Zakon o Nasljeđivanju Fbih 2014

Srijeda, 1. 10. 2014.
SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

(5)
Na osnovu lana IV.B.7 a)(IV) Ustava Federacije Bosne i

Hercegovine, donosim
UKAZ
O PROGLAENJU ZAKONA O NASLJEIVANJU U
FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
Proglaava se Zakon o nasljeivanju u Federaciji Bosne i
Hercegovine, koji je donio Parlament Federacije Bosne i
Hercegovine na sjednici Predstavnikog doma od 25.06.2014.
godine i na sjednici Doma naroda od 10.07.2014. godine.
Broj 01-02-711-02/14
22. septembra 2014. godine
Predsjednik
Sarajevo
ivko Budimir, s. r.
ZAKON
O NASLJEIVANJU U FEDERACIJI BOSNE I
HERCEGOVINE
DIO PRVI
NASLJEDNO PRAVO
I. OPE ODREDBE
Ostvarivanje nasljednog prava
lan 1.
(1) Nasljedno pravo u Federaciji Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: Federacija) ostvaruje se po odredbama
ovog zakona.
(2) Ovim se zakonom ureuju pravila po kojima sud, drugi
organi i ovlatene osobe u Federaciji postupaju u
nasljednim stvarima.
Predmet nasljeivanja
lan 2.
Nasljeivati se mogu stvari i prava koja pripadaju fizikim
licima, osim onoga to se ne moe naslijediti zbog svoje pravne
prirode ili po zakonu.
Ravnopravnost u nasljeivanju
lan 3.
(1) Sva fizika lica su pod istim uvjetima ravnopravna u
nasljeivanju.
(2) Stranci su u nasljeivanju ravnopravni s dravljanima
Bosne i Hercegovine.
Nasljeivanje vanbranih srodnika i srodnika iz potpunog
usvojenja
lan 4.
(1) Vanbrano srodstvo izjednauje se u pogledu nasljeivanja
sa branim, a srodstvo potpunog usvojenja sa srodstvom po
krvi.
(2) U sluaju potpunog usvojenja prestaju meusobna
nasljedna prava usvojenika i njegovih potomaka sa
njegovim srodnicima po krvi.
Pozivanje na nasljedstvo
lan 5.
(1) Umrlo fiziko lice (ostavitelj) nasljeuje onaj koji je
njegovom smru stekao nasljedno pravo (nasljednik).
(2) Svaka osoba sposobna je naslijediti ako zakonom nije to
drugo odreeno.
(3) Nasljedno pravo se stie po odredbama ovog zakona, a na
osnovu ugovora o nasljeivanju, testamenta ili zakona.
(4) Nasjedno pravo se stie u trenutku ostaviteljeve smrti.
Sticatelj nasljednog prava moe ga se po odredbama ovog
zakona odrei, pa e se uzeti kao da ga nikada nije niti
stekao.
Broj 80 - Stranica 83
Ko je naslijedio ostavitelja, njegov je sveopi pravni

sljednik.
Raspolaganje ugovorom o nasljeivanju ili testamentom
lan 6.
Ostavitelj moe ugovorom o nasljeivanju ili testamentom
raspolagati svojom imovinom na nain i u granicama koji su
odreeni u zakonu.
Ostavina bez nasljednika
lan 7.
Smru ostavitelja koji nema nasljednika ostavinu stie
opina, odnosno grad odreen ovim zakonom koji time dobivaju
jednak poloaj kao da su nasljednici ostaviteljevi, osim to se oni
ne mogu odrei naslijea.
II. NASLJEIVANJE NA OSNOVU ZAKONA
A. ZAKONSKI NASLJEDNICI
1. NASLJEDNI REDOVI
Krug zakonskih nasljednika
lan 8.
(1) Ako ovim zakonom nije drukije odreeno, na osnovu
zakona, umrlog nasljeuju: svi njegovi potomci, njegovi
usvojenici i njihovi potomci, njegov brani partner, njegovi
roditelji, njegovi usvojitelji, njegova braa i sestre i njihovi
potomci, njegovi djedovi i nane i njihovi potomci, njegovi
ostali preci.
(2) Osobe iz stava (1) ovog lana nasljeuju po nasljednim
redovima.
(3) Nasljednici blieg nasljednog reda iskljuuju iz nasljedstva
osobe daljnjeg nasljednog reda.
Vanbrani partner kao zakonski nasljednik
lan 9.
(1) Na osnovu zakona ostavitelja nasljeuje i njegov vanbrani
partner koji je u pravu nasljeivanja izjednaen s branim.
(2) Vanbranom zajednicom u smislu ovog zakona smatra se
zajednica ivota ene i mukarca u skladu s odredbama
zakona koji ureuje porodine odnose, a koja je prestala
ostaviteljevom smru.
a) Prvi nasljedni red
Potomci i brani partner ostavitelja
lan 10.
(1) Ostavitelja nasljeuju prije svih njegova djeca i njegov
brani partner.
(2) Nasljednici prvog nasljednog reda nasljeuju na jednake
dijelove.
(3) Kad ostavitelj nema potomaka brani partner ne nasljeuje
u prvom nasljednom redu.
Pravo predstavljanja
lan 11.
Dio ostavine koji bi pripao ranije umrlom djetetu da je
nadivjelo ostavitelja nasljeuju njegova djeca, ostaviteljeva
unuad na jednake dijelove, a ako je neko od unuadi umrlo prije
ostavitelja, dio koji bi njemu pripao da je bio iv u trenutku
ostaviteljeve smrti nasljeuju njegova djeca, ostaviteljeva
praunuad na jednake dijelove i tako redom sve dok ima
ostaviteljevih potomaka.
b) Drugi nasljedni red
Brani partner i roditelji umrlog
lan 12.
(1) Ostavinu umrlog koji nije ostavio potomke nasljeuje
njegov brani partner i njegovi roditelji.
(2) Roditelji umrlog nasljeuju jednu polovinu ostavine na
jednake dijelove, a drugu polovinu ostavine nasljeuje
brani partner umrlog.
(3)
Ako iza umrlog nije ostao brani partner, roditelji umrlog

nasljeuju cijelu ostavinu na jednake dijelove.
Braa i sestre umrlog i njihovi potomci
lan 13.
(1) Ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja, dio
ostavine koji bi mu pripao da je nadivio ostavitelja
nasljeuju njegova djeca (braa i sestre ostavitelja), njegova
unuad i praunuad i njegovi daljnji potomci, po pravilima
koja vae za sluaj kada umrlog nasljeuju njegova djeca i
ostali potomci.
(2) Ako su oba ostaviteljeva roditelja umrla prije ostavitelja dio
ostavine koji bi svakome od njih pripao da je nadivio
ostavitelja nasljeuju njihovi potomci, prema odredbama
stava (1) ovog lana.
(3) U svim sluajevima ostaviteljeva braa i sestre samo po ocu
nasljeuju na jednake dijelove oev dio ostavine, braa i
sestre samo po majci nasljeuju na jednake dijelove majin
dio, a roena braa i sestre nasljeuju na jednake dijelove s
braom i sestrama po ocu oev dio, a s braom i sestrama
po majci majin dio.
Nasljeivanje jednog roditelja koji je umro bez potomstva
lan 14.
Ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja, a
nije ostavio nijednog potomka, dio ostavine koji bi mu pripao da
je nadivio ostavitelja nasljeuje drugi roditelj, a ako je i ovaj
umro prije ostavitelja, njegovi potomci nasljeuju ono to bi
pripalo i jednom i drugom roditelju, prema odredbama lana 12.
ovog zakona.
c) Trei nasljedni red
Djedovi i nane umrlog
lan 15.
(1) Ostavitelja koji nije ostavio ni potomke, ni branog
partnera, ni roditelje, niti su ovi ostavili nekog potomka,
nasljeuju njegovi djedovi i nane.
(2) Jednu polovinu ostavine nasljeuju djed i nana s oeve
strane, a drugu polovinu djed i nana s majine strane.
Prava djeda i nane iste loze
lan 16.
(1) Djed i nana iste loze nasljeuju na jednake dijelove.
(2) Ako je neki od predaka jedne loze iz stava (1) ovog lana
umro prije ostavitelja, dio ostavine koji bi mu pripao da je
nadivio ostavitelja nasljeuju njegova djeca i njegovi
potomci, po pravilima koja vae za sluaj kad umrlog
nasljeuju njegova djeca i ostali potomci.
(3) U svemu ostalom za nasljedno pravo djeda i nane jedne
loze i njihove djece vae pravila po kojima nasljeuju
ostaviteljevi roditelji i njihovi potomci.
Nasljeivanje djeda i nane jedne loze koji su umrli bez
potomstva
lan 17.
Ako su djed i nana jedne loze umrli prije ostavitelja, a nisu
ostavili ni jednog potomka, dio ostavine koji bi im pripao da su
nadivjeli ostavitelja nasljeuju djed i nana druge loze, njihova
djeca, njihovi unuci i njihovi daljni potomci, kako je odreeno u
lanu 16. ovog zakona.
d) etvrti nasljedni red
Pradjedovi i pranane umrlog
lan 18.
(1) Ostavitelja koji nije ostavio ni potomke ni roditelje, niti su
ovi ostavili nekog potomka, ni branog partnera, ni djeda i
nanu, niti su ovi ostavili nekog potomka, nasljeuju njegovi
pradjedovi i pranane.
(2)
Srijeda, 1. 10. 2014.
Jednu polovinu nasljeuju pradjedovi i pranane s oeve

strane, a drugu polovinu nasljeuju pradjedovi i pranane s
majine strane.
Prava pradjeda i pranane iste loze
lan 19.
(1) Od dijela koji pripada ostaviteljevim pradjedovima i
prananama s oeve strane jednu polovinu nasljeuju na
jednake dijelove roditelji njegovog djeda po ocu, a drugu
polovinu roditelji njegove nane po ocu.
(2) I pradjedovi i pranane s majine strane nasljeuju na nain
odreen u stavu (1) ovog lana dio koji im pripada.
(3) Ako nema koga od tih predaka, dio koji bi mu pripao da je
iv nasljeuje predak koji mu je bio brani partner.
(4) Ako nema jednog para tih predaka, dijelove koji bi im
pripali da su ivi nasljeuje drugi par iste loze.
(5) Ako nema pradjedova i pranana jedne loze, dio ostavine
koji bi im pripao da su ivi nasljeuju pradjedovi i pranane
druge loze.
Ostali preci
lan 20.
Iza pradjedova i pranana ostavitelja nasljeuju daljnji
njegovi preci redom, po pravilima po kojima nasljeuju njegovi
pradjedovi i njegove pranane.
Nasljeivanje ostavine bez nasljednika
lan 21.
(1) Smru ostavitelja koji nema nasljednika, nekretnine i s
njima izjednaena prava prelaze na opinu, odnosno grad
na ijem se podruju nalaze.
(2) Smru ostavitelja koji nema nasljednika pokretnine i s
gdje je ostavitelj u trenutku smrti imao prebivalite na
podruju Federacije.
(3) Ako ostavitelj u trenutku smrti nije imao prebivalite na
podruju Federacije, a imao je boravite, pokretnine i s
gdje je ostavitelj u trenutku smrti imao boravite na
podruju Federacije.
(4) Ako ostavitelj u trenutku smrti na podruju Federacije nije
imao ni prebivalite niti boravite, pokretnine i s njima
izjednaena prava prelaze na opinu, odnosno grad gdje je
ostavitelj u trenutku smrti bio upisan u knjigu dravljana
Bosne i Hercegovine i Federacije.
2. Posebne odredbe za neke nasljednike
a) Nepotpuno usvojenje
lan 22.
(1) Usvojenik iz nepotpunog usvojenja i njegovi potomci imaju
prema usvojitelju ista nasljedna prava kao i usvojiteljeva
djeca i drugi njegovi potomci, osim ako pri usvojenju ta
prava nisu ograniena ili sasvim iskljuena.
(2) U sluajevima u kojima usvojenik i njegovi potomci
nasljeuju usvojitelja kao njegova djeca, usvojitelj
nasljeuje usvojenika i njegove potomke.
(3) Usvojitelj ima na ostavinu usvojenika i njegovih potomaka
ista nasljedna prava koja ima odgovarajui predak
usvojenika prema svojim potomcima.
(4) Usvojenik i njegovi potomci ne nasljeuju usvojiteljeve
srodnike, njegovog branog partnera, ni druge njegove
usvojenike.
(5) Srodnici usvojitelja i njegov brani partner kod nepotpunog
usvojenja ne nasljeuju usvojenika ni njegove srodnike.
(6) Nepotpunim usvojenjem ostaju nedirnuta prava
nasljeivanja izmeu usvojenika i njegovih srodnika.
Srijeda, 1. 10. 2014.
Gubitak prava usvojenika

lan 23.
Usvojenik iz nepotpunog usvojenja i njegovi potomci ne
mogu naslijediti usvojitelja ako je usvojitelj podnio zahtjev za
raskid usvojenja, a poslije njegove smrti se utvrdi da je zahtjev
bio osnovan.
b) Djeca
Poveanje nasljednog dijela djece
lan 24.
(1) Kada su djeca koja nemaju nunih sredstava za ivot
pozvana na nasljee, sud moe na njihov zahtjev odluiti da
naslijee i jedan dio onog dijela ostavine koji bi po zakonu
trebalo da naslijede ostali nasljednici prvog nasljednog reda.
(2) Sud moe odluiti da djeca naslijede cijelu ostavinu ako je
ona tako male vrijednosti da bi njenom podjelom djeca
zapala u oskudicu.
(3) Pri odluivanju u sluajevima iz st. 1. i 2. ovog lana sud e
uzeti u obzir sve okolnosti, a naroito imovinske prilike i
sposobnost za privreivanje svakog djeteta i branog
partnera, trajanje brane zajednice, kao i vrijednost
ostavine.
c) Gubitak prava na nasljeivanje branog i vanbranog
partnera
Kad brani i vanbrani partner nema pravo na nasljedstvo
lan 25.
(1) Pravo nasljeivanja na osnovu zakona izmeu branih
partnera prestaje razvodom braka ili ponitenjem braka.
(2) Brani partner nema pravo na nasljee:
1) ako je ostavitelj bio podnio tubu za razvod braka, a
poslije ostaviteljeve smrti se utvrdi da je tuba bila
osnovana,
2) ako njegov brak sa ostaviteljem bude oglaen za
nepostojei, ili bude poniten, poslije ostaviteljeve
smrti, iz uzroka za ije je postojanje nadivjeli brani
partner znao u vrijeme zakljuenja braka,
3) ako je njegova zajednica ivota sa ostaviteljem bila
trajno prestala njegovom krivicom ili u sporazumu sa
ostaviteljem.
(3) Vanbrani partner nema pravo na nasljedstvo ako je
njegova zajednica ivota s ostaviteljem bila trajno prestala
prije ostaviteljeve smrti.
Poveanje nasljednog dijela branog partnera
lan 26.
(1) Kada je brani partner koji nema nunih sredstava za ivot
pozvan na naslijee sa nasljednicima prvog ili drugog
nasljednog reda sud moe, na zahtjev branog partnera,
odluiti da brani partner naslijedi i jedan dio onog dijela
ostavine koji bi po zakonu trebalo da naslijede ostali
nasljednici, a moe odluiti i da brani partner naslijedi
cijelu ostavinu, ako je ona tako male vrijednosti da bi
njenom podjelom brani partner zapao u oskudicu.
(2) Pri odluivanju u sluaju iz stava 1. ovog lana sud e uzeti
u obzir sve okolnosti, a naroito imovinske prilike i
sposobnosti za privreivanje branog partnera, trajanje
brane zajednice, imovinske prilike ostalih nasljednika i
njihovu sposobnost za privreivanje i vrijednost ostavine.
d) Roditelji
Poveanje nasljednog dijela roditelja
lan 27.
(1) Kada su roditelji koji nemaju nunih sredstava za ivot
pozvani na naslijee sa ostaviteljevim branim partnerom,
sud moe na njihov zahtjev odluiti da naslijede i jedan od
onog dijela ostavine koji bi po zakonu trebalo da naslijedi

brani partner.
(2) Sud moe odluiti da roditelji naslijede cijelu ostavinu ako
je ona tako male vrijednosti da bi njenom podjelom roditelji
zapali u oskudicu.
(3) Ako je izmeu ostaviteljevih roditelja zajednica ivota
trajno prestala, a samo jedan roditelj nema sredstava nunih
za ivot, ovaj roditelj moe zahtijevati poveanje
nasljednog dijela kako prema branom partneru tako i
prema drugom ostaviteljevom roditelju.
(4) Ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja,
nadivjeli roditelj koji nema nunih sredstava za ivot moe
zahtijevati poveanje svog nasljednog dijela i prema
nasljednicima umrlog ostaviteljevog roditelja.
(5) Pri odluivanju u sluajevima iz st. 1. i 2. ovog lana sud e
uzeti u obzir sve okolnosti, a naroito imovinske prilike i
sposobnost za privreivanje roditelja, imovinske prilike
branog partnera, odnosno nasljednika umrlog roditelja i
njegovu sposobnost za privreivanje i vrijednost ostavine.
B. NUNI NASLJEDNICI
1. NUNI NASLJEDNICI I NUNI I RASPOLOIVI DIO
OSTAVINE
Nuni nasljednici
lan 28.
(1) Nuni nasljednici su: djeca ostavitelja, njegovi usvojenici iz
potpunog usvojenja te njegov brani partner.
(2) Ostali potomci umrlog, njegovi usvojenici iz nepotpunog
usvojenja i njihovi potomci, njegovi roditelji i njegova
braa i sestre nuni su nasljednici samo ako su trajno
nesposobni za rad i nemaju nunih sredstava za ivot.
(3) Osobe navedene u ovom lanu su nuni nasljednici kad su
po zakonskom redu nasljeivanja pozvane na nasljedstvo.
Nuni i raspoloivi dio
lan 29.
(1) Nuni nasljednici imaju pravo na dio ostavine s kojim
ostavitelj ne moe raspolagati i koji se naziva nuni dio.
(2) Nuni dio nasljednika iz lana 28. stav 1. ovog zakona
iznosi jednu polovinu, a nuni dio ostalih nasljednika jednu
treinu onog dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao
po zakonskom redu nasljeivanja.
(3) Ostatkom ostavine moe ostavitelj raspolagati po svojoj
volji i taj dio ostavine naziva se raspoloivi dio.
Pravo na nuni dio je nasljedno pravo
lan 30.
(1) Nunom nasljedniku pripada odreeni dio svake stvari i
prava koji sainjavaju ostavinu, ali ostavitelj moe odrediti
da nuni nasljednik primi svoj dio i u odreenim stvarima,
pravima ili u novcu.
(2) Na zahtjev neke od stranaka sud moe, kad nae da je to
opravdano, odluiti da nunom nasljedniku pripadne dio u
odreenim stvarima, pravima ili u novcu, ako to ve nije
pravnim poslom odredio ostavitelj.
2. IZRAUNAVANJE NUNOG I RASPOLOIVOG
DIJELA, SMANJENJE RASPOLAGANJA PRAVNIM
POSLOVIMA ZA SLUAJ SMRTI I VRAANJE
POKLONA
a) Izraunavanje nunog i raspoloivog dijela
Utvrivanje vrijednosti ostavine
lan 31.
(1) Vrijednost ostavine na osnovu koje se izraunava nuni dio
utvruje se na sljedei nain:
1) prvo se popisuju i procjenjuju sva dobra koja je
ostavitelj imao u trenutku smrti, raunajui tu i sve
ono ime je raspolagao ugovorom o nasljeivanju i
testamentom, kao i sva njegova potraivanja, pa i ona

