(Chrysanthemum
carinatum)

{ Nourak
(Mirabilis jalapa)

IV.-V.

III.-IV.

{ Prkos
(Portulaca
grandiflora)

III.-V.

IV.-V.

III.-V.

VII.-X.

IV.-V.

VII.-X.

VI.-X.

VII.-X.

VI.-X.

VII.-X.

VII.-X.

IV.-V.

IV.-V.

7-14

10-20 cm

14-20

14-20 na
svjetlosti

7-14

8-20

7-14

30-80

50

50

30

60

60

15

za ukraavanje
gredica, obruba,
za rez

za ukraavanje
gredica, za rez

za rez, za suho
cvijee, za
ukraavanje
gredica

sije se u
skupinama, na
gredice, ukrasne
posude, obrube

za ukraavanje
gredica

za ukraavanje
gredica i za rez

za obrube, gredice,
za kamenite
stijene, uz suhe
zidove

sunani poloaj,
zdrava biljka za vrt

sunani poloaj i
polusjena

sjena i polusjena

polusjena, sjena;
ako previe
gnojimo duikom
slabo cvjeta

sunani
poloaj, cvjetovi
intenzivnog
mirisa otvaraju
se poslijepodne
i otvoreni su do
jutra

brzog rasta;
sunani poloaj

sunani poloaj i
pjeskovita tla

VRTLARSKI PRIRUNIK

Zlatni eboj
(Cheiranthus
cheiri)

{{{

{{{ Vuika
(Lupinus polyllus)

V.-VII.

VI.-VIII.

VI.-VIII.

V.-VII.

{{ Vrtni

zvoni
(Campanula
medium)

V.-VII.

I.-XII.

IV.-VII.

VI.-VII.

{{ Turski
karanfil (Dianthus
barbatus)

(Myosotis
alpestris)

{{ Potonica

(Viola sp.)

{{ Mauhica

V.-VII.

VII.-IX.

V.-VII.

V.-VII.

VI.-VII.

VI.-VII.

V.-VI.

VII.

V.-VI.

VI.-VII.

V.-VI.

IV.-VI., X.

8-14

14-20

14-20

7-14

14-20

14-20

50-60

80

80

50-60

30

20

za ukraavanje
gredica, za rez

za ukraavanje
gredica, za rez

za obrube, za rez

za gredice, obrube,
za rez

za ukraavanje
gredica i za rez

za ukraavanje
gredica, obruba,
ukrasnih posuda u
skupinama

dvogodinja biljka
ili trajnica; sunani
poloaj i polusjena

trajnica, sunani
poloaj, vapnena
tla

sunani poloaj i
polusjena

sunani poloaj

dvogodinja biljka;
sunani poloaj

dvogodinja biljka,
dobro prezimi,
sunani poloaj i
polusjena

VRTLARSKI PRIRUNIK

23

24
14

16

25

14

Boraina
(Borago officinalis)

Anis
(Pimpinella anisum)

Kamilica
(Matricaria chamomila)

Vrijeme
klijanja
(dani)

Bosiljak
(Ocimum basilicum)

Jednogodinje

Vrsta aromatinog bilja

sijemo direktno, od
travnja do lipnja

uzgajamo sadnice ili

sijemo direktno na
otvorenom u svibnju

sijemo direktno na
otvorenom, od oujka do
svibnja

uzgajamo sadnice
ili sijemo direktno
na otvorenom;
nakon zadnjeg
mraza presadimo na
otvorenom, na toplom
mjestu zatienog od
vjetra

Sjetva/Uzgoj sadnica vrijeme sjetve na

otvorenom i vrijeme
presaivanja sadnica
na otvorenom

Zdravo zainsko i aromatino bilje iz domaeg vrta

Urod

koristimo osuene
cvjetove

suhe sjemenke
istresemo sa titca

trgamo mlade
listove i vrhove

beremo cijelu biljku

ili bone izdanke
prije cvjetanja

SJETVENI KALENDAR ZAINSKOG I AROMATINOG BILJA

za aj: ublaava
upale, greve i
dezinficira

koristimo za peciva,
kruh, likere

barunasti listii za
salate, mesna jela i u
hladna pia

svjei ili osueni na

salatu, ribu, meso i
rajice

Uporaba

poboljava okus
kupusa, poriluka,
celera i krumpira,
stoga neka raste u
njihovoj blizini

privlai pele

dobro utjee na
zdravstveno stanje
svih povrtnica

Korisna svojstva
u vrtu

VRTLARSKI PRIRUNIK

15

20

21

Ljuti feferoni, sorte Otri

zeleni i Otri uti
(Capsicum annuum)

Perin (Petroselinum crispum)

ubar
(Satureja hortensis)

Vrtna kresa
(Lepidium sativum)

Luk vlasac
(Allium shoenoprasum)
25

14

Mauran
(Origanum majorana)

