Dusmanisvete

Rekao je Allhov Poslanik
Muhammed, sallallhu 'alejhi we sellem:
''Najvrijedniji dihd je rei rije

nepravednim vladarem.'' 1
istine
pred
''Prvak ehd je Hamza, a potom ovjek koji doe

nepravednom vladaru, kae mu istinu u lice, pa ga
vladar ubije.'' 2
''Neka nikoga od vas ne sprijei strah od ljudi da

kae istinu kada je vidi ili bude njen svjedok jer mu
rije istine nee pribliiti as smrti niti mu
umanjiti nafaku!'' 3
hadth biljee Eb Dwd, et-Tirmidh i Ibn Mde u svojim

''Sunenima'' od Eb Se'da el-Hudrija i Eb Umme el-Bahilija
1
hadth biljei Hkim od Dbir ibn 'Abdullha
hadth biljei imm Ahmed u svome ''Musnedu'' od Ebu Se'da elHudrija

3
ISUKANA SABLJA
Izdava:
''Kelimetul-haqq''
Plav, Sandak
www.kelimetulhaqq.co.nr
kelimetulhakk@gmail.com
Pripremio:
Eb Ahmed
Dizajn korice:
Eb Merjem
tampa:
''Kelimetul-haqq''
VANA NAPOMENA !
Svako kopiranje i umnoavanje ove knjige
ili bilo kojeg njenog dijela bez odobrenja
autora ovog prijevoda je veoma
pohvaljeno i preporuljivo
-2-
_____________
NEMOJ DA MI SE DUMANI SVETE
_____________
Ebu-Zehra El-Eseri
NEMOJ DA
MI SE
DUMANI
SVETE
Kandahar, 1427. po H./2006. god.
_____________
_____________

U ime Allaha, Svemilosnog, Samilosnog!
PREDGOVOR
Hvala Allahu Svevinjem, Gospodaru svjetova, Pomagau onih
koji se bore na Njegovome putu, neka je mir i spas na predvodnika
muslimana i monoteista, naeg miljenika i uzora, Muhammeda,
sallallahu alejhi ve sellem.
Imajui u vidu da su muslimani jedno tijelo, kako stoji u hadisu:

))
.((

Vjernici u svojoj ljubavi, samilosti i suosjeajnosti lie na tijelo:

ako ga zaboli jedan organ, ostali dijelovi osjeaju nesanicu i
groznicu. (Muslim)
____________________
Ebu-Zehra el-Eseri
____________________
Prevoenjem ove broure elim bar donekle oslikati period u

islamskome ummetu koji prolazi kroz veoma velika iskuenja.
Kaem: velika, jer muslimani kao zajednica relativno malo odluuju i
skoro nikako zajedniki ne djeluju. Nadati se da e neke islamske
linosti biti vrlo interesantne u dolazeem periodu, ako ve i nisu u
centru panje, a zbog njihovog naina djelovanja i rjeavanja tekih
problema.
Ne moemo ostati nijemo po strani, gledajui ponienja i patnje
nae brae u Iraku, odluili smo da prevedemo ovu brouru, ne bi li
mogli objektivnije sagledati tamonje stanje, u vremenu kada nam se
plasiraju vjeto skrojene vijesti od, jasno je, nedobronamjerne strane.
Na prvom mjestu, ona tretira gledita dvojice manje-vie poznatih
aktivista i radnika za Islam i islamski ummet: ejha EbuMuhammeda el-Makdisija, vrsnog islamskog uenjaka i propagatora
tevhida, s jedne, i mudahida, voe jedne od najuticajnijih vojnih
formacija u Iraku, Ebu-Musaba ez-Zarkavija, s druge strane.
Ebu-Zehra, uenik ejha Ebu-Muhammeda, uspjeno je usaglasio
njihove oprene stavove, tim vie to su oni veoma uticajni na dalji
tok zbivanja u Iraku i okolini.
Otuda to ova tematika ima veze sa stvarnou, poimanjem i
praktinom primjenom jednog shvatanja Islama, cijenjenim
itaocima preporuujemo da paljivo proitaju brouru, kako bi
zakljuili kako trebamo razmiljati i kakav stav zauzeti po tome
pitanju.
Takoer, spoznaja sutine, u ta poziva Islam, bitna je utoliko to
muslimana ini svjesnim i pronicljivim, makar se radilo na oigled o
dalekim stvarima; u pitanju je odanost Islamu i muslimanima, koja
se mjeri djelom, ne samo rijeima. Bolno je to to neki jo nisu
shvatili ta bi znaila pobjeda Islama, ili, nedaj Boe, pobjeda
nevjernika u Iraku...
Mula Bego
_____________
_____________
UVOD
Zahvala pripada samo Allahu, neka je blagoslov i spas
Resulullahu, sallallahu alejhi ve sellem, posljednjem vjerovjesniku,
njegovoj porodici i ashabima.
Jedno od najvrijednijih djela kojima se pribliava Allahu jeste
ujediniti muslimane na jednoj rijei i ouvati njihove redove
jedinstvenim. Allah kae:
Svi se vrsto Allahovog ueta drite i nikako se ne

razjedinjujte. (Alu-Imran, 103)
... i ne prepirite se da ne biste klonuli i bez borbenog

duha ostali. (El-Enfal, 46)
Vjernici su samo braa, zato pomirite vaa dva brata. (ElHudurat, 10)
Imam Tirmizi je zabiljeio da je Poslanik kazao: Allah je Jahji,
Zekerijaovom sinu, naredio pet zapovijedi, da radi po njima i da ih
prenese sinovima Israilovim. Htio je to odgoditi za odreeno vrijeme,
pa mu je Isa rekao: Allah ti je naredio pet zapovijedi, i naredio ti je
da ih prenese sinovima Israilovim, ako to ne uini ti, ja u! Jahja
____________________
Ebu-Zehra el-Eseri
____________________
je odgovorio: Bojim se, ako me ti preduhitri da u biti utjeran u

zemlju ili u biti kanjen. Zatim je sakupio ljude u Bejtul-Makdisu,
on se napunio pa su se ljudi uspeli i po erefetima, ree: Allah mi je
naredio pet zapovijedi, i naredio mi je da ih vama prenesem.
Samo Allaha oboavajte i nikoga Mu ne pridruujte. Primjer
onoga ko Allahu drugog pridruuje je kao primjer ovjeka koji kupi
roba od svog najboljeg imetka i kae mu: ovo je moja kua, ovo ja
traim, budi mi posluan i radi to ti kaem! Pa on radi i slua
druge, a ne svoga gospodara. Ko bi bio zadovoljan da njegov rob bude
takav?!
Allah vam nareuje namaz, pa kada klanjate nemojte se okretati.
Allah, uistinu, upravi Svoje lice prema licu Svoga roba dok je u
namazu, sve dok se rob ne okrene.
Nareujem vam post, a post lii na ovjeka koji je sa drutvom a
ima bocu s miskom. Njegovi su drugovi zadovoljni i prija im njegov
miris, a miris iz usta postaa Allahu je drai od mirisa miska.
Nareujem vam milostinju, koja lii na ovjeka kojega neprijatelj
zarobi i vee mu ruke za njegov vrat, zatim ga povede na pogubljenje
a on kae: od vas u se otkupiti svim svojim imetkom, i otkupi se.
Nareujem vam da spominjete Allaha. Zikrullah je kao ovjek za
kojim tragaju gonioci, pa naie na zatienu tvravu i zatiti se od
njih; ovjek se moe sauvati od ejtana samo zikrullahom.
Tada je vjerovjesnik Muhammed rekao: I ja vama nareujem
pet zapovjedi koje mi je Allah naredio: poslunost i pokornost, borbu,
preseljenje i zajednicu, jer ko se odvoji od zajednice koliko jedan
pedalj, kao da je skinuo omu Islama sa svoga vrata, osim ako se ne
vrati. Ko poziva u paganske obiaje, bit e sa dehennemlijama.
Allahov Poslanie, da li se to odnosi ak i na onoga ko klanja i
posti?, upita neki ovjek, a Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem,
odgovori: Da, ak klanjao i postio... Jedni druge zovite kako vas je
Allah nazvao: muslimanima, vjernicima, Allahovim robovima.
Tirmizi tvrdi da je hadis hasen-sahih.1
Imam Tirmizi je zabiljeio kako je Ibn-Omer, radijallahu
anhuma, kazivao: Omer nam se obratio na hutbi u Dabijji2,
rekavi: Stojim pred vama kao to je Allahov Poslanik stajao pred
nama i rekao: Savjetujem da slijedite moje ashabe zatim one koji e
doi poslije njih pa one poslije njih. Nakon toga e se rairiti la:
ovjek e se zaklinjati a njegovu zakletvu niko nee traiti; svjedok e
Hadis biljee i Ibn-Huzejma i Ibn-Hibban u svojim Sahihima, te El-Hakim koji
za njega tvrdi da je sahih po uvjetima Buharije i Muslima. Dio hadisa je
zabiljeio En-Nesai. (nap. naa)
2 Selo u blizini Damaska. (nap. ur.)
1
_____________
_____________
svjedoiti a njegovo svjedoenje niko nee zahtijevati. Nee se osamiti

mukarac i ena strankinja a da ejtan nee biti trei. Drite se
zajednice a klonite se razjedinjavanja, jer, ejtan moe savladati
jednog, dvojicu tee. Ko eli dennetska prostranstva neka se dri
zajednice, a koga obraduje njegovo dobro djelo a rastui ravo, on je
vjernik.3
Ibn Ebu-Asim zabiljeio je u djelu Es-Sunne preko Numana b.
Beira da je Vjerovjesnik drao hutbu i, izmeu ostalog, rekao:
.((

))
Zajednica je milost, razjedinjavanje je kazna.
Imam je Tirmizi takoer zabiljeio preko Ibn-Abbasa, radijallahu

anhuma, da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
Allahova je ruka uz zajednicu.4
.((

))
Gornji ajeti i hadisi podstiu muslimane na ujedinjavanje i

pruanje uzajamne ljubavi i iziskuju izbjegavanje podvojenosti i
razjedinjavanja; zajednica je milost a razjedinjavanje kazna, kae
Poslanik .
Primarni cilj kojega su zacrtali din-dumani je ostvarenje
podvojenosti boraca na Allahovome putu i uenjaka. Ovo zato, jer su
svjesni da razdor izmeu te dvije strane utie na slabljenje,
razjedinjavanje i cijepanje zajednice, a to uveliko olakava Allahovim
neprijateljima i njihovim ulizicama da dokusure bilo borce bilo
uenjake, za njih svejedno.
Zadnja metoda kojoj su pribjegli Amerikanci i njihovi
istomiljenici u ratu protiv Islama u Iraku kada im se, jasno je bilo
svima, bio primakao siguran poraza Allahovom voljom ubacivanje
razdora, podvojenosti i aktueliziranje nesuglasica meu uenjacima
dihada i voa mudahida, koristei razna sredstva da zbune borce
na Allahovome putu unutarnjim neslaglanjem.
Ako ovo ispravno shvatimo, dokuit emo prljave namjere nekih
medija koji ovih dana prikazuju neslaganje ejha Ebu-Muhammeda
3
4
Tirmizi tvrdi da je hadis hasen-sahih.

I za ovo predanje Tirmizi tvrdi da je hasen-sahih.
____________________
Ebu-Zehra el-Eseri
____________________
el-Makdisija i ejha, borca Ebu-Musaba ez-Zerkavija, Allah ih

sauvao. To je samo perfidan plan din-dumana da razjedine redove
mudahida i njihovih istomiljenika, pomagaa na Istoku i Zapadu.
Otuda, napisao sam ovu brouru kako bi se zatvorila vrata
razjedinjavanju i nesuglasicama, a sauvalo jedinstvo i bratstvo
meu borcima na Allahovome putu, ali i iz velike ljubavi prema
njima dvojici, savjetujui ih iskreno i molei Svevinjeg da ih sauva.
10
_____________
_____________
Prvo pitanje
Ouvanje jedinstvenosti
borbenih redova - jedna od
najveih obaveza
11
____________________
Ebu-Zehra el-Eseri
____________________
Ouvanje jedinstvenosti vjernikih redova u svakom vremenu i

mjestu jedna je od osnova Islama i najveih obaveza, kako slove
prethodni ajeti i hadisi. Rije je o obavezi i osnovi u vezi s kojom su
jednoglasni zakoni svih vjerovjesnika, alejhimus-selam. Uzvieni je
Allah rekao:
On vam propisuje u vjeri isto ono to je propisano Nuhu i

ono to objavljujemo tebi, i ono to smo naredili Ibrahimu i
Musau i Isau: Pravu vjeru ispovjedajte i u tome se ne
podvajajte! Teko je onima koji Allahu druge ravnim
smatraju da se tvome pozivu odazovu. (E-ura, 13)
Ta je obaveza jo vea u samoi i borbi, na to je ukazao hadis
Huzejfe b. Jemana, gdje pripovijeda: Ljudi su pitali Poslanika o
dobru a ja sam ga pitao o zlu, bojei se da me ne pogodi: Allahov
Poslanie, ivjeli smo u paganstvu i zlu, pa nam je Allah poslao ovo
dobro, da li e poslije ovog dobra biti zla? Hoe, odgovorio je. Upitao
sam, da li e poslije toga zla biti dobra? Hoe, ali ljudi nee biti dobri
kao prije, odgovori. Upitah, u emu e se to ogledati? On odgovori: U
ljudima koji nee postupati po mome sunnetu i koji e slijediti drugi a
ne moj put. U neemu e se s njima slagati a u neemu nee.
Upitao sam, hoe li poslije toga dobra biti zla? Odgovorio je: Hoe,
neki e ljudi stajati na vratima Dehennema i u njega pozivati, ko im
se odazove, bacit e ga u Vatru. Zatraio sam, Allahov Poslanie,
opii nam ih, a on kaza: To e biti ljudi iz naeg naroda, govorit e
naim jezikom. Upitao sam, Allahov Poslanie, ako doivim to
vrijeme, ta mi je initi? Odgovorio je: Budi uz muslimane i njihovog
vou. Upitao sam, a ako ne budu jedinstveni niti budu imali vou?
On je odgovorio: Kloni se svih sekti, makar se drao za korijen
kakvog drveta sve dok ti smrt ne doe a ti na tome.5
Muslim 3/1475.
12
_____________
_____________
Drugo pitanje
Razilaenje u propisima
gdje ima prostora za
idtihad - normalna stvar
13
____________________
Ebu-Zehra el-Eseri
____________________
erijatski se tekstovi u vezi s njihovim dokazivanjem dijele na

dvije kategorije: prva, kategoriki, za ta je primjer ajet:
Sud pripada jedino Allahu, a On je naredio da samo

Njemu robujete. (Jusuf, 40), koji nedvosmisleno ukazuje na
obaveznost suenja prema erijatu. Takoer i hadis koji ukazuje na
obaveznost svrgnua vladara koji poini oito nevjerstvo. Naime,
Buhari i Muslim zabiljeili su preko Ubade b. es-Samita da je
prenio kako je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
))
:
.((
Vjerovjesnik nas je pozvao da mu damo prisegu, izmeu

ostalog, dali smo prisegu na poslunost i pokornost, kada nam je
drago i mrsko, u tekoi i blagostanju, da budemo pokorni vladaru
ak uskratio naa prava, te da se ne suprotstavaljamo
pretpostavljenima, dodavi: Osim ako vidite oito nevjerstvo, za koje
u Allaha imate jasan dokaz. Dakle, ovi i slini propisi zasnovani su
na kategorikim dokazima, i nije se doputeno u njima podvajati;
podvajanje u njima je svojstvo zabludjelih.
I, druga kategorija su dokazi na osnovu kojih se ne moe neto
kategoriki tvrditi, za ta je primjer ajet vezan za zarobljenike:
...ili ih velikoduno suanjstva oslobodite ili otkupninu

zahtijevajte, (Muhammed, 4) tim prije jer drugi tekstovi ukazuju
da je doputeno ubiti zarobljenika. Za to su takoer primjer
Resulullahove, sallallahu alejhi ve sellem, rijei zabiljeene u
Buharijinom Sahihu:
.(( ))
Ka promijeni vjeru, ubijte ga, iz kojih se moe razumijeti da se

otpadniku treba pruiti ansa da se pokaje. Ovo je kategorija
tekstova gdje je doputen idtihad i gdje je opravdano i objektivno da
se desi razilaenje:
14
_____________
_____________
.((
))
Kada se sudija maksimalno potrudi u presudi i pogodi, imat e

dvostruku nagradu, a ako pogrijei, imat e jednu nagradu. (Buhari
i Muslim.)
Neistovjetno gledanje na ovakve propise bilo je ak za vrijeme
Allahovog Poslanika , to je i odobrio i nije negirao. Naime, Buhari
i Muslim zabiljeili su kako je Ibn-Omer, radijallahu anhuma, po
Buharijinoj verziji pripovijedao: Vjerovjesnik je nakon Bitke na
Hendeku naredio:

.