koja ima prema nekom nasljedniku, osim potraivanja
koja su oigledno nenaplativa;
2) od utvrene vrijednosti dobara koja je ostavitelj imao
u trenutku smrti odbijaju se trokovi sahrane
ostavitelja, iznos trokova popisa i procjene ostavine i
iznos dugova ostavitelja;
3) dobijenom ostatku dodaje se vrijednost svih poklona
koje je ostavitelj uinio ma na koji nain nekom
zakonskom nasljedniku, pa i poklona uinjenih
nasljednicima koji se odriu naslijea, kao i onih
poklona za koje je ostavitelj naredio da se ne
uraunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio, kao i
poklona za koje je ostavitelj u posljednjoj godini svog
ivota uinio drugim osobama koje nisu zakonski
nasljednici, osim manjih uobiajenih poklona.
(2) Pri utvrivanju vrijednosti ostavine nee se uzeti u obzir
vrijednost poklona uinjenih za postignue opekorisnih
svrha, kao ni poklona koji se na osnovu samog zakona ne
uraunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio.
Poklon i odreivanje njegove vrijednosti
lan 32.
Kao poklon u smislu ovog zakona smatra se i odricanje od
prava, oprotaj duga ono to je ostavitelj za vrijeme svog ivota
dao nasljedniku na ime nasljednog dijela, ili radi osnivanja ili
proirenja domainstva, ili radi obavljanja zanimanja, kao i svako
drugo raspolaganje ostavitelja bez nadoknade.
Procjenjivanje poklona
lan 33.
Pri procjenjivanju poklona uzima se vrijednost poklonjene
stvari u trenutku ostaviteljeve smrti, a prema njenom stanju u
vrijeme kada je poklon uinjen.
Poklon u vidu osiguranja
lan 34.
Kada se poklon sastoji u osiguranju u korist poklonoprimca,
kao vrijednost poklona uzet e se zbir premija koje je uplatio
ostavitelj, ako je taj zbir manji od osigurane sume; a ako je zbir
premija vei od osigurane sume, kao vrijednost poklona uzet e
se iznos osigurane sume.
b) Imovina koja se izdvaja iz ostavine
Izdvajanje u korist potomka koji su privreivali sa
ostaviteljem
lan 35.
(1) Ostaviteljevi potomci i usvojenici koji su ivjeli u zajednici
sa ostaviteljem, svojim radom, zaradom ili mu na drugi
nain pomagali u privreivanju imaju pravo zahtijevati da
im se iz ostavine izdvoji dio koji odgovara njihovom
doprinosu u poveanju vrijednosti ostaviteljeve imovine.
(2) Tako izdvojeni dio ne spada u ostavinu i ne uzima se u
obzir pri izraunavanju nunog dijela, niti se uraunava
nasljedniku u njegov nasljedni dio.
Izdvajanje predmeta domainstva
lan 36.
(1) Nadivjelom branom partneru i ostaviteljevim potomcima
koji su ivjeli sa ostaviteljem u istom domainstvu
pripadaju predmeti domainstva koji slue za
zadovoljavanje njihovih svakodnevnih potreba, kao to su
pokustvo, namjetaj, posteljina i slino, ali ne ako su ovi
predmeti znatnije vrijednosti.
(2) Tako izdvojeni predmeti ne uzimaju se u obzir pri
izraunavanju nunog dijela, niti se uraunavaju
nasljedniku u njegov nasljedni dio.
Srijeda, 1. 10. 2014.
c) Smanjenje raspolaganja pravnim poslovima za sluaj

smrti i vraanje poklona zbog povreda nunog dijela
Povreda nunog dijela
Pokloni i raspolaganja putem pravnih poslova za sluaj smrti
uinjeni u korist nunih nasljednika
lan 37.
(1) Kada je povrijeen nuni dio, raspolaganja pravnim
poslovima za sluaj smrti (testament, ugovor o
nasljeivanju) smanjit e se, a pokloni e se vratiti ukoliko
je potrebno da bi se namirio nuni dio.
(2) Nuni dio je povrijeen kada ukupna vrijednost
raspolaganja ugovorom o nasljeivanju, testamentom i
poklonom prelazi raspoloivi dio.
(3) Pri utvrivanju ukupne vrijednosti raspolaganja pravnim
poslovima za sluaj smrti i poklona uzimaju se u raun i oni
pokloni i raspolaganja za koja je ostavitelj naredio da se ne
uraunavaju nunom nasljedniku u njegov nasljedni dio.
(4) Od poklona i raspolaganja pravnim poslovima za sluaj
smrti koja se uraunavaju nunom nasljedniku u njegov
nasljedni dio uzima se u raun pri utvrivanju ukupne
vrijednosti raspolaganja samo onoliko za koliko oni
premauju njegov nuni dio.
Red smanjenja i vraanja
lan 38.
Kada je povrijeen nuni dio prvo se smanjuju raspolaganja
testamentom, zatim raspolaganja ugovorom o nasljeivanju, pa
ukoliko nuni dio time ne bi bio namiren, vraaju se pokloni.
Srazmjerno smanjenje raspolaganja testamentom, ugovorom
o nasljeivanju i privilegovani legat
lan 39.
(1) Raspolaganja testamentom smanjuju se u istoj srazmjeri,
bez obzira na njihovu prirodu i na njihov obim i bez obzira
na to da li se nalaze u jednom ili vie testamenata, ako iz
testamenta ne proizilazi neto drugo.
(2) Odredba stava 1. ovog lana primjenjuje se i na ugovor o
nasljeivanju.
(3) Ako je ostavitelj ostavio vie legata i naredio da se neki
legat isplati prije ostalih, taj e se legat smanjiti samo
ukoliko vrijednost ostalih legata ne dostie da se namiri
nuni dio.
Srazmjerno smanjenje legata naloenih testamentarnom
nasljedniku ili legataru
lan 40.
Testamentarni nasljednik iji bi nasljedni dio morao biti
smanjen da bi se namirio nuni dio, moe traiti srazmjerno
smanjenje legata koje treba isplatiti ako iz testamenta ne proizlazi
neto drugo. Isto vai i za nasljednika po ugovoru o nasljeivanju
i za legatara kojem je ostavitelj naloio da iz svog legata neto
isplati.
Red vraanja poklona
lan 41.
(1) Vraanje poklona vri se poev od posljednjeg poklona i
ide dalje obrnuto po redu kojim su pokloni uinjeni.
(2) Pokloni uinjeni istovremeno vraaju se srazmjerno.
Poloaj poklonoprimca koji vraa poklon
lan 42.
U pogledu poklonjene stvari koju je duan vratiti
poklonoprimac se smatra savjesnim posjednikom do dana kada je
saznao za zahtjev za vraanje poklona.
Srijeda, 1. 10. 2014.
Ko moe traiti smanjenje raspolaganja pravnim poslovima

za sluaj smrti i vraanje poklona
lan 43.
(1) Smanjenje raspolaganja testamentom, ugovorom o
nasljeivanju i vraanje poklona kojim je povrijeen nuni
dio mogu traiti samo nuni nasljednici.
(2) Pravo iz stava 1. ovog lana nasljedivo je samo ako je nuni
nasljednik prije svoje smrti ve podnio zahtjev za nuni dio.
Zastara prava na traenje smanjenja raspolaganja pravnim
poslovima za sluaj smrti i vraanje poklona
lan 44.
Smanjenje raspolaganja testamentom moe se traiti u roku
tri godine od proglaenja testamenta, a raspolaganje ugovorom o
nasljeivanju i vraanje poklona u roku tri godine od
ostaviteljeve smrti, odnosno od dana kada je rjeenje o njegovom
proglaenju za umrlog, odnosno rjeenje kojim se utvruje
njegova smrt postalo pravomono.
3. ISKLJUENJE NUNIH NASLJEDNIKA IZ
NASLIJEA I LIENJE NUNOG DIJELA U KORIST
POTOMAKA
a) Iskljuenje nunih nasljednika
Razlozi iskljuenja
lan 45.
(1) Ostavitelj moe iskljuiti iz nasljedstva nasljednika koji ima
pravo na nuni dio:
1) ako se on povredom neke zakonske ili moralne
obaveze koja proizlazi iz njegovog porodinog odnosa
s ostaviteljem tee ogrijeio prema ostavitelju,
2) ako je namjerno poinio neko tee krivino djelo
prema njemu ili njegovom branom partneru, djetetu
ili roditelju,
3) ako je poinio neko od krivinih djela protiv
integriteta Bosne i Hercegovine ili ovjenosti i
vrijednosti zatienih meunarodnim pravom,
4) ako se odao neradu ili nepotenu ivotu.
(2) Iskljuenje iz nasljedstva moe biti potpuno ili djelomino.
Uvjeti za punovanost iskljuenja
lan 46.
(1) Ostavitelj koji eli iskljuiti nasljednika mora to izraziti u
testamentu ili u ugovoru o nasljeivanju na izriit nain i
navesti razlog za iskljuenje.
(2) Razlog za iskljuenje mora postojati u vrijeme sastavljanja
testamenta ili ugovora o nasljeivanju.
(3) U sluaju spora o opravdanosti iskljuenja dunost
dokazivanja da je iskljuenje opravdano lei na onome ko
se na iskljuenje poziva.
Posljedice iskljuenja
lan 47.
Iskljuenjem nasljednik gubi nasljedna prava u obimu u
kojem je iskljuen, a pravo ostalih osoba koje mogu naslijediti
ostavitelja odreuju se kao da je iskljueni umro prije ostavitelja.
b) Lienje nunog dijela u korist potomaka
lan 48.
(1) Ako je potomak koji je imao pravo na nuni dio prezaduen
ili je rasipnik, ostavitelj ga moe na izriit nain liiti u
cjelini ili djelomino njegovog nunog dijela u korist
njegovih potomaka.
(2) Ovo lienje ostaje punovano samo ako u trenutku
otvaranja naslijea lieni ima maloljetne ili punoljetne
potomke koji su nesposobni za rad i nemaju nunih
sredstava za ivot.
(3) Lieni nasljednik nasljeuje ostavitelja u dijelu koji nije
obuhvaen lienjem.
(4)
Lieni nasjednik nasljeuje ostavitelja i kad pretpostavke za

lienje vie ne postoje u asu ostaviteljeve smrti.
C. URAUNAVANJE POKLONA I LEGATA U
NASLJEDNI DIO
Uraunavanje poklona zakonskom nasljedniku
lan 49.
(1) Svakom zakonskom nasljedniku uraunava se u nasljedni
dio sve to je na bilo koji nain dobio na poklon od
ostavitelja.
(2) Plodovi i druge koristi koje je nasljednik imao od
poklonjene stvari sve do ostaviteljeve smrti se ne
uraunavaju.
(3) Poklon se ne uraunava ako je ostavitelj izjavio u vrijeme
poklona ili kasnije, ili u testamentu ili u ugovoru o
nasljeivanju da se poklon nee uraunati u nasljedni dio, ili
se iz okolnosti moe zakljuiti da je to bila ostaviteljeva
volja.
(4) Pri tome ostaju u vanosti odredbe o nunom dijelu, s tim
da se nunom nasljedniku uvijek u vrijednost njegovog
nunog dijela uraunavaju pokloni koje je dobio.
Uraunavanje legata zakonskim nasljednicima
lan 50.
(1) Legat ostavljen zakonskom nasljedniku uraunava se u
njegov nasljedni dio, osim ako iz testamenta ili iz ugovora o
nasljeivanju proizilazi da je ostavitelj htio da nasljednik
dobije legat pored svog dijela.
(2) Pri uraunavanju vrijede odredbe o nunom dijelu, s time
da se nunom nasljedniku uvijek u vrijednost njegovog
nunog dijela uraunavaju legati koji su mu namijenjeni.
Uraunavanje poklona i legata
lan 51.
(1) Uraunavanje poklona i legata vri se na taj nain to ostali
nasljednici dobivaju iz ostavine odgovarajuu vrijednost, a
poslije toga ostatak ostavine dijeli se meu svim
nasljednicima.
(2) Ako dobra koja je ostavitelj imao u trenutku smrti nisu
dovoljna da ostali nasljednici dobiju odgovarajuu
vrijednost, nasljednik kojem se vri uraunavanje poklona i
legata nije duan vratiti im neto od onoga to je dobio.
(3) U sluaju iz stava 2. ovog lana ostaju vaiti odredbe o
nunom dijelu.
Pravo nasljednika kojem se poklon ili legat ne uraunava
lan 52.
(1) Kada prema ostaviteljevoj volji poklon ili legat ne treba da
se uraunava nasljedniku u njegov nasljedni dio, takav
nasljednik zadrava poklon, odnosno legat i uestvuje s
ostalim nasljednicima u diobi ostavine kao da poklona,
odnosno legata nije ni bilo.
(2) Kada ima nunih nasljednika, a prema ostaviteljevoj volji
poklon ili legat ne treba da se urauna nekom nasljedniku u
njegov nasljedni dio, taj nasljednik e moi zadrati poklon,
odnosno legat u granicama raspoloivog dijela.
Pravo nasljednika koji se odrekao od naslijea
lan 53.
(1) Nasljednik koji se odrekao od naslijea zadrava poklon u
granicama raspoloivog dijela.
(2) Nasljednik ima pravo zahtijevati ispunjenje legata samo u
granicama raspoloivog dijela.
Pravo vraanja poklona
lan 54.
(1) Nasljednik ima pravo da poklonjenu mu stvar vrati u
ostavinu.
(2)
U tom sluaju nee mu se njena vrijednost uraunati u

nasljedni dio, a u pogledu trokova koje je uinio za stvar i
u pogledu oteenja koja je pretrpjela, smatrat e se za
savjesnog draoca, ukoliko se ne dokae njegova
nesavjesnost.
Odreivanje vrijednosti poklona pri uraunavanju
lan 55.
Odreivanje vrijednosti poklona pri uraunavanju poklona
nasljedniku u nasljedni dio vri se u skladu sa odredbama lana
33. ovog zakona.
Poklon u vidu osiguranja
lan 56.
Vrijednost poklona u vidu osiguranja odreuje se u skladu
sa odredbama lana 34. ovog zakona.
Trokovi izdravanja nasljednika
lan 57.
(1) Ono to je potroeno na izdravanje nasljednika i na
njegovo obavezno kolovanje nee se uraunati u njegov
nasljedni dio.
(2) Da li e se izdaci koje je ostavitelj uinio za daljnje
kolovanje nasljednika uraunati u njegov nasljedni dio i u
kojoj mjeri, odluit e sud na zahtjev nasljednika prema
okolnostima, uzimajui u obzir naroito vrijednost ostavine
i trokova kolovanja i osposobljavanja za samostalan ivot
ostalih nasljednika.
Uobiajeni manji pokloni
lan 58.
Uobiajeni manji pokloni ne uraunavaju se u nasljedni dio.
lan 59.
(1) Pokloni uinjeni osobi umjesto koje nasljednik dolazi na
naslijee uslijed smrti te osobe ili uslijed njegovog
odricanja od naslijea, uraunavaju se i u nasljedni dio.
(2) Pokloni uinjeni osobi umjesto koje nasljednik dolazi na
naslijee zbog nedostojnosti te osobe, ili zbog njenog
iskljuenja iz naslijea ili zbog lienja nunog dijela, ne
uraunavaju se nasljedniku u nasljedni dio.
Uraunavanje nasljednikovog duga ostavitelju
lan 60.
Nasljedniku se uraunava u njegov dio ono to je dugovao
ostavitelju.
Zahtjev za uraunavanje
lan 61.
Zahtjev da se u nasljedni dio jednog nasljednika uraunaju
pokloni i legati mogu podnositi samo njegovi sunasljednici,
odnosno nasljednici sunasljednika.
III. NASLJEIVANJE NA OSNOVU TESTAMENTA
A. UVJETI ZA PUNOVANOST TESTAMENTA
Sposobnost za sainjavanje testamenta
lan 62.
(1) Testament je strogo lini akt koji moe sastaviti svaka
osoba sposobna za rasuivanje koja je navrila 15 godina
ivota.
(2) Testament je nitavan ako u vrijeme njegovog sastavljanja
zavjetatelj nije imao 15 godina ivota ili ako nije bio
sposoban za rasuivanje. Ako se ne dokae suprotno,
smatrat e se da je zavjetatelj u trenutku sastavljanja
testamenta bio sposoban za rasuivanje. Zavjetatelj nije
bio sposoban za rasuivanje ako u tom trenutku nije bio u
stanju shvatiti znaenje svog izjanjenja i njegove
posljedice, ili nije bio u stanju vladati svojom voljom toliko
da postupa u skladu s tim znanjem.
(3)
Srijeda, 1. 10. 2014.
Gubitak sposobnosti za rasuivanje koji bi nastupio poto je

testament sainjen ne utie na njegovu punovanost.
Nitavnost testamenta
lan 63.
(1) Nitavan je testament ako je zavjetatelj bio nesposoban za
rasuivanje, ili nije imao 15 godina, ili je bio natjeran
prijetnjom, ili prinudom da ga sastavi ili se odluio da ga
saini uslijed toga to je bio prevaren ili to se nalazio u
zabludi.
(2) Prijetnja, prinuda ili prevara povlai nitavnost testamenta i
kad potie od tree osobe.
(3) Raspolaganja testamentom su nitavna i kad postoji zabluda
o injenicama koje su pobudile zavjetatelja da uini ta
raspolaganja.
(4) Ako su samo neke odredbe testamenta unesene u testament
pod prijetnjom ili prinudom, uslijed prevare ili u zabludi,
nitavne su samo te odredbe.
lan 64.
(1) Ponitenje testamenta ili pojednih njegovih odredaba iz
razloga utvrenih u l. 62. i 63. ovog zakona moe traiti
samo osoba koja ima pravni interes i to u roku jedne godine
od kada je doznala za postojanje uzroka nitavnosti, a
najkasnije za deset godina od proglaenja testamenta.
(2) Rok od jedne godine ne moe poeti tei prije proglaenja
testamenta.
(3) Ponitenje testamenta prema nesavjesnoj osobi moe se
traiti za 20 godina od proglaenja testamenta.
Forma testamenta kao uvjet za njegovu punovanost
lan 65.
(1) Punovaan je onaj testament koji je sainjen u formi
utvrenoj u zakonu i pod uvjetima predvienim zakonom.
(2) Ponitenje testamenta zbog nedostatka forme moe traiti
poslije otvaranja naslijea samo osoba koja ima pravni
interes i to u roku jedne godine od kada je saznala za
testament, a najdue za deset godina od proglaenja
testamenta.
(3) Rok od jedne godine ne moe poeti da tee prije
proglaenja testamenta.
B. OBLICI TESTAMENTA
Svojeruni testament
lan 66.
(1) Testament je punovaan ako ga je zavjetatelj napisao
svojom rukom i ako ga je potpisao.
(2) Za punovanost svojerunog testamenta nije nuno da je u
njemu naznaen datum kada je sainjen, ali je poeljno da
datum bude naznaen.
Pismeni testament pred svjedocima
lan 67.
(1) Zavjetatelj koji zna da ita i pie moe sainiti testament
na taj nain to e ispravu koju je neko drugi sastavio
svojeruno potpisati u prisustvu dva svjedoka, izjavljujui
pred njima da je to njegov testament.
(2) Svjedoci e se potpisati na samom testamentu, a poeljno je
da se naznai njihovo svojstvo svjedoka, kao i druge
okolnosti koje bi mogle koristiti njihovom lakem
pronalaenju.
Sudski testament
lan 68.
(1) Testament moe zavjetatelju sainiti po njegovom
kazivanju sudija nedlenog suda koji e prethodno utvrditi
identitet zavjetatelja.
Srijeda, 1. 10. 2014.

