Elementarna nepogoda smatra se iznenadna velika nesrea koja prekida normalno odvijanje ivota,

uzrokuje rtve, tetu veeg opsega na imovini i/ili njen gubitak, te tetu na infrastrukturi i/ili okoliu, u mjeri
koja prelazi normalnu sposobnost zajednice da ih sama otkloni bez pomoi. Elementarnu nepogodu
uzrokuju prirodni, tehniki, tehnoloki ili bioloki dogaaji.

Vrste elementarnih nepogoda

Potres

Olujni i orkanski vjetar

Poar

Poplava

Sua

Tua

Mraz

Snijeg, snijeni nanos, lavina

Led na vodotoku

Odron zemljita

Epidemija

Biljna bolest

Zagaenost zemljita

Zagaenost vode

Zagaenost zraka

Potres je endogeni proces do kojeg dolazi uslijed pomicanja tektonskih ploa a posljedica je
podrhtavanje Zemljine kore zbog oslobaanja velike koliine energije.
Jaina potresa ovisi o vie imbenika kao to su koliina osloboene energije, dubina hipocentra,
udaljenosti epicentra i grai Zemljine kore. Njegov uinak moe se iskazati pomou Mercalli-CancaniSiebergove ljestvice koja ima 12 stupnjeva, a temelji se na razornosti i posljedicama potresa.

Postoji i Richterova ljestvica koja ima magnitudu od 0 do 9 i temelji se na mjerenju energije koja je
osloboena prilikom potresa. Znanost koja se bavi potresima naziva se seizmologija, no unato njenom
napretku i novim saznanjima, teko je predvidjeti pojavu potresa i njegove posljedice.
Sprava koja se koristi za mjerenje i biljeenje potresa naziva se seizmograf, a zapis koji ostaje je
seizmogram. Kao vrste potresa treba navesti tektonske (90% sluajeva) do kojih dolazi tektonskim
gibanjem. Takvi su potresi najjai i zahvaaju vea podruja.
Zone tektonskih potresa vezane su uz gibanja litosfernih ploa i do njih dolazi zbog irenja morskog
dna ili subdukcije.
Tako imamo jo i vulkanske potrese (7% sluajeva) koji prate erupcije vulkana i manjeg su dometa.
Najslabiji i najmanjeg su dometa uruni potresi (3% sluajeva) koji nastaju uruavanjem materijala koji
nadsvouje podzemne upljine ili odronom kamenja i klizanjem terena.
Potres nastaje u unutranjosti Zemlje, to mjesto nazivamo arite ili hipocentar. Mjesto na povrini Zemlje
gdje se potres najjae osjetio zove se epicentar. Hipocentar moe biti plitak, do dubine od 70 km ispod
povrine Zemlje, najee u zonama razmicaja litosfernih ploa. Hipocentri mogu jo biti i srednje dubine
(70 do 300 ispod povrine) te duboki (300 do 730 km ispod povrine Zemlje), a oni su najee u zonama
subdukcije.
Potres se iri u valovima, a linije kojima na karti spajamo mjesta jednake jaine potresa nazivamo
izoseiste.
Prema nainu i brzini irenja, potresi mogu biti s longitudalnim ili primarnim, te sekundarnim ili
transverzalnim valovima. Longitudinalni su najbri i titraju u smjeru irenja, dok transverzalni izazivaju
okomito titranje estica i ire se samo kroz vrstu grau. Povrinski valovi uzrokuju kruno i vodoravno
titranje te mogu imati najjai uinak (ovisno o geolokoj grai terena).
Potresi s epicentrom na dnu mora mogu izazvati valove kao to su cunamiji koji mogu dosegnuti visinu i
do 30 m (tsunami koji je pogodio otok Sumatru u Indoneziji).
Procjenjuje se da godinje ima oko 900.000 potresa magnitude do 2,5 (po Richteru) a oni jai su rjetkiji i
pojavljuju se svakih 5 do 10 godina.
Zemlje u kojima se dogaa najvie potresa su ile i Japan te Indonezija. Najizrazitija seizmika zona je
u Pacifikom vatrenom krugu (53% svih potresa) i u mediteransko-alpsko-himalajskom podruju (41%).
Mirna ili aseizmika podruja su u zonama starih planina i masa (Kanadski tit,Ruska ploa).

Kronologija najjaih potresa

2005. - 27. svibnja - Potres koji je pogodio indonezijski otok Javu i stari kraljevski grad
Yogyakartu. Prema dojavi amerike seizmoloke slube, epicentar potresa jakosti 6,2 stupnja
Richterove ljestvice bio je 37 km jugozapadno od grada Yogyakarta u Indijskom oceanu. Prema prvim
pocjenama poginulo je vie od 5800 ljudi, a preko 20 000 njih je ozlijeeno. Nakon potresa pojaala
se i aktivnost vulkana Merapi.