))

.((

Neka niko od vas nipoto ne klanja ikindiju osim u plemenu

Benu Kurejza! Neke je ikindija zatekla na putu, jedni rekoe da nee
klanjati sve dok ne stignu tamo, a drugi opet kazae da e klanjati,
jer Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, nije htio da izostavimo
namaz. Sluaj je isprian Allahovom Poslaniku i on nikoga od njih
nije ukorio.
Razilaenje u ovakvim situacijama ne smeta, tavie, mudtehid
je u slinim sluajevima nagraen pogodio ili pogrijeio, sve dok
uvaava osnove idtihada, daleko od strasti. Ovako treba misliti o
cijenjenim uenjacima, voama mudahida u svim vremenima.
ejhul-islam Ibn-Tejmijja u tome je smislu napisao divnu poslanicu
Reful-melam anil-eimmetil-elam (Uenjaci ne zasluuju ukor), i
savjetujem da se proita.
Islam kudi i zabranjuje razilaenje koje nije utemeljeno na
osnovama idtihada. U tome su smislu i izjave istaknutih uenjaka.
Drugim rijeima, svako razilaenje na osnovu strasti i ono koje vodi
dijeljenju na grupe i podvojenost.
15
____________________
16
Ebu-Zehra el-Eseri
____________________
_____________
_____________
Tree pitanje
Stav muslimana
prema razilaenju
17
____________________
Ebu-Zehra el-Eseri
____________________
erijat nas ui da se u vezi s diskutabilnim pitanjima trebamo

drati onoga to preovladava da je ispravnije, lijepo se odnosei
prema neistomiljenicima. Allah kae:
A ako se u neemu ne slaete, obratite se Allahu i

Poslaniku, ako vjerujete u Allaha i u onaj svijet. (En-Nisa, 59)
...koji Kuran sluaju i slijede ono najljepe u njemu,

njima je Allah na Pravi put ukazao. (Ez-Zumer, 18)
El-Irbad b. Sarija je pripovijedao:

))
:
: .

.

.((

Allahov Poslanik nam se jednog dana poslije sabah-namaza
obratio dirljivim rijeima od kojih su oi orosile a srca zatreptala.
Neki ovjek ree: Tako govori ovjek koji se oprata, ta nam
savjetuje, Allahov Poslanie? Resulullah, sallallahu alejhi ve
sellem, ree: Oporuujem vam bogobojaznost, poslunost i pokornost
makar vama vladao abesinski rob. Ko od vas poivi, vidjet e mnoga
razilaenja... uvajte se novotarija, one su zabluda. Ko to od vas
doivi, neka se vrsto dri moga sunneta i prakse pravednih i
upuenih halifa.6
Ibnul-Kajjim, rahimehullah, kae: Nije doputeno da muftija
postupa po svome nahoenju niti na osnovu miljenja i stavova a da
zanemari analiziranje dokaza i preferiranje na osnovu njih. Ne smije
se zadovoljiti time da implementira stav nekog imama ili stav
skupine uenjaka, traei tako miljenje koje mu odgovara i ide u
prilog ostvarenju njegovim ciljevima. To je zabranjeno po
6
Tirmizi (2601), koji ga je okarakterisao hasen-sahihom.
18
_____________
_____________
jednoglasnom miljenju svih muslimana. Njegov stav mora biti

mjerodavan i on mora preferirati jedno nad drugim miljenjem. U
tome je smislu kadija Ebul-Velid el-Badi pripovijedao od jednog
svog savremenika, koji se postavio za muftiju, da je govorio: Moj
prijatelj ima pravo da ako mu neko presudi ili izda fetvu da mu
donesem fetvu na osnovu predanja koje mu odgovara. Ebul-Velid je
takoer govorio: Obavijestio me je povjerljiv ovjek da mu je skupina
muftija izdala fetvu koja mu je tetila a bio je odsutan. Kada se
vratio lino ih je upitao, pa su rekli da nisu znali da se odnosi na
njega, pa su izdali fetvu na osnovu drugog odgovarajueg predanja.
To nije doputeno, i u vezi s tim nema razilaenja meu uenjacima
do ijeg se pravnog miljenje dri kada je u pitanju zakljuivanje
konsenzusa. Malik, rahimehullah, u vezi s razilaenjem ashaba
govorio je da su neki pogrijeili a drugi pogodili, te da uenjak mora
uloiti trud da bi preferirao ispravno rjeenje. Dakle, zabranjeno je
izdavati fetve u Islamu na osnovu elje, odgovarajueg cilja i
slobodnog izbora, bilo da izdaje fetve sebi ili onome koga voli, a kada
je u pitnaju neprijatelj radi suprotno tome. To je jedan od velikih
grijeha. Neka nam Allah pomogne!7
Preferiranje ispravnijeg miljenja slijeenje je puta pravednih
halifa, a posebno ako se radi o znaajnim stvarima. Naime, Buhari i
Muslim su zabiljeili da je Ebu-Hurejra govorio: Samo to je
Allahov Poslanik preselio i Ebu-Bekr postavljen za halifu, neka
arapska plemena su se odmetnula od vjere. Tada je Omer zauen
upitao: Zar e se boriti protiv njih a Allahov Poslanik je rekao da
mu je nareena borba protiv ljudi sve dok ne posvjedoe da nema
istinskog boanstva osim Allaha, a kada to posvjedoe, zatitili su od
njega imetak i ivot osim kada pravda zahtijeva drugaije, a Allah e
njihov raun svoditi? Na to mu Ebu-Bekr odgovori: Allaha mi, borit
u se protiv onoga ko pravi razliku izmeu namaza i zekata; zekat je
dunost u pogledu imetka, Allaha mi, ako mi uskrate makar jare a
davali su ga Allahovom Poslaniku , borit u se protiv njih. Omer b.
el-Hattab je kazao: Allaha mi, tada shvatih da je Allah uputio
Ebu-Bekra da se bori i to mi se objelodanilo kao istina. Ovo je
Buharijina verzija.
Ibnul-Kajjim el-Devzijja, Ialamul-muvekkiin 4/211.
19
____________________
20
Ebu-Zehra el-Eseri
____________________
_____________
_____________
etvrto pitanje
Kada voda dostigne dva

kraga (kulletejn)8, ne moe se
oneistiti.9
U arapskom jeziku kulletun znai up, krag, odnosno, vrstu posude u kojoj se
uva voda, ija zapremina iznosi oko 200 litara. (op. prev.)
9 Ovo je hadis, a zabiljeili su ga imam Ahmed 2/27, Ebu-Davud (63), Ibn-Made
(517), En-Nesai (52), Et-Tirmizi (67). Ibn-Huzejma, Ibn-Hibban, Ed-Darekutni i
neki drugi hadiski eksperti tvrde da je hadis autentian. (op. prev.)
8
21
____________________
Ebu-Zehra el-Eseri
____________________
Pripadnici ehli-sunneta jednoglasni su da uenjak poznat po

pronicljivosti, bogobojaznosti i privrenosti istini: rijeima, djelima i
pravcem (menhed), kada pogrijei ili posklizne, da se njegova
greka zanemaruje i ne utie na njegovo vostvo ni ugled ni visok
poloaj, a davno je reeno: Dovoljno je ovjeku hvale da mu se
pobroje nedostaci.
Imam je Buhari zabiljeio kako je Ebu-Derda ispriao: EbuBekr i Omer su vodili razgovor pa je Ebu-Bekr naljutio Omera. Omer
je otiao ljut. Ebu-Bekr ga je slijedio, traei da mu oprosti. Omer
nije htio, ve mu je zatvorio vrata u lice. Tada je Ebu-Bekr otiao kod
Allahovog Poslanika . Mi smo tada bili kod Resulullaha , on ree:
Va prijatelj se prepirao. Omer se pokajao radi onoga to je uinio,
doao je, nazvao selam i sjeo pred Poslanika i ispriao mu ta se
desilo, pa se Resulullah naljutio. Ebu-Bekr se poe koriti: Allahov
Poslanie, Boga mi, ja sam bio nepravedniji! Tada je Allahov
Poslanik rekao: Zar se neeti proi moga prijatelja!? Zar se neete
proi moga prijatelja!? Dok sam govorio: ljudi, ja sam svima vama
Allahov poslanik, govorili ste da laem a Ebu-Bekr je govorio da
istinu govorim.
Buhari i Muslim su zabiljeili kako je Alija pripovijedao:
Allahov Poslanik me poslao sa Ebu-Mersedom el-Ganevijem i
Zubejrom b. el-Avvamom, kao konjanike, rekavi: Idite do mjesta
Revde Hah, tamo ete zatei mnogobokinju koja je ponijela pismo
Hatiba b. Belte upueno mnogobocima. Stigli smo tano ondje gdje
je rekao Allahov Poslanik . Jahala je na devi. Upitali smo, gdje je
pismo, a ona odgovori: Nemamo nikakvog pisma! Pretresli smo je ali
pismo nismo nali, rekli smo, Allahov Poslanik ne lae: ili e dati
pismo ili emo te skinuti. Kada je vidjela da smo ozbiljni, izvadi
pismo iz svoje pletenice sakrivene pod odjeu. Odnijeli smo ga
Resulullahu . Omer ree: Allahov Poslanie, dopusti mi da ga
ubijem, iznevjerio je Allaha, Njegovog Poslanika i vjernike!
Vjerovjesnik upita Hatiba: ta te navede da to uradi?! Hatib
odgovori: Allaha mi, vjerujem u Allaha i Njegovog Poslanika ,
samo sam htio da steknem kakav uticaj kod mnogoboaca, ne bi li
time Allah sauvao moju porodicu i imetak, svaki ashab tamo ima
rodbinu koja titi njegovu porodicu i imetak. Vjerovjesnik ree:
Istinu je rekao, i nemojte o njemu govoriti osim dobro. Omer ponovo
zatrai: Dopusti da ga ubijem, iznevjerio je Allaha, Njegovog
Poslanika i vjernike. Zar nije uestvovao u Bici na Bedru?!, upita
Vjerovjesnik , a ta zna, moda je Allah pogledao uesnike Bedra i
22
_____________
_____________
rekao: Radite ta hoete, Dennet vam je obavezan, ili je rekao: ve

sam vam oprostio. Tada je Omer zaplakao, rekavi: Allah i Njegov
Poslanik najbolje znaju.
Imam Ahmed b. Hanbel je govorio: Niko bolji od Ishaka10 nije
doao u Horosan, mada na neka pitanja nismo istovjetno gledali;
ljudi ne gledaju istovjetno na mnoga pitanja.11
Imam Ez-Zehebi, govorei o tabiinu Katadi es-Sedusiju12, zapisao
je: Zastupao je miljenje kaderija13, molimo Allaha da mu oprosti.
On je imam Ishak b. Ibrahim b. Mahled el-Hanzali, poznatijem po imenu IbnRehavejh el-Mervezi. Bio je veliki hadiski ekspert i pravnik. Imao je izuzetno
pamenje. Bio je istinoljubiv, bogobojazan i skroman. Proputovao je Irak, Hidaz,
Jemen i am. Nakon toga se vratio u Horosan. Tamo je prenosio svoje znanje.
Znanje je usvajao od Ibn-Ujejne i Vekie, a svi autori est hadiskih zbirki osim
Ibn-Made bili su njegovi uenici. Roen je 166., a umro u Nejsaboru, 238. po H.,
u 77. godini ivota. Muhammed b. Eslem et-Tusi nakon njegove smrti je rekao:
Nisam znao nikoga ko se vie bojao Allaha od Ishaka, niti sam poznavao
uenijeg od njega. Ebu-Davud el-Haffaf kae: Ishak b. Rehavejh nam je
izdiktirao 11.000 hadisa napamet, zatim ih je proitao ne dodavi niti oduzevi
jedno slovo. Nuajm b. Hammad ga je hvalio: Kada vidi da neko iz Horosana
pogrdno govori o Ishaku, slobodno ga optui da je slab vjernik. El-Buhari, EtTarihul-kebir 1/379, i Hafiz Ibn-Hader, Tehzibut-Tehzib 1/190. (op. prev.)
11 Imam Ez-Zehebi, Sijeru ealamin-nubela 11/371.
12 On Ebul-Hattab Katada b. Duama b. Katada es-Sedusi el-Basri, ro. 60. ili 61.
po H. Bio je slijep. Istakao se u hadisu, tefsiru i fikhu. Ebu-Hatim je zapisao kako
je u vezi s njim imam Ahmed rekao: Bio je interpretator Kurana, poznavao je
oprene stavove uenjaka, imao je jako pamenje i precizno razumijevanje.
Abdurrezzak je od Mamera prenio kako je Katada otiao sticati znanje kod Seida
b. el-Musejjiba, pa mu je Seid ve nakon treeg dana rekao: O slijepe, moe
slobodno ii od mene, iscijedio si iz mene sve to sam znao. Ebu-Hilal prenosi da
je Metar el-Verrak za njega kazao: Katada je uio sve do smrti. A Abdussamed
prenosi da je Ebu-Hilal upitao Katadu u vezi s nekim propisom, na ta je
odgovorio: Ne znam. Ovaj mu je sugerirao: Dobro, ta ti misli? Katada
odgovori: Ve etrdeset godina nisam izdao fetvu na osnovu svoga miljenja.
Abdussamed je upitao Ebu-Hilala: A koliklo je tada imao godina? Pedeset,
odgovori Ebu-Hilal. On je zastupao ideju kaderija (negiranje predodreenja).
Ebul-Feth Nadr b. Mugira prenosi da je Sufjan b. Ujejna, upitan u vezi s
ovjekom koji zastupa pogrenu ideju, odgovorio: Treba se spomenuti samo
njegova greka, i nita osim toga, jer sve ostalo je ogovaranje. El-Hakim kae da
je on sluao hadise samo od ashaba Enesa b. Malika, radijallahu anhu. ejh
Abdullah es-Sad kae kako se uenjaci razilaze da li je Katada sluao hadise od
Abdullaha b. Sirdisa. Uio je od mnogih autoriteta svoga vremena: El-Ukajlija,
Ataa b. Ebi-Rebbaha, Ikrime, Mudahida i Hasana el-Basrija, a najpoznatiji
njegovi uenici jesu Hiam ed-Destevai, Seid b. Ebi-Uruba, uba b. Haddad i
Hammam b. Jahja el-Mahlemi. Po jednoj verziji je umro 117. a po drugoj 118. po
H.
Vidjeti: El-Mizzi, Tehzibul-kemal 23/498. Hafiz Ibn-Hader, Tehzibut-tehzib
4/517. Fahd b. Abdulaziz el-Ammar, Er-Ruvatul-muksirin 11. (op. prev.)
10
23
____________________
Ebu-Zehra el-Eseri
____________________
Rije je o miljenju suprotnom stavu ehli-sunneta vel-demata po pitanju