(2)
Poto zavjetatelj ovakav testament proita i potpie, sudija

e potvrditi na samom testamentu da ga je zavjetatelj u
njegovom prisustvu proitao i potpisao.
Sudski testament ako zavjetatelj nije u stanju da ga proita
lan 69.
(1) U sluaju da zavjetatelj nije u stanju da proita testament
koji mu je sainio sudija, sudija e ga proitati zavjetatelju
u prisustvu dva svjedoka.
(2) Zavjetatelj e zatim u prisustvu dva svjedoka potpisati
testament ili staviti na njega otisak prsta poto izjavi da je to
njegov testament.
(3) Svjedoci e se potpisati na testamentu.
(4) Sudija e na testamentu potvrditi da su sve ove radnje
izvrene.
Notarski testament
lan 70.
(1) Testament moe zavjetatelju sainiti notar u formi notarski
obraene isprave u skladu sa posebnim zakonom kojim se
ureuje postupak notarske obrade isprava.
(2) Notarski testament iz stava 1. ovog lana je oblik redovnog
i javnog testamenta.
Predaja testamenta na uvanje
lan 71.
(1) Zavjetatelj moe svoj testament sam uvati ili ga povjeriti
na uvanje kojem drugom fizikom ili pravnom licu.
(2) Ako zavjetatelj eli povjeriti svoj testament na uvanje
sudu, notaru ili u inozemstvu konzularnom, odnosno
diplomatsko-konzularnom
predstavniku
Bosne
i
Hecegovine, taj ga je duan primiti na uvanje, bez obzira
na to ko je testament sastavio, te postupiti pritom po
pravilima ovog zakona, odnosno zakona koji ureuje
notarsku slubu.
Sainjavanje pismenog testamenta pred svjedocima i sudskog
testamenta
lan 72.
(1) Pri sainjavanju pismenog testamenta pred svjedocima i
sudskog testamenta svjedoci e biti punoljetna lica koja
nisu liena poslovne sposobnosti i koja znaju itati i pisati, a
kod sudskog testamenta i koja razumiju jezik na kojem je
testament sainjen.
(2) Ne mogu biti svjedoci pri sainjavanju pismenog
testamenta pred svjedocima i sudskog testamenta, niti
testament sainiti po kazivanju zavjetatelja u svojstvu
sudije: potomci zavjetatelja, njegovi usvojenici i njihovi
potomci, njegovi preci i usvojitelji, njegovi srodnici u
pobonoj liniji do etvrtog stepena zakljuno, brani
partneri svih ovih osoba i brani partner zavjetatelja.
Raspolaganje u korist osoba koje su zavjetatelju sainile
testament, svjedoka i njihovih bliih srodnika
lan 73.
Nitavne su odredbe testamenta kojima se ostavlja neto
osobama koje su zavjetatelju sainile testament, svjedocima pri
njegovom sainjavanju, kao i precima, potomcima, brai i
sestrama i branim partnerima ovih osoba.
Testament sainjen pred konzularnim ili diplomatskim
predstavnikom u inozemstvu
lan 74.
Testament moe sainiti dravljaninu Bosne i Hercegovine
u inozemstvu po odredbama koje vae za sainjavanje sudskog
testamenta, konzularni predstavnik ili diplomatski predstavnik
Bosne i Hercegovine koji obavlja konzularne poslove.
Testament sainjen na bosanskohercegovakom brodu i u

avionu
lan 75.
(1) Na bosanskohercegovakom brodu i u avionu testament
moe sainiti zapovjednik broda, odnosno aviona po
odredbama koje vae za sainjavanje sudskog testamenta.
(2) Testament koji je sainjen na bosanskohercegovakom
brodu, odnosno u avionu prestaje vaiti po isteku 30 dana
nakon povratka zavjetatelja u Bosnu i Hercegovinu.
Testament sainjen za vrijeme mobilizacije ili rata
lan 76.
(1) Za vrijeme mobilizacije ili rata moe po odredbama koje
vae za sainjavanje sudskog testamenta, sainiti testament
osobi na vojnoj dunosti zapovjednik ete ili drugi
starjeina njegovog ili vieg ranga, ili koja druga osoba u
prisustvu koje od ovih starjeina, kao i svaki starjeina
odvojenog odjeljenja.
(2) Ovako sainjen testament prestaje vaiti po isteku 60 dana
po zavretku rata, a ako je zavjetatelj ranije ili kasnije
demobiliziran po isteku 30 dana od demobiliziranja.
Usmeni testament
lan 77.
(1) Zavjetatelj moe izjaviti svoju posljednju volju usmeno
pred dva svjedoka samo ako uslijed izuzetnih prilika nije u
mogunosti da saini pismeni testament.
(2) Usmeni testament prestaje da vai po isteku 30 dana od
prestanka izuzetnih prilika u kojima je sainjen.
Svjedoci pri sainjavanju usmenog testamenta
lan 78.
Pri sainjavanju usmenog testamenta mogu biti svjedoci
samo osobe koje mogu biti svjedoci pri sainjavanju sudskog
testamenta, ali ne moraju znati itati i pisati.
Dunost svjedoka usmenog testamenta
lan 79.
(1) Svjedoci pred kojima je zavjetatelj usmeno izjavio svoju
posljednju volju duni su bez odlaganja staviti napismeno
izjavu zavjetatelja i to prije predati je sudu, ili je usmeno
ponoviti pred sudom iznosei i kad, gdje i u kojim
prilikama je zavjetatelj izjavio svoju posljednju volju.
(2) Izvrenje ove dunosti nije uvjet za punovanost usmenog
testamenta.
Raspolaganje usmenim testamentom u korist svjedoka i
njihovih bliih srodnika
lan 80.
Nitavne su odredbe usmenog testamenta kojima se ostavlja
neto svjedocima pri njegovom sainjavanju, njihovim branim
partnerima, njihovim precima, njihovim potomcima, njihovim
srodnicima u pobonoj liniji do etvrtog stepena srodstva
zakljuno i branim partnerima svih ovih osoba.
Dokazivanje unitenog, sakrivenog i izgubljenog ili zaturenog
testamenta
lan 81.
Testament uniten sluajem ili radnjom neke druge osobe,
izgubljen, sakriven ili zaturen poslije smrti zavjetatelja ili prije
njegove smrti, ali bez njegovog znanja, proizvest e djelovanje
punovanog testamenta ako zainteresirana osoba dokae da je
testament postojao, da je uniten, izgubljen, sakriven ili zaturen,
da je bio sainjen u formi propisanoj u zakonu i ako dokae
sadraj onog dijela testamenta na koji se poziva.
C. MEUNARODNI TESTAMENT
Punovanost meunarodnog testamenta
lan 82.
(1) Meunarodni testament je punovaan u pogledu forme, bez
obzira na mjesto gdje je sainjen, gdje se nalaze dobra,
dravljanstvo, prebivalite ili boravite zavjetatelja, ako je
sainjen u formi meunarodnog testamenta, u skladu sa
odredbama l. od 83. do 89. ovog zakona.
(2) Nitavnost meunarodnog testamenta iz stava 1. ovog lana
ne utie na njegovu eventualnu punovanost u pogledu
forme kao testamenta druge vrste.
lan 83.
Ovaj zakon ne primjenjuje se na formu testamentarnih
odredaba koje su u istom pismenu sainile dvije ili vie osoba.
Forma meunarodnog testamenta
lan 84.
(1) Meunarodni testament mora biti sainjen u pismenoj
formi.
(2) Zavjetatelj ne mora svojeruno napisati meunarodni
testament.
(3) Meunarodni testament moe biti napisan na bilo kojem
jeziku, rukom ili na neki drugi nain.
lan 85.
(1) U prisustvu dva svjedoka i osobe ovlatene za meunarodni
testament, zavjetatelj izjavljuje da je pismeno njegov
testament i da je upoznat sa njegovim sadrajem.
(2) Zavjetatelj nije duan da sa sadrajem meunarodnog
testamenta upozna svjedoka niti ovlatenu osobu.
Potpisi na meunarodnom testamentu
lan 86.
(1) U prisustvu svjedoka i ovlatene osobe zavjetatelj
potpisuje meunarodni testament ili, ako ga je prethodno
potpisao, priznaje i potvruje potpis za svoj.
(2) Ako zavjetatelj nije u stanju da se potpie, saopit e
razlog ovlatenoj osobi koja e to zabiljeiti na
meunarodnom testamentu.
(3) Osim toga zakon prema kojem odreena osoba sainjava
meunarodni testament moe ovlastiti zavjetatelja da
Srijeda, 1. 10. 2014.
zatrai da ga druga osoba, u njegovo ime, potpie na

testamentu.
(4) Svjedoci i ovlatena osoba u prisustvu zavjetatelja,
stavljaju istovremeno svoje potpise na meunarodni
testament.
lan 87.
(1) Potpisi se moraju staviti na kraju meunarodnog
testamenta.
(2) Ako se meunarodni testament sastoji od vie listova svaki
list mora da potpie zavjetatelj ili ako on nije u stanju da
potpie, druga osoba u njegovo ime, ili, ako ja nema,
ovlatena osoba.
(3) Svaki list mora biti obiljeen brojem.
Datum meunarodnog testamenta
lan 88.
(1) Datum meunarodnog testamenta je datum pod kojim ga je
potpisala ovlatena osoba.
(2) Ovaj datum mora biti stavljen na kraju meunarodnog
testamenta od ovlatene osobe.
Izjava o uvanju meunarodnog testamenta
lan 89.
(1) Ako ne postoji obavezan propis o uvanju meunarodnog
testamenta ovlatena osoba upitat e zavjetatelja da li eli
da da izjavu u pogledu uvanja meunarodnog testamenta.
(2) U tom sluaju, i na izriit zahtjev zavjetatelja, mjesto gdje
on ima namjeru da uva meunarodni testament zabiljeit
e se u potvrdi predvienoj u lanu 90. ovog zakona.
Potvrda meunarodnog testamenta
lan 90.
Ovlatena osoba priloit e meunarodnom testamentu
potvrdu u skladu sa odredbama lana 91. ovog zakona kojim se
utvruje da su potovane obaveze propisane ovim zakonom.
lan 91.
Potvrda koju izdaje ovlatena osoba sastavlja se u sljedeoj
formi:
Srijeda, 1. 10. 2014.
lan 92.
Ovlatena osoba uva jedan primjerak potvrde, a drugi
predaje zavjetatelju.
lan 93.
Osim ako se ne dokae suprotno, potvrda ovlatene osobe
uzima se kao dovoljan dokaz formalne punovanosti pismena kao
meunarodnog testamenta u smislu ovog zakona.
lan 94.
Nepostojanje ili nepravilnost potvrde ne utie na formalnu
punovanost meunarodnog testamenta napravljenog u skladu s
ovim zakonom.
Opoziv meunarodnog testamenta
lan 95.
Meunarodni testament podlijee redovnim propisima o
opozivanju testamenta.
Sastavljanje i uvanje meunarodnog testamenta
lan 96.
(1) Ovlatena osoba za postupanje pri sastavljanju
meunarodnog testamenta, u smislu ovog zakona, jeste
sudija opinskog suda, konzularni predstavnik ili
diplomatski predstavnik Bosne i Hercegovine koji obavlja
konzularne
poslove,
notar
i
zapovjednik
bosanskohercegovakog broda, odnosno aviona.
(2) Zavjetatelj moe meunarodni testament ostaviti na
uvanje kod opinskog suda ili notara.
(3) U tom sluaju sudija e narediti da se testament stavi u
poseban omot i zapeati.
Svjedoci i tumai meunarodnog testamenta
lan 97.
(1) Pri sainjavanju meunarodnog testamenta svjedoci e biti
punoljetne osobe koje nisu liene poslovne sposobnosti i
koje razumiju jezik na kojem je zavjetatelj izjavio da je
pismeno njegov testament i da je upoznat sa njegovim
sadrajem.
(2) Ne mogu biti svjedoci pri sainjavanju meunarodnog
testamenta: potomci zavjetatelja, njegovi usvojenici i
njihovi potomci, njegovi preci usvojitelji, njegovi srodnici u
pobonoj liniji do etvrtog stepena zakljuno, brani
partneri svih ovih osoba i brani partner zavjetatelja.
(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog lana shodno se primjenjuju i na
tumae.
Tumaenje odredaba meunarodnog testamenta
lan 98.
U vezi sa tumaenjem i primjenom odredaba ovog zakona
vodit e se rauna o njegovom meunarodnom obiljeju i potrebi
njegovog jednoobraznog tumaenja.
D. SADRAJ TESTAMENTA
Odreivanje nasljednika
lan 99.
(1) Zavjetatelj moe testamentom odrediti jednog ili vie
nasljednika.
(2) Nasljednik, na osnovu testamenta, jeste osoba koju je
zavjetatelj odredio da naslijedi cjelokupnu njegovu
imovinu, ili dio imovine odreen prema cijeloj imovini.
(3) Nasljednikom e se smatrati i osoba kojoj su testamentom
ostavljeni jedna ili vie odreenih stvari ili prava, ako se
utvrdi da je volja zavjetatelja bila da mu ta osoba bude
nasljednik.
Supstitucije
lan 100.
(1) Zavjetatelj moe odrediti testamentom osobu kojoj e
pripasti nasljedstvo ako odreeni nasljednik umre prije
Srijeda, 1. 10. 2014.
njega, ili se odrekne naslijeda, ili bude nedostojan da

naslijedi.
(2) Odredbe stava 1. ovog lana vae i za legate.
(3) Zavjetatelj ne moe odrediti nasljednika svome
nasljedniku ni legataru.
Ostavljanje legata
lan 101.
Zavjetatelj moe testamentom ostaviti jedan ili vie legata.
Raspolaganje u dozvoljene svrhe i osnivanje zadubine
lan 102.
(1) Zavjetatelj moe testamentom narediti da se neka stvar ili
pravo ili dio ostavine ili cijela ostavina upotrijebi za
postizanje neke dozvoljene svrhe.
(2) Ako je zavjetatelj naredio osnivanje zadubine i odredio
sredstva za postizanje njenog cilja zadubina nastaje kada u
skladu sa zakonom stekne svojstvo pravnog lica.
Tereti i uvjeti
lan 103.
(1) Zavjetatelj moe opteretiti nekom dunou osobu kojoj
ostavlja neku korist iz ostavine.
(2) Zavjetatelj moe u pojedinim odredbama testamenta
postaviti uvjete ili rokove.
(3) Nemogui, nedozvoljeni i nemoralni uvjeti i tereti, kao i oni
koji su nerazumljivi ili protivrjeni smatraju se kao da ne
postoje.
Odreenost nasljednika i drugih korisnika
lan 104.
Nasljednici, legatari i druge osobe kojima su testamentom
ostavljene neke koristi dovoljno su odreeni ako testament sadri
podatke na osnovu kojih se moe utvrditi ko su oni.
Tumaenje testamenta
lan 105.
(1) Odredbe testamenta tumae se prema pravoj namjeri
zavjetatelja.
(2) U sluaju sumnje odredbe testamenta imaju se tumaiti tako
da se primijeni ono to je povoljnije za testamentarnog
nasljednika, a ne zakonskog nasljednika.
(3) U sluaju sumnje o pravoj zavjetateljovoj namjeri odredbe
testamenta imaju se tumaiti tako da se primijeni ono to je
povoljnije za osobu kojoj je testamentom naloena neka
obaveza.
E. LEGATI
Sadrina legata
lan 106.
(1) Ostavitelj moe ostaviti testamentom jednu ili vie
odreenih stvari ili neko pravo odreenoj osobi, ili naloiti
nasljedniku ili kojoj drugoj osobi kojoj neto ostavlja, da iz
onoga to je ostavljeno dadne neku stvar odreenoj osobi,
ili joj isplati sumu novca, ili je oslobodi nekog duga, ili je
izdrava ili uope u njenu korist neto uini ili se uzdri od
neega ili neto trpi.
(2) Takvim zavjetanjem se, po pravilu, ne postavlja
nasljednik.
(3) Takvo zavjetanje naziva se legatom, a osoba kojoj je
legatom neto namijenjeno naziva se legatar.
(4) Odredbe st. od 1. do 3. ovog lana i odredbe l. od 107. do
115. ovog zakona shodno se primjenjuju i na ugovor o
nasljeivanju.
Srijeda, 1. 10. 2014.
Obaveza izvrenja legata