2005. - Potres u Kamiru u kojem je poginulo 90 000 a ozlijeeno 110.000 ljudi.

2004. - Potres u Indijskom oceanu jedan od najjaih potresa ikad zabiljeenih s jainom od 9
stupnjeva po Richteru s epicentrom na obali Indonezijskog otoka Sumatre koji je pokrenuo
velik cunami koji je odnio 300.000 ivota.

1976. - Potres Tangshan, najdestruktivniji potres modernih vremena, procjenjuje se da je u njemu

stradalo oko 245.000 ljudi.

1556. - Potres Shaanxi, najsmrtonosniji potres u povijesti ovjeanstva za koji se procjenjuje da

je odnio 830.000 ljudskih ivota u Kini.

Poar je nekontrolirano gorenje koje nanosi materijalnu tetu ili ugroava ljudske ivote.
S obzirom na rairenost iskoritavanja vatre, opasnost od poara postoji unato mjerama opreza i poari
su esta pojava. Poar se pojavljuje i razvija pod razliitim okolnostima.

Klasifikacija poara [uredi]

Moe se izvriti na nekoliko naina. S gledita vatrogasnih intervencija poare moemo podjeliti po
fazama razvoja, po obujmu i veliini, po mjestu gdje se razvijaju, po vrsti gorive stvari.
Faze poara: poetna, razbuktala i faza ivog zgarita
Obujam poara: mali, srednji, veliki i katastrofalni
U malom poaru zahvaena je manja koliina gorive tvari. Moe se ugasiti lako. U srednjem poaru gori
jedna prostorija neke zgrade ili vie njih, a u velikom cijela zgrada, tvornica ili velika povrina
Poari prema vrsti gorive tvari:
1. Poari klase A su poari krutih tvari poput papira, ugljena, drva i slino. Za gaenje se koriste
sredstva poput vode, pijeska, odreenih vrsti praha, pjene i haloni.
2. Poari klase B su poari zapaljivih tekuina - npr. zapaljiva ulja i slino. Gasimo ih pomou pjene,
praha, halona, ugljinog dioksida ili rasprene vode.
3. Poari klase C su poari zapaljivih plinova. Gase se pomou praha i halona.
4. Poari klase D su specijalni poari koji se teko gase, npr. poari lakih metala i sredstava koja su
samozapaljiva i sl. Za njihovo gaenje nisu dovoljni obini vatrogasni aparati ve se koriste
posebni aparati sa specijalnim prahom ili suhi pijesak.
Kako bi se smanjio rizik od poara ugrauju se automatizirani sustavi za dojavu i samostalno gaenje
poara. Kod javnih institucija, zgrada, ureda i svih ostalih pravnih subjekata Zakonom o zatiti od poara
propisana je obveza provoenja mjera zatite od poara.
Poplava je pojava neuobiajeno velike koliine vode na odreenom mjestu zbog djelovanja prirodnih sila
(velika koliina oborina) ili drugih uzroka kao to su proputanje brana, ratna razaranja i sl.
Prema uzrocima nastanka poplave se mogu podijeliti na:

poplave nastale zbog jakih oborina,

poplave nastale zbog nagomilavanja leda u vodotocima,

poplave nastale zbog klizanja tla ili potresa,

poplave nastale zbog ruenja brane ili ratnih razaranja.

S obzirom na vrijeme formiranja vodnog vala poplave se mogu razvrstati na:

mirne poplave - poplave na velikim rijekama kod kojih je potrebno deset i vie sati za formiranje
velikog vodnog vala,

bujine poplave - poplave na brdskim vodotocima kod kojih se formira veliki vodni val za manje
od deset sati,

akcidentne poplave - poplave kod kojih se trenutno formira veliki vodni val ruenjem
vodoprivrednih ili hidroenergetskih objekata