kadera. Kako bismo ispravno shvatili pitanje kadaa i kadera i razluili istinu od
zablude po tome pitanju spomenut emo njihovo terminoloko znaenje kod ehlisunneta i ostalih sekti. Naime, uenjaci ehli-sunneta kader definiraju kao
predodreenje, odnosno, sve ono to je Sveznajui Allah u praiskonu (ezelu)
odredio da e se desiti. A kau da je kada stvaranje, odnosno, Allahova volja u
stvaranju: stvara ta hoe a ne stvara ta ne eli stvoriti. Otuda, kada se odnosi
na stvaranje, iz ega proizilazi da kader prednjai kadau. Dakle: kader kada
stvaranje. Ehli-sunnet kada i kader djele na etri stupnja, a na ta je ukazao IbnTejmijja u El-Vasitijji:
a) Vjerovanje da je Allah znao sve stvari, ta e se desiti a ta nee. Ovaj stupanj
priznaju skoro sve frakcije. Izuzetak su fanatici iz redova mutezila i kaderija,
utemeljivai ideje o negiranju predodreenja, koji su ivjeli u vrijeme Ibn-Omera,
on ih je zbog toga smatrao nevjernicima.
b) Vjerovanje da se Allahovo htijenje i Njegova volja u vezi s onim to je znao i
zapisao odvija.
c) Vjerovanje da je Svemogui Allah sve to zapisao u Levhi-mahfuzu (Ploa
pomno uvana). I ovaj su stupanj takoer negirali fanatici iz redova mutezila, a
priznale sve ostale frakcije.
d) Vjerovanje da je Svemogui Allah sve stvorio na osnovu onoga to je znao, htio
i zapisao, i ovaj se stupanj kada se spomene uz kader naziva kada, a gornja tri
stupnja jesu kader.
Ehli-sunnet svoje vjerovanje u kada i kader gradi na sljedeim dokazima:
13
Mi sve s mjerom stvaramo. (El-Kamer, 49)
...i Koji je sve stvorio i kako treba uredio. (El-Furkan, 2)
Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas, a koja nije, prije nego to je
damo, zapisana u Knjizi. (El-Hadid, 22)
Onome koga Allah eli da uputi On srce njegovo prema Islamu

raspoloi. (El-Enam, 125)
A iz sunneta je dokaz poznati hadis od Dibrila kojega je zabiljeio imam Muslim
u Sahihu 1/36:
...i vjerovanje u Allahovo odreenje dobra i zla.
.(( ))
Mutezilsko poimaje kadera

Oni se dijele na dvije skupine: prva, fanatici, i oni su kaderije. Negiraju da Allah
posjeduje znanje o stvarima, Njegovo htijenje i zapisivanje sudbine, jer, ko negira
Allahovo znanje, nuno negira i ono to iz njega proizilazi: htijenje, zapisivanje
sudbine i stvaranje, i druga, umjerene mutezile, oni priznaju Allahovo znanje o
stvarima i zapisivanje sudbine, ali u vezi s htijenjem i stvaranjem tvrde da je
24
_____________
_____________
Moda mu Allah oprosti, nenamjerno je prihvatio neke novotarije

elei Allahu pripisati svojstva savrenstva a negirati nedostatke,
trudio se. ovjeku koji je imao vie istine pri sebi i traio je, ije se
znanje proirilo, ija se inteligencija dokazala, ija je dobrota i
bogobojaznost prevladala, kome bude cilj slijeenje dobrih
generacija, njegovi e posrtaji biti oproteni. Takvog uenjaka
neemo proglasiti zabludjelim, niti ga odbaciti niti njegove vrline
zaboraviti. I pored toga neemo ga slijediti u novotariji i greci, a
nadamo se da e mu Milostivi oprostiti.14
ejhul-islam Ibn-Tejmijja kae: Veliki broj mudtehida od prvih i
potonjih generacija govorili su i radili novotarije a da toga nisu bili
svjesni. Moda na osnovu apokrifnih hadisa za koje su mislili da su
vjerodostojni ili na osnovu pogrenog shvatanja ajeta ili zbog
miljenja po odreenim pitanjima koje su smatrali ispravnim a
dokazi im nisu bili dostupni. Na ovjeka koji se boji Allaha koliko
god moe se odnosi ajet:
Gospodaru ne kazni nas za ono to uinimo iz zaborava ili

nehotice (El-Bekara, 286), a u autentinom hadis-kudsiju (kao
odgovor na gore upuenu dovu, nap. naa) Svevinji je Allah rekao:
Ve sam to uinio.15
Ahmed b. Hanbel, rahimehullah, govorio je: Ikrima je svoju
povjerljivost dokazao stalnim druenjem sa Ibn-Abbasom. Bio je
uen. Od njega su prenosili hadise i smatrali ga povjerljivim. Kada
se utvrdi da je neko povjerljiv, u vezi s njim se ne prihvata niija
negativna ocjena, to mora dokazati na nain koji nedvosmisleno
upuuje da nije povjerljiv.16
Allah stvorio sve to je htio osim ljudskih djela, za njih kau da ih je Allah znao i
zapisao, ali ih Allah nije htio i nije stvorio.
Debrijsko poimanje kadera (determinizam)
Njihovi su istomiljenici jo dehmije, earije i rafidije. Tvrde da su ljudi
prisiljeni na ono to ine, i da djela nisu stvorena, ve da ih je Allah na njih
prisilio. Otuda i jesu nazvani debrijama, izvedenica od glagola debere, to znai
prisiliti. Vidjeti: Ali b. Hudajr el-Hudajr, Ez-Zinad fi erhi lumatil-itikad li IbnKudame el-Makdisi, str. 44., te Muhammed b. Ibrahim el-Hamd, Resail fil-akide,
str. 257. (op. prev.)
14 Imam Ez-Zehebi, Sijeru ealamin-nubela 7/271.
15 Muslim u Sahihu 1/314, ejhul-islam Ibn-Tejmijja, El-Fetava 19/286.
16 Ibn-Hader el-Askalani, Tehzibut-tehzib 7/241.
25
____________________
Ebu-Zehra el-Eseri
____________________
Imam Ez-Zehebi, govorei o biografiji Alije b. el-Medinija, zapisao

je: Nije svako ko ini novotarije, grijei ili ini grijehe nepouzdan,
da se njegova predanja odbacuju. Da osoba bude povjerljiva, nije
uvjet da bude sauvan svih grijeha i greki. Kada tretirajui
povjerljivost istaknutih prenosilaca spomenemo i neke novotarije ili
bezazlene greke to inimo samo zato da se zna kako druge treba
preferirati jer su povjerljiviji, kada njihova predanja dou u koliziju.
Tada stvari treba rezonovati pravedno i oprezno. Alija b. el-Medini
dostigao je vrhunac u disciplini Mahane i slabosti hadisa, odlino je
kategorisao prenosioce, imao je izuzetno pamenje, istinski je vladao
tim disciplinama, tavie, moglo bi se rei da je svojevremeno bio
najbolji.17
17
26
Imam Ez-Zehebi, Mizanul-iatidal 3/141.
_____________
_____________
Peto pitanje
Objektivan pristup
razilaenju izmeu ElMakdisija i Ez-Zarkavija
27
____________________
Ebu-Zehra el-Eseri
____________________
U prethodnim poglavljima smo vidjeli da je razilaenje u

pitanjima gdje ima prostora za idtihad stvar koju je erijat
ozakonio, i da je tome razlog sposobnost, odnosno razliite
mogunosti uenjaka da shvate dokaze preovlaujueg karaktera, i
da je mudtehid dvostruko nagraen ako pogodi, a imat e jednu
nagradu ako pogrijei i da ta greka ne utie na njegov autoritet
potpuno niti skrnavi njegov poloaj.
Otuda kaemo: postojee razilaenje izmeu uglednog ejha ElMakdisija i ejha Ez-Zarkavija ne izlazi iz okvira diskutabilnih
pitanja gdje ima prostora za idtihad, gdje se na pitanja ne mora
istovjetno gledati, gdje je to normalna stvar, a kao rezultat razlike
meu njima u poimanju sutine tih pitanja.
Na to je ukazao i sam ejh El-Makdisi u proglasu gdje pobija
publikacije jordanskih asopisa koji su ga potvorili u vezi s nekim
stvarima vezanim za dihad u Iraku. On donosi fetve na osnovu
informacija sa terena, nastojei ih uskladiti sa osnovama erijata.
ejh Ez-Zarkavi svoje miljenje vezano za pitanja na terenu gradi
na osnovu onoga za ta smatra da odgovara erijatu. Njih se dvojica
ne razilaze u vjerovanju niti principima dihada, obadvojica
ispovijedaju ehlisunnetsko vjerovanje, slau se da su postojee vlade
tiranske i da je obaveza svakom muslimanu da se bori protiv njih.
Istovjetno gledaju na pitanje borbe protiv Amerikanaca u ovom
vremenu i na svakom mjestu. Dovoljan dokaz tome jeste injenica da
se El-Makdisijev sin Omer bori protiv Amerikanaca. Takoer i to to
nije bio zadovoljan proglasom protiv blagoslovljenih napada 11.
septembra, uprkos pritisku jordanskih obavjetajnih slubi. Dakle,
njih se dvojica slau oko mnogih osnovnih i sporednih pitanja ije bi
se nabrajanje oduljilo; pitanja oko kojih se razilaze nisu vrijedna
spomena u odnosu na pitanja na koja gledaju istovjetno, i to potruju
i jedan i drugi, hvala Allahu, na ta aludiraju meusobne pohvale, od
kojih izdvajamo sljedee.
ejh El-Makdisi, Allah ga uvao, jednom prilikom mi je rekao:
Allaha mi, molim Allaha da pomogne Ez-Zarkavija i da ga sauva
vie nego to molim za sebe i svoga sina.
Otkrivajui lai jordanskih asopisa o njemu kae: Ovo govorim
da bih objasnio istinu a otkrio lai jordanskih asopisa. Odbio sam
desetine intervijua nakon izlaska iz zatvora iz bojazni da din-
28
_____________
_____________
dumani ne izvitopere koju rije ili koja se moe interpretirati kao

kritika protiv nae voljene brae koji su stavili glave u torbu branei
svetinje Islama i koji se trude da pomognu ummet, a na ijem elu
stoji na voljeni brat, junak, mudahid Ebu-Musab ez-Zarkavi, Allah
ga sauvao.
Takoer je pohvalio ejha Ez-Zarkavija u intervjuu sa
televizijskom stanicom El-Dezira, gdje je kazao kako su sredstva
javnog informisanja nanijela veliku tetu Ez-Zarkaviju.
A Ez-Zarkavi komentirajui gornji intervju na El-Deziri hvali ElMakdisija, govorei: Na kraju moram rei da se pravo i rtva ejha
El-Makdisija, Allah ga sauvao, pamti. O njemu imamo lijepo
miljenje. Najprei je da se opravda njegova greka i da se ne
spominje. Mislim da u ovom vremenu nema monoteiste a da ejh kod
njega nema zaslugu. Otuda, ako pogrijei u nekom pitanju neemo
umanjiti njegov autoritet niti obezvrijediti njegovo znanje niti emo
zaboraviti njegovu lijepu prolost i rtvu. Da nije bilo opasno i
negativno po dihad ono to je govorio, ne bi bilo ovoga odgovora.
29
____________________
30
Ebu-Zehra el-Eseri
____________________
_____________
_____________
VANA PITANJA
O ijama:
9 Da li su ije nevjernici
9 Uenjaci su jednoglasni da je
borba obavezna protiv skupine ili
frakcije koja odbije erijat
ehidske akcije
9 ivi tit
9 Napad nou
Izjava pripisana ejhu ElMakdisiju da je Irak spaljena

zemlja (holokaust)
31
____________________
Ebu-Zehra el-Eseri
____________________
U ovom poglavlju u objasniti tri vana pitanja na koja ejh ElMakdisi i Ez-Zarkavi ne gledaju istovjetno.
O IJAMA
Da li su ije nevjernici
Poznato je da uenjaci imaju oprene stavove po pitanju da li su
ije nevjernici, kao to ne gledaju istovjetno na dehemije, kaderije i
ostale zabludjele frakcije: jedni ih smatraju nevjernicima, a drugi ne.
Obrazloenje uenjaka koji ih smatraju nevjernicima

openito
ejhul-islam Ibn-Tejmijja kae: ...i to su opepoznati hadisi,
preneeni mutevatir putem o vrijednostima ashaba, o vrijednosti
njihove generacije i generacija nakon njih. Onaj ko ih kritikuje ili
potvara, potvara Kuran i sunnet. Otuda su ljudi i polemisali da li su
ije nevjernici, o emu je ve bilo govora, a Allah najbolje zna.18
Ibn-Kajjim o njima govori na sljedei nain: Atak i potvora ija
odnosi se na drugi temelj Islama, svjedoenje da je Muhammed
Allahov poslanik. Iako pokazuju prijateljstvo i ljubav prema
Poslanikovoj porodici, za njih je skupina uenjaka, imam Malik b.
Enes i neki drugi kazala da su ustvari htjeli potvoriti Resulullaha, to
im nije polo za rukom, pa su to uinili indirektno, napadajui
ashabe, da ljudi shvate: lo ovjek loe drutvo, da je bio dobar,
njegovo bi drutvo bilo dobro. Prve generacije ija nisu negirali
Allahova svojstva i imena, a njihovi potomci krajem treeg vijeka po
Hidri novotariji iizma dodali su vjerovanje dehmija i kaderija,
ime su postali jo gori. Tada su se meu njima pojavile karamite i
batinije, te se rasprostranilo bezvjerstvo i licemjerstvo meu
njihovim emirima, uenjacima i obinim svijetom. Preuzeli su dio
vjere od vatropoklonika, Sabejaca i mnogoboaca, pomijeavi to sa
Islamom. Oni su frakcija koja je najvie odstupila od Vjerovjesnikove
prakse, hadisa i prakse ashaba. To su nadomjestili novotarijama,
isto kao to su dehemije odstupili od ajeta i hadisa vezanih za
Allahova svojstva savrenstva.19
18
19
32
ejhul-islam Ibn-Tejmijja, El-Fetava 3/430.