lan 107.
(1) Na osnovu izvrenja testamenta legatar ima pravo traiti
izvrenje legata od osobe kojoj je testamentom naloeno da
legat izvri.
(2) Ako je izvrenje legata naloeno za vie osoba, svaka osoba
odgovara srazmjerno dijelu ostavine koji dobija, osim ako
se iz testamenta moe zakljuiti da je zavjetatelj htio da
ove osobe za izvrenje legata odgovaraju na drugi nain.
(3) Ako je zavjetatelj propustio odrediti ko je duan izvriti
legat, obaveza izvrenja vai za sve zakonske i
testamentarne
nasljednike,
srazmjerno
njihovim
nasljednikim dijelovima.
Isplata povjerilaca prije legata
lan 108.
Zavjetateljevi povjerioci imaju pravo da se naplate prije
legatara.
Smanjenje legata i tereta
lan 109.
(1) Nasljednik nije duan izvriti u cjelini legate ija vrijednost
premauje vrijednost onog dijela naslijeene imovine kojim
je zavjetatelj mogao slobodno raspolagati.
(2) Isto vai za legatara, ako vrijednost legata ili tereta koje
treba da izvri premauje vrijednost njegovog legata.
(3) U tim sluajevima svi legati i tereti smanjuju se u istoj
srazmjeri ako zavjetatelj nije drukije odredio.
Pravo legata kad dunik legata ne naslijedi
lan 110.
Legatar ima pravo traiti izvrenje legata i kad je osoba koja
je po testamentu bila duna izvriti legat umrla prije zavjetatelja,
ili se odrekla naslijea, ili je nedostojna da naslijedi.
Predstavnik prava legatara
lan 111.
(1) Vaenje legata prestaje ako legatar umre prije zavjetatelja,
ili se odrekne legata, ili je nedostojan.
(2) U sluajevima iz stava 1. ovog lana predmet legata (lan
106.) ostaje osobi koja je bila duna da ga izvri, ako iz
samog testamenta ne proizlazi kakva druga zavjetateljeva
namjera.
lan 112.
Vaenje legata prestaje i kad je zavjetatelj otuio ili
potroio predmet legata ili je taj predmet inae prestao da postoji
za ivota zavjetatelja, ili je sluajno propao poslije njegove
smrti.
Odgovornost legatara za dugove zavjetatelja
lan 113.
(1) Legatar ne odgovara za dugove zavjetatelja.
(2) Izuzetno, zavjetatelj moe narediti da legatar odgovara za
sve ili pojedine njegove dugove, ili dio duga, ali samo u
granicama vrijednosti legata.
Legat ostavljen povjeriocu
lan 114.
Kada je zavjetatelj ostavio legat svom povjeriocu, ovaj ima
pravo da pored izvrenja legata trai i izvrenje svog potraivanja
ako iz testamenta ne proizilazi da je namjera zavjetateljeva bila
drukija.
Zastara prava na izvrenje legata
lan 115.
Pravo na izvrenje legata zastarijeva za godinu dana od
dana kad je legatar saznao za svoje pravo i bio ovlaten da trai
izvrenje legata, a najkasnije u roku pet godina od dana kada je

mogao zahtijevati izvrenje legata.
F. IZVRIOCI TESTAMENTA
Odreivanje izvritelja testamenta
lan 116.
(1) Zavjetatelj moe testamentom odrediti jednu ili vie osoba
za izvrioce testamenta. Izvritelj testamenta moe biti
svaka poslovno sposobno osoba.
(2) Osoba odreena za izvritelja testamenta ne mora se primiti
te dunosti.
Dunosti izvritelja testamenta
lan 117.
(1) Ako zavjetatelj nije to drugo htio, dunost je izvritelja
testamenta naroito: stara se o uvanju ostavine, njom
upravlja, stara se o isplati dugova i legata i uope stara se da
testament bude izvren onako kako je zavjetatelj htio.
(2) Ako ima vie izvritelja testamenta oni, vre zajedno
povjerene im dunosti, osim ako je zavjetatelj drukije
odredio.
Polaganje rauna i nagrada izvritelju
lan 118.
(1) Izvritelj testamenta duan je poloiti sudu raun o svom
radu.
(2) Izvritelj ima pravo na nadoknadu trokova i na nagradu za
svoj trud koja e mu se isplatiti na teret raspoloivog dijela
ostavine, a prema odluci suda.
Opoziv izvritelja testamenta
lan 119.
Sud moe po prijedlogu ili slubenoj dunosti opozvati
izvritelja testamenta ako njegov rad nije u skladu sa voljom
zavjetatelja ili sa zakonom.
G. OPOZIV TESTAMENTA
Izriito opoziv testamenta
lan 120.
(1) Zavjetatelj moe uvijek opozvati testament u cjelini ili
djelominom izjavom datoj u formi u kojoj se po zakonu
moe sainiti testament.
(2) Zavjetatelj moe opozvati pismeni testament i unitenjem
pismena.
(3) U svemu ostalom se u pogledu valjanosti opoziva
testamenta primjenjuju na odgovarajui nain pravila o
valjanosti testamenta.
Odnos ranijeg i kasnijeg testamenta
lan 121.
(1) Ako se kasnijim testamentom izriito ne opozove raniji
testament, odredbe ranijeg testamenta ostaju na snazi
ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama kasnijeg
testamenta.
(2) Ako je zavjetatelj unitio kasniji testament, raniji testament
ponovo dobija snagu, osim ako se dokae da zavjetatelj to
nije htio. Isto vrijedi i u sluaju da je opozvao opoziv
testamenta.
Raspolaganje zavjetanom stvari ili pravom
lan 122.
Svako kasnije raspolaganje zavjetatelja odreenom stvari
ili pravom koje je bio nekome zavjetao ima za posljedicu opoziv
zavjetanja te stvari ili prava.
Prestanak braka
lan 123.
Raspolaganja zavjetatelja u korist svog branog partnera
smatrat e se opozvanima ako je brak prestao na osnovu pravo-
mone presude nakon to je testament sastavljen, osim ako je

ostavitelj drukije odredio svojim testamentom.
H. REGISTAR TESTAMENATA I DRUGIH
NASLJEDNOPRAVNIH POSLOVA
lan 124.
(1) injenica da je sastavljen, pohranjen, opozvan, te proglaen
neki testament evidentira se u registru testamenata i drugih
nasljednopravnih poslova (u daljnjem tekstu: Registar).
(2) Registar iz stava 1. ovog lana vodi Notarska komora
Federacije Bosne i Hercegovine po pravilima koja e
posebnim pravilnikom propisati federalni ministar pravde.
(3) U Registar podatke iz stava 1. ovog lana duni su
dostaviti:
1) nadleni sudovi,
2) notari,
3) diplomatsko-konzularna predstavnitva Bosne i
Hercegovine.
(4) U Registar podatke iz stava 1. ovog lana mogu dostaviti i
druge osobe koje su sainile testament.
(5) Registar je javni upisnik iz kojeg se podaci prije smrti
ostavitelja ne mogu nikome staviti na raspolaganje, osim
ostavitelju ili osobi koju je on za to posebno ovlastio na
osnovu notarski ovjerene punomoi.
(6) U Registar se evidentira i injenica da je sklopljen,
pohranjen, te opozvan/raskinut ugovor o nasljeivanju iz
lana 126. ovog zakona, kao i ugovor o odricanju od
naslijea koje nije otvoreno iz lana 167. ovog zakona.
(7) injenica da testament, ugovor o nasljeivanju i ugovor o
odricanju od naslijea koji nije otvoren, nisu evidentirani u
Registru, niti bilo gdje posebno pohranjeni ne teti njihovoj
valjanosti.
IV. NASLJEDNOPRAVNI UGOVORI
A. UGOVOR O NASLJEIVANJU I O BUDUEM
NASLJEDSTVU ILI LEGATU
Nitavnost ugovora o nasljeivanju
lan 125.
Nitavan je ugovor kojim neko ostavlja svoju ostavinu ili
njen dio svom saugovarau ili treoj osobi.
Ugovor o nasljeivanju izmeu branih ili vanbranih
partnera
lan 126.
(1) Izuzetno od odredbe lana 125. ovog zakona, dozvoljeno je
zakljuivanje ugovora o nasljeivanju izmeu branih ili
vanbranih partnera.
(2) Ugovor o nasljeivanju mogu zakljuiti i budui brani
partneri, a djelovanja ugovora su odgoena do zakljuenja
braka.
(3) Ugovor o nasljeivanju je strogo osobni akt koji mogu
zakljuiti samo potpuno poslovno sposobne osobe.
Sadraj ugovora o nasljeivanju
lan 127.
(1) Ugovorom o nasljeivanju se ugovorne strane meusobno
odreuju za nasljednike ili jedna strana drugu odreuje za
svog nasljednika to ova strana prihvata.
(2) Ugovorom moe biti obuhvaena cijela imovina ili njen
dio, sadanja kao i budua imovina.
(3) Zakljuenjem ovog ugovora nije ograniena mogunost
raspolaganja imovinom za ivota. Ukoliko su predmet
ugovora nepokretne stvari u zemljinoj knjizi se moe
izvriti zabiljeba zabrane otuenja ili optereenja.
Srijeda, 1. 10. 2014.
Forma ugovora o nasljeivanju

lan 128.
Ugovor o nasljeivanju se zakljuuje u formi notarski
obraene isprave. Obaveza je notara da stranke poui o svim
nasljednopravnim posljedicama ugovora o nasljeivanju, kao i
mogunostima njegovog raskida ili opoziva.
Odnos prema drugim osnovama pozivanja na naslijee
lan 129.
(1) Ukoliko je zakljuen ugovor o nasljeivanju on ima
prednost pred nasljeivanjem na osnovu testamenta i
zakona.
(2) Ovim ugovorom se ne moe otkloniti primjena odredaba o
nunom nasljeivanju.
Prestanak ugovora o nasljeivanju
lan 130.
(1) Ugovor o nasljeivanju stranke mogu raskinuti
sporazumom koji mora biti u formi notarski obraene
isprave.
(2) Ukoliko brak prestane razvodom ili ponitenjem, odnosno
ako prestane vanbrana zajednica, prestaje i ugovor o
nasljeivanju, osim ako u samom ugovoru nije odreeno
drukije.
(3) Jednostrani raskid ili opoziv ugovora o nasljeivanju nije
doputen, osim ako je zakonom drukije odreeno.
(4) Jedna ugovorna strana moe pobijati ugovor o nasljeivanju
ukoliko su pri njegovom zakljuivanju postojale mane
volje.
Jednostrani raskid ili opoziv ugovora
lan 131.
(1) Ukoliko je nasljeivanje jedne strane ugovorom o
nasljeivanju bilo uvjetovano ispunjenjem obaveze druge
strane, ugovor se zbog neizvrenja moe jednostrano
raskinuti po opim pravilima obligacionog prava.
(2) Ako su nakon zakljuenja ugovora o nasljeivanju na strani
jedne ugovorne strane ispunjene pretpostavke za iskljuenje
iz nasljeivanja ili i prije toga, a druga ugovorna strana za
to nije znala, druga ugovorna strana moe u zakonom
propisanoj formi izvriti iskljuenje iz naslijea, ime se
smatra da je izvrila opoziv svojih raspolaganja u ugovoru o
nasljeivanju, osim ako prilikom iskljuenja izriito ne
odredi da se iskljuenje ne odnosi na dio obuhvaen
ugovorom o nasljeivanju.
(3) Jednostrani opoziv mora biti uinjen u formi notarski
obraene isprave i saopen drugoj strani, inae ne proizvodi
djelovanje.
(4) Osoba koja je nedostojna za nasljeivanje ne moe stei
nita ni na osnovu ugovora o nasljeivanju. Prava druge
ugovorne strane ostaju nepromijenjena.
Evidentiranje u Registar
lan 132.
Notar koji je sainio ugovor o nasljeivanju kao i njegov
raskid, odnosno opoziv duan je o tome dostaviti podatke u
Registar shodno odredbama lana 124. ovog zakona.
Nitavnost ugovora o buduem nasljedstvu ili legatu
lan 133.
(1) Nitavan je ugovor kojim neko otuuje nasljedstvo kojem
se nada, kao i svaki ugovor o nasljedstvu tree osobe koja je
jo u ivotu.
(2) Nitavan je isto tako i ugovor o legatu ili kojoj drugoj
koristi kojom se jedan ugovara nada iz nasljedstva koje jo
nije otvoreno.
Srijeda, 1. 10. 2014.
Nitavnost ugovora o sadraju testamenta

lan 134.
Nitavan je ugovor kojim se neko obavezuje da unese neku
odredbu u svoj testament, ili da je ne unese, da opozove neku
odredbu iz svog testamenta ili da je ne opozove.
B. USTUPANJE I RASPODJELA IMOVINE ZA IVOTA
Uvjeti za punovanost ustupanja i raspodjele imovine za
ivota
lan 135.
Predak moe pravnim poslom meu ivima ustupiti i
razdijeliti svoju imovinu svojoj djeci i drugim svojim potomcima.
Uvjet valjanosti sporazuma
lan 136.
(1) Ustupanje i raspodjela imovine u smislu odredaba lana
135. ovog zakona punovani su samo ako su se s tim
saglasila sva djeca i drugi ustupiteljevi potomci koji e po
zakonu biti pozvani da naslijede njegovu ostavinu.
(2) Ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota mora biti
sastavljen u formi notarski obraene isprave.
(3) Potomak koji nije dao saglasnost moe je dati naknadno u
istoj formi.
(4) Ustupanje i raspodjela imovine ostaju punovani ako je
potomak koji se nije saglasio umro prije ostavitelja, a nije
ostavio svojih potomaka, ili se odrekao naslijea, ili je
iskljuen iz naslijea, ili je nedostojan.
Predmet ustupanja i raspodjele imovine
lan 137.
(1) Ustupanjem i raspodjelom moe biti obuhvaena samo
ustupiteljeva imovina koja postoji u vrijeme sklapanja
ugovora, bilo cjelokupna ili samo jedan njen dio.
(2) Nitavna je odredba kojom bi bilo predvieno kako e se
raspodijeliti imovina koja se bude zatekla u ustupiteljevoj
zaostavtini.
Ustupljena imovina ne ulazi u ostavinu
lan 138.
(1) Kada predak koji je za ivota izvrio ustupanje i raspodjelu
svoje imovine (ustupitelj) umre, njegovu ostavinu
sainjavat e samo ona njegova imovina koja nije
obuhvaena valjanim ustupanjem i raspodjelom, kao i dobra
koja je naknadno stekao.
(2) Obaveza je notara da stranke poui o nasljednopravnim
posljedicama iz stava 1. ovog lana i u ispravi naznai da je
tako postupljeno.
Ustupljeni dijelovi imovine kao poklon
lan 139.
(1) Ako se sa ustupanjem i raspodjelom nije saglasio koji od
nasljednika, dijelovi imovine koji su ustupljeni ostalim
nasljednicima smatraju se kao pokloni i sa njima e se
poslije smrti pretka postupiti kao sa poklonima uinjenim
nasljednicima.
(2) Na isti nain postupit e se i ako se ustupitelju poslije
ustupanja i raspodjele izvrenih sporazumno sa svim
nasljednicima rodi dijete, ili se pojavi nasljednik koji je bio
proglaen umrlim.
Zadravanje prava prilikom ustupanja i raspodjele
lan 140.
(1) Prilikom ustupanja i raspodjele ustupitelj moe za sebe ili
za svog branog partnera, ili kao za koju drugu osobu
zadrati pravo plodouivanja, pravo upotrebe ili pravo
stanovanja na svim ustupljenim stvarima, ili na nekim od
njih, ili ugovoriti doivotnu rentu u naturi ili novcu, ili
doivotno izdravanje ili kakvu drugu naknadu.
(2)
Ako su pravo plodouivanja, pravo upotrebe, pravo

stanovanja, doivotna renta ili doivotno izdravanje
ugovoreni za ustupitelja i njegovog branog partnera
zajedno, u sluaju smrti jednog od njih, to pravo ili renta ili
doivotno izdravanje pripada u cjelini preivjelom
branom partneru do njegove smrti, ako nije to drugo
ugovoreno, ili ako drukije ne proizilazi iz okolnosti
sluaja.
Prava ustupiteljevog branog partnera
lan 141.
(1) Ustupitelj moe ustupanjem i raspodjelom obuhvatiti svog
branog partnera uz njegov pristanak.
(2) Ako brani partner ne bude obuhvaen ustupanjem i
raspodjelom, njegovo pravo na nuni dio ostaje neokrnjeno.
(3) U tom sluaju ustupanje i raspodjela ostaju punovane,
samo se prilikom utvrivanja vrijednosti ostavine radi
odreivanja nunog dijela preivjelog branog partnera
dijelovi ostaviteljeve imovine koji su ustupljeni njegovim
potomcima smatraju kao poklon.
Ustupiteljevi dugovi i pobijanje ustupanja
lan 142.
(1) Potomci izmeu kojih je ustupitelj razdijelio svoju imovinu
ne odgovaraju za njegove dugove, ako nije to drugo
odreeno prilikom ustupanja i raspodjele.
(2) Ustupiteljevi povjeritelji mogu pobijati ustupanje i
raspodjelu pod uvjetima predveenim za pobijanje
raspolaganja bez nadoknade.
Odgovornost za nedostatke
lan 143.
Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke kakva
poslije diobe nastaje izmeu sunasljednika nastaje i izmeu
potomaka poslije ustupanja i raspodjele imovine koju im je
izvrio njihov predak.
Opoziv
lan 144.
(1) Ustupitelj ima pravo da zahtijeva opoziv ugovora o
ustupanju i raspodjeli u pogledu odreenog potomka ili
branog partnera i zahtijevati da mu taj vrati ono to je
primio ustupanjem i raspodjelom, ako je ovaj pokazao
grubu nezahvalnost prema njemu.
(2) Isto pravo ima ustupitelj ako potomak ili brani partner ne
daje njemu ili nekom drugom izdravanje odreeno poslom
ustupanja i raspodjele, ili ako ne isplati ustupiteljeve
dugove ija mu je isplata naloena istim poslom.
(3) U drugim sluajevima neizvrenja preuzetih obaveza
odreenim poslom ustupanja i raspodjele sud e, vodei
rauna o vanosti preuzete obaveze za ustupitelja i o
ostalim okolnostima sluaja, odluiti da li ustupitelj ima
pravo zahtijevati vraanje date imovine, ili samo pravo
traiti prinudno izvrenje preuzete obaveze.
Prava potomaka poslije opoziva
lan 145.
(1) Potomak ili brani partner koji je morao vratiti ustupitelju
ono to je primio prilikom ustupanja ili raspodjele moi e
zahtijevati svoj nuni dio poslije smrti ustupitelja, ako nije
iskljuen iz naslijea, niti je nedostojan naslijediti
ustupitelja, niti se odrekao naslijea.
(2) Pri izraunavanju njegovog nunog dijela dijelovi imovine
koju je ostavitelj za ivota ustupio i raspodijelio svojim
ostalim potomcima ili branom partneru smatrat e se kao
poklon.
C. UGOVOR O DOIVOTNOM IZDRAVANJU