Sua je pojava koja se javlja kada se na nekom podruju pojavi znaajan manjak vode kroz neko
vremensko razdoblje.
Pojava sue postaje sve ea u cijelom svijetu i pogaa razvijene kao i nerazvijene zemlje. Do sada
znanstvenici nisu nali pouzdaniju metodu za sigurno predvianje sue tako da ju nije mogue predvidjeti
vjerojatnosnim pristupom kao ni njene prognoze u realnom vremenu. No bez obzira na navedeno, pratei
i analizirajui brojne meteoroloke, hidroloke i hidrogeolokeparametre suu je ipak mogue naslutiti, a
time na neki nain i predvidjeti.
Nasuprot drugih prirodnih nesrea sua se pojavljuje polagano, traje dugo, uz zahvaa velika podruja
iako njenu prostornu raspodjelu nije mogue unaprijed tono locirati. Sua se deava polako, rijetko
izaziva brze i dramatine gubitke u ljudskim ivotima ali zbog pojave glad i uzrokovane suom, kao
direktne posljedice, gubici u ljudskoj i ivotinjskoj populaciji ponekad su drastiniji od bilo koje
druge prirodne katastrofe.
Tua ili krupa je najkrupnija vrsta padalina koja dolazi iz atmosfere. Nastaje kad se pothlaene
kapi vode zahvaene uzlaznim strujama izdiu te smrznu. Takve smrznute kuglice vode pri velikim
brzinama padaju na zemlju gdje mogu uzrokovati velike tete, ponajvie u poljoprivredi.
Tua obino pada u obliku nepravilnih kuglica promjera od 0,5 do 5 centimetara (vee gromade mogu
nastati u tekim olujama). Tuu uglavnom proizvode oblaci kumulonimbusi i to na prednjoj fronti olujnog
sustava. Pri takvim olujama, ulazne struje zadravaju kiuspreavajui ju da pada na zemlju. Ako oblak
sadri dovoljno pothlaenih kapi vode one se nakupljaju pod tlakom ledene kuglice, dok ju pri dnu oblaka
ponovo ne zatee ulazna struja. Proces se ponavlja dok gromada tue ne postane dovoljno teka da ju
struje ne mogu vie zadravati u zraku, te pada na zemlju. U presjeku gromade mogu se vidjeti slojevi
koji odreuju koliko je puta ledena kugla ponovila proces.

Mraz je oborina koja nastaje kada se vlaga iz vodenom parom zasienog zraka desublimira na vrstim
povrinama ija temperatura je manja i od temperature rosita i od 0 C.
Mraz uglavnom pogaa ivotinje, biljke, vodu i tlo. Trajan mraz tijekom zime dovodi do zimskog sna
prirode.
U umjerenom zemljopisnom pojasu koriste se sljedee formulacije za opisivanje temperatura:

slab mraz: 0 C do -4 C

umjereni mraz: -4 C do -10 C

jaki mraz: -10 C do -15 C

vrlo jaki mraz: ispod -15 C

Snijeg je oborina u vrstom stanju. Nastaje sublimacijom vodene pare u obliku razgranjenih
heksagonalnih kristala i zvjezdica, koji su esto pomijeani s jednostavnim ledenim kristalima. Kod
temperature vie od -10C kristali su obino slijepljeni u pahuljice tankom prevlakom tekue vode. Oblici
kristala su razliiti te se mogu pojavljivati u vidu heksagonalnih ploica, trokuta, prizmi, ili kao razgranati
kristali. U meteorologiji se smatra snjenim onaj dan kad je bar polovica vidljivog tlapokrivena snjenim
pokrovom. Snjeni je pokrov lo vodi topline; izmeu pojedinih kristala snijega ima zraka, koji titi tlo od
prejakog ohlaivanja, a zimske usjeve od smrzavanja.

KLIZISTA
Kada opinska sluba prijavi klizite u smislu prevencije i zatite graana problem
se pokuava rjeiti. Na prijedlog opinske slube Civilne zatite naelnik proglaava
stanje prirodne nesree, ali, naelnici pojedinih opina, izbjegavaju proglasiti
prirodnu nesreu zbog izdvajanja novca iz budeta. Zbog toga i procedure koje su
propisane, stanje prirodne nepogode se ne proglaava, iako ona moe biti
prijavljena samo na dijelu gdje je, primjera radi, dolo do poplava ili pojava klizita,
da bi se efikasno i brzo rijeio problem. S tim u vezi sve slube Civilne zatite su u
pripravnosti, svakodnevno prate stanje i obilaze klizita, te osiguravaju alternativni
smjetaj za eventualno zbrinjavanje.
POZAR
Nakon to je tokom vikenda poar unitio 80% movarnog stanita u Parku prirode Hutovo blato, WWF izraava
svoju duboku zabrinutost zbog utjecaja na prirodu i ljude u tom podruju te poziva vlasti da provedu hitne mjere
sanacije i mjere za sprjeavanje ovih vrsta nesrea u budunosti.
Ono to vidimo u Hutovom blatu je ekoloka katastrofa u kojoj je uniteno 80% stanita ptica i sisavaca Svitavskog
podruja. Tijekom i nakon poara, WWF je bio u stalnoj komunikaciji sa upravom Hutovog blata, a sada pokuavamo
procijeniti tetu i pronai najprikladnija rjeenja kako bi se rehabilitiralo uniteno podruje, rekao je Zoran Mateljak,

WWF-ov koordinator u Bosni i Hercegovini.