Ibnul-Kajjim el-Devzijja, Es-Savaikul-mursele 4/1405.
_____________
Obrazloenje
uenjaka
nevjernicima openito
koji
ih
ne
_____________
smatraju
Ibn-Kajjim veli: Novotari koji se slau sa ehli-sunnetom u nekim

osnovama: ije, kaderije, dehmije, fanatici iz redova murdija i neki
drugi, dijele se na nekoliko kategorija.
Prva, neznalice, slijepi sljedbenici, i oni se ne smatraju
nevjernicima ni velikim grjenicima, njihovo se svjedoenje prihvata,
a sve pod uvjetom da ne mogu saznati Pravi put. Oni uzimaju
tretman potlaenih mukaraca, ena i djece koji nemaju snage niti
mogu nai izlaza. Nadamo se da e im Allah oprostiti, jer, Allah
uistinu prata i prima pokajanje.
Druga, ljudi koji mogu pitati i traiti uputu, spoznati istinu, ali to
zanemaruju zauzeti ovosvjetskim dobrima: poloajem, uicima,
zauzeti ivotnom ceremonijom i sl. Oni su zanemarili obavezu i
zasluuju kaznu, grjenici su jer se nisu potrudili da se boje Allaha
koliko god mogu. Oni uzimaju tretman ljudi koji ostavljaju neke
farzove: ako u njima prevlada novotarija i povoenje za strastima u
odnosu na sunnet i uputu, njihovo svjedoenje e biti odbijeno, ako
prevlada sunnet i uputa, svjedoenje se prihvata.
Trea, ljudi pitaju i saznaju Pravi put ali ga izbjegavaju zbog
slijepog slijeenja (taklida), fanatizma, mrnje i neprijateljstva
sljedbenicima Istine. Ovi su u najmanju ruku veliki grjenici, a da li
su nevjernici, stvar je idtihada i razmatranja.20
Iz prethodnog vidimo da uenjaci na pitanje da li su ije
nevjernici ne gledaju istovjetno, dakle, radi se o diskutabilnom
pitanju gdje ima prostora za idtihad, iako je ispravnije da su
nevjernici, kao to je preneseno da je Ibn-Omer proglasio
nevjernicima kaderije koji su negirali odreenje. ije takoer
negiraju kader, emu dodaju i bedaet, to je vee nevjerstvo od
negiranja kadera.
Jahja b. Jamer je rekao: Prvi ko je negirao kader u Basri bio je
Mabed el-Duheni. Humejd b. Abdurrahman i ja otili smo na
hadd ili na umru, poeljeli smo: da nam je sresti kojeg ashaba, da
ga upitamo u vezi s onim to govore o kaderu. Sreli smo Abdullaha b.
20
Ibnul-Kajjim el-Devzijja, Et-Turukul-hukmijje, str. 254.
33
____________________
Ebu-Zehra el-Eseri
____________________
Omera kada je ulazio u damiju. Krenuli smo sa njim, moj prijatelj i

ja, jedan od nas je rekao: Ebu-Abdurrahmane, kod nas su se pojavili
ljudi koji itaju Kuran i stiu znanje, ali smatraju da kader ne
postoji i da se sve deava sluajno. Ree: Kada sretne takve ljude,
reci im da ja s njima nemam nita niti oni sa mnom. Allaha mi, kada
bi imali zlata koliko planina Uhud, i podijelili ga na Allahovom putu,
Allah to ne bi primio dok ne povjeruju u kader. Zatim je citirao
poznati Dibrilov hadis.21
Uenjaci su jednoglasni da je borba obavezna protiv

skupine ili frakcije koja odbije erijat
Ako bismo i prihvatili El-Makdisijevo miljenje da ije nisu
nevjernici, za koje on ima potporu kod prvih uenjaka, neemo se
sloiti s njim niti emo prihvatiti njegovo miljenje da se ne treba
boriti protiv poganih ija. Njegovo je miljenje olienje posrtaja
cijenjenog uenjaka, na ta moramo ukazati i upozoriti, ali neemo
nipodatavati njegov doprinos i vrijednost.
Ko prati dogaanja na terenu vidi da su ije skupina koja odbija
odredbe erijata, odnosno, zabludjela sekta, protiv koje se borba
mora voditi, tvrde uenjaci. Stvar je jo ozbiljnija tim vie to oni
pomau krstae protiv monoteista, napadaju njihove svetinje i ast.
ejhul-islam je bio pitan u vezi s borbom protiv takvih, pa je
odgovarao da je obaveza boriti se protiv njih. Ovdje emo navesti
jednu njegovu fetvu vezanu za to.
Pitanje: Ima ljudi koji tvrde da vjeruju u Allaha , meleke,
poslanike i Sudnji dan. Kau da je nepogrjeivi imam nakon
Poslanika Alija b. Ebu-Talib , i da je Resulullah ostavio
pismenu oporuku da on bude vladar, ali su mu ashabi uinili
nepravdu, uskrativi mu pravo, pa su zbog toga postali nevjernici.
Da li je borba protiv njih obavezna, i da li su zbog takvog uvjerenja
nevjernici?
Odgovor: Hvala Allahu, Gospodaru svjetova, uenjaci su
jednoglasni da je borba protiv svake skupine koja odbije da ispolji
javno islamsko obiljeje preneseno mutevatir predanjima obaveza,
dok samo Allahova vjera ne ostane.
21
34
Muslim u Sahihu 1/36.
_____________
_____________
Ako bi rekli da e klanjati ali nee davati zekat, ili da e klanjati

pet dnevnih namaza ali ne i dumu, ili da nee klanjati u dematu,
ili da e obavljati pet islamskih ruknova ali nee smatrati krv
muslimana svetim i njihov imetak, ili da e poslovati kamatom, ili da
e konzumirati alkohol, ili kockati, ili da e slijediti Kuran ali nee
slijediti Allahovog Poslanika, niti e postupati po onome to nalau
vjerodostojne predaje, ili da e smatrati da su Jevreji i krani bolji
od veine muslimana, ili da muslimani ne vjeruju u Allaha i
Njegovog Poslanika osim malo njih, ili kada bi odbili da uestvuju u
borbi sa muslimanima protiv nevjernika, jednom rjeju, ako bi rekli
bilo ta to je u koliziji sa erijatom i sunnetom, ili s onim oko ega
je postignut konsenzus muslimana protiv njih je obaveza povesti
borbu; muslimani su ve imali takvih problema: borili su se protiv
ljudi koji su odbili dati zekat, haridija, hazemija, karamita, batinija
i nekih drugih koji su slijedili svoje strasti i novotarije a ne islamski
zakon. Ovo zato, jer Allah kae:
I borite se protiv njih sve dok mnogobotvo ne iezne i

dok samo Allahova vjera ne ostane. (El-Enfal, 39)
Kada je dio Allahove vjere uspostavljen drugi nije, borba je
obavezna sve dok samo Islam ne ostane:
Pa ako se pokaju i budu molitvu obavljali i zekat davali,

ostavite ih na miru. (Et-Tevba, 5)
Dakle, Svevinji je Allah naredio da se ostave na miru ako se
pokaju od svake vrste nevjerstva i nakon to ponu obavljati namaz i
davati zekat:
O vjernici, Allaha se bojte i od ostatka kamate odustanite,

ako ste vjernici. A ako ne uinite, objavljuje vam se rat od
Allaha i Poslanika Njegovog. (El-Bekara, 278-279)
Drugim rijeima, skupina koja odbije da se pokori i ne kloni se
poslovanja kamatom, time se bori protiv Allaha i Njegovog
35
____________________
Ebu-Zehra el-Eseri
____________________
Poslanika, a kamata je posljednje to je Allah zabranio u Kuranu,

otuda je ono to je zabranio ranije potvrenije. Uzvieni kae:
Kazna za one koji se bore protiv Allaha i Njegovog

Poslanika i ine nered po Zemlji je da budu ubijeni, ili da
budu razapeti, ili da im se ruke i noge odsjeu unakrst ili da
budu protjerani iz zemlje. (El-Maida, 33)
Svaka skupina koja se suprostavi Allahu i Njegovom Poslaniku,
bori se protiv Islama. Svako ko bude postupao suprotno Kuranu i
sunnetu ini nered na Zemlji. Zbog toga su odabrane generacije
prethodni ajet tumaili da se odnosi na nevjernike ali i na
muslimane. Otuda su skoro svi imami u takvu skupinu ubrojali
drumske razbojnike, koji otimaju imetak od ljudi. Uenjaci dre da
ovi time vojuju protiv Allaha i Njegovog Poslanika i da ire nered na
Zemlji, makar i priznavali da je zabranjeno ono to ine i govorili da
vjeruju u Allaha i Njegovog Poslanika.
Otuda, onaj ko je uvjeren da je doputeno prolivati muslimansku
krv i otimati njihov imetak, pree je da se tretira kao onaj ko vojuje
protiv Allaha i Poslanika i ini nered na Zemlji. Takoer, nevjernici
koji doputaju prolivanje muslimanske krvi i otimanje njihovog
imetka prei su da se protiv njih bori nego protiv grjenika koji
smatra sve to zabranjenim. Takoer, pree je voditi borbu protiv
novotara koji su djelimino odstupili od erijata, koji doputaju
prolivanje krvi sljedbenika Islama i otimanje njihovog imetka,
smatrajui to vjerom, nego se boriti protiv velikih grjenika; Jevreji i
krani borbu protiv muslimana smatraju vjerom i pribliavanjem
Allahu.
Otuda su uenjaci jednoglasni da je ta velika novotarija gora od
grijeha, koje grjenici priznaju za grijehe. To je bila i Poslanikova
praksa: naredio je borbu protiv haridija, koji su odstupili od
Sunneta, a naredio da se tiranija i nepravednost vladara-muslimana
strpljivo podnosi, i da s njima obavlja namaz, i ako budu grijeili.
Nekima od ashaba koji su ustrajavali na grijesima je posvjedoio da
vole Allaha i Njegovog Poslanika, zabranivi da se proklinju.
Obavijestio je da e Zul-Huvejsira i njegovi drugovi i pored
pobonosti i bogobojaznosti izai iz Islama kao to strijela izlijee iz
luka.
36
_____________
_____________
Uzvieni u Kuranu kae:
Ne, tako mi Gospodara tvoga, oni nee vjerovati sve dok

te za sudiju u svojim sporovima ne prihvate a zatim u sebi ne
osjete nelagodnost za ono to si im presudio i dok se u
potpunosti ne predaju. (En-Nisa, 65)
Allah se kune Svojim Biem da onaj ko odstupi od erijata i
sunneta nije vjernik sve dok ne bude zadovljan propisom kojega je
donio Allahov Poslanik i to u svim sporovima, vjerskim i
svjetskim, i sve dok u njihovim srcima ne ostane nimalo nelagodnosti
prema Resulullahovoj presudi. Za tu su konstataciju brojni dokazi iz
Kurana, sunneta i prakse pravednih halifa.
U dva Sahiha su zabiljeene sljedee Ebu-Hurejrine rijei:
Samo to je Allahov Poslanik preselio i Ebu-Bekr postavljen za
halifu, neka arapska plemena su se odmetnula od vjere. Tada je
Omer zauen upitao: Zar e se boriti protiv njih a Allahov
Poslanik je rekao da mu je nareena borba protiv ljudi sve dok ne
posvjedoe da nema istinskog boanstva osim Allaha, a kada to
posvjedoe, zatitili su od njega imetak i ivot osim kada pravda
zahtijeva drugaije, a Allah e njihov raun svoditi? Na to mu EbuBekr odgovori: Allaha mi, borit u se protiv onoga ko pravi razliku
izmeu namaza od zekata; zekat je dunost u pogledu imetka,
Allaha mi, ako mi uskrate makar jare a davali su ga Allahovom
Poslaniku , borit u se protiv njih. Omer b. el-Hattab je kazao:
Allaha mi, tada shvatih da je Allah uputio Ebu-Bekra da se bori i to
mi se objelodanilo kao istina.
Dakle, ashabi su donijeli konsenzus da se bore protiv ljudi koji
klanjaju i poste ako odbiju da daju dio obaveznog zekata.
Ebu-Bekrovo shvatanje prethodne verzije hadisa jasno je
potvreno verzijom koju su preko Abdullaha b. Omera, radijallahu
anhuma, zabiljeili Buhari i Muslim: Allahov Poslanik je rekao:
Nareeno mi je da se borim protiv ljudi sve dok ne posvjedoe da
nema istinskog boanstva osim Allaha i da je Muhammed Allahov
poslanik, dok ne budu obavljali namaz i davali zekat. Kada to kau
zatitili su od mene svoje ivote i imetke osim kada pravo Islama
37
____________________
Ebu-Zehra el-Eseri
____________________
zahtjeva drugaije, a raun e pred Allahom polagati. Dakle, borba

je nareena sve dok ljudi ne uine spomenuto, i to znaenje odgovara
ajetima. Hadis je od Resulullaha prenesen mutevatir putem, u
deset razliitih verzija, koje je zabiljeio Muslim, a Buhari neke.
Imam Ahmed, rahimehullah, kae: Hadis u vezi s haridijama
prenesen je u deset autentinih verzija, u jednoj od njih Resulullah
kae: Vi ete nipodatavati va namaz u odnosu na njihov, svoj post
u odnosu na njihov, svoje itanje Kurana u odnosu na njihovo. Oni
hoe uiti Kuran, ali to nee ostavljati nikakvog traga na njima;
izlazit e iz Islama kao to strijela izlijee iz luka. Kada bi oni koji se
bore protiv njih znali ta im obeavam, ostavili bi ostala djela. U
drugoj stoji: Ako ih doivim, ubijat u ih kao to je ubijan Ad. U
treoj veli: Oni su najgore rtve ispod nebeskog svoda, a najbolji
ehidi su ljudi koje oni ubiju.
Prvi koji se borio protiv njih bio je Alija b. Ebu-Talib, halifa
vjernika, i ashabi. Protiv njih su poveli borbu u Haruri onda kada su
se odvojili od sljedbenika ispravne tradicije i konsenzusa, kada su
dopustili prolivanje muslimanske krvi i otimanje njihovog imetka.
Ubili su Abdullaha b. Habbaba. Napali su na muslimansku stoku pa
je voa mumina Alija ustao da se obrati ljudima. Nakon to je citirao
hadis, spomenuo je kako su poeli ubijati i otimati imetak. Time je
ozvaniio borbu protiv njih i tome se mnogo obradovao. Najvanije
to je uinio u svome hilafetu bila je odluka da se povede borba
protiv haridija. Oni su veinu muslimana smatrali nevjernicima, na
kraju su to rekli i za Osmana i Aliju. Haridije su tvrdili da
postupaju po Kuranu, a sunnet nisu slijedili mislei da oponire
Kuranu; iako su bili veliki pobonjaci i bogobojazni nimalo se nisu
razlikovali od ostalih novotara.
U Buharijinom Sahihu i nekim drugim hadiskim zbirkama
zabiljeeno je oko osamdeset verzija da je Alija govorio: Najbolji ljudi
u ovome ummetu nakon Vjerovjesnika su Ebu-Bekr i Omer. Takoer
je zabiljeeno da je spalio fanatike iz redova ija jer su vjerovali da je
on boanstvo. Dobrim lancima prenosilaca preneseno je da je prijetio:
Ko me preferira nad Ebu-Bekrom i Omerom izbievat u ga kao da
je nekoga potvorio. Takoer je traio Abdullaha b. Sebeu kada je
uo da vrijea Ebu-Bekra i Omera, da ga ubije ali je ovaj pobjegao.
Omer b. el-Hattab naredio je da se izbiuje ovjek koji ga je
preferirao nad Ebu-Bekrom. Omer je rekao Sabigu b. Aselu, kada
je pomislio da pripada haridijama: Da sam te vidio obrijane glave,
38
_____________
_____________
glavu bih ti osjekao! Tako su voe mumina Alija i drugi postupali:

nareivali su da se kazne sve tri frakcije ija, od kojih su
najumjereniji bili oni koji su preferirali Aliju nad trojicom pravednih
halifa, a koje su on i Omer bievali, a fanatici koji su smatrali da
Alija ima boanska svojstva ili da je bio poslanik po jednoglasnom
miljenju muslimana se pogubljuju. Isto se tretiraju nusajrije i
ismailije, koji se jo zovu bejt-sad i bejt-sin.22
Takoer se isto tretiraju oni koji negiraju jasne dokaze, ili
negiraju postojanje Stvoritelja, ili negiraju Sudnji dan, ili negiraju
propise erijata: pet dnevnih namaza, post mjeseca ramazana i
had, smatajui to svojom interpetacijom ili spoznajom tajni. Oni
skrivaju svoje tajne, posjeuju ejhove, doputaju konzumiranje
alkohola i brak sa mahremima. Oni su vei nevjernici od Jevreja i
krana. Ko to ne ispolji javno, licemjer je, i gorjet e na samom dnu
Dehennema, a ko ispolji, najvei je nevjernik na Zemlji koji ne smije
ostati meu muslimanima, ni uz glavarinu, ni kao podanik. Nije
doputeno eniti njihove kerke, niti jesti meso koje oni zakolju; oni
su otpadnici i to najgori. Protiv njih se bori kao protiv otpadnika i
kao to su se Ebu-Bekr i ashabi borlili protiv Musejleme el-Kezzaba.
Ako se pokaju, vladar e ih razbacati po muslimanskim
sredinama i narediti im da izvravaju islamske propise obavezne
svim muslimanima. Ovo se ne odnosi samo na ekstremne skupine
ija, ve i na svakoga ko zastrani u pogledu ejha, smatrajui da mu
on daje opskrbu, ili ga moe osloboditi obaveznosti namaza, ili da je
taj ejh bolji od Resulullaha , ili da mu ne treba erijat, ili smatra
da se neki ejhovi sastaju sa Vjerovjesnikom isto kao to se Musa
susreo sa Hidrom: svi oni koji tako vjeruju su nevjernici i obaveza
je boriti se protiv njih po jednoglasnom miljenju muslimana,
odnosno, pogubiti onoga ko se uhvati.
Omer i Alija su govorili da se haridije i ije nad kojima se ima
mo - ubijaju. Iako pravnici na to pitanje ne gledaju istovjetno, ne
razilaze se po pitanju borbe protiv njih ako odbiju pokornost, jer,
borba je openitiji pojam od ubijanja. Oni uzimaju tretman
okupatora ili buntovnika; onaj ko se od njih uhvati bit e kanjen
prema Allahovoj naredbi i sunnetu Njegovog Poslanika.
Ovo su posebni iareti za te dvije frakcije. Onaj ko kae da je uao u skupinu

sad, hoe da kae: postao sam nusajrija, a ko kae da je uao u skupinu sin, eli
kazati: postao sam ismailija. (op. prev.)
22
39
____________________
Ebu-Zehra el-Eseri
____________________
Uenjaci su na osnovu mutevatir predanja vezanih za haridije

uvrstili, bilo direktno ili indirektno, sve one koji se povedu za
prohtjevima odstupajui od erijata i odudarajui od zajednice
muslimana. tavie, meu njima ima gorih od haridija-harurija:
hirmije, karamite, nusajrije, ima onih koji vjeruju da su neki ljudi
boanstvo, ili tvrde da je neko vjerovjesnik a nije. Ako se zbog tih
stvari budu borili protiv muslimana, gori su od haridija-harurija.
Vjerovjesnik je spomenuo haridije-harurije jer su oni prvi
novotari koji su se pojavili poslije njega, tavie, prvi se pojavio jo
za njegovog ivota; na njih je upozoravao jer e se ubrzo pojaviti, kao
to su Allah i Njegov Poslanik stavili akcenat na neke stvari
prisutne u tome vremenu:
Ne ubijajte svoju djecu iz straha od siromatva. (El-Isra,

31)
Onaj ko se od vas od vjere svoje odmetne, pa Allah e

dovesti narod koje On voli i koji Njega vole. (El-Maida, 54)
U tome je smislu Poslanik neka plemena ensarija: Eslem, Gifar,
Duhejnu, Temim, Esed, Gatafan i neke druge izdvojio u pogledu
nekih propisa a zbog njima svojstvenim osobinama, i svako ko bude
imao te osobine uzima njihov tretman; oni nisu izdvojeni to su
jedini takvi, ve to je bila potreba da to saznaju ostali obaveznici,
ako ih njegove rijei nisu obuhvatile.
Otuda, ako ije nisu gori od haridija, nisu ni bolji. Haridije su
nevjernicima smatrali samo Osmana i Aliju, te njihove pristae, ali
ne i one koji nisu uestvovali u borbi ili su umrli prije toga. A ije su
proglasili nevjernicima Ebu-Bekra, Omera i Osmana, sve muhadire
i ensarije i one koji ih slijede u dobroinstvu, one kojima je Allah
zadovoljan i koji su Njime zadovoljni. Nevjernicima su proglasili
cijeli Resulullahov ummet, prve i potonje generacije. Naime,
proglaavaju nevjernikom svakog ko Ebu-Bekra, Omera, muhadire
i ensarije smatra pouzdanim i pravednim, ili je zadovoljan njima,
kao to je Allah njima zadovoljan, ili ko trai oprosta za njih, to je
Allah naredio. Nevjernicima dre sljedee autoritete Islama: Seida b.
el-Musejjiba, Ebu-Muslima el-Havlanija, Uvejsa el-Karnija, Ataa b.
Ebu-Rebbaha, Ibrahima en-Nehaija, imama Malika, El-Evzaija,
40
_____________
_____________
Ebu-Hanifu, Hammada b. Zejda, Hammada b. Selemu, Es-Sevrija,

imama afiju, imama Ahmeda b. Hanbela, El-Fudajla b. Ijjada, EbuSulejmana ed-Daranija, Marufa el-Kerhija, El-Dunejda b.
Muhammeda, Sehla b. Abdullaha et-Tusterija i brojne druge.23
Ko nije s njima, doputaju da se ubije, svoj pravac nazivaju
pravcem veine, i filozofi tako nazivaju svoj pravac. Mutezile ga
nazivaju pravcem haevija (onih koji Allahu odreuju oblik). ije
kau da se nije doputeno oeniti od sljedbenika hadisa iz ama,
Egipta, Hidaza, Maroka, Jemena, Iraka, Arabijskog poluotoka i
ostalih islamskih drava niti jesti njihovo meso, te da su njihove
tenosti: voda i masnoa neiste. Dre ih veim nevjernicima od
Jevreja i krana, tim prije jer su oni nevjernici u osnovi, a ovi su
otpadnici, a otpadnitvo je po jednoglasnom miljenju gore od
prvotnog nevjerstva.
Otuda su pomagali nevjernike protiv mnogih muslimana,
pomagali su i Tatare. Oni su najvei razlog pohoda Dingis-kana,
kolovoe nevjerstva, na islamske zemlje. Takoer su uzrok
Hulagovog napada na Irak, osvajanju Halepa i pljakanju EsSalihije i drugim deavanjima. inili su to iz pakosti, spletkarei.
Kada su neki od njih postali veziri u vrhu islamske vlasti i zauzeli
druge poloaje, uspjeli su opljakati muslimansku vojsku kada je
prola pored njihovih naselja za vrijeme prvog povlaenja u Egipat.
Tada su presijecali puteve muslimanima, pomagali Tatare i
Evropljane protiv muslimana. Osjetili su veliku alost zbog pobjede
Islama nad din-dumanima, to se i jasno vidjelo.
Kada su muslimani osvojili obalu Akke i druge oblasti, pritekli su
(brai, nap. naa) kranima u pomo, davajui im prednost nad
muslimanima, to su ljudi ve uli od njih. Sve to sam spomenuo
mali je dio onoga to su napakostili Islamu i muslimanima.
Analitiari, koji dobro poznaju stanje na terenu, jednoglasni su da
su najvee pohode protiv muslimana poduzele ije. Vie su nanjeli
tete vjeri i njenim sljedbenicima i bili joj slabije privreni nego
haridije-harurije. Oni su najvei laovi, i nema frakcije koja se
okree prema Kibli a da vie lae, i da la smatra istinom i istinu
lai od njih. Licemjerstvo je u njima oitije nego u bilo kome, o emu
Neka ih Svemogui Allah iskorijeni! Ko je onda musliman ako nisu spomenuti
autoriteti?! Vjerovatno njihovi ejhovi, najvei laovi i razvratnici na Zemlji. Ako
ovo nije dovoljno da se upozna njihova (ne)vjera i da se prema njima
neprijateljski odnosi, onda u muslimanima nema dobra. (op. prev.)
23
41
____________________
Ebu-Zehra el-Eseri
____________________
Resulullah kae: Tri su svojstva licemjera: kada govori lae, kada

obea ne ispuni i kada mu se neto povjeri, pronevjeri.24 U drugoj
verziji stoji: Pri kome se nau sljedee etiri osobine pravi je licemjer,
a u kome se nae jedna od njih, licemjer je djelimino, sve dok je se ne
oslobodi: kada govori, lae, kada obea, ne ispuni, kada se dogovori,
prevari i kada se prepire, bjei od istine.25
Svako ko je s njima imao posla zapazio je te osobine kod njih.
Mnogo pribjegavaju tukji (laganju), koja je u stvari osobina licemjera
i Jevreja. Koriste je protiv muslimana. Jezicima izgovaraju ono to
nije u njihovim srcima. Zaklinju se da nisu rekli ono to jesu rekli.
Zaklinju se Allahom da bi zadovoljili vjernike, a pree je da zadovolje
Allaha i Njegovog Poslanika .
ije mnogo lie na Jevreje, posebno na Samaritance26; na njih lie
vie nego na ikoga, jer se pozivaju na imamet odreene osobe ili
porodice, to je opet utjerivanje u la svakoga ko donese istinu ili
zagovara pravo nekoga drugog. Lie na njih u slijeenju strasti,
izokretanju rijei sa njihovog mjesta, odgaanju iftara i akam
namaza, zabranjuju meso koje zakolju drugi i sl.
A s kranima se podudaraju u uzdizanju ljudi na boanski nivo,
izmiljanju ibadeta, irku i nekim drugim stvarima.
Prijateljuju sa Jevrejima, kranima i mnogobocima a protiv
muslimana, to je svojstvo licemjera:
O vi koji vjerujete, ne uzimajte Jevreje i krane za

prijatelje. Oni su jedni drugima prijatelji! A onaj ko ih od vas
za prijatelje uzme, on je njihov. (El-Maida, 51)

Buhari, Muslim, Tirmizi i Ahmed.
Buhari, Muslim, Tirmizi, Ahmed i Bejheki.
26 Jevreji koji su oboavali zlatno tele, koje je napravio Samirija, za vrijeme
Musaa, alejhis-selam. (nap. naa)
24
25
42
_____________
_____________
Ti vidi mnoge od njih kako s nevjernicima prijateljuju.

Runo li je zaista ono to sami sebi pripremaju: da se Allah
na njih rasrdi i da u patnji vjeno ostanu. A da vjeruju u
Allaha i Vjerovjesnika i u ono to se njemu objavljuje, oni s
njima ne bi prijateljevali, ali, mnogi su od njih nevjernici.
(El-Maida, 80- 81)
Nemaju ni razuma, ni tradiciju, ni vjerodostojnu vjeru; nee
pobjediti na ovome svijetu. Ne klanjaju dumu-namaz, ne klanjaju u
dematu, doim su haridije klanjali dumu-namaz i obavljali
kolektivni namaz. Dihad protiv nevjernika pod vostvom
muslimanskih imama ne smatraju ispravnim, kao ni obavljanje
namaza iza njih. Niti smatraju da im se treba pokoravati tamo gdje
su pokorni Allahu , niti da izvravaju bilo ta od njihovih naredbi,
zbog uvjerenja da je to nemogue osim pod vostvom nepogrjeivog
imama. Vjeruju za nepogrjeivog da je uao u peinu (sirdab), i to
vie od prije etristotine i etrdeset godina, te da do sada nije izaao,
niko ga nije vidio niti je on koga pouio vjeri: od njega nikakve
koristi, samo teta. I pored toga, kod njih vjerovanje nije vaee osim
ako se vjeruje u nepogrjeivog. Vjernikom ne smatraju osim onoga ko
u njega vjeruje, po njima u Dennet nee ui osim njegovi sljedbenici,
neznalice i zabludjeli pustinjaci, ili samo obmanuti Ibn-Avnovim
laima i njemu slinih, koji je sobom napisao navedene nebuloze
prenesene od njih, koje je priznao a kojih ima mnogo vie od
spomenutih.
Takoer, smatraju nevjernikom svakoga ko vjeruje u Allahova
imena i atribute spomenute u Kuranu i sunnetu, kao i svakog onog
ko vjeruje u kada i kader, svakoga ko vjeruje u Njegovu apsolutnu
mo, sveobuhvatnu volju, i to da je On stvoritelj svega postojeeg.
Vei dio njihovih uenjaka smatraju da Ebu-Bekr, Omer,
Poslanikove supruge, Aia i Hafsa, veina muhadira i ensarija,
svi imami muslimana i obini ljudi nisu povjerovali u Allaha ni
koliko traje treptaj oka. Jer, vjerovanje kojemu je suprotno
nevjerstvo po njima je neispravno u osnovi, to je stav nekih
ehlisunetskih uenjaka. Neki od njih smatraju da Poslanikov polni
organ mora odgorjeti u Dehennemu, da se oisti, tim prije jer je
opio sa nevjernicama, Aiom i Hafsom, a sve radi njihovog uvjerenja
da je openje sa nevjernicama zabranjeno.
Takoer odbacuju mutevatir hadise od Poslanika , prihvaene
od uenjaka kao takve, kao to su hadisi Buharije i Muslima, a
43
____________________
Ebu-Zehra el-Eseri
____________________
smatraju da su stihovi itskih pjesnika, El-Himjerija, Kojara edDejlemija i Ummare el-Jemenija, bolji od hadisa koje biljee Buhari i
Muslim. Lau i izmiljaju na Vjerovjesnika , njegove ashabe i
rodbinu, vie nego to Jevreji i krani lau u Tevratu i Indilu.
Zanemaruju damije u kojima je Allah naredio da se velia i
spominje Njegovo ime. Na pravim i izmiljenim kaburovima grade
damije, uzimajui ih kao mauzoleje. A Allahov Poslanik je prokleo
onoga ko odredi da se klanja na kaburu, zabranivi to ummetu. Pet
dana prije smrti upozorio je:

))
((!

Oni koji su bili prije vas gradili su damije na kaburovima

vjerovjesnika i dobrih ljudi, vi nemojte graditi damije na
kaburovima, ja vam to zabranjujem!27
Tvrde da je had kod spomenutih mauzoleja najbolji ibadet.