Pojam
lan 146.
(1) Ugovorom o doivotnom izdravanju obavezuje se
primatelj izdravanja da prenese na davatelja izdravanja
vlasnitvo na odreenim stvarima ili kojim drugim pravima,
a ovaj se obavezuje, kao naknadu za to, da ga izdrava i
brine se o njemu do kraja njegovog ivota i da ga poslije
smrti sahrani.
(2) Ako nije drukije ugovoreno, obaveza izdravanja obuhvata
davanje stana i hrane u domainstvu izdravatelja ili na
nekom drugom mjestu odreenom ugovorom, kao i
zadovoljavanje drugih potreba primatelja izdravanja i
pruanja potrebne njege u bolesti.
(3) Prijenos vlasnitva na davatelja izdravanja ugovorom
moe biti odgoen do smrti primatelja izdravanja.
(4) Doivotno izdravanje moe biti ugovoreno i u korist tree
osobe.
(5) Ovaj ugovor mogu zakljuiti i osobe koje su po zakonu
obavezne meusobno se izdravati.
(6) Imovina koja je predmet valjanog ugovora o doivotnom
izdravanju ne ulazi u ostavinsku masu primatelja
izdravanja.
Forma
lan 147.
(1) Ugovor o doivotnom izdravanju mora biti zakljuen u
formi notarski obraene isprave.
(2) Obaveza je notara da stranke poui o nasljednopravnim
posljedicama ugovora o doivotnom izdravanju i u ispravi
naznai da je tako postupljeno.
Osiguranje prava primatelja i davatelja izdravanja
lan 148.
(1) Ugovoreno ogranienje otuenja ili optereenja do smrti
primatelja izdravanja moe biti upisano u zemljinu
knjigu.
(2) Ako je prijenos vlasnitva na davatelja izdravanja odgoen
do smrti primatelja izdravanja, davatelj izdravanja moe
svoje pravo iz ugovora upisati u zemljinu knjigu.
Odgovornost davatelja izdravanja za dugove primatelja
izdravanja
lan 149.
Davalac izdravanja ne odgovara za dugove primatelja
izdravanja, ali se moe ugovoriti da e odreenim povjeriteljima
odgovarati za njegove postojee dugove.
Doivotno izdravanje u korist vie osoba
lan 150.
(1) Kada je doivotno izdravanje ugovoreno za vie osoba,
svaka od njih ima zasebno pravo na odreena davanja i
injenja.
(2) Smru neke od tih osoba njegovo pravo na odreena
davanja i injenja gasi se i ne prelazi na ostale osobe, izuzev
ako je drukije ugovoreno.
Neprenosivost prava
lan 151.
Potraivanja primatelja izdravanja prema davatelju
izdravanja ne mogu se prenositi na drugog.
Raskid ugovora o doivotnom izdravanju
lan 152.
(1) Ugovorne strane mogu sporazumno raskinuti ugovor o
doivotnom izdravanju i nakon to je poelo njegovo
izvravanje.
(2)
Srijeda, 1. 10. 2014.
Ako prema ugovoru o doivotnom izdravanju ugovaratelji

ive zajedno, pa se njihovi odnosi toliko poremete da
zajedniki ivot postane nepodnoljiv, svaka strana moe
traiti od suda raskid ugovora.
(3) Svaka strana moe traiti raskid ugovora ako druga strana
ne izvrava svoje obaveze.
(4) U sluaju raskida ugovora svaka strana zadrava pravo da
od druge strane trai naknadu koja joj pripada po opim
pravilima imovinskog prava.
Uticaj promijenjenih prilika
lan 153.
(1) Ako su se poslije zakljuenja ugovora prilike toliko
promijenile da je njegovo ispunjenje postalo znatno
oteano, sud e na zahtjev jedne ili druge strane njihove
odnose iznova urediti ili ih raskinuti, vodei rauna o svim
okolnostima.
(2) Sud moe pravo primatelja izdravanja preinaiti u
doivotnu rentu, ako to odgovara jednoj i drugoj strani.
Prestanak ugovora o doivotnom izdravanju
lan 154.
(1) U sluaju smrti davatelja izdravanja njegove obaveze
prelaze na njegovog branog druga i njegove potomke koji
su pozvani na nasljedstvo, ako oni na to pristanu.
(2) Ako oni ne pristanu na produenje ugovora o doivotnom
izdravanju, ugovor se raskida i oni nemaju pravo traiti
naknadu za prije dato izdravanje.
(3) Ako brani partner i potomci davatelja izdravanja nisu u
stanju preuzeti ugovorne obaveze, oni imaju pravo traiti
naknadu od primatelja izdravanja.
(4) Sud e ovu naknadu odrediti po slobodnoj ocjeni, uzimajui
pri tome u obzir materijalne prilike primatelja izdravanja i
osoba koje su bile ovlatene za produenje ugovora o
doivotnom izdravanju.
V. PRELAZAK OSTAVINE NA NASLJEDNIKE
A. OTVARANJE NASLIJEA
Smrt i proglaenje osobe umrlom
lan 155.
Smru osobe otvara se njezino nasljedstvo, a isto djelovanje
ima i proglaenje osobe umrlom.
Otvaranje naslijea osobe proglaene umrlom i poetak toka
rokova
lan 156.
(1) Kao dan otvaranja naslijea osobe koja je proglaena
umrlom smatra se dan kad je rjeenje o proglaenju te osobe
umrlom postalo pravomono, ako u samom rjeenju nije
kao dan smrti odreen neki drugi dan.
(2) Rokovi koji po ovom zakonu poinju tei od dana otvaranja
naslijea, poinju tei u sluaju proglaenja osobe umrlom
tek od dana kad je rjeenje o tome postalo pravomono.
Sposobnost za nasljeivanje
lan 157.
(1) Nasljednik moe biti samo osoba koja je iva u trenutku
otvaranja naslijea.
(2) Dijete ve zaeto u trenutku otvaranja naslijea smatra se
kao roeno, ako se rodi ivo.
(3) Na osnovu testamenta mogu naslijediti i pravna lica ukoliko
posebnim propisima nije drukije odreeno.
(4) Ako su dvije ili vie osoba izgubile ivot u istom dogaaju,
smatrat e se da ni jedna od njih nije bila iva u trenutku
otvaranja nasljedstva druge, ako se ne dokae suprotno.
Srijeda, 1. 10. 2014.
Nedostojnost za nasljeivanje
lan 158.
Nedostojan je naslijediti, kako na osnovu zakona tako i na
osnovu testamenta i ugovora o nasljeivanju, kao i dobiti bilo ta
na osnovu testamenta ili ugovora o nasljeivanju:
1) ko je s umiljajem liio ili pokuao liiti ivota
ostavitelja,
2) ko je prinudom ili prijetnjom natjerao ili prevarom
naveo ostavitelja da saini ili opozove testament,
odnosno ugovor o nasljeivanju, ili neku odredbu
testamenta, odnosno ugovora o nasljeivanju, ili ga je
sprijeio da to uini,
3) ko je unitio ili sakrio ostaviteljev testament ili ugovor
o nasljeivanju u namjeri da sprijei ostvarenje
posljednje ostaviteljeve volje, kao i onaj ko je
falsifikovao testament ili ugovor o ostaviteljevom
nasljeivanju,
4) ko se tee ogrijeio o obavezu izdravanja prema
ostavitelju prema kojem je imao zakonsku obavezu
izdravanja, kao i onaj ko nije htio pruiti ostavitelju
nunu pomo koju mu je mogao pruiti bez opasnosti
po vlastiti ivot, ili ga je ostavio bez pomoi u
prilikama koje su opasne po ivot ili zdravlje,
5) ko je krivinim djelom sa umiljajem doveo
ostavitelja u stanje stalne nesposobnosti za
sainjavanje testamenta ili ugovora o nasljeivanju, ili
je krivinim djelom s umiljajem stekao povoljniji
nasljednopravni poloaj.
lan 159.
(1) Nedostojnost ne smeta potomcima nedostojnog i oni
nasljeuju kao da je on umro prije ostavitelja.
(2) Nedostojnost prestaje oprotajem ostavitelja u formi
propisanoj za punovanost testamenta, odnosno ugovora o
nasljeivanju.
(3) Postojanje nedostojnosti sud utvruje po slubenoj dunosti
osim u sluaju iz lana 158. taka 4. ovog zakona.
Postupak za ostavinu kad su nasljednici nepoznati
lan 160.
(1) Ako nije poznato da li ima nasljednika, sud e oglasom
objavljenim u "Slubenim novinama Federacije BiH"
pozvati osobe koje polau pravo na nasljedstvo da se
prijave sudu.
(2) Ako se po isteku jedne godine od objavljivanja oglasa ne
pojavi ni jedan nasljednik, utvrdit e se da je ostavina prela
u vlasnitvo opine, odnosno grada odreenih ovim
zakonom, ali se s tim nasljednik koji bi se javio najkasnije u
roku deset godina od predaje ostavine ne liava prava da mu
se preda ostavina ili dio koji mu pripada.
Staratelj ostavine
lan 161.
(1) Kad su nasljednici nepoznati ili nepoznatog boravita, kao i
u ostalim sluajevima kad je to potrebno, sud e postaviti
privremenog staratelja ostavine koji je ovlaten da u ime
nasljednika podnosi tubu, naplauje potraivanja i
isplauje dugove i uope zastupa nasljednike.
(2) Sud je ovlaten, kada je to potrebno, odrediti posebna prava
i dunosti staratelja ostavine.
(3) alba protiv rjeenja o postavljenju privremenog staratelja
ne odgaa njegovu provedbu.
(4) O postavljanju privremenog staratelja sud e obavijestiti
organ starateljstva koji moe postaviti drugog staratelja.
(5) U pogledu polaganja rauna i nagrade privremenom
staratelju primjenjuju se odredbe propisane za izvritelja
testamenta.
B. STICANJE OSTAVINE I ODRICANJE OD NASLIJEA

Prelazak ostavine na nasljednike
lan 162.
Ostavina umrle osobe prelazi po sili zakona na njegove
nasljednike u trenutku njegove smrti.
Odricanje od naslijea
lan 163.
(1) Nasljednik se moe odrei od naslijea izjavom u formi
notarski obraene isprave ili izjavom datom na zapisnik kod
suda do donoenja prvostepene odluke.
(2) Odricanje vai i za potomke onoga koji se odrekao od
naslijea ako nije izriito izjavio da se odrie samo u svoje
ime.
(3) Ako su potomci maloljetni, za ovo odricanje nije potrebno
odobrenje starateljskog organa.
(4) Nasljednik koji se odrekao od naslijea samo u svoje ime
smatra se kao da nikad nije bio nasljednik.
(5) Ako se odreknu od naslijea svi nasljednici koji u trenutku
smrti ostavitelja pripadaju najbliem nasljednom redu, na
nasljedstvo se pozivaju nasljednici sljedeeg nasljednog
reda. Za sluaj da se nasljedstva odreknu ostali nasljednici
prvog nasljednog reda brani drug ostaje u prvom
nasljednom redu.
lan 164.
(1) Ako je nasljednik umro prije okonanja rasprave ostavine, a
nije se odrekao od naslijea, pravo odricanja prelazi na
njegove nasljednike.
(2) Isto vrijedi i u sluaju kad je nasljednik umro nakon
okonanja ostavinske rasprave, a prije donoenja
prvostepene odluke.
Nemogunost odricanja od naslijea
lan 165.
(1) Ne moe se odrei od naslijea nasljednik koji je
raspolagao cijelom ostavinom ili jednim njenim dijelom.
(2) Mjere koje jedan nasljednik poduzme samo radi ouvanja
ostavine, kao i mjere tekue uprave ne liavaju ga prava da
se odrekne od naslijea.
Sadraj izjave o odricanju od naslijea
lan 166.
(1) Odricanje od naslijea ne moe biti djelomino ni pod
uvjetom.
(2) Odricanje od naslijea ne odnosi se na naknadno pronaenu
imovinu.
(3) Odricanje u korist odreenog nasljednika ne smatra se kao
odricanje od naslijea. Ovakvo odricanje se smatra kao
izjava o ustupanju svog nasljednog dijela.
Odricanje od naslijea koje nije otvoreno
lan 167.
(1) Odricanje od naslijea koje nije otvoreno nema nikakvo
pravno djelovanje.
(2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, potomak koji
moe samostalno raspolagati svojim pravima moe se
ugovorom s pretkom odrei od naslijea koje bi mu pripalo
poslije smrti pretka. Isto vrijedi i za sluaj kad se brani
partner odrie od naslijea koje bi mu kao branom
partneru pripalo nakon smrti njegovog branog partnera.
(3) Za punovanost ovog ugovora potrebno je da bude
sastavljen u formi notarski obraene isprave.
(4) Odricanje vai i za potomke onoga koji se odrekao, ako
ugovorom o odricanju ili naknadnim sporazumom nije to
drugo odreeno.
Neopozivost izjave o odricanju ili o primanju naslijea i

njezino ponitenje
lan 168.
(1) Izjava o odricanju od naslijea ili o primanju naslijea ne
moe se opozvati.
(2) Nasljednik moe izjavu iz stava 1. ovog lana pobijati po
opim pravilima o pobijanju pravnih poslova zbog mana
volje.
Prirataj
lan 169.
Dio testamentarnog nasljednika koji se odrekao od naslijea
pripada ostaviteljevim zakonskim nasljednicima, ako iz samog
testamenta ne proizlazi druga namjera zavjetateljeva.
lan 170.
Dio zakonskog nasljednika koji se odrekao od naslijea
samo u svoje ime, nasljeuje se kao da je taj nasljednik umro
prije ostavitelja.
Zastara prava na zahtjev za predaju ostavine
lan 171.
(1) Pravo nasljednika na zahtjev za predaju ostavine
zastarijeva prema savjesnom posjedniku za godinu dana
od kada je nasljednik saznao za svoje pravo i za
posjednika stvari ostavine, a najdue za deset godina
raunajui za zakonskog nasljednika i nasljednika po
ugovoru o nasljeivanju od ostaviteljeve smrti, a za
testamentarnog nasljednika od proglaenja testamenta.
(2) Prema nesavjesnom posjedniku ovo pravo zastarijeva za 20
godina.
C. ODGOVORNOST NASLJEDNIKA ZA DUGOVE
OSTAVITELJEVE
Obim odgovornosti nasljednika
lan 172.
(1) Nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine
vrijednosti naslijeene imovine.
(2) Nasljednik koji se odrekao od naslijea ne odgovara za
ostaviteljeve dugove.
(3) Kada ima vie nasljednika oni odgovaraju solidarno za
ostaviteljeve dugove i to svaki do visine vrijednosti svog
nasljednog dijela, bez obzira na to da li je izvrena dioba
nasljedstva.
(4) Meu nasljednicima dugovi se dijele srazmjerno njihovim
nasljednim dijelovima, ako testamentom ili ugovorom o
nasljeivanju nije drukije odreeno.
Odvajanje ostavine
lan 173.
(1) Ostaviteljevi povjeritelji mogu zahtijevati u roku tri mjeseca
od otvaranja naslijea da se ostavina odvoji od imovine
nasljednika, ako uine vjerovatnim postojanje potraivanja i
opasnost da bez odvajanja ne bi mogli namiriti svoja
potraivanja.
(2) U tom sluaju nasljednik ne moe raspolagati stvarima i
pravima ostavine, niti se njegovi povjeritelji mogu iz njih
naplatiti dok se ne naplate povjerioci koji su traili
odvajanje.
(3) Ostaviteljevi povjeritelji koji su traili ovo odvajanje mogu
naplatiti svoja potraivanja samo iz sredstava ostavine.
(4) Odvojenoj ostavini sud moe postaviti staratelja.
(5) Na zahtjev ostaviteljevih povjeritelja sud moe odrediti
uvanje odvojene ostavine. Trokove povjeravanja ostavine
na uvanje duni su snositi povjeritelji koji su to zahtijevali.
(6) Ako povjeritelj koji je zahtijevao odvajanje nema izvrnu
ispravu ili ako ve prije nije pokrenuo postupak radi
ostvarenja svog potraivanja, duan je pokrenuti postupak
Srijeda, 1. 10. 2014.
radi ostvarenja potraivanja u roku koji mu odredi sud