Zahvaljujui izvanrednoj biolokoj raznolikosti koja se rasprostire na oko 8000 hektara, Park prirode Hutovo blato je
prepoznato kao movara od meunarodne vanosti u sklopu Ramsarske konvencije. Osigurava stanita za oko 200
vrsta ptica koje na tom podruju ive, odmaraju se ili provode zimu. Takoer je vano stanite riba i dom vie
endemskih ribljih vrsta, kao to su zubatak i podustva.
Ovo je jedan od najveih poara u povijesti podruja Hutovog blata sa velikim gubicima biljnog i ivotinjskog svijeta.
Zajedno sa upravom Parka prirode vie puta smo izrazili nau zabrinutost nad nedovoljnom brigom nadlenih
institucija za zatitu Hutovog blata. To je dovelo do pada kvalitete zatite i kontrole aktivnosti u Parku. Ponovno
pozivamo ka rjeenju pitanja odrivog financiranja zatite, kako bi se osigurali najbolji standardi upravljanja, kakve
Hutovo blato i zasluuje, dodao je Zoran Mateljak.
WWF e nastaviti raditi u smjeru pronalaenja najboljih naina upravljanja vodama donjeg sliva Neretve i Trebinjice,
kako bi se ouvale movare Hutovog blata i njegove ekoloke funkcije kao to je opskrba i proiavanje voda te
spreavanje salinizacije podzemnih izvora.
U jueranjem velikom poaru na podruju Hutovog blata izgorjelo je 80 posto ovog parka prirode, odnosno neto
vie od 80 hektara. Gorila je trava, nisko rastinje i trstika. Poar je pod kontrolom, te ne prijeti naseljenim mjestima,
javlja Federalna TV.
S obzirom na to da gori na nepristupanom terenu, vatrogasci samo nadziru poarite kako bi sprijeili irenje. Vatra
je dosad unitila veliki dio biljnog svijeta ovog parka prirode, koji je jedinstvena submediteranska movara i smatra se
jednim od najveih zimovalita ptica u Evropi.
Poar ovih razmjera ne pamti se u Hutovom blatu. teta je neprocjenjiva. Mate Jurkovi, zapovjednik poarne
jedinice apljina kazao je da su izgorjela sva stanita ivotinja. Uzrok poara jo nije utvren, ali postoje informacije
koje ukazuju na ljudski faktor, kae Jurkovi.
Uprkos brojnim apelima uprave, Hutovo blato je zbog nedostatka finansiranja od strane Vlade HNK-a ve mjesecima
bez fizikog nadzora, to je ostavilo ovaj park prirode na milost i nemilost lovokradicama i piromanima, kazao je
Nikola Zovko, v.d. direktora JP-a Hutovo blato.
Vatra je tokom jueranjeg dana zaprijetila i mjestu Gnjilita koje se nalazi uz Hutovom blatu, te motelu Karaotok, ali
je internvencijom vatrogasaca opasnost uklonjena.
Na prostoru Hutovog blata, prema posljednjim istraivanjima, utvreno je vie od 600 biljnih vrsta, tako da ne treba ni
govoriti koliku e tetu ovaj poar izazvati za floru i faunu ovoga parka.
Veliki poar opustoio je park prirode "Hutovo blato" kod apljine. Jedno od najveih zimovalita ptica u Europi
zahvatila je vatrena stihija koja je, po rijeima ravnatelja Hutovog blato Nikole Zovke, unitila vie od 80 posto
zatienog podruja.
Uzrok poara jo nije utvren, no sumnja se kako je kriv ljudski faktor.
Vatrogasci iz apljine uspjeli su staviti poar pod nadzor i sprijeiti njegovo irenje prema naseljenim mjestima, no
oito je kako je vatra unitila veliki dio raslinja koje je predstavljalo prirodno utoite za ptice

Obilne kie uzrokovale su velike poplave u Bosni i Hercegovini. Graani Gorada istiu da su njihov grad
zadesile najvee poplave u posljednjih 30 godina. Teka situacija je i u Kantonu Sarajevo, pogotovo u
opinama Trnovo i Ilida, a poplave su pogodile i Hercegovako-neretvanski i Bosansko-podrinjski kanton.