Pojedini njihovi uenjaci to smatraju vrijednijim od hada kojega su
naredili Allah i Njegov Poslanik .
Na osnovu prethodnog jasno je da su oni gori od obinih
sljedbenika strasti i da je pree da se protiv njih vodi rat nego protiv
haridija. Upravo zato, meu narodom se proirilo da kada se
spomenu novotari misli se na ije, i obian svijet zna da je suprotno
suniji ija. Haridije su slijedili Kuran shodno svome shvatanju, a
ovi slijede nepogrjeivog imama, po njima, koji ustvari ne postoji,
zanemarujui Kuran i sunnet; oslonac haridija bolji je od njihovog
oslonca. Meu haridijama nije bilo bogohulnika ni fanatika, dok se
meu ovima pojavila hereza i zastranjivanje, to niko ne zna osim
Allaha . Uenjaci tvrde da iizam potie od heretika Abdullaha b.
Sebe, koji je ispoljavao Islam a prikrivao jevrejstvo, trudio se da
izvitoperi dini-Islam kao to se kranin Pavle, prije toga Jevrej,
trudio da izvitoperi kranstvo.
Vei dio njihovih bogohulnih imama javno ispoljava iizam, jer je
to put ka ruenju Islama, to su to uinile voe bezbonitva u
Azerbejdanu u doba vladavine El-Mutesima (sa Babikom
Hurmijem), po emu su nazivani hurmije ili muhammire, ili kao to
su inile karamite-batinije, koji su se pojavili u Iraku i nekim
27
44
Muslim 3/127.
_____________
_____________
drugim mjestima, a koji su ukrali Crni kamen i zadrali ga jedno

vrijeme. Ili kao to je inio Ebu-Seid el-Denabi i njegovi
istomiljenici, koji su se pojavili u zemljama Mediterana a zatim
preli u Egipat i sagradili Kairo. Tvrdili su da su fatimije, iako su
genaolozi tvrdili da oni nemaju nikakve veze sa Poslanikovom
lozom, ve da se njihovo porijeklo vee za vatropoklonike i Jevreje.
Poznavaoci dini-Islama jednoglasni su da su oni udaljeniji od
Poslanikove vjere vie nego Jevreji i krani. tavie, neki
pripisuju Aliji i imamima svojstva boanstva. Sljedbenici tih
heretika, koji su bili tek u poetnom stadiju, nalazili su se u
Horosanu, amu, Jemenu i nekim drugim mjestima.
Bili su najvei pomagai Tatara protiv muslimana: agitiranjem,
ljudstvom, upravljanjem, prijateljevanjem i na druge naine. I zbog
toga to se njihov govor razlikuje od govora muslimana, Jevreja i
krana. Zato je voa nevjernika Hulago odobrio njihove idole. A
haridije su bili najistinoljubiviji ljudi i najpoteniji kada je u pitanju
izvravanje dogovorenog, za razliku od ovih koji predstavljaju
najvee laove i koji kre sve ugovore.
to se tie konstatacije u pitanju da oni vjeruju u sve ono sa ime
je doao Muhammed oita je la! Oni ne vjeruju u veliki dio onoga
ime je doao, Allah samo zna u ta sve ne vjeruju. Nekada smatraju
vjerodostojne hadise lanim, a ponekada znaenja Objave, od tih
njihovih nebuloza neto smo naveli. Iz ovoga e svako shvatiti da je
to suprotno onome sa ime je Allah poslao Muhammeda . Allah
je u Kuranu pohvalio ashabe, rekao da je zadovoljan sa njima i da
im je oprostio, a oni ne vjeruju u istinitost toga. Naredio je dumunamaz, dihad, pokornost pretpostavljenima, od ega odstupaju.
Naredio je prijateljevanje s vjernicima, iskazivanje ljubavi prema
njima, uspostavljanje bratskih odnosa sa njima ega se oni ne
pridravaju. Zabranio je prijateljevanje sa nevjernicima i iskazivanje
ljubavi prema njima, ega se oni ne dre. Kazao je da je
muslimanska krv zabranjena, imetak, ast, zabranio je da se
muslimani ogovaraju, poniavaju i da im se podruguju, to sebi
doputaju. Naredio je zajednitvo i saradnju, a zabranio djeljenje i
razilaenje, od ega su oni daleko. Naredio je pokornost Allahovom
Poslaniku, ljubav prema njemu te slijeenje onoga to presudi, od
ega odstupaju. Spomenuo je prava Poslanikovih ena, to oni
odriu. Govorio je o tevhidu i iskrenosti prema Njemu, od ega su
daleko. Oni su mnogoboci, o njima je u tome smislu prenesen hadis,
jer veliaju kaburove i uzimaju ih za idole, o emu bismo mogli dugo
govoriti. Sebi je pripisao imena i svojstva, u ta oni ne vjeruju.
45
____________________
Ebu-Zehra el-Eseri
____________________
Kazivao je o vjerovjesnicima, i zabranio traenje oprosta za

mnogoboce, to oni ne priznaju. Sebi je pripisao apsolutnu mo, i
kazao da je On stvoritelj svega i da biva ono to On hoe i da nema
snage bez Allaha, u ta oni ne vjeruju.
Ova je fetva saet prikaz njihovog nevjerstva. Da zakljuimo: zna
se pouzdano da haridije vie vjeruju u ono ime je doao
Muhammed nego to ije vjeruju. Ako je voa mumina, Alija b.
Ebu-Talib, vodio rat protiv haridija, i njegova vojska vodila borbu
protiv njihove, otimajui im konje, oruje i imetak, onda je pree da
se rat povede protiv ovih i da im se uzima imetak kao to je to inio
Alija b. Ebu-Talib.28
28
46
ejhul-islam Ibn-Tejmijja, El-Fetava 28/468-486.
_____________
_____________
ehidske akcije
Onaj ko dobro razmotri El-Makdisijev govor, u vezi ehidskih
akcija, vidjet e da se ne suprotstavlja konstataciji uenjaka Jusufa
el-Ajirija, Alija el-Hudajrija, Sulejmana el-Alvana i nekih drugih koji
doputaju taj vid borbe: doputaju to ako postoji nuda, a neki kau
ako je u tome korist. Oni su jednoglasni da je taj vid borbe propisan,
razilaze se kako odrediti postojanje nude, odnosno, koristi iza toga.
ejh El-Makdisi je to pitanje uporedio sa pitanjem ivog tita
napravljenog od muslimana, gdje neprijatelj koristi skupinu
muslimana kao ivi tit da se odbrani od mudahida.
Pitanje napada na neprijatelja koji je uzeo ivi tit moe imati
dva oblika.
Prvi, kada je nuda napasti na neprijatelja, i ovaj je oblik
dopustila veina uenjaka prijanjih i potonjih generacija, ak i ako
bi to dovelo do nenamjernog ubijanja muslimana u ivom titu.
Drugi, kada ne postoji nuda za napad na neprijatelja, i uenjaci
na ovaj oblik ne gledaju istovjetno: veina uenjaka ga zabranjuje, a
neki doputaju, obrazlaui to time da se ne obustavi borba.
Rekao sam: svi znaju da nudu, odnosno, korist odreuje ratni
voa na terenu, koji se bori protiv din-dumana, i to u svakom
vremenu i na svakom mjestu. ejh Jusuf el-Ajiri, rahimehullah,
kae: Nuda koja doputa napad na nevjernike kada uzmu
muslimane za ivi tit jeste situacija da neprijatelj napadne na
muslimane i, ukoliko se mudahidi uzdre od borbe, poginut e vei
broj muslimana od broja onih u ivom titu, ili e okupirati
muslimansku zemlju, ili postoji bojazan da ih muslimani nee
drukije savladati, poraziti i iskorijeniti. Nudu e odrediti voa
muslimana u datom trenutku ili onaj ko ima pravo da objavi rat i da
ga obustavi, jer on zna ta mnogi ljudi ne znaju, zna bolje od onih
koji nisu na mejdanu; nije isto uti i vidjeti.29
Preuzeto iz broure Hel inteharet Havva (djevojka koja je prva u eeniji

poduzela ehidsku akciju, a doslovan prijevod broure bi glasio: da li je Havva
samoubica, nap. naa), to je najbolja broura napisana na tu temu.
29
47
____________________
Ebu-Zehra el-Eseri
____________________
Ovo pravno pitanje u zavriti fetvom imama Hamuda b. Ukle euajbija, rahimehullah, ije znanje i doprinos Islamu svi priznaju.
Istaknuti ejh Hamud b. Ukla e-uajbi30 upitan je:
U Palestini, eeniji i nekim drugim muslimanskim dravama,
mudahidi u borbi protiv din-dumana koriste metodu
samoubilakih akcija u smislu da aktivira dinamit, odnosno,
eksplozivnu napravu, odnosno, auto napunjeno eksplozivom,
napadajui njihove objekte ili kontrolne punktove, ili do cilja dolazi
kao da se predaje a zatim aktivira eksploziv pri emu rtvuje sebe sa
nijetom ehadeta i borbe protiv neprijatelja. Kakav tretman imaju
takve akcije, da li se one tretiraju klasinim samoubistvom, i postoji
Neki njegovi uenici o njemu su zapisali sljedee: On je ugledni i istaknuti
ejh Ebu-Abdullah Hamud b. Abdullah b. Ukla b. Muhammed b. Ali b. Ukla euajbi el-Halidi, porodica Dunah, pleme Benu-Halid. Roen je 1346. god. po
Hidri. Odrastao je u mjestu ukka, u blizini Burejde. Kada je napunio sedam
godina, oslijepio je zbog bolesti ospica. Uprkos tome kolu je nastavio u mektebu.
Njegov otac je ulagao veliki trud da ga odgoji i poui raznim znanostima. Kuran
je nauio napamet kada je imao petnaest godina, i to u mektebu pred ejhom
Abdullahom b. Mubarekom el-Umrijem. Zatim je, 1376. po oevom prijedlogu,
otputovao u Rijad da stie znanje. Poeo je uiti pred ejhom Abdullatifom b.
Ibrahimom Ali-ejhom. Od njega je uzeo osnovno znanje. Zatim je, 1368. krenuo
kod istaknutog ejha Muhammeda b. Ibrahima Ali-ejha. Uvijek je bio uz njega i
najvei dio naobrazbe iz vie naunih oblasti usvojio je od njega, ali nije
zapostavljao ni druge uenjake, od kojih izdvajamo: Ibrahima b. Sulejmana,
Sauda b. Reuda, Abdullaha b. Muhammeda b. Humejda, Abdulaziza b. Reida i
neki drugi. Nakon otvorenja Fakulteta erijatskog prava u Rijadu uio je pred
ejhovima Abdulazizom Ibn-Bazom i Muhammedom el-Eminom e-enkitijem.
Skoro uvijek je bio uz ejha enkitija, ak i u njegovoj kui. Od njega je uio
logiku, usuli-fikh i tefsir. Godine 1376. diplomirao je na Fakultetu erijatskog
prava, i iste se godine zaposlio kao profesor, na akademiji u Rijadu. Godine 1378.
zaposlio se kao profesor na erijatskom fakultetu gdje je punih etrdeset godina
predavao hadis, fikh, usuli-fikh, akidu, gramatiku i tefsir. Napisao je mnoga
djela: El-Imametul-uzma, El-Berahinul-mutezahire fi hatmijjetil-imani billahi
ved-daril-ahire, erhu bulugil-meram. Napisao je blagoslovljeno djelo El-Kavlulmuhtar fi hukmil-istianeti bil-kuffar, koje tretira uzimanje nevjernika za
pomagae. Takoer broure i skripte koje tretiraju razne pokrete. Pisao je i
upozoravao na sveanosti popraene muzikom, slavljenje praznika, vonju
automobila od strane ena, preporuke o uenjacima i dobrim ljudima. Suuesnik
je u pisanju djela Teshilul-vusul ila ilmil-usul, koje se izuava kao predmet na
Islamskom univerzitu u Medini. Neka ga Allah nagradi, bio je iskren i
istinoljubiv mudahid. Pred njim je uio velik broj dananjih uenjeka, doktora i
ministara, od njih su sljedei: Abdullah b. Abdulmuhsin et-Turki, ministar za
islamska pitanja, Abdullah b. Muhammed b. Ibrahim Ali-ejh, ministar pravde,
Salih b. Fevzan el-Fevzan, lan Vijea velikih uenjaka, Selman b. Fahd el-Avda,
ugledni ejh i mudahid Ali b. Hudajr el-Hudajr i brojni drugi. Neka ga Allah
nagradi najljepom nagradom, njegovo znanje uini korisnim i neka mu podari
Dennet.
30
48
_____________
_____________
li razlika izmeu samoubistva i takvih akcija? Allah Vas nagradio i

oprostio Vam!
Odgovor: Hvala Allahu Gospodaru svjetova, neka je mir i spas
na najboljeg vjerovjesnika, Muhammeda, njegovu porodicu i sve
ashabe.
Prije odgovora trebamo znati da su spomenute akcije jedno od
savremenih pitanja, koje nisu bile poznate prije u ovome obliku, a
svako vrijeme ima sebisvojstvene pojave. Uenjaci se trude da za
njih nau erijatske dokaze, da ih svedu pod opa pravila i sline
propise u vezi kojih su prve generecije donijele pravna rjeenja
(fetve). Uzvieni kae:
...u Knjizi Mi nismo nita izostavili... (El-Enam, 38), a

Resulullah , govorei o Kuranu, kae: U njemu je rjeenje za vae
sporove.
Spomenute ehidske akcije jesu erijatom propisane i tretiraju se
borbom na Allahovom putu, ako onaj ko poduzme istu ima iskrenu
namjeru. tavie, to je jedna od najboljih i najplodonosnijih metoda u
borbi protiv din-dumana. Veoma su praktine u nanoenju rtava
neprijatelju, zadavanju rana, istrebljenju. Njima se u din-dumane
ubacuje strah, pesimizam i stalno suoavanje sa sigurnom smru;
svakojake nedae: ponienje, slabljenje... A kod muslimana bude
ambicije za napad neprijatelja, to jaa vjernike a slama nevjernike.
U njima su jo brojne druge koristi za dihad.
Da su te akcije doputene, ukazuju dokazi iz Kurana i sunneta,
te konsenzus i dogaaji u vezi s kojima su prvi uenjaci donijeli
fetve, to emo, ako Bog da, navesti.
Argumenti iz asnog Kurana
Uzvieni kae:
Ima ljudi koji se rtvuju da bi zasluili Allahovo

zadovoljstvo a Allah je milostiv prema robovima Svojim.
(El-Bekara, 207)
49
____________________
Ebu-Zehra el-Eseri
____________________
Neki ashabi, radijallahu anhum, su govorili da se ajet odnosi na

ovjeka koji napadne na brojnijeg neprijatelja, da sebe rtvuje. To je
tumaenje Omera b. el-Hattaba, Ebu-Ejjuba el-Ensarija i EbuHurejre, a predanja su zabiljeili Ebu-Davud i Tirmizi, koje su IbnHibban i Hakim ocijenili autentinim.
Uzvieni kae:
Allah je od vjernika kupio ivote njihove i imetke njihove

u zamjenu za Dennet koji e im dati oni e se na
Allahovom putu boriti, pa ubijati i ginuti... (Et-Tevba, 111)
Ibn-Kesir, rahimehullah, kae: Veina uenjaka smatra da se ajet
odnosi na svakog borca na Allahovom putu.
Uzvieni kae:
I protiv njh pripremite koliko god moete snage i konja za

boj, da biste time zaplaili Allahove i vae neprijatelje (ElEnfal, 60), a ehidske akcije su nesumnjivo priprema snage koja im
zadaje strah.
O ljudima koji kre ugovore, Uzvieni kae:
Ako se u borbi s njima sukobi, tako ih razjuri da se

opamete oni koji su iza njih. (El-Enfal, 57)
Argumenti iz sunneta
Poznato kazivanje o djeaku zabiljeeno u Sahihu, koji je ukazao
kralju kako e ga ubiti, pa je pao kao ehid na Allahovom putu, i to je
vrsta dihada. Njegova je smrt rezultirala velikom koriu i opim
dobrom: stanovnici te zemlje prihvatili su Islam, rekavi: Vjerujemo
u djeakovog Gospodara! Dokazivanje: djeak-mudahid je rtvovao
svoj ivot radi ope koristi ljudi, kasnije muslimana, uputivi ih kako
e ga ubiti, tim prije to su to mogli uiniti samo na nain koji im je
50
_____________
_____________
on predloio, ime je uzrokovao svoju smrt31, preko ega se prelazi