rjeenjem o odvajanju ostavine. Ako povjeritelj ne pokrene
postupak na koji je upuen u roku koji mu je odreen, sud
e po slubenoj dunosti svoje rjeenje o odvajanju ostavine
staviti van snage.
(7) O zahtjevu povjeritelja sud odluuje rjeenjem u
ostavinskom postupku. alba protiv tog rjeenja ne odgaa
njegovo izvrenje.
D. DIOBA NASLJEDSTVA I NASLJEDNIKA
ZAJEDNICA
Pravo na diobu
lan 174.
(1) Diobu nasljedstva moe zahtijevati svaki nasljednik.
(2) Pravo na diobu nasljedstva ne moe zastarjeti.
(3) Nitavan je ugovor kojim se nasljednik trajno odrie prava
da trai diobu kao i odredba u testamentu kojom se dioba
trajno zabranjuje ili ograniava.
(4) Dioba se provodi uz odgovarajuu primjenu pravila o diobi
suvlasnitva i uincima diobe, ako ugovorom o
nasljeivanju, testamentom ili ovim zakonom nije ta drugo
odreeno.
Nasljednika zajednica
lan 175.
(1) Do utvrenja koliki dijelovi nasljednog prava pripadaju
pojedinim naljednicima, sunasljednici upravljaju i raspolau
svim to ini nasljedstvo po pravilima po kojima zajedniki
vlasnici upravljaju i raspolau stvarima, osim onim to je
povjereno na upravljanje izvritelju testamenta ili staratelju
ostavine.
(2) Poto bude utvreno koliki dijelovi nasljednog prava
pripadaju pojedinim nasljednicima, do diobe sunasljednici
upravljaju i raspolau svime to je do tada bilo zajedniko
po pravilima po kojima suvlasnici upravljaju i raspolau
stvarima, osim onim to je povjereno na upravljanje
izvritelju testamenta ili staratelju ostavine.
(3) Ako nema izvritelja testamenta, a nasljednici se ne sloe o
upravljanju nasljedstvom, sud e, na zahtjev jednog od njih,
postaviti upravitelja koji e u njihovo ime upravljati
nasljedstvom, ili odrediti svakom nasljedniku dio
nasljedstva kojim e on upravljati. Za upravitelja sud moe
postaviti i nekog od nasljednika.
(4) Upravitelj moe sa odobrenjem suda raspolagati stvarima iz
ostavine ako je za to ovlaten testamentom ili ako je to
potrebno radi isplate trokova ili otklanjanja tete na
nasljedstvu.
Pravo nasljednog dijela prije diobe
lan 176.
(1) Nasljednik moe prije diobe ili prije pravomonosti rjeenja
o nasljeivanju prenijeti svoj nasljedni dio, potpuno ili
djelomino, samo na sunasljednike.
(2) Ugovor o prijenosu nasljednog dijela mora biti notarski
obraen.
(3) Ugovor nasljednika sa osobom koja nije nasljednik o
ustupanju nasljednog dijela obavezuje nasljednika samo da
po izvrenoj diobi preda svoj dio saugovoratelja, odnosno
po pravomonosti rjeenja o nasljeivanju prenese svoj dio
na saugovoraa.
Pravo nasljednika koji je ivio ili privreivao u zajednici sa
ostaviteljem
lan 177.
(1) Na zahtjev nasljednika koji je ivio ili privreivao u
zajednici sa ostaviteljem sud moe, kada to iziskuje
opravdana potreba, odluiti da mu se ostave pojedine stvari
pokretne ili nepokretne ili grupe stvari koje bi pripale u dio
Srijeda, 1. 10. 2014.
ostalih nasljednika, a da im on vrijednost tih stvari isplati u

novcu u roku koji sud prema okolnostima odredi. Rjeenje
suda kojim udovoljava tom zahtjevu je izvrna isprava.
(2) Sunasljednik koji je poljoprivrednik ne mora uiniti
vjerovatnom opravdanu potrebu iz stava 1. ovog lana kada
se radi o nasljeivanju poljoprivrednog zemljita i stvari
koje slue obavljanju poljoprivredne djelatnosti.
(3) Za tako odreeni iznos osobe iz stava 1. ovog lana imaju,
radi osiguranja iznosa koji im je duan platiti do isplate,
zakonsko zalono pravo na dijelovima ostavine
dodijeljenim nasljedniku.
(4) Ako isplata ne bude izvrena u roku, ostali nasljednici
imaju pravo traiti naplatu svog potraivanja ili predaju
stvari koje bi im inae pripale na ime nasljednog dijela.
Dioba predmeta domainstva
lan 178.
(1) Predmeti domainstva koji slue za zadovoljavanje
svakodnevnih potreba nasljednika koji je ivio sa
ostaviteljem u istom domainstvu, a koji nije njegov
potomak ni njegov brani partner, ostavit e se na njegov
zahtjev tom nasljedniku, a njihova vrijednost e se
uraunati u dio tog nasljednika.
(2) Ukoliko vrijednost predmeta premauje vrijednost
nasljednog dijela, nasljednik kojem su ti predmeti ostavljeni
isplatit e ovu razliku nasljednicima u novcu.
Obaveza zatite meu nasljednicima poslije diobe
lan 179.
(1) Svakom nasljedniku ostali nasljednici odgovaraju po
samom zakonu ako bi mu neka trea osoba, pozivajui se
na neko pravo zasnovano prije diobe, oduzela stvar koja je
stavljena u njegov nasljedni dio, ili inae smanjila njegovo
pravo.
(2) Oni jame isto tako da stvari stavljene u njegov dio nemaju
skrivenih nedostataka. Nasljednici jame da potraivanje
ostavitelja stavljeno u dio jednog nasljednika postoji i da e
se moi naplatiti od dunika do iznosa koji mu je ostavljen
u dio.
(3) Obaveza jamstva za postojanje i naplativnost potraivanja
traje tri godine po zavrenoj diobi, a za potraivanja koja
dospijevaju poslije diobe ona traje tri godine do dospjelosti
obaveze.
(4) U svim sluajevima jemstva po odredbama st. 1., 2. i 3.
ovog lana, svaki nasljednik jami i duguje naknadu
srazmjerno svom nasljednom dijelu.
DIO DRUGI
POSTUPAK U NASLJEDNIM STVARIMA
I. SASTAVLJANJE SUDSKOG TESTAMENTA,
UVANJE I OPOZIV TESTAMENTA
Nadlenost
lan 180.
(1) Za sastavljanje sudskog testamenta, uvanje testamenta u
sudu i za opoziv testamenta pred sudom nadlean je svaki
opinski sud.
(2) Poslove u vezi sa sastavljanjem, uzimanjem na uvanje i
opozivom testamenta obavlja sudija pojedinac.
Sastavljanje sudskog testamenta
lan 181.
(1) Kada se testament sastavlja u sudu po kazivanju
zavjetatelja, sudija e prethodno utvrditi identitet
zavjetatelja.
(2) Sudija e zatim sasluati kazivanje zavjetatelja koje e
vjerno zabiljeiti u zapisnik, po mogunosti rijeima samog
zavjetatelja, pazei pri tom da volja zavjetatelja bude
jasno izraena.
U zapisnik e se unijeti i sve okolnosti koje bi mogle biti od

uticaja na punovanost testamenta.
(4) Kad je to potrebno, sudija e zavjetatelju objasniti propise
koji ograniavaju zavjetatelja u raspolaganju testamentom.
(5) Poto zavjetatelj sam proita zapisnik ili mu sudija proita
ako ne zna da ita i zavjetatelj izjavi da je njegova
posljednja volja u svemu vjerno zabiljeena, sudija e sve
to potvrditi u samom zapisniku i ovjeriti svojim potpisom.
(6) Zapisnik potpisuju, pored sudije, zapisniar, zavjetatelj,
svjedoci identiteta i svjedoci testamenta.
(7) Ako zavjetatelj i svjedoci identiteta ne znaju pisati, stavit
e na zapisnik svoj rukoznak.
Utvrivanje identiteta zavjetatelja i svjedoka
lan 182.
(1) Ako sudija ne poznaje zavjetatelja osobno i po imenu,
identitet zavjetatelja utvruje se osobnom kartom i ako
zavjetatelj nema osobnu kartu, a ni sudija ga osobno i po
imenu ne poznaje, dovoljno je da njegov identitet
posvjedoe dva punoljetna svjedoka.
(2) Identitet svjedoka testamenta i svjedoka identiteta
zavjetatelja, ako ih sudija osobno ne poznaje, utvrdit e se
osobnom kartom.
(3) U zapisniku e se navesti nain na koji je utven identitet
zavjetatelja i svjedoka identiteta, odnosno svjedoka
testamenta.
Testament sastavljen od vie listova
lan 183.
(1) Ako se zapisnik o sastavljanju testamenta sastoji od vie
listova, svi listovi e se proiti jamstvenikom i oba kraja
jemstvenika zapeatiti sudskim peatom.
(2) Svaki list zavjetatelj e posebno potpisati, odnosno na
njega staviti svoj rukoznak.
(3) Na kraju zapisnika naznait e se od koliko se listova sastoji
testament.
uvanje sudskog testamenta i predaja zavjetatelju
lan 184.
(1) Testament sastavljen u sudu zavjetatelj moe ostaviti na
uvanje sudu, a moe zahtijevati da mu se preda.
(2) Ako zavjetatelj ostavi sudski testament na uvanje sudu,
sudija e narediti da se testament stavi u poseban omot i
zapeati, a zavjetatelju e se, na njegov zahtjev, izdati
potvrda da je testament sastavljen i ostavljen sudu na
uvanje.
(3) Testament se u sudu uva odvojeno od ostalih spisa.
(4) Kada zavjetatelj trai da mu se preda sudski testament,
sudija e mu predati zapisnik o sastavljanju tog testamenta
u posebnom zapisniku koji potpisuje zavjetatelj, utvrdit e
se da je testament sastavljen u sudu i predat zavjetatelju.
Sastavljanje testamenta zavjetatelju koji ne zna slubeni
jezik ili je nijem
lan 185.
(1) Ako zavjetatelj ne zna slubeni jezik, pozvat e se sudski
tuma i jo dva svjedoka, pa e se testament pred njima
napisati onako kako ga sudski tuma prevede na slubeni
jezik.
(2) Ako je zavjetatelj nijem, pozvat e se sudski tuma i dva
svjedoka koji se sa zavjetateljem mogu sporazumjeti.
(3) Zapisnik o sastavljanju testamenta u sluajevima iz st. 1. i
2. ovog lana potpisuju i tuma i svjedoci.
(3)
Povjeravanje testamenta sudu

lan 186.
(1) Kad se preda na uvanje testament koji nije sastavljen u
sudu, zavjetatelj ga predaje lino sudiji, otvorenog ili u
zatvorenom omotu.
(2) O predaji testamenta sastavit e se zapisnik u kojem se
mora navesti kako je utveen identitet zavjetatelja.
(3) Otvoreni testament stavit e se u poseban omot i zapeatiti,
a zavjetatelju e se, na njegov zahtjev, izdati potvrda da je
testament povjeren na uvanje sudu.
(4) Ako je na uvanje predat otvoren testament sudija e
zavjetatelja upozoriti na nedostatke zbog kojih testament
ne bi bio punovaan.
Vraanje testamenta zavjetatelju
lan 187.
(1) Testament koji se nalazi na uvanju kod suda vratit e se
zavjetatelju na njegov zahtjev.
(2) Testament e se vratiti i zavjetateljevom punomoniku koji
ima ovjerenu punomo za taj posao.
(3) O vraanju testamenta sastavit e se zapisnik u kojem e se
navesti nain na koji je utvren identitet osobe kojoj se
vraa testament.
(4) Ako se testament vraa punomoniku punomo e se
priloiti zapisniku i zadrati u sudu.
uvanje isprava o usmenom testamentu
lan 188.
(1) Ako su svjedoci usmenog testamenta podnijeli sudu
pismeno koje sadri volju zavjetatelja, sud e prijem
ovakvog pismena zapisniki utvrditi, staviti u poseban omot
i zapeatiti.
(2) Sud e postupiti po odredbi stava 1. ovog lana i kada
svjedoci usmenog testamenta dou u sud da usmeno
ponove izjavu zavjetatelja.
(3) Prilikom uzimanja izjava svjedoka sud e nastojati utvrditi
izjavu volje zavjetatelja, a pored toga ispitat e i okolnosti
od kojih zavisi punovanost usmenog testamenta.
(4) Isprave o usmenom testamentu uvat e se u sudu odvojeno
od ostalih spisa.
Opoziv testamenta pred sudom
lan 189.
(1) Zavjetatelj moe pred sudom opozvati svoj testament.
(2) Na opoziv testamenta pred sudom shodno e se
primjenjivati odredbe ovog zakona koje vae za sastavljanje
sudskog testamenta.
(3) Kad zavjetatelj opozove testament opoziv e se zabiljeiti
na testamentu koji se uva u sudu.
Sastavljanje i opoziv testamenta van sudske zgrade
lan 190.
U sluaju potrebe sud e sastaviti testament i primiti izjavu
o opozivu testamenta i van sudske zgrade.
Obavjetavanje suda o zavjetateljevom prebivalitu
lan 191.
Ako je testament sastavljen u sudu na ijem podruju
zavjetatelj nema prebivalita, ili ako je testament tom sudu
predat na uvanje, ili ako je testament pred tim sudom opozvan,
taj sud je duan o tome odmah obavijestiti sud na ijem podruju
zavjetatelj ima prebivalite.
II. POSTUPAK SA TESTAMENTOM
Predaja testamenta sudu
lan 192.
(1) Testament koji je umrli ostavio dostavit e se u sudu
zajedno sa smrtovnicom.
Srijeda, 1. 10. 2014.
Organ koji sastavlja smrtovnicu provjerit e da li je umrli

ostavio testament, odnosno da li postoji isprava ili dokazi o
usmenom testamentu.
Proglaenje testamenta
lan 193.
(1) Kad sud utvrdi da je osoba koja je ostavila testament umrla
ili da je proglaena umrlom otvorit e njen testament bez
povrede peata, proitat e ga i o tome sastaviti zapisnik.
(2) Ovako e se postupati bez obzira na to da li je testament po
zakonu punovaan i da li ima vie testamenata.
(3) Otvaranje i itanje testamenta izvrit e se u prisustvu dva
punoljetna graanina koji mogu biti i osobe pozvane na
nasljedstvo.
(4) Proglaenju testamenta mogu prisustvovati nasljednici,
legatari i druge zainteresirane osobe i traiti prijepis
testamenta.
(5) Opinski sud kod kojeg se testament nae ili kojem bude
podnesen otvorit e i proitati testament iako je za
raspravljanje ostavine nadlean drugi opinski sud ili
inozemni organ.
Zapisnik o proglaenju pismenog testamenta
lan 194.
(1) Zapisnik o proglaenju pismenog testamenta treba da
sadri:
1) koliko je testamenata naeno, koji datum nose i gdje
su naeni,
2) ko je testamente predao sudu ili sastavljau
smrtovnice,
3) da li je testament predat otvoren ili zatvoren i kakvim
je peatom bio zapeaen,
4) koji su svjedoci prisustvovali otvaranju i proglaenju
testamenta.
(2) Ako je prilikom otvaranja testamenta primijeeno da je
peat povrijeen ili da je u testamentu neto brisano,
precrtano ili ispravljano ili ako se to drugo sumnjivo nae,
mora se i to u zapisniku navesti.
(3) Zapisnik potpisuju sudija, zapisniar i svjedoci.
(4) Na proglaeni testament sud e staviti potvrdu o njegovom
proglaenju sa naznaenjem datuma proglaenja, kao i broj
i datum ostalih pronaenih testamenata.
Proglaenje usmenog testamenta
lan 195.
(1) Ako je umrli sainio usmeni testament i o tome postoji
isprava koju su svjedoci svojeruno potpisali, sud e
sadrinu ove isprave proglasiti po odredbama koje vae za
proglaenje pismenog testamenta.
(2) Ako takve isprave nema, svjedoci pred kojima je usmeni
testament izjavljen sasluat e se ponaosob o sadraju
testamenta, a naroito o okolnostima od kojih zavisi
njegova punovanost, pa e zapisnik o sasluanju ovih
svjedoka proglasiti po odredbama koje vae za proglaenje
pismenog testamenta.
(3) Ako stranka zahtijeva da se svjedoci usmenog testamenta
sasluaju pod zakletvom ili ako sud nae da je takvo
sasluanje potrebno, odredit e roite za sasluanje ovih
svjedoka na koje e prozvati predlagae, a ostale
zainteresirane osobe samo ako se time ne bi odugovlaio
postupak.
Proglaenje nestalog ili unitenog testamenta
lan 196.
(1) Ako je pismeni testament nestao ili je uniten nezavisno od
ostaviteljeve volje, a meu zainteresiranim osobama nema
spora o ranijem postojanju tog testamenta, o formi u kojoj
je sastavljen, o nainu nestanka ili unitenja, kao ni o
(2)
Srijeda, 1. 10. 2014.
sadrini testamenta, ostavinski sud e o tome sasluati sve

zainteresirane osobe i po njihovim prijedlozima izvesti
potrebne dokaze, pa e taj zapisnik proglasiti po odredbama
koje vae za proglaavanje pismenog testamenta.
(2) Ako bi ostavina, kad ne bi bilo testamenta postala
vlasnitvo opine, odnosno grada, sporazum zainteresiranih
osoba o ranijem postojanju testamenta, o njegovoj formi i
sadraju vai samo uz saglasnost nadlenog organa.
(3) Ako meu zainteresiranim osobama ima osoba koje nisu
sposobne da se same staraju o svojim interesima, sporazum
iz st. 1. i 2. ovog lana vai samo uz saglasnost organa
starateljstva.
Dostavljanje i uvanje isprava o proglaenju testamenta
lan 197.
(1) Zapisnik o proglaenju testamenta sa izvornim pismenim
testamentom, odnosno sa ispravom o usmenom testamentu
ili zapisnikom o sasluanju svjedoka usmenog testamenta
dostavit e se ostavinskom sudu, a sud koji je testament
proglasio zadrat e njihov prijepis.
(2) Izvorni pismeni testament, isprava o usmenom testamentu,
zapisnik o sasluanju svjedoka usmenog testamenta, kao i
zapisnik o sadraju nestalog ili unitenog pismenog
testamenta, uvat e se u sudu odvojeno od drugih spisa, a
njihov ovjereni prijepis priloit e se spisima.
III. OSTAVINSKI POSTUPAK
A. OPE ODREDBE
Predmet ostavinskog postupka
lan 198.
U ostavinskom postupku utvruje se ko su ostaviteljevi
nasljednici, to ini ostavinu, te koja jo prava u pogledu ostavine
pripadaju nasljednicima, legatarima i drugim osobama.
Vanparnini postupak
lan 199.
(1) Ostavinski postupak je vanparnini postupak.
(2) Ako ovim zakonom nije drukije odreeno, u ostavinskom
postupku na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe
zakona kojim se ureuje vanparnini i parnini postupak.
Nadlenost za provoenje ostavinskog postupka
lan 200.
(1) Ostavinski postupak se u prvom stepenu provodi pred
opinskim sudom u Federaciji, odnosno pred notarom kao
povjerenikom suda.
(2) U opinskom sudu ostavinski postupak provodi sudija
pojedinac.
(3) Sud e povjeriti notaru provoenje ostavinskog postupka i
dostaviti mu spis bez odgaanja u skladu sa odredbama
lana 261. ovog zakona.
(4) Kada notar provodi radnje u ostavinskom postupku kao
povjerenik suda ovlaten je, kao i sudija opinskog suda,
poduzimati sve radnje u postupku i donositi sve odluke,
osim odluka za koje je ovim zakonom drukije propisano.
Mjesna nadlenost
lan 201.
(1) Za ostavinski postupak mjesno je nadlean sud na ijem je
podruju ostavitelj u vrijeme smrti imao prebivalite
(ostavinski sud).
(2) Ako ostavitelj u vrijeme smrti nije imao prebivalite u
Federaciji, za ostavinski postupak mjesno je nadlean sud
na ijem je podruju ostavitelj u to vrijeme imao boravite,
ukoliko ovim zakonom ili meunarodnim ugovorom nije
drukije odreeno.
(3) Ako ostavitelj u vrijeme smrti nije imao ni prebivalite ni
boravite u Federaciji, mjesno je nadlean ostavinski sud u
Federaciji na ijem se podruju nalazi ostavina ili preteni