"Prema posljednjim informacijama situacija u opini Trnovo je bolja i nivo rijeke eljeznice je u opadanju.
Meutim, u opini Ilida rijeke Zujevina i Bosna su u blagom porastu i najtea situacija je i dalje u ulicama
Hendekua i Bratunaka", kazao je deurni operativni u Operativnom centru Civilne zatite KS.
Nekoliko desetina kua u ulici Bratunaka je poplavljeno, zbog ega je u domainstvima iskljuena struja, a
policija i vatrogasne ekipe s amcima za spaavanje nalaze se na mjestu dogaaja.
Iz Operativnog centra Civilne zatite su ranije izijestili da se uz rijeku Zujevinu rade nasipi, kao i u naseljima
Otes i Doglodi kako bi se sprijeilo daljnje izljevanje rijeka i plavljenje kua.
Sino je u naselju Osjek na Ilidi evakuisano nekoliko porodica, a jutros nije bilo novih evakuacija.
Iz Civilne zatite KS istakli su da su sve ekipe za spaavanje u pripravnosti i da se neprestano prati razvoj
situacije.
I vodostaj Drine na podruju Semberije tokom noi porastao je za 15 centimetara, a situacija postaje sve
ozbiljnija zbog veoma visokog protoka vode na Hidroelektrani Bajina Bata.
Veoma teka situacija u Goradu
Najtea situacija je vjerovatno u Goradu. Graani istiu kako je stanje vanredno i da na pamte takve
poplave u posljednjih 30 godina.
Mnogi objekti i kue su poplavljeni, a porodice su morale napustiti svoje domove.
Ekipe Civilne zatite i Teritorijalne vatrogasne jedinice su na terenu i ini se sve kako bi se sprijeilo daljnje
plavljenje objekata.
Poplave su pogodile i Hercegovako-neretvanski i Bosansko-podrinjski kanton.
U Mostaru su takoer ekipe civilne zatite i vatrogasne ekipe u stanju pripravnosti. Nivo rijeke Neretve je u
porastu, a nekoliko objekata je ve poplavljeno.
Podsjeamo, poplave su u srijedu izazvale velike probleme irom Bosne i Hercegovine, a situacije nije mnogo
bolja ni u etvrtak u jutarnjim satima.

Obilne kie uzrokovale su velike poplave u Bosni i Hercegovini. Graani Gorada

istiu da su njihov grad zadesile najvee poplave u posljednjih 30 godina. Teka
situacija je i u Kantonu Sarajevo, pogotovo u opinama Trnovo i Ilida, a poplave
su pogodile i Hercegovako-neretvanski i Bosansko-podrinjski kanton.
"Prema posljednjim informacijama situacija u opini Trnovo je bolja i nivo rijeke eljeznice je u
opadanju. Meutim, u opini Ilida rijeke Zujevina i Bosna su u blagom porastu i najtea situacija je i
dalje u ulicama Hendekua i Bratunaka", kazao je za Sarajevo-x.com deurni operativni u
Operativnom centru Civilne zatite KS.
Nekoliko desetina kua u ulici Bratunaka je poplavljeno, zbog ega je u domainstvima iskljuena
struja, a policija i vatrogasne ekipe s amcima za spaavanje nalaze se na mjestu dogaaja.

Iz Operativnog centra Civilne zatite su ranije izijestili da se uz rijeku Zujevinu rade nasipi, kao i u
naseljima Otes i Doglodi kako bi se sprijeilo daljnje izljevanje rijeka i plavljenje kua.
Sino je u naselju Osjek na Ilidi evakuisano nekoliko porodica, a jutros nije bilo novih evakuacija.
Iz Civilne zatite KS istakli su da su sve ekipe za spaavanje u pripravnosti i da se neprestano prati
razvoj situacije.
I vodostaj Drine na podruju Semberije tokom noi porastao je za 15 centimetara, a situacija postaje
sve ozbiljnija zbog veoma visokog protoka vode na Hidroelektrani Bajina Bata.
Veoma teka situacija u Goradu
Poplavljene su sve opine od Foe do Viegrada i nizvodno. Najtea situacija je vjerovatno u
Goradu. Graani istiu kako je stanje vanredno i da na pamte takve poplave u posljednjih 30
godina.
Drina se izlila se iz korita i u samom centru grada. Ugroena su naselja Luka, Pobarnik te brojna
druga gradska i prigradska naselja, ali i mjesne zajednice na cijelom toku Drine. Potopljeni su brojni
stambeni i poslovni objekti, putne komunikacije te poljoprivredna dobra, a porodice su morale
napustiti svoje domove.
Ekipe Civilne zatite i Teritorijalne vatrogasne jedinice su na terenu i ini se sve kako bi se sprijeilo
daljnje plavljenje objekata.
Poplave su pogodile i Hercegovako-neretvanski i Bosansko-podrinjski kanton.
U Konjicu je dolo do plavljenja priobalnih naselja. Graani su prijavili klizita na lokalnim I
regionalnim putevima. U Mostaru su takoer ekipe civilne zatite i vatrogasne ekipe u stanju
pripravnosti. Nivo rijeke Neretve je u porastu, a nekoliko objekata je ve poplavljeno.
U opini Posuje ugroeno je naselje Sutina s oko 1.000 stanovnika, koje je komunikacijski potpuno
odsjeeno zbog nabujale rjeice Ugrovae.
Voda je stigla i nadomak desetak kua u centru Gornjeg Vakufa i naseljima Dobroin, Kokino Selo i
Boljkovac. Ukoliko kia koja trenutno pada ne prestane, mjetani tih kua morat e se iseliti iz njih.
Na 15-ak lokacija Vrbas se izlio iz korita, plavei mnoga poljoprivredna imanja. Nivo ove rijeke i
njenih pritoka je u stalnom porastu i na kritinoj taki u mnogim dijelovima.
Podsjeamo, poplave su u srijedu izazvale velike probleme irom Bosne i Hercegovine, a situacije
nije mnogo bolja ni u etvrtak u jutarnjim satima.