kada je u pitanju dihad. Isto tako i poduzima ehidske akcije
uzrokuje svoju smrt radi dihada. Ovo to smo konstatovali ima
osnove i u naem erijatu. Naime, kada bi ovjek, elei nagradu,
nareivao dobro a odvraao od zla, i ljudi se povedu za njim, te bude
ubijen zbog toga, rauna se mudahidom, odnosno, ehidom. U tome
su smislu Resulullahove rijei: Najvei stupanj dihada jeste rei
istinu nepravednom vladaru.
Postupak Beraa b. Malika u bici na Jemami, kada su ga podigli
na titu kopljima i ubacili u neprijateljsku tvravu, gdje se borio dok
nije otvorio vrata, a niko od ashaba nije osudio njegov postupak.32
Napad Seleme b. el-Ekvaa, Ahrema el-Esedija i Ebu-Katade na
Ujejnu b. Hisna i njegove vojnike. Allahov Poslanik je pohvalio
Selemu, rekavi: Najbolji na ovjek je Selema.33 Ibnun-Nuhas kae:
U ovome autentinom hadisu najvei je dokaz da je doputeno
napasti na brojnijeg neprijatelja, iako je postojala mogunost da e
poginuti, pod uvjetom da iskreno eli ehadet, to su uinili Selema
b. El-Ekva i Ahrem el-Esedi. Allahov Poslanik ih nije ukorio radi
toga, niti je to zabranio ashabima, naprotiv, hadis je dokaz o
pohvaljenosti i vrijednosti takvog postupka. Naime, Vjerovjesnik je
pohvalio Ebu-Katadu i Selemu radi njihovog gesta, a svaki od njih je
zasebno napao na neprijatelja, ne oekujui da mu ostali muslimani
priteknu u pomo.34
Postupak Hiama b. Amira el-Ensarija kada je, napadajui, sam
uletio meu dva neprijateljska reda, to su mnogi ljudi osudili,
rekavi: Bacio se u propast! A Omer b. el-Hattab i Ebu-Hurejra,
radijallahu anhuma, odgovorili su uei ajet:
Uenjaci koji odriu dokazivanje ovim hadisom kau da je djeak ukazao kako
e ga kralj ubiti, ali nije poduzeo ubistvo, to se, po njima, razlikuje. Odgovaramo:
Islam istovjetno tretira uzronika neije smrti i praktinog izvritelja. Drugim
rijeima, kada bi ovjek naruio neiju smrt, bez da bude izvrilac, tertirao bi se
ubicom kao i onaj koji je praktino izvio ubistvo. Otuda, nema razlike da ovjek
poduzme samoubistvo i toga da uputi nekoga kako e ga ubiti, tretman se ne
razlikuje: samoubistvo. Dakle, djeak je, ukazujui kralju na nain kako e ga
pogubiti, praktino ubio sam sebe, ali je, dajui ivot za dobrobit vjere, postigao
ehadet na Allahovom putu, to je potpuno isti sluaj sa poduzimaem ehidske
akcije, a Allah najbolje zna. (op. prev.)
32 Bejehki u Sunenu, u dijelu Es-Sijer, poglavlje Dobrovoljno rtvovanje ivota,
Kurtubi u Ahkamul-Kuranu 9/44 te Ibn-Hader u Esedul-gabe 2/364.
33 Buhari i Muslim.
34 Ahmed b. Ibrahim ed-Dumjati, Meariul-evak 1/539.
31
51
____________________
Ebu-Zehra el-Eseri
____________________
Ima ljudi koji se rtvuju da bi zasluili Allahovo

zadovoljstvo...35
Napad Ebu-Hadreda el-Eslemija sa dvojicom prijatelja na veliku
neprijateljsku vojsku, kada ih je Allah poastio pobjedom nad
mnogobocima.36
Postupak Abdullaha b. Hanzale, kojega su meleki gusulili nakon
to je pao u bici na Uhudu, kada mu je u bici spao tit, pa se borio
dok nije poginuo.37
Neki je ovjek uo kako Ebu-Musa prenosi Resulullahove rijei:
Dennet je pod hladom sablje, pa je ustao i slomio korice sablje, te
se borio dok nije poginuo.38
Enes b. en-Nadr u bici na Uhudu je uzviknuo: Ah, ljepote
dennetskog mirisa!, zatim je jurnuo meu mnogoboce i borio se sve
dok nije pao kao ehid.
Konsenzus
Ibnun-Nuhas u Meariul-evak 1/588 prenosi da je Mahleb rekao:
Uenjaci su jednoglasni da je u dihadu doputeno srnuti u smrt.
Gazali je u djelu El-Ihja rekao: Nema razilaenja u vezi s tim da
musliman moe sam napasti na nevjernike, makar znao da e biti
ubijen.
En-Nevevi u Komentaru Muslimovog Sahiha 12/187, govorei o
bici Zu-Kired prenosi konsenzus uenjaka da je u dihadu doputeno
rtvovati ivot.
Sedam gornjih dogaaja i spomenuti konsenzus pravnici u svojim
djelima svode pod poglavlje Napad pojednica na brojnijeg
neprijatelja, odnosno, Upad u neprijateljski tabor, odnosno,
rtvovanje ivota u dihadu.
35
36
37
38
52
Ibn Ebi-ejba u El-Musannefu.

Ibn-Hiam u Es-Siretun-nebevijje i Ibnun-Nuhas u Meariul-evak 1/545.
Ibnun-Nuhas u Meariul-evak 1/555.
Bejheki u Es-Sunenu 9/44.
_____________
_____________
En-Nevevi u Komentaru Muslimovog Sahiha 13/46, govorei o

poglavlju ehidu je zagarantovan Dennet, kae: U predanju je
dokaz da je doputeno srnuti meu nevjernike i izloiti se opasnosti,
radi ehadeta; po mnogim uenjacima to nije pokueno.
Kurtubi u Ahkamul-Kuranu 2/364 navodi da su i neki malikijski
autoriteti dopustili takvu vrstu rtvovanja, kada su kazali:
Doputeno je ovjeku da napadne na stotinu neprijateljskih vojnika
ili cijeli tabor a zna ili kod njega preovladava miljenje da e
poginuti ali e nanijeti neprijatelju tetu ili e podstai druge
muslimane na brobu. A od Muhammeda b. el-Hasana e-ejbanija
prenosi da je rekao: Kada bi ovjek sam napao na hiljadu
mnogoboaca, nadajui se pobjedi ili da e im nanijeti tetu, nije
grijean.
injenica da je doputeno srnuti u smrt, napadajui na brojnijeg
neprijatelja ili upasti u njihov tabor, rtvujui se i izlaui se
opasnosti, odgovara pitanju ehidske akcije gdje njezin poduzima
rtvuje ivot i nanese neprijatelju gubitke u ivoj sili i tehnici.
Sluajevi identini ehidskim akcijama
I ivi tit
Kada se neprijatelj zatiti ivim titom od muslimana a
mudahidi budu prisiljeni da napadnu ivi tit, tim prije jer nemaju
izbora, doputeno je boriti se ak ako bi borba dovela do ubijanja tih
muslimana. Ibn-Tejmijja u El-Fetava 20/52 i 28/537-546 je zapisao:
Uenjaci su jednoglasno rekli: ako se nevjernici zatite
muslimanskim zarobljenicima a postoji bojazan ako izostane borba
da e to rezultirati tetom, borba e se povesti iako bi to dovelo do
ubijanja muslimana koji su uzeti kao tit...
Ibn-Kasim u Haijetur-revdi 4/271 kae: Rekao je u El-Insafu:
Ako se nevjernici zatite muslimanom zabranjeno ih je gaati osim
ako postoji bojazan da e muslimani biti poraeni, tada e gaati
ciljajui nevjernike, oko toga ne postoji razilaenje.
Dokazivanje: doputeno je napasti ivi tit da bi se ubio
neprijatelj i nanijela mu se teta ak se rtvovali muslimani u ivom
titu, i to je sloenije od ehidskih akcija, u kojima se ima za cilj
nanoenje gubitaka neprijatelju, tavie, gore je ubiti vie
muslimana u ivom titu nego da ovjek ubije sam sebe jer, gore je
53
____________________
Ebu-Zehra el-Eseri
____________________
ubiti drugog muslimana nego samog sebe; ubijanje drugog

muslimana nepravda je i atak na njeg, a kada ovjek ubije sebe,
teta se odnosni samo na njega. Dakle, zajedniko u te dvije situacije
jeste ubijanje neprijatelja i nanoenje tete, to se postie kako
ubijanjem ivog tita sainjenog od muslimana, tako i ehidskom
akcijom gdje njezin poduzima rtvuje svoj ivot za dobrobit Islama,
meutim preko toga se prelazi kada je u pitanju dihad. Dakle, ako
ne smeta da se uradi djelo ija je teta velika i u emu nema grijeha,
onda je pree da nema grijeha u onome ija je teta manja, pod
uvjetom da se u obadva sluaja ima za cilj napad i nanoenje tete
neprijatelju, a na osnovu hadisa: Djela se vrijednuju prema
namjerama.
Uenjaci koji odriu dokazivanje legitimnosti ehidskih akcija
upadom u neprijateljsku vojsku to obrazlau time da musliman u
tome sluaju biva ubijen neprijateljskim rukama a ne svojim, na ta
moemo odgovoriti: muslimani u ivom titu bivaju ubijeni rukama i
orujem muslimana, ali i pored toga njihovo ubijanje (zbog nude,
nap. naa) ne uzima tretman ubistva za koje slijedi kazna na onome
svijetu (otuda ni ehidska akcija gdje ovjek oduzima sebi ivot ne
uzima tretman samoubistva za koje slijedi kazna u Vatri, nap. naa).
II Napad nou
Doputeno je napasti neprijatelja nou, nanosei mu tetu ak ako
bi taj napad rezultirao ubistvom onih koje nije doputeno ubiti: djeca
nevjernika i njihove ene. Ibn-Kudama tvrdi: Doputeno je napasti
neprijatelja nou. Ahmed je govorio: Ne smeta da se neprijatelj
napadne nou; Rimljani ratuju samo nou. Ne znam da je iko od
uenjaka protiv nonih napada.39
Dokazivanje: ako je doputeno ubiti osobu ije je ubistvo u osnovi
zabranjeno a zbog nanoenja gubitaka neprijatelja, rtvovanje ivota
mudahida, iji je ivot svet, doputeno je radi nanoenja gubitaka
neprijatelju. ene nevjernika i njihova djeca, ije je ivot zatien,
ubijaju se u nonim napadima, ali to se ne bi deslio da se u obzir ne
uzimaju ciljevi dihada i namjere.
Rezime: navedeni dokazi ukazuju da je doputeno ovjeku da se
rtvuje u ehidskoj akciji radi dobrobiti dihada i nanoenja
gubitaka neprijatelju. Svejedno je bio ubijen upadajui u redove
39
Muveffekuddin b. Kudama el-Makdisi, El-Mugni mea-erh 10/503.
54
_____________
_____________
brojnijeg neprijatelja, ili bio ubijen u ivom titu na rukama

muslimana, ili da uzrokuje pogibiju, kao to je to uinio djeak kada
je ukazao kralju kako e ga ubiti. Sve to se u dihadu tretira
jednolino, otuda to su u dihadu velike koristi, i u njemu se
zanemaruju mnoge stvari: la, prijevara i sl. koje se ne mogu
zanemariti u normalnim okolnostima, a na to ukazuje sunnet.
Takoer, u dihadu je doputeno ubiti osobu iji je ivot u osnovi
atien Islamom. I to je osnova u pogledu dihada: tretman mnogih
stvari se razlikuje od tretmana u normalnim okolnostima, otuda smo
pitanju ehidskih akcija prili s te strane40.
Kazati da je poduzima ehidske akcije izvrio samoubistvo,
analogno samoubici je analogija s razlikom (kijas meal-farik), tim
prije jer postoje vidne razlike izmeu njih dvojice, i oni se ne mogu
poistovijetiti. Naime, samoubica se ubija zbog pesimizma, ili
nestrpljivosti, ili neprihvatanja sudbine, ili pouruje smrt zbog
bolova, ili rana, ili patnje, ili gubljenja nade u ozdravljenje, ili
duevnog straha, ili oaja, doim poduzima ehidske akcije ima za
cilj uzdii Boiju rije, nanijeti neprijatelju gubitke, u akciju kree
radostan, udi za ehadetom i Dennetom, za Allahovom nagradom:
njih dvojica nisu isti. Svevinji Allah kae:
Zar emo muslimane sa nevjernicima poistovjetiti?! ta

vam je, kako presuujete? (El-Kalem, 35-36)
Da su ehidske akcije legitimne u Islamu postoje i fetve od mnogih drugih

uenjaka ali i od pravnih kolegija. Radi otklanjanja sumnje i ope koristi, ovdje
emo navesti fetvu Pravnog kolegija u Khartumu, koji je 15.02.1422. po
H./08.05.2001. god. izdao sljedeu fetvu: Sve to borac poduzme na Allahovom
putu elei naljutiti din-dumane, nanijeti im gubitke i zastraiti ih pohvalno
je. I svako ko, elei Allahovo lice i Njegovu naklonost, napadne neprijatelja a kod
njega preovlada miljenje ili bude uvjeren da e poginuti a s ciljem da iznuri dindumane, nanese im gubitke, naljuti ih i zastrai ispravno je postupio i poduzeo
ehidsku akciju, za iju legitimnost postoje argumenti; ashabi i odabrane
generacije razumijevali su tako iz erijatskih tekstova i poduzimali sline akcije.
Takva akcija donosi brojne koristi, kako za njezinog poduzimaa tako i za ummet:
postizanje ehadeta na Allahovom putu, ohrabruje i podstie muslimane da se
bore protiv neprijatelja, nanoenje tete neprijatelju, obara moral nevjernika
kada vide koliko im muka moe zadati samo jedan musliman, a koliko bi tek bilo
kada bi takvih akcija bilo vie, a Allah je zatitnik vjernika i pomaga
mudahida. ejh Muhammed el-Dizani, Fikhun-nevazil 4/362-363. (op. prev.)
40
55
____________________
Ebu-Zehra el-Eseri
____________________
Zar misle oni koji zla djela ine da emo s njima postupiti
jednako kao sa onima koji vjeruju i dobra djela ine, da e im
ivot i smrt biti isti? Loe li je ono to oni prosuuju! (ElDasija, 21)
Zar da vjerniku bude isto kao grjeniku? Ne, njima nee

biti isto. (Es-Sedda, 18)
Molimo Svemogueg Allaha da pomogne dini-Islam, pomogne
Svoju vojsku, ponizi neprijatelja! Neka je blagoslov na naeg
vjerovjesnika, Muhammeda, njegovu porodicu i sve ashabe.
Na osnovu prethodnog moemo zakljuiti da je razilaenje u
pitanju ehidskih akcija formalno a ne sutinsko, i, u osnovi se slau
da su te akcije doputene kada tako zahtijeva nuda, odnosno, korist
koju uvidi zapovjednik na terenu, a Allah najbolje zna.
56
_____________
_____________
Izjava pripisana ejhu El-Makdisiju

da je Irak spaljena zemlja (holokaust)
Jedno od pravila oko kojega se uenjaci-kritiari sloni jeste da se
o dvosmislenim izrazima, koji podrazumijevaju vie od jednog
znaenja, istinu i neistinu, ne sudi jesu li ispravni ili neispravni dok
se ne upita onaj ko ih je izgovorio.
ejhul-islam Ibn-Tejmijje, rahimehullah, u tome smislu kae: U
ono to je preneseno od Poslanika mora se vjerovati: smatrati
istinitim ono to je rekao i pokorava njegovoj naredbi, doim, za sve
mimo toga ne mora se donijeti sud, negirajui ili potvrujui, sve dok
se ne sazna ta je govornik htio da kae i dok se ne sazna
autentinost njegove izjave. Diskusija o dvosmislenim izrazima bez
traenja pojanjenja, rezultirat e neznanjem, zabludom, smutnjom,
zbrkom, nagaanjem, a reeno je da su najvea razilaenja razumom
obdarenih bila radi dvosmislenih rijei.41
Takoer je rekao: ...u tome su smislu prenesena mnoga predanja
od odabranih generacija gdje u sluaju razilaenja zabranjuju
kategoriko negiranje ili potvrivanje, ne zbog toga to jedno od dva
oprena miljenja nije istina niti to ima podbacivanja u vezi s
objanjenjem istine, ve zato to je posrijedi dvosmislen pojam koji
sadri istinu i neistinu; ako ga prihvatimo, potvrdit emo i istinu i
la, a ako ga negiramo, negirat emo istinu i la: zabranjeno je rei
openito i jedno i drugo, za razliku od erijatskih tekstova, koji
razdvajaju istinu i neistinu. Otuda su odabrane generacije ovoga
ummeta i imami tekstove Kurana i sunneta stavljali na prvo mjesto,
za vodia, a to je i obaveza: potvrivali su ono to je potvrdio Allah i
Njegov Poslanik , a negirali ta je negirao Allah i Njegov Poslanik
. A s druge strane su zabranjivali uopenito potvrivanje i
negiranje uvedenih dvosmislenih i nejasnih izraza. Sud o njima su
davali tek kada im se objelodani znaenje i namjera onoga ko ih je
izgovorio, tek tada su potvrivali istinu a negirali la, za razliku od
Allahovog govora i Resulullahovih hadisa, koji su istina i moraju
se prihvatiti, makar se ne shvatalo njihovo znaenje, a govor ovjeka,
grjenika, ne mora se prihvatiti dok se ne shvati njegovo znaenje.42
41
42
ejhul-islam Ibn-Tejmijja, Minhadus-sunnetin-nebevijje 2/216-217.