dio njegove ostavine.
(4) Ako se nijedan dio ostavine ne nalazi u Federaciji mjesno je
nadlean sud prema mjestu gdje je ostavitelj upisan u knjigu
dravljana.
(5) Privremene mjere za osiguranje ostavine moe pored
ostavinskog suda narediti i sud na ijem je podruju
ostavitelj umro te sud na ijem se podruju nalazi
ostaviteljeva imovina.
(6) Kad za ostavinski postupak nije nadlean sud u Federaciji,
nadlenost domaeg suda koji je ovlaten provoditi
pojedine radnje odreuje se prema odredbama st. od 1. do
5. ovog lana.
Zabrana sporazuma o nadlenosti
lan 202.
Stranke ne mogu sporazumno mijenjati nadlenost suda u
ostavinskom postupku.
Stranke
lan 203.
Strankom se u smislu ovog zakona smatraju nasljednici i
legatari kao i druge osobe koje ostvaruju neko pravo iz ostavine.
Opa pravila postupanja
lan 204.
(1) Tokom cijelog postupka sud e paziti da prava stranaka
budu to prije utvrena i osigurana.
(2) Sud je duan naroito paziti da se zatite i ostvare prava
osoba koje se zbog maloljetnosti, duevne bolesti ili drugih
okolnosti nisu sposobne brinuti o svojim pravima i
interesima.
(3) U ostavinskom postupku javnost je iskljuena.
Dokazi
lan 205.
(1) Sud donosi odluku na osnovu rezultata cjelokupne rasprave.
(2) Sud je ovlaten utvrivati injenice koje stranke u postupku
nisu iznijele, te izvesti i dokaze koje one nisu predloile,
ako ocijeni da su te injenice i ti dokazi vani za
odluivanje u skladu s ovim zakonom.
(3) Odluka se moe zasnivati i na dokazima koji nisu izvedeni
pred sudom koji donosi odluku.
Radnje u postupku
lan 206.
Sudija sa zapisniarom prima izjave o odricanju od
naslijea i izvodi dokaze.
Zapisnici i biljeke
lan 207.
(1) O radnjama poduzetim u postupku po pravilu se sastavlja
zapisnik.
(2) O manje vanim izjavama stranaka i obavijestima koje sud
prikuplja moe se umjesto zapisnika staviti samo biljeka
na spisu.
(3) Zapisnik potpisuju stranke ako su prisustvovale radnji u
postupku, sudija koji je sastavio zapisnik te zapisniar.
(4) Biljeku na spisu potpisuje osoba koja ju je sastavila.
Odluke
lan 208.
(1) Odluke se u postupku donose u obliku rjeenja.
(2) Rjeenja protiv kojih je doputen prigovor, odnosno alba i
rjeenja drugostepenog suda moraju biti obrazloena.
Srijeda, 1. 10. 2014.
Prigovor protiv rjeenja
Trokovi postupka
lan 209.
(1) Protiv rjeenja koje je kao povjerenik suda u ostavinskom
postupku donio notar doputen je prigovor u roku osam
dana od dana dostavljanja rjeenja strankama.
(2) U pogledu prigovora iz stava 1. ovog lana, ako ovim
zakonom nije drukije odreeno, na odgovarajui nain se
primjenjuju odredbe zakona kojim se ureuje alba u
parninom i vanparninom postupku.
Postupak povodom prigovora
lan 210.
(1) Prigovor se dostavlja notaru koji ga je duan bez odgaanja
zajedno sa spisom dostaviti nadlenom opinskom sudu.
(2) O prigovoru odluuje sudija pojedinac.
Odluke suda o prigovoru protiv rjeenja notara
lan 211.
(1) Nepravovremene, nepotpune ili nedoputene prigovore sud
e odbaciti.
(2) Odluujui o prigovoru protiv rjeenja koji je donio notar,
sud moe u cijelosti ili djelomino rjeenje odrati na snazi
ili ga ukinuti.
(3) Kada sud ukine rjeenje ili ga djelomino odri na snazi,
sam e odluiti o ukinutom dijelu rjeenja.
(4) Protiv rjeenja suda kojim je rjeenje notara u cijelosti ili
djelomino ukinuto nije doputena posebna alba.
(5) U sluaju iz stava 3. ovog lana sud e provesti radnje koje
ocijeni potrebnim.
(6) Rjeenje o prigovoru dostavit e se strankama i notaru.
alba protiv rjeenja
lan 212.
(1) Protiv rjeenja prvostepenog suda doputena je alba, ako
ovim zakonom nije drukije odreeno.
(2) alba se podnosi u roku 15 dana od dostavljanja
prvostepenog rjeenja.
Postupak po albi
lan 213.
(1) alba se podnosi prvostepenom sudu koji moe u povodu
pravovremeno podnesene albe sam novim rjeenjem
preinaiti pobijano rjeenje, ako se time ne povreuju prava
drugih osoba zasnovana na tom rjeenju.
(2) Ako prvostepeni sud ne preinai svoje rjeenje, dostavit e
albu drugostepenom sudu, bez obzira na to je li alba
podnesena u roku koji zakon odreuje.
(3) Drugostepeni sud rjeava, po pravilu, samo o albama koje
su pravovremeno podnesene, ali moe uzeti u obzir i albu
koja je nepravovremeno podnesena ako se time ne
povreuju prava drugih osoba koja se zasnivaju na
pobijanom rjeenju.
(4) Ako je protiv rjeenja doputena posebna alba sud e, ako
ne postupi prema odredbi stava 1. ovog lana, prijepis spisa
sa albom dostaviti drugostepenom sudu. Ne ekajui
odluku drugostepenog suda, prvostepeni sud poduzimat e
one radnje koje je ovlaten poduzimati u ostavinskom
postupku, nezavisno od ishoda albenog postupka, ako
ovim zakonom nije drukije odreeno.
Vanredni pravni lijekovi
lan 214.
U ostavinskom postupku nisu doputeni vanredni pravni
lijekovi.
lan 215.
Svaka stranka snosi trokove koje je imala tokom ili u
povodu postupka.
(2) Ako je bilo zajednikih trokova, sud e odrediti u kojem e
razmjeru stranke snositi te trokove.
(3) Na prijedlog jedne stranke sud moe odluiti da joj druga
stranka nadoknadi trokove koje joj je prouzrokovala oito
nesavjesnim postupkom.
B. PRETHODNE RADNJE
1. Smrtovnica
Sastavljanje smrtovnice
lan 216.
(1) Kad neka osoba umre ili bude proglaena umrlom matiar
nadlean za upis injenice smrti u matinu knjigu umrlih
sastavit e smrtovnicu i obavezno je dostaviti sudu u roku
15 dana po izvrenom upisu.
(2) Smrtovnica se sastavlja na osnovu podataka iz matine
knjige umrlih, podataka dobivenih od srodnika umrlog, od
osoba s kojima je umrli ivio, te od drugih osoba koje ih
mogu pruiti.
(3) Ako organ iz stava 1. ovog lana nije u mogunosti
pribaviti podatke za sastavljanje smrtovinice, dostavit e
smrtovnicu samo s onim podacima kojima raspolae (u
daljnjem tekstu: nepotpuna smrtovnica), navodei razloge
zbog kojih nije mogao sastaviti potpunu smrtovnicu i
ukazujui na podatke koji bi mogli posluiti ostavinskom
sudu za pronalaenje nasljednika i imovine umrlog.
(4) Ako je ostavinskom sudu predana nepotpuna smrtovnica ili
samo izvod iz matine knjige umrlih, on e na zapisnik u
ostavinskoj raspravi utvrditi sve podatke koje treba
sadravati smrtovnica.
(5) Smrtovnica se sastavlja i u sluaju kada umrli nije ostavio
imovinu.
(6) Smrtovnica ima dokaznu snagu javne isprave samo u
pogledu podataka koji su preuzeti iz matine knjige umrlih.
Sadraj smrtovnice
lan 217.
(1) U smrtovnicu se unose:
1) prezime i ime ostavitelja, po mogunosti jedinstveni
matini broj graanina, ime jednog od njegovih
roditelja, ostaviteljevo zanimanje, datum roenja i
dravljanstvo, a za ostavitelja koji je bio u braku i
prezime koje je imao prije sklapanja braka,
2) dan, mjesec i godina, mjesto i, po mogunosti, sat
smrti,
3) mjesto u kojemu je ostavitelj imao prebivalite,
odnosno boravite.
(2) U smrtovnici treba, ako je to mogue, navesti:
1) prezime i ime, datum roenja, zanimanje, prebivalite,
odnosno boravite ostaviteljevog branog, odnosno
vanbranog partnera i brane, vanbrane i usvojene
djece,
2) prezime i ime, datum roenja i prebivalite, odnosno
boravite ostalih srodnika koji bi mogli biti pozvani na
nasljedstvo na osnovu zakona, kao i osobe koje su
pozvane na nasljedstvo na osnovu testamenta,
3) mjesto gdje se nalazi imovina koju je ostavio
ostavitelj, ima li imovine za ije dranje, uvanje ili
prijavljivanje postoje posebni propisi, ima li gotovog
novca, vrijednosnih papira, dragocjenosti, tednih
knjiica ili kakvih drugih vanih isprava, da li je
ostavitelj ostavio dugova i koliko, je li ostavio pisani
testament ili zakljuio ugovor o nasljeivanju ili
(1)
Srijeda, 1. 10. 2014.
ugovor o doivotnom uzdravanju ili ugovor o

ustupanju i raspodjeli imovine za ivota i gdje se oni
nalaze, a ako je ostavitelj napravio usmeni testament
onda prezime i ime, zanimanje i boravite svjedoka
pred kojima je usmeni testament napravljen,
4) oekuje li se roenje ostaviteljeva djeteta i imaju li
njegova djeca ili brani partner staratelja,
5) datum i mjesto smrti branog partnera ili ostaviteljeva
djeteta ili koje druge osobe koja bi mogla biti pozvana
na nasljedstvo, a koja je umrla prije ostavitelja.
2. Popis ostaviteljeve imovine
Vrijeme obavljanja popisa
lan 218.
(1) Popis ostaviteljeve imovine obavit e se po odluci
ostavinskog suda kada se ne zna postoje li nasljednici ili
gdje borave, kada su nasljednici osobe koje zbog
maloljetne, duevne bolesti ili drugih okolnosti ne mogu
same voditi brigu o svojim pravima i interesima, ili u
drugim opravdanim sluajevima.
(2) Sud e popis narediti i na zahtjev ostaviteljevih nasljednika,
legatara ili povjerilaca.
(3) Ako to zahtijevaju posebne okolnosti u kojima je ostavitelj
umro, a naroito ako prijeti opasnost da bi dio ostavine
mogao biti otuen ili izgubljen, policijski slubenici koji u
tim okolnostima ureduju, prilikom svog uredovanja, ako je
to mogue, popisat e ostaviteljeve stvari, po potrebi
zapeatiti prostorije u kojima se stvari nalaze i popis
dostaviti matiaru nadlenom za upis injenice smrti.
(4) U sluaju iz stava 3. ovog lana matiar e primljeni popis
dostaviti ostavinskom sudu koji vodi ostavinski postupak.
Sadraj popisa
lan 219.
(1) Popis e obuhvatiti sve nepokretne i pokretne stvari koje su
bile u ostaviteljevom neposrednom posjedu u asu njegove
smrti.
(2) Popis e obuhvatiti i drugo to je pripadalo ostavitelju, a
nalazi se kod druge osobe, uz naznaku kod koga se nalazi i
po kojem osnovu, kao i ono to je ostavitelj posjedovao, a
za to se tvrdi da nije njegovo vlasnitvo.
(3) U popisu imovine zabiljeit e se ostaviteljeva potraivanja,
a i dugovi, te posebno neplaeni porezi, doprinosi i druga
javna davanja.
Nain popisivanja
lan 220.
(1) Pokretne stvari popisuju se po vrsti, rodu, broju, mjeri i
teini ili pojedinano.
(2) Nekretnine se popisuju pojedinano s naznakom mjesta
gdje se nalaze, kulture zemljita, te zemljinoknjinih
podataka ako su poznati.
Obavljanje popisa
lan 221.
(1) Popis e obaviti sudski slubenik ili notar kojeg odredi
sudija koji vodi sudski postupak.
(2) Popis se obavlja u prisustvu dvije punoljetne osobe, a kada
je to potrebno, i uz uestvovanje vjetaka.
(3) Popisu moe prisustvovati i svaka zainteresirana osoba.
Postupak sa stvarima za koje postoje posebni propisi
lan 222.
Kada se prilikom popisivanja ili inae u ostavini pronau
stvari za ije dranje, uvanje ili prijavljivanje postoje posebni
propisi s njima e se nakon obavljenog popisa postupiti po tim
propisima.
3. Osiguranje ostavine
Predaja na uvanje
lan 223.
Ako se ustanovi da nijedan od prisutnih nasljednika nije
sposoban upravljati ostavinom ili neim iz njenog sastava, a
nema zakonskog zastupnika, ili ako su nasljednici nepoznati
ili odsutni ili kada druge okolnosti nalau naroit oprez,
policijski slubenik ili druga osoba koja ureduje u ime vlasti
predat e u hitnim sluajevima te stvari na uvanje
pouzdanoj osobi i o tome odmah obavijestiti sud na ijem
se podruju te stvari nalaze, koji moe tu mjeru izmijeniti ili
ukinuti.
(2) Gotov novac, vrijednosne papire, dragocjenosti, tedne
knjiice i druge vane isprave treba u sluaju iz stava 1.
ovog lana predati na uvanje sudu ili notaru na ijem se
podruju nae ta imovina.
(3) Ko primi na uvanje stvari iz st. 1. i 2. ovog lana duan je
o tome izdati potvrdu koju e sudu na ijem se podruju te
stvari nalaze predati onaj ko ih je dao na uvanje.
(4) Sud iz st. 1. i 2. ovog lana obavijestit e ostavinski sud o
svim mjerama poduzetim za osiguranje ostavine.
Postavljanje privremenog staratelja ostavine
lan 224.
(1) Privremenog staratelja ostavine postavlja ostavinski sud.
(2) Prije postavljanja privremenog staratelja sud e, po
mogunosti, zatraiti miljenje u pogledu staratelja od
osoba koje su vjerovatno pozvane na nasljedstvo.
Peaenje
lan 225.
(1) Ako ocijeni da je to cjelishodno, sud moe odrediti da se
prostorije u kojima se nalaze stvari iz sastava ostavine
zapeate, te e odrediti osobu koju e obavezati da bez
odgaanja prijavi svako oteenje peata nadlenoj
policijskoj upravi i sudu.
(2) Doputenje za skidanje peata moe dati samo ostavinski
sud, odnosno notar kao povjerenik suda.
Privremene mjere
lan 226.
Prije pokretanja ostavinskog postupka i tokom njega, sve
dok postupak ne bude pravomono okonan, sud e, na zahtjev
stranke radi osiguranja stvari i prava iz ostavine, odrediti
privremene mjere predviene zakonom kojim se ureuje izvrni
postupak, ako stranka uini vjerovatnim opasnost da bi se bez
takve mjere promijenilo postojee stanje ili ako uini vjerovatnim
da je mjera potrebna da bi se sprijeilo nasilje ili nastanak
nenadoknadive tete koja prijeti.
C. POKRETANJE OSTAVINSKOG POSTUPKA
Pokretanje postupka
lan 227.
(1) Ostavinski postupak pokree se po slubenoj dunosti u
roku 30 dana kad sud primi smrtovnicu ili izvod iz matine
knjige umrlih, odnosno s njima izjednaenu ispravu.
(2) Sud, odnosno notar koji kao povjerenik suda vodi
ostavinski postupak duan je odmah nakon to se pokrene
ostavinski postupak pribaviti dokaz o injenicama iz
Registra u skladu sa odredbama lana 124. ovog zakona.
Ispitivanje nadlenosti
lan 228.
(1) Nakon to primi ispravu iz lana 227. ovog zakona sud e
ispitati je li nadlean za ostavinski postupak, pa ako
ustanovi da nije nadlean, dostavit e predmet nadlenom
sudu.
(1)