Poplave u BiH: Evakuirano tri tisue ljudi

Iznimka je podruje Semberije te istona Hercegovina gdje je voda otetila na tisue kua, a veliki
broj ljudi morao je biti evakuiran. Prema podacima koje je u objavio krizni stoer vlade Republike
Srpske, u protekla 24 sata vie od tri tisue osoba moralo je biti evakuirano iz svojih domova od
ega je dvije tisue onih koji ive na podruju opine Bijeljina kojoj je zaprijetila rijeka Drina.
U odnosu na stanje u petak, razina Drine kod Foe, Viegrada i Goradau subotu je bila neto
nia, a voda se postupno povlai u korito rijeke. Teko stanje i dalje je na podruju Popovog
polja odnosno Trebinja iNevesinja u istonoj Hercegovini gdje posebne potekoe stvaraju
podzemne vode.
Uz sliv Neretve stanje se postupno normalizira pa naseljima uz tu rijeku na podruju Hercegovinje
vie ne prijeti neposredna opasnost od poplava. (Hina)
Drina je poplavila Gorade i Fou. Najkritinije je u Semberiji na sjeveroistoku BiH gdje su
evakuirane su tisue ljudi. Velik dio Europe u meuvremenu se bori s valom hladnoe.
Najgore je u Poljskoj gdje se protekle noi smrznulo jo 12 osoba. Ukupno je u tjedan dana od
hladnoe u sredinjoj Europi stradalo 45 ljudi. Obilan snijeg i dalje stvara kaos u prometu diljem
kontinenta. U Belgiji je zbog kaosa na cestama prometna guva na vie od 600 kilometara
autoceste, a vie od 10 tisua autobusa zapelo je u Britaniji i Normandiji.
Prema dostupnim informacijama, Drina je na podruju Semberije dosegnula razinu od est metara
zbog ega je u mjestu Janja u blizini Bijeljine evakuirano na stotine ljudi a veliki broj kua je
poplavljen. Stanje na podruju Gorada i Foe tek je neto bolje jer se tamo biljei smanjenje razine
Drine koja sada dosee etiri metra i za metar je manja u odnosu na etvrtak kada je voda u cjelosti
preplavila ak i mjerne postaje.

'Voda se polagano povlai no stanje u samom Goradu jo nije normalizirano', izjavio je Almir
Karabdi iz Uprave Civilne zatite Federacije BiH dodajui kako nema razloga za posebni
optimizam sve dok kia nastavlja padati. Potvrdio je kako je i Neretva u Mostaru na neto nioj razini
nego to je to bilo u prethodna 24 sata pa je sada tamo razina vode manja za nekih 120
centimetara. Pada vodostaja ipak jo uvijek nema na podruju apljine gdje je stanje bilo
najkritinije.
Vodostaj blago raste i na podruju Popovog polja a podzemne vode stvorile su velike potekoe i u
drugim dijelovima istone Hercegovine, posebice na podruju Trebinja. Poplave su zabiljeene i na
podruju Sarajeva u naseljima uz slivove rijeka Bosne i eljeznice no tamo se protekle noi voda
poela povlaiti. Na pomoi civilnom stanovnitvu i dalje su angairani i pripadnici oruanih snaga
BiH. (Hina)

Dvije godine su trebale dravnim i entitetskim vlastima u Bosni i Hercegovini da ponu neto raditi
na najopasnijem klizitu koje se nalazi u Bogatiima kod Trnova, na granici Federacije BiH i
Republike Srpske.
Uraena je tek djelimina sanacija, koja nije dovoljna da se otkloni opasnost koja prijeti ponovnim
pokretanjem klizita.
Strunjaci tvrde da je klizite i dalje vrlo opasno i da, ako se pokrene, velike koliine materijala
mogu zatvoriti korito rijeke eljeznice. Moe biti ozbiljno ugroen i put Sarajevo Foa

Pojava klizita dio je prirodnoga geomorfolokog procesa - preoblikovanja

reljefa - posebno na prigorjima i pobrima graenim od tercijarnih i kvartarnih
sedimentnih stijena. Klizita kao pojava spadaju u morfogenetsku kategoriju
padinskih procesa. Ona su ozbiljni problem u iskoritavanju zemljita i
pripadaju meu najee prirodne nepogode u nas. U mnogim su sluajevima
usko vezana uz intenzivne kie i poplave. Za pojavu klizita potrebni su
odgovarajui prirodni preduvjeti (prvenstveno postojanje klizne plohe),
meutim klizita mogu biti uzrokovana i ljudskom djelatnou;
neodgovarajuim graevinskim zahvatima i nainom koritenja zemljita.