Trajnice

21

Kopar
(Anethum graveolens)

uzgajamo sadnice ili

sijemo direktno na
otvorenom, od oujka

tijekom cijele godine

sijemo u teglama;
od proljea do jeseni
sijemo na otvorenom, u
djelominoj sjenovitoj
gredici

sijemo na otvorenom, od
travnja do lipnja

sijemo direktno na
otvorenom, od oujka
nadalje

uzgajamo sadnice
i presaujemo na
otvorenom u svibnju

sijemo direktno na
otvorenom, sredinom
svibnja

sijemo direktno na
otvorenom, od travnja
do lipnja

reemo listie prije i

poslije cvjetanja

upotrebljavamo
mlade klice ili cijele
biljke

beremo cijelu
biljku prije samog
cvjetanja

stabljike s listovima i
s korijenom

plodovi

beremo mlade
listove ili cijelu
biljku prije samog
cvjetanja

trgamo mlade
listove ili cijelu biljku

za salate, juhe, pizze,

jela s jajima

bogata C-vitaminom:
za salate, namaz na
kruh, uz maslac ili
skutu

za salate, jela od
mesa i graha, juhe

svjei ili osueni za

juhe, umake, salate,
td.; ljekovit

kao dodatak
razliitim jelima ili za
konzerviranje

za juhe, umake,
meso, krumpir i
mahunarke

za salate; sjemenke
dodajemo
ukiseljenim
krastavcima

cvjetovi su
dekorativni

posaditi u blizini
graha i boba;
mirisom tjera ui
i poboljava okus
povra

povoljno utjee na
nicanje sjemenki
mrkve, krastavca,
cikle, salate; samog
sebe ne podnosi pa
ga rastresemo po
cijelom vrtu (inae se
sam zasije)

VRTLARSKI PRIRUNIK

25

26
sijemo direktno na
otvorenom, krajem
travnja; nije previe
osjetljiv na mraz

14

10

Origano
(Origanum vulgarum)

Estragon
(Artemisia dracunculus)

sijemo tijekom oujka i

travnja

uzgajamo sadnice

Metvica
(Mentha piperita)

tijekom veljae i oujka

sadimo u tegle ili u
svibnju na otvorenom, na
sunanom i zatienom
mjestu

Matinjak
(Melissa officinalis)
21

uzgajamo sadnice ili

sijemo direktno na
otvorenom, tijekom
jeseni ili proljea

Ljupac
(Levisticum officinale)

sijemo direktno na
otvorenom, oujak i
travanj

Kim ili kumin

(Carum carvi)
21

uzgajamo sadnice ili

sijemo direktno na
otvorenom, tijekom
proljea i jeseni

Izop
(Hysoppus officinalis)

dodajemo ga
salatama, ribama,
piletini, juhama,
octu, umacima;
ljekovit

trgamo mlade listie

i vrhove prije samog
cvjetanja; lijepa
ukrasna trajnica

koristimo svjee
listove ili cijelu
biljku prije samog
cvjetanja

listovi prije samog

cvjetanja

koristimo svjee
listove, od druge
godine nadalje
koristimo i korijen

sjeme u drugoj
godini rasta

koristimo mlade
listove i vrhove;
lijepa ukrasna biljka

za juhe, umake

ljekovit aj

pae u salatama, uz
ribu, jela od divljai
i piletine, biljne
umake; dobar aj

svjee ili osueno za

variva, mesna jela i
umake

uz kupus, ciklu,
krumpir, razne juhe
i meso; poboljava
probavu

za jela s povrem i
likere

poboljava okus
cikle, krastavaca,
zelja i krumpira,
neka raste u njihovoj
blizini

privlai pele

VRTLARSKI PRIRUNIK

21

Timijan
(Thymus officinalis)

sijemo direktno na
otvorenom, tijekom
proljea ili jeseni
uzgajamo sadnice
direktno na otvorenom

Ruta
(Ruta graveolens)

Kadulja
(Salvia officinalis)
21

uzgajamo sadnice na
20-25C ili pak sijemo
direktno na otvorenom,
svibanj

21

Lavanda
(Lavendula angustifolia)

uzgajamo sadnice ili

sijemo direktno na
otvorenom

uzgajamo sadnice

Rumarin
(Rosmarinus officinalis)

trgamo listie i
vrhove prije samog
cvjetanja

koristimo mlade
listove; glavna
etva prije samog
cvjetanja

upotrebljavamo
mlade svjee ili
osuene listie
i vrhove; lijepa
ukrasna trajnica

koristimo mlade
biljice; prekrasni
ukrasni grmi

trgamo listie prije i

nakon cvjetanja

aj, zain za mesna

jela i tjestenine;
lijepa ukrasna biljka

za juhe, umake,
salate i ribe

na salate, pizze,
tjesteninu i peenja,
u umake; aj protiv
kalja

zain za mesna i
riblja jela; ljekovito
bilje, tjera moljce

za mesna jela i
ajeve, dodatak
kupkama; lijepa
ukrasna biljka

tjera leptire
kupusare, pueve
i mrkvine muhe,
pa neka raste po
cijelom povrtnjaku

tjera pueve i ui,

stoga neka raste po
cijelom vrtu

tjera mrave i ui;

najljepe raste u
blizini rua

VRTLARSKI PRIRUNIK

27

IZVOR
www.sjemenarna.hr
http://www.fao.org/docrep/015/an443sr/an443sr00.pdf
http://staravrtlarica.blogspot.com/
http://www.naturala.hr/
PRIPREMILE:
Biserka Petoi, dipl.ing.agr.
Bernarda Boikovi Krikovi, dipl.ing.agr.
Branka Mrakui, dipl.ing.agr.