ejhul-islam Ibn-Tejmijja, Deru tearudil-akli ven-nakl 1/76.
57
____________________
Ebu-Zehra el-Eseri
____________________
Polazei od toga pravila kaemo: prije nego se odredimo u vezi s

El-Makdisijevom izjavom da je Irak holokaust moramo se malo
zadrati i vidjeti ta je on htio rei time, otuda to se te rijei mogu
dvosmisleno shvatiti.
Allah me je poastio da se dva puta sretnem sa ejhom ElMakdisijem i razgovaram s njim o dihadu u Iraku, u prisustvu
nekolicine brae. Ovo je zlatna prilika da ukratko predoim u kojem
je smjeru tekao govor izmeu nas iz ega moemo zakljuiti ta je
ejh podrazumjevao pod rijeima: Irak je holokaust.
1. Dihad u Iraku je erijatom propisan i smatra se borbom protiv
okupatora, muslimani koji ratuju protiv njega, najbolji su ljudi ovoga
ummeta.
2. Mudahidi u Iraku imaju
sagledavanjem i razumjevanjem
odgovarajuim shodno razvoju
takoer, rekao u odgovoru gdje
novina o njemu.
odreene stavove, koje su zauzeli

tamonjih prilika. Te stavove dre
situacije na terenu, to je ejh,
pobija pisanje jordanskih dnevnih
3. Ima svoje stavove i miljenja o nekim stvarima i situacijama, u

kojima se moda razilazi sa borcima na terenu. To je pojasnio u
knjizi Vekafat mea semeratil-dihad. Njegov idtihad moe biti
ispravan, ali i pogrean, ali on time nije htio da umanji vrijednost
dihada i mudahida.
4. Smatra da ne treba angairati rijetke kadrove niti rijetke
stratege u bitku koju moe izvesti neko drugi. Za to je naveo primjer
ejha, mudahida Ebu-Enesa e-amija, Allah ga poastio
ehadetom. Kae da ga nije trebalo ukljuiti u akciju oslobaanja
zatvora Ebu-Gurejb, posebno, ako znamo da je bilo ljudi koji su to
mogli uiniti umjesto njega.
Njegove rijei lie rijeima ejha Ebu-Enesa e-amija, Allah mu
se smilovao, kada je pohvalio mudahide to nisu dopustili ejhu
Ebu-Musabu da uestvuje u prvoj bici za Feludu, bojei se da ga ne
zadesi zlo.
5. Dri da u islamskim sredinama mora ostati kadra i potencijala
koji nose emanet Islama i trude se da uspostave hilafet, sve dok ima
58
_____________
_____________
ljudi koji umjesto njih mogu ratovati, borba protiv din-dumana

dugo traje, a te e sredine pomagati dihad imetkom i ljudima.
Rekao sam: u svjetlu gornjih taaka moemo rei da ejh ElMakdisi pod izjavom o holokaustu nije elio odvratiti omladinu od
dihada u Iraku, tim prije jer smatra da je borba u Iraku dihad na
Allahovom putu, a ve je svoga sina Omera poslao da se bori protiv
Allahovih neprijatelja. Dakle, nije elio kritikovati mudahide,
naprotiv, okarakterisao ih je herojima i odabranicima ovoga
ummeta. Tom izjavom nikako nije htio pomoi din-dumane niti im
dati podrku, to rade neki zli uenjaci, tagutski pijuni. ejh EbuMusab ez-Zarkavi, Allah ga pomogao, rekao je za El-Makdisija:
Mogu posumnjati u sebi, ali ne mogu ni na trenutak posumnjati u
tvoju vjeru.
59
____________________
60
Ebu-Zehra el-Eseri
____________________
_____________
_____________
esto pitanje
Nije na ko ne priznaje
vrijednost iskrenih
uenjaka
61
____________________
Ebu-Zehra el-Eseri
____________________
Upoznati vrijendost uenjaka i drati do njihovog autoriteta kojim

ih je Allah poastio slogan je Islama i svojstvo istinoljubivih
muslimana. Ubada b. es-Samit prenosi kako je Allahov Poslanik
rekao: Nije moj sljedbenik onaj ko ne potuje starije, ko nije milostiv
prema malima i ko ne zna vrijednost uena ovjeka.43
Aia, radijallahu anha, je rekla: Allahov Poslanik nam je
naredio da ljude potujemo shodno njihovom poloaju u drutvu.44
Uenjaci su nasljednici vjerovjesnika, svjedoci Allahove jednoe i
Njegovog stvaranja, svjetiljke znanja i upute. Njihovu vrijednost ne
moe umanjiti grjeka ili poskliznue, i to ovjeka ne smije navesti
da ih obezvrijeuje; u tome je propast. Hafiz Ibn-Asakir,
rahimehullah, u djelu Tebjinu kezibil-mufteri, na str. 29. kae: Znaj
brate, Allah nam dopustio Svoje zadovoljstvo i uinio da Ga se
istinski bojimo, da je ogovaranje uenjaka ubitaan grijeh.
Svemogui Allah otkrije namjeru ljudi koji prate njihove mahane.
Potvoriti uenjaka je velika stvar. Njihovu ast oskrnavljuju, lano
govore i izmiljaju o njima lai samo najgori ljudi. To nosi kobne
posljedice, jer je laganje na one koje je Allah odabrao da ire vjeru.
Niko pravedan ne moe rei da ejh El-Makdisi nije uio ispravno
znanje i revnosno ga irio, ulaui vrijeme i trud u propagiranju
tevhida i nijekanju taguta, kada se samo pojedinci dosljedno dre
dini-Islama. U tome je kontekstu dovoljna pohvala ejha EzZarkavija: Na kraju moram rei da se pravo i rtva ejha ElMakdisija, Allah ga sauvao, pamti. O njemu imamo lijepo miljenje.
Najprei je da se opravda njegova greka i da se ne spominje. Mislim
da u ovom vremenu nema monoteiste a da ejh kod njega nema
zaslugu. Otuda, ako pogrijei u nekom pitanju neemo umanjiti
njegov autoritet niti obezvrijediti njegovo znanje niti emo zaboraviti
njegovu lijepu prolost i rtvu. Da nije bilo opasno i negativno po
dihad ono to je govorio, ne bi bilo ovoga odgovora. Molim Allaha da
oprosti i nama i njemu, da pree preko i naih i njegovih loih
postupaka, da nam podari lijep svretak i da ne dopusti dindumanima da poraze nas ili njega.
Ako ejh El-Makdisi uiva ovakav ugled, onda ga i mi moramo
isto cijeniti, trebamo znati njegovu vrijednost, i neemo sebi
Ahmed, a El-Hejsemi ga je okarakterisao dobrim.
Muslim ga je naveo u predgovoru Sahiha, a Hakim ga je ocjenio autentinim
djelu Marifetu ulumil-hadis.
43
44
62
_____________
_____________
dopustiti takav luksuz da kaljamo njegovu ast. Ne trebamo dati

din-dumanima i njihovim saveznicima priliku da razdvoje demat
mudahida, ve moramo nastojati da sauvamo to jedinstvo, te da im
pomognemo tijelom, imetkom i rjeju: neemo dopustiti da nam se
dumani svete.
Na kraju broure savjetujem svakom bratu koji kontaktira sa
dvojicom ejhova, Allah ih uvao, da se potrudi da spoji njihova srca,
i razveseli ih i ujedini saff, a sve kako bi se pomogao Islam i razljutili
Allahovi neprijatelji, budui da je Allahova ruka i milost sa
dematom a Allahova srdba i kazna dolazi uz razjedinjavanje i
raskol.
Svakom ko cijepa jedinstvo i remeti odnose meu ljudima
poruujemo: boj se Allaha u pogledu sebe i u pogledu brae
muslimana. Imam je Tirmizi zabiljeio kako je Ebu-Derda
pripovijedao: Allahov Poslanik kae: elite li da vas obavijestim o
neemu ija je nagrada vea od one za post, namaz i sadaku?
Odgovorie: Naravno, hoemo. Izmirivanje bratskih odnosa, a
njihovo remeenje unitava vjeru. Tirmizi kae: Hadis je
autentian. U tome je smislu prenio i sljedei hadis: Ta je osobina
kao britva, ali ne kaem: brije kosu, ve vjeru.
El-Bejheki je u uabul-imanu zabiljeio da je Resulullah
upitao: elite li da vas obavijestim o najboljim i najgorim ljudima?
Odgovorie: Naravno, Allahov Poslanie. Najbolji su oni koji
ovjeka svojim izgledom podsjete na Svevinjeg Allaha, a najgori su
oni koji prenose potvore da bi razjedinili voljene i koji ude za
uznemiravanjem nevinih, odgovori Allahov Poslanik.
Na kraju, molimo Svevinjeg Allaha da sastavi saff muslimana,
da ujedini njihovu rije, da pomogne nau brau, mudahide na
Njegovom putu u Iraku, Afganistanu i na drugim mjestima gdje se
vodi dihad i gdje se na strai bdije, amin! Neka je mir i spas
Resulullahu, njegovoj asnoj porodici i svim drugovima!
Allah blagoslovio naeg Vjerovjesnika Muhammeda, njegovu
porodicu i sve njegove drugove.
Sa arapskog:
Mutez Bitevhidih
63
____________________
64
Ebu-Zehra el-Eseri
____________________

Dusmanisvete

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Dusmanisvete

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Rekao je Allhov Poslanik

Muhammed, sallallhu 'alejhi we sellem:

''Najvrijedniji dihd je rei rije

''Prvak ehd je Hamza, a potom ovjek koji doe

''Neka nikoga od vas ne sprijei strah od ljudi da

hadth biljee Eb Dwd, et-Tirmidh i Ibn Mde u svojim

hadth biljei Hkim od Dbir ibn 'Abdullha

hadth biljei imm Ahmed u svome ''Musnedu'' od Ebu Se'da elHudrija

NEMOJ DA MI SE DUMANI SVETE

Kandahar, 1427. po H./2006. god.

NEMOJ DA MI SE DUMANI SVETE

Vjernici u svojoj ljubavi, samilosti i suosjeajnosti lie na tijelo:

Prevoenjem ove broure elim bar donekle oslikati period u

NEMOJ DA MI SE DUMANI SVETE

Svi se vrsto Allahovog ueta drite i nikako se ne

... i ne prepirite se da ne biste klonuli i bez borbenog

je odgovorio: Bojim se, ako me ti preduhitri da u biti utjeran u

NEMOJ DA MI SE DUMANI SVETE

svjedoiti a njegovo svjedoenje niko nee zahtijevati. Nee se osamiti

Zajednica je milost, razjedinjavanje je kazna.

Imam je Tirmizi takoer zabiljeio preko Ibn-Abbasa, radijallahu

Allahova je ruka uz zajednicu.4

Gornji ajeti i hadisi podstiu muslimane na ujedinjavanje i

Tirmizi tvrdi da je hadis hasen-sahih.

el-Makdisija i ejha, borca Ebu-Musaba ez-Zerkavija, Allah ih

NEMOJ DA MI SE DUMANI SVETE

Ouvanje jedinstvenosti vjernikih redova u svakom vremenu i

On vam propisuje u vjeri isto ono to je propisano Nuhu i

NEMOJ DA MI SE DUMANI SVETE

erijatski se tekstovi u vezi s njihovim dokazivanjem dijele na

Sud pripada jedino Allahu, a On je naredio da samo

Vjerovjesnik nas je pozvao da mu damo prisegu, izmeu

...ili ih velikoduno suanjstva oslobodite ili otkupninu

Ka promijeni vjeru, ubijte ga, iz kojih se moe razumijeti da se

NEMOJ DA MI SE DUMANI SVETE

Kada se sudija maksimalno potrudi u presudi i pogodi, imat e

Neka niko od vas nipoto ne klanja ikindiju osim u plemenu

NEMOJ DA MI SE DUMANI SVETE

erijat nas ui da se u vezi s diskutabilnim pitanjima trebamo

A ako se u neemu ne slaete, obratite se Allahu i

...koji Kuran sluaju i slijede ono najljepe u njemu,

Tirmizi (2601), koji ga je okarakterisao hasen-sahihom.

NEMOJ DA MI SE DUMANI SVETE

jednoglasnom miljenju svih muslimana. Njegov stav mora biti

Ibnul-Kajjim el-Devzijja, Ialamul-muvekkiin 4/211.

NEMOJ DA MI SE DUMANI SVETE

Kada voda dostigne dva

Pripadnici ehli-sunneta jednoglasni su da uenjak poznat po

NEMOJ DA MI SE DUMANI SVETE

rekao: Radite ta hoete, Dennet vam je obavezan, ili je rekao: ve

Rije je o miljenju suprotnom stavu ehli-sunneta vel-demata po pitanju

Mi sve s mjerom stvaramo. (El-Kamer, 49)

...i Koji je sve stvorio i kako treba uredio. (El-Furkan, 2)

Onome koga Allah eli da uputi On srce njegovo prema Islamu

Mutezilsko poimaje kadera

NEMOJ DA MI SE DUMANI SVETE

Moda mu Allah oprosti, nenamjerno je prihvatio neke novotarije

Gospodaru ne kazni nas za ono to uinimo iz zaborava ili

Imam Ez-Zehebi, govorei o biografiji Alije b. el-Medinija, zapisao

Imam Ez-Zehebi, Mizanul-iatidal 3/141.

NEMOJ DA MI SE DUMANI SVETE

U prethodnim poglavljima smo vidjeli da je razilaenje u

NEMOJ DA MI SE DUMANI SVETE