Sluba za prostorno ureenje i zatitu okoline i Sluba civilne zatite Optine Tuzla sainili su informaciju o stanju klizita na podruju ove optine, u kojoj je konstatirano kako tuzlanska klizita predstavljaju problem prvog reda u BiH sa
aspekta ugroenosti terena prirodnim nesreama.
Na osnovu detaljnog kartiranja terena uraena je inenjersko - geoloka karta optine
Tuzla za potrebe izrade Prostornog plana Opine Tuzla i na njoj su izdvojena sva trenutno zastupljena klizita kao i labilne padine koje su potencijalne lokacije novih klizita.
Utvreno je kako na podruju Optine Tuzla ima 1.313 klizita, koji zahvataju povrinu
od 4.977 hektara ili 16,5 posto ukupne povrine optine Tuzla i 589 labilnih padina, koje
zauzimaju povrinu od 2.012 hektara ili 6,57 odsto ukupne povrine optine Tuzla.
Uporeujui statistike iz Sarajevskog kantona gdje je evidentirano 787 klizita i Zeniko
- dobojski kanton gdje je evidentirano 600 klizita, podruje optine Tuzle sa 1.313 evi-

dentiranih klizita je bez ikakve sumnje problem prvog reda sa aspekta ugroenosti u
naoj zemlji.
Prema kriterijima ICL-a (International consortium on landslide), koja se nalazi u sklopu
Evropske komisije, Optina Tuzla prema povrini terena koja su pod klizitima svrstava
se u skupinu onih teritorija kod kojih se moe oekivati rizik od mogue pogibije do pet
osoba kao posljedica aktiviranja klizita. Podsjeanja radi u decembru priole godine u
tuzlanskom naselju Crvene Njive u klizitu su ivot izgubila tri lana porodice Salki, tako da analiza ICL-a otvara opravdanu bojazan za ivote graana koji nastanjuju opasne
zone, pie San.
Nakon to su u junu 2010. godine od strane graana prijavljena aktiviranja 258 klizita,
Optinski tab Civilne zatite, sastavljen od strunjaka geoloke i graevinske struke izvrio je obilazak svih lokacija kako bi se definisala osnovna svojstva reaktiviranih klizita. Procijenjeno je kako je 100 objekata ugroeno klizitima, od ega je 14 objekata
oteeno, a iz porodinih kua evakuisano je 106 osoba iz naselja Mosnik i ulice Branislava Nuia.
Prema prijedlogu prioritetnih mjera koje je sainio struni tim za sanaciju 14 klizita u
MZ Bori, MZ Par Selo, MZ Gornja Tuzla, Crno Blato, MZ Centar, MZ Simin Han, MZ Breke i Slana Banja neophodno je obezbijediti dodatnih 312.965 KM. Inae, podaci kartiranih klizita dobijeni su na osnovu analize dobijenih podataka pri izradi odreenih inenjersko - geolokih karata. S tim u vezi Optina Tuzla je pokrenula inicijativu za formiranje Katastra klizita i labilnih padina, koji bi predstavljao najvei stepen praenja klizita. Formiranje Katastra klizita za cilj ima sistemsko praenje, kontrolu i sanaciju klizita, te pretvaranje ugroenih dijelova terena u pogodne sredine za plansku izgradnju
objekata.

Na podruju opine Zenica prisutan je velik broj klizita. Trenutan broj registriranih
aktivnih i umirenih klizita na teritoriji grada, odnosno opine Zenica je 60. Procent
stabilnog i uslovno stabilnog tla iznosi 68,60, a procent nestabilnog tla i uslovno
stabilnog 31,40, od ega je pod kliznim procesima 227,81 hektar, to je 0,41 posto
ukupne teritorije opine koja je 55.056 hektara.
Opina Zenica posjeduje katastar klizita sa stepenom stabilnosti i
hidrokarakteristikama iz 1979, koji su uradili Geodetski zavod Sarajevo i Zavod za
kartografiju Beograd. Vremenska distanca od vie od 30 godina dovela je do toga da je

raspoloivi katastar zastario. Opinska sluba Civilne zatite uradila je registar klizita
koji je dobra polazna osnova za izradu katastra klizita. Od 2007. do 2010.
PADINSKI PROCESI
- gravitacija uzrokuje kotrljanje i klizanje > padinski sedimenti deluvij
-prirodni (gravitacija i podzemna voda) i antropogeni uzroci

-X]URN SRYHDQMH VLOD

RSWHUHHQMH LOL KLGURGLQDPLNL RGQRVL LOL VPDQMHQje otpora
YUVWRHWODLOLVWLMHQH

-nestabilnosti u tlima: puzanje i klizanje -SX]DQMH SRODJDQR NUHWDQMH PDVH

WOD QL] SDGLQX !SODVWLQH GHIRUPDFLMH
QDSRQL
YUVWRHQDVPLFDQMH

-kotrljanje odlomaka stijena: sipari

-klizanje: brzi pokreti mase tla QL]SDGLQX!VORPWOD

MDNRVPDQMHQMHYUVWRHQDNOL]QRM
plohi
-vrste klizita: odroni, rotacijska, translacijska, sloena

-YUVWHNOL]LWD
SUHPDJHRORNRMJUDLDVHNYHQWQDNRQVHNYHQWQDLQVHNYHQWQD
-NOL]LWDSUHPDSRYHDQMXWLMHODGHODSVLYQD
UHJUHsivna) i detruzivna (progresivna)
-QHVWDELOQRVWL X YUVWLP VWLMHQDPD: osipavanje, odroni (lokalno) i
kamene lavine
(globalno nestabilno)
karbonatima), pri vrhu sitniji, na dnu krupniji odlomci (nestabilno), klimatski utjecaji
(insolacija i mraz)
-odroni: odvajanje blokova po pukotinama povoljne orijentacije > hrapavost, zijev,
ispuna, podzemna voda, korijenje
-primjer sloenog klizita Grohovo

Uvod
Sua je vjerojatno jedna od najee istraivanih pojava zbog interakcije izmeu
klimatskog
sustava i ljudi. Sua, kao i poplave, bolesti, glad itd. obiljeava drutva na svim
razinama
ekonomske razvijenosti. U tom smislu, malo se toga promijenilo tijekom tisua
godina
povijesti ljudskog razvitka. Niti jedna zemlja nije zatiena utjecaja sue na
proizvodnju i
zalihe hrane i vode. Za industrijske zemlje sua je najveim dijelom ekonomski
problem. Iako
lokalni uvjeti mogu biti vrlo nepovoljni, bogatija drutva uspijevaju prebroditi
tekoe. U
ostatku svijeta, posebno u siromanim zemljama, sua esto moe oznaavati
granicu izmeu
ivota i smrti. Iako se sua ne moe sprijeiti nastanak sue postoje naini da se
negativni
uinci sue na ljude i na ekonomiju drutva smanje.

Definicije sue
Razlikovanje nekoliko tipova sua moe pomoi u boljem razumijevanju te prirodne
pojave.
Meteoroloka sua je definirana kao deficit oborina u odreenom vremenskom
razdoblju.
Agrometoroloka sua je uzrokovana manjkom vode u povrinskom sloju tla.
Hidroloka sua
je definirana smanjenim protokom vode u rijekama, te niim razinama vode u
jezerima i u
podzemnim bunarima.
Sua i isuivanje podruja
Procesi isuivanja tla se mogu dogaati u mjestima s velikom ili malom koliinom
oborina.
Opadanje biolokog potencijala podruja se moe smatrati jednom od posljedica
isuivanja
tla. Nekoliko vanijih ljudskih aktivnosti koji utjeu na stanje tla su kriva obrada tla,
loe
navodnjavanje tla, pretjerana sjea uma i stoarstvo. Isuivanje podruja moe
doprinijeti
promjeni albeda zemljine povrine, a ta promjena moe imati utjecaja na lokale i
regionalne
oborinske procese. Tijekom normalnog oborinskog razdoblja negativne posljedice
ljudskog
djelovanja nisu jasno zamijeene, no dolaskom sunog razdoblja one postaju jasno
vidljive.
Periodinost
Periodinost je vana karakteristika regionalne klime. Prirodni godinji ritam sezona
te povremeni prekidi zbog ekstremnih klimatskih dogaaja su jae povezani sa
uspjehom ili neuspjehom ljudskih aktivnosti, nego to je to generalno smatrano.
Periodinost sezona je neto na to je svako drutvo moralo prlagoditi svoje
aktivnosti tijekom vremena.Sua i klimatske promjene Tijekom zadnjeg desetljea
vode se razne rasprave o klimatskim promjenama i posebno o poveanju srednje
temperature prizemnog sloja atmosfere. Iako je teorija o uzroku zatopljenja, to jest o
staklenikim plinovima, vrlo vjerojatna, konani efekti poveanja temperature

atmosfere na ostale klimatske elemente poput koliine naoblake u atmosferi,

koliine oborine na odreenom podruju ili strujanja u atmosferi nisu dovoljno
poznati.
Teko je sa velikom vjerojatnou odrediti koja podruja e doivjeti poveanje
uestalosti, magnitude ili trajanja sue. Generalni cirkulacijski modeli atmosfere se
ne slau u prostornoj i vremenskoj dimenziji promjene oborinskog reima. Postoji
vjerojatnost da e se frekvencija i intenzitet ljenih toplih razdoblja poveati diljem
Europe, te da e se poveti frekvencija sua tijekom ljetnih mjeseci u srednjim i
junim dijelovima Europe.