(2)
Ako sud ustanovi da je za ostavinski postupak nadlean

inozemni organ, rjeenjem e se oglasiti nenadlenim i
obustaviti postupak.
Mjere ostavinskog suda za osiguranje ostavine
lan 229.
(1) Mjere za osiguranje ostavine moe ostavinski sud odrediti
tokom cijelog ostavinskog postupka.
(2) Ostavinski sud moe tokom ostavinskog postupka mijenjati
i ukidati mjere osiguranja ostavine koje je odredio on sam
ili neki drugi sud ili organ vlasti.
(3) Mjere za osiguranje, a i njihove promjene i ukidanja
odreuje ostavinski sud na zahtjev stranke, a i po slubenoj
dunosti.
Pozivanje izvritelja testamenta
lan 230.
Ako je ostavitelj postavio izvritelja testamenta, sud e mu
to priopiti i pozvati ga da se u odreenom roku izjasni prima li
se te dunosti.
Staratelj neroenog djeteta
lan 231.
(1) Ako se oekuje roenje djeteta koje bi bilo pozvano na
nasljedstvo, ostavinski sud e o tome obavijestiti organ
nadlean za poslove starateljstva.
(2) Ako organ nadlean za poslove starateljstva drukije ne
odredi, o pravima jo neroenog djeteta brinut e se jedan
od njegovih roditelja.
Postupak kad nema imovine ili kad ima samo pokretne
imovine
lan 232.
(1) Ako prema podacima kojima sud raspolae umrli nije
ostavio imovinu, ostavinski e sud rjeenjem odluiti da se
ne provodi ostavinska rasprava.
(2) Isto e tako sud postupiti i u sluaju ako je ostavitelj ostavio
samo pokretnine i s njima izjednaena prava, a nijedna od
osoba pozvanih na nasljedstvo ne zahtijeva da se provede
ostavinski postupak.
(3) Kada sud odlui da ne provodi ostavinski postupak,
obavijestit e o tome organ nadlean za poslove
starateljstva, ako meu nasljednicima ima osoba koje nisu
sposobne da se same brinu o svojim pravima i interesima, a
nemaju roditelje ili druge zakonske zastupnike.
(4) Ako je sud odluio da se ne provodi ostavinski postupak
zbog toga to se ostavina sastoji samo od pokretne imovine,
ukinut e mjere osiguranja ostavine kako bi osobe pozvane
na nasljedstvo mogle slobodno ostvarivati prava koja im
pripadaju kao nasljednicima.
(5) Kad u ostavinu ulaze i stvarna prava na nekretninama
postupit e se kao kad su iza ostavitelja ostale nekretnine, a
kad postoje ostala prava, kao da su ostale pokretnine.
Odvajanje ostavine od imovine nasljednika
lan 233.
Kad se po odredbama zakona moe zahtijevati odvajanje
ostavine od imovine nasljednika, sud e na prijedlog ovlatenih
osoba odrediti to odvajanje, primjenjujui pri tome odredbe ovog
zakona o privremenim mjerama za osiguranje ostavine.
D. OSTAVINSKA RASPRAVA
Poziv na roite
lan 234.
(1) Za ostavinsku raspravu sud e odrediti roite.
(2) U pozivu na roite sud e zainteresirane osobe obavijestiti
o pokretanju postupka, o tome je li mu koji testament ve
predat, te e ih pozvati da odmah dostave sudu pisani
Srijeda, 1. 10. 2014.
testament, odnosno ispravu o usmenom testamentu ili

ugovor o nasljeivanju ili o drugom pravnom poslu za
sluaj smrti, ako se kod njih nalazi, ili da naznae svjedoke
usmenog testamenta.
(3) Sud e u pozivu upozoriti zainteresirane osobe da mogu do
donoenja prvostepenog rjeenja o nasljeivanju dati izjavu
o prihvatanju i ustupanju nekom od sunasljednika ili izjavu
o odricanju od naslijea usmeno na roitu ili u formi
notarski obraene isprave, a ako na roite ne dou ili takvu
izjavu ne daju, smatrat e se da ele biti nasljednici.
(4) Ako je ostavitelj ostavio testament ili ugovor o
nasljeivanju, o pokretanju ostavinskog postupka sud e
obavijestiti i na roite pozvati i osobe koje bi mogle po
zakonu polagati pravo na naslijee.
(5) Ako je ostavitej postavio izvritelja testamenta, sud e i
njega obavijestiti o pokretanju postupka.
Pozivanje oglasom
lan 235.
(1) Ako se ne zna ima li nasljednika, sud e oglasom pozvati
osobe koje polau pravo na nasljedstvo da se prijave sudu u
roku jedne godine od objavljivanja oglasa u "Slubenim
novinama Federacije BiH".
(2) Oglas e se privrstiti na oglasnu plou suda i objaviti u
"Slubenim novinama Federacije BiH" i na drugi prikladan
nain.
(3) Po odredbama st. 1. i 2. ovog lana sud e postupiti i ako je
nasljedniku postavljen privremeni zastupnik zbog toga to
je boravite nasljednika nepoznato, a nasljednik nema
punomonika, ili zbog toga to se nasljednik ili njegov
zakonski zastupnik, koji nemaju punomonika, nalaze u
inozemstvu ili su nedostupni, a dostava se nije mogla
obaviti.
(4) Nakon to istekne rok iz stava 1. ovog lana sud e provesti
ostavinsku raspravu na osnovu izjave postavljenog
staratelja i podataka kojima sud raspolae.
Predmet ostavinske rasprave
lan 236.
(1) Na roitu za ostavinsku raspravu sud e raspraviti sva
pitanja vana za donoenje odluke u ostavinskom postupku,
a naroito u pogledu prava na nasljedstvo, veliinu
nasljednog dijela i prava na legate.
(2) Sud o pravima odluuje, po pravilu, poto je
zainteresiranim osobama omoguio da daju potrebne izjave.
Tokom ostavinskog postupka zainteresirane osobe mogu
davati izjave bez prisustva drugih zainteresiranih osoba i
nije potrebno da se u svakom sluaju tim osobama omogui
da se izjasne o izjavama drugih zainteresiranih osoba.
(3) O pravima osoba koje nisu dole na roite, a uredno su
pozvane, sud e odluivati prema podacima kojima
raspolae uzimajui u obzir njihove pismeme izjave koje
stignu do donoenja odluke.
(4) Ako sud posumnja da je osoba koja po zakonu polae pravo
na nasljedstvo jedini ili najblii ostaviteljev srodnik, moe
sasluati i osobe za koje smatra da bi mogle imati jednako
ili jae nasljedno pravo, a moe te osobe pozvati i oglasom
po odredbama lana 235. ovog zakona.
Nasljednika izjava
lan 237.
(1) Svako je ovlaten, ali niko nije duan dati nasljedniku
izjavu.
(2) Za osobu koja nije dala izjavu o odricanju od naslijea
smatra se da eli biti nasljednikom.
(3) Osoba koja je valjano dala izjavu da prihvaa naslijee ne
moe ga se vie odrei.
Srijeda, 1. 10. 2014.

(4)
Nasljedniku izjavu potpisuju, odnosno stavljaju rukoznak

nasljednik ili njegov zastupnik.
(5) Ako nasljednik ili njegov zastupnik nije u stanju potpisati
nasljedniku izjavu, navest e razlog ovlatenoj osobi koja
e to zabiljeiti u zapisniku.
(6) Izjava o primanju naslijea ili o odricanju od naslijea koja
je podnesena sudu mora biti notarski obraena, kao i
punomo za davanje nasljednike izjave. Ovu izjavu ili
punomo sa istim pravnim djelovanjem nasljednik moe
dati i pred konzularnim predstavnikom ili diplomatskim
predstavnikom Bosne i Hercegovine koji obavlja
konzularne poslove.
(7) U izjavi treba navesti da li se nasljednik prima, odnosno
odrie dijela koji mu pripada na osnovu zakona, na osnovu
ugovora o nasljeivanju ili na osnovu testamenta ili se
izjava odnosi na nuni dio.
(8) Ako nasljednik u nasljednikoj izjavi ne izjavi odnosi li se
njegova izjava na ono to mu pripada na osnovu zakona, na
osnovu ugovora o nasljeivanju ili na osnovu testamenta, ili
kao nuni dio, smatra se da se izjava odnosi na nasljedstvo
po bilo kojem osnovu.
(9) Sud nee zahtijevati nasljedniku izjavu ni od koga, ali
nasljednik koji eli dati izjavu moe to uiniti usmeno pred
ostavinskim sudom na zapisnik, odnosno predajom
ostavinskom sudu isprave iz stava 6. ovog lana.
(10) Prilikom davanja izjave o odricanju od naslijea ovlatene
osobe e nasljednika upozoriti da se moe odrei
nasljedstva samo u svoje ime, ili i u ime svojih potomaka.
Prigovor na popis
lan 238.
(1) Ako stranke prigovore popisu, sud moe, ako to smatra
potrebnim, narediti sudskom slubeniku ili notaru da
ponovno obavi popis.
(2) Ako popis imovine nije obavljen, sud moe, na osnovu
podataka koje su mu dale zainteresirane osobe, sam utvrditi
to ulazi u ostavinu.
Upuivanje na parnicu zbog spora
lan 239.
(1) Sud e prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na
parnicu ili postupak pred upravnim organom ako su meu
strankama sporne injenice od kojih zavisi neko njihovo
pravo.
(2) Na nain predvien odredbom stava 1. ovog lana sud e
postupiti naroito ako su sporne injenice:
1) o kojima zavisi nasljedno pravo, a naroito valjanost
ili sadraj ugovora o nasljeivanju ili testamenta ili
odnos nasljednika i ostavitelja na osnovu kojeg se po
zakonu nasljeuje,
2) od kojih zavisi veliina nasljednog dijela, vrijednost
nunog dijela ili uraunavanje u nasljedni dio,
3) od kojih zavisi opravdanost iskljuenja nunih
nasljednika ili postojanje razloga za nedostojnost,
4) je li se neka osoba odrekla naslijea,
5) od kojih zavisi osnovanost zahtjeva nadivjelog
branog partnera i ostaviteljevih potomaka, koji su
ivjeli sa ostaviteljem u istom domainstvu da im se iz
ostavine izdvoje predmeti domainstva koji slue za
zadovoljenje svakodnevnih potreba.
(3) Ako u navedenim sluajevima ne postoji spor o
injenicama, ve se stranke spore o primjeni prava,
ostavinski sud nee prekidati ostavinski postupak nego e
raspraviti pravna pitanja u ostavinskom postupku.
(4) Sud nee prekinuti postupak ni u sluaju iz stava 1. ovog
lana, ako se radi o injenicama ije postojanje zakon
pretpostavlja, o injenicama koje su opepoznate, te ako su
sporne injenice koje moe utvrditi na osnovu javnih ili

javno ovjerenih isprava, nego e na osnovu pretpostavke o
postojanju tih injenica, odnosno da je sadraj tih isprava
istinit donijeti rjeenje o nasljeivanju, a onoga koji tvrdi
suprotno pretpostavci uputit e da to dokae u parnici,
odnosno u upravnom postupku.
Upuivanje na parnicu zbog spora o pravu na legat ili o
drugom pravu na ostavinu
lan 240.
(1) Ako su meu strankama sporne injenice od kojih zavisi
pravo na testamentom odreeni legat ili drugo pravo, sud e
uputiti stranke na parnicu ili postupak pred organom
uprave, ali nee prekinuti ostavinski postupak.
(2) Ako u sluaju iz stava 1. ovog lana ne postoji spor o
injenicama nego samo o primjeni prava, ostavinski sud e
ta pravna pitanja raspraviti u ostavinskom postupku.
Upuivanje na parnicu zbog spora o sastavu ostavine
lan 241.
(1) Sud e prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na
parnicu ili upravni postupak ako su izmeu stranaka sporne
injenice:
1) od kojih zavisi sastav ostavine,
2) od kojih zavisi predmet legata,
3) ako izmeu nasljednika postoji spor povodom
zahtjeva
nadivjelog
branog
partnera
ili
ostaviteljevih potomaka koji su s njim ivjeli u
zajednici da im iz ostavine izdvoji dio koji odgovara
njihovom doprinosu u poveanju vrijednosti imovine
ostavitelja.
(2) Sud nee prekinuti postupak u sluaju iz stava 1. ovog
lana, ako su sporne injenice koje moe utvrditi na osnovu
javnih isprava nego e na osnovu pretpostavke da je sadraj
tih isprava istinit donijeti rjeenje o nasljeivanju, a onoga
koji tvrdi suprotno uputit e da to dokae u parnici, odnosno
u upravnom postupku.
(3) Kad sud u sluaju iz stava 1. ovog lana prekida postupak,
prethodno e ispitati jesu li ispunjene pretpostavke za
donoenje djelominog rjeenja o nasljeivanju, pa e ga
donijeti ako su ispunjene.
(4) Prekid postupka iz stava 1. ovog lana ne odnosi se na ono
to je obuhvaeno djelominim rjeenjem o nasljeivanju.
Ko se upuuje na parnicu i trajanje prekida
lan 242.
(1) Sud e uputiti na parnicu ili upravni postupak stranku ije
pravo smatra manje vjerovatnim.
(2) Ako sud prekine postupak, odredit e rok koji ne moe biti
dui od 30 dana, u kojemu upuena stranka treba pokrenuti
parnicu ili upravni postupak, te o pokretanju obavijestiti
ostavinski sud.
(3) Ako stranka u odreenom roku postupi po rjeenju suda,
prekid postupka trajat e dok parnica ili upravni postupak
ne bude pravomono zavren.
(4) Ako stranka u odreenom roku ne postupi po rjeenju suda,
prekinuti e se postupak nastaviti i dovriti bez obzira na
zahtjeve u pogledu kojih je stranka upuena na parnicu,
odnosno upravni postupak. U tom sluaju stranka koja je
upuena na parnicu ili na upravni postupak moe svoja
prava ostvarivati u postupku na koji je upuena.
(5) Ako je ostavinski sud postupio u skladu s odredbom stava
4. ovog lana, a i u sluaju da je ostavinu raspravio, a trebao
je stranku uputiti na parnicu ili upravni postupak,
pravomonost odluke ostavinskog suda ne sprjeava da se o
odnosnom zahtjevu pokrene parnica ili upravni postupak.
E. RJEENJE O NASLJEIVANJU I LEGATU

Sadraj rjeenja o nasljeivanju
lan 243.
(1) Rjeenjem o nasljeivanju sud utvruje ko je
ostaviteljevom smru postao njegov nasljednik i koja su
prava time stekle i druge osobe.
(2) Rjeenje iz stava 1. ovog lana sadri:
1) prezime i ime ostavitelja, ime jednog od njegovih
roditelja, datum roenja, dravljanstvo i, po
mogunosti, ostaviteljev jedinstveni matini broj
graanina, te za osobe umrle u braku i njihovo
prezime koje su imale prije sklapanja braka,
2) oznaku nekretnina s podacima iz javnih evidencija o
nekretninama potrebnim za upis, kao i oznaku
pokretnih stvari i drugih prava za koja je sud utvrdio
da ulaze u ostavinu,
3) prezime i ime nasljednika, ime jednog od njegovih
roditelja, datum roenja, dravljanstvo, njegovo
prebivalite, odnos nasljednika prema ostavitelju,
nasljeuje li ga kao zakonski ili ugovorni ili
testamentarni nasljednik, a ako ima vie nasljednika i
nasljedni dio svakog pojedinog nasljednika izraen
razlomkom, te po mogunosti nasljednikov
jedinstveni matini broj graanina,
4) je li i kako nasljednikovo pravo uvjetovano,
uvjetovano rokom ili optereeno nalogom, odnosno
inae ogranieno ili optereeno i u iju korist,
5) prezime i ime i prebivalite osoba kojima je u vezi s
nasljeivanjem ostavitelja pripalo pravo na legat ili
neko drugo pravo iz ostavine s tanom oznakom tog
prava, te po mogunosti njihov jedinstveni matini
broj graanina.
(3) Ako u ostavinskom postupku svi nasljednici i legatari
sporazumno predloe diobu i nain diobe, sud e i taj
sporazum unijeti u rjeenje o nasljeivanju. Sud e isto tako
postupiti ako diobu provede prema l. 177. i 178. ovog
zakona.
(4) Odredbe o rjeenju o nasljeivanju primjenjuju se na
odgovarajui nain i na sluajeve ostavine bez nasljednika
(lan 21. ovog zakona), kada su ostaviteljevi nasljednici
opina, odnosno grad na koje je na osnovu ovog zakona
prela ostavina.
Dostava rjeenja o nasljeivanju
lan 244.
(1) Rjeenje o nasljeivanju dostavit e se svim nasljednicima i
legatarima, kao i osobama koje su tokom postupka istakle
zahtjev za naslijee.
(2) Pravomono rjeenje o nasljeivanju dostavit e se
nadlenoj poreznoj upravi i javnom registru nekretnina te
drugim nadlenim organima.
Upisi u javnu evidenciju nekretnina i predaja pokretnih
stvari
lan 245.
(1) U rjeenju o nasljeivanju sud e odrediti da se nakon
pravomonosti rjeenja o nasljeivanju provedu u
zemljinoj knjizi i katastru nekretnina potrebni upisi u
skladu s pravilima zemljinoknjinog prava.
(2) U rjeenju o nasljeivanju sud e odrediti da se nakon
pravomonosti rjeenja o nasljeivanju ovlatenim osobama
predaju pokretne stvari koje su pohranjene kod suda, notara
ili po njihovu nalogu kod tree osobe.
(3) Ako je testamentom nasljedniku naloeno ispunjenje ili
osiguranje obaveza u korist osoba koje se nisu sposobne
same brinuti o svojim pravima i interesima, ili radi
Srijeda, 1. 10. 2014.
ostvarenja neke opekorisne svrhe, sud e odrediti nune

mjere osiguranja.
Mjere osiguranja kada je pravo nasljednika ili legatara
uvjetovano
lan 246.
Kad je nasljednikovo pravo uvjetovano, uvjetovano rokom
ili optereeno nalogom, sud e na prijedlog zainteresiranih osoba
odrediti potrebne privremene mjere osiguranja.
Posebno rjeenje o legatu
lan 247.
(1) Ako nasljednici ne osporavaju legat, sud moe i prije
donoenja rjeenja o nasljeivanju, na zahtjev legatara,
donijeti posebno rjeenje o legatu.
(2) U tom sluaju na odgovarajui e se nain primijeniti
odredbe o upisima u zemljinoj knjizi i o predaji pokretnih
stvari koje se nalaze na uvanju kod suda, notara ili po
njihovu nalogu kod tree osobe.
Djelomino rjeenje o nasljeivanju
lan 248.
Kad je sastav ostavine samo djelomino nesporan, sud e
nakon to utvrdi ko su nasljednici, odnosno legatari donijeti
djelomino rjeenje o nasljeivanju kojim e utvrditi nasljednike
i legatare, te ono za to nije sporno da je u sastavu ostavine.
Uinak pravomonosti rjeenja o nasljeivanju i legatu
lan 249.
(1) Smatra se da je pravomonim rjeenjem o nasljeivanju
utvreno to je u sastavu ostavine, ko je ostaviteljev
nasljednik, koliki mu nasljedni dio pripada, je li mu
nasljedno pravo ogranieno ili optereeno i kako, te postoje
li kakva prava na legate i koja. Isto vrijedi i za djelomino
rjeenje o nasljeivanju u pogledu onoga to je njima
utvreno.
(2) to je utvreno pravomonim rjeenjem o nasljeivanju
moe pobijati jedino onaj koji po odredbama ovog zakona
nije vezan pravomonou rjeenja o nasljeivanju. On to
moe pobijati jedino putem parnice s osobama u iju korist
glasi utvrenje iju istinitost osporava.
(3) Pravomonim rjeenjem o nasljeivanju nisu vezane osobe
koje tvrde da im pripada neko pravo u pogledu onoga za to
je utvreno da je u sastavu ostavine, ako nisu kao stranke
uestvovale u ostavinskoj raspravi, niti su na nju bile
uredno osobno pozvane.
(4) Pravomonim rjeenjem o nasjeivanju nisu vezane osobe
koje tvrde da im je zbog ostaviteljeve smrti pripalo
nasljedno pravo na osnovu ugovora o nasljeivanju,
testamenta ili zakona, ili da im je pripalo pravo na neki
legat, ako nisu kao stranke uestvovale u ostavinskoj
raspravi, niti su na nju bile uredno osobno pozvane.
(5) Pravomonim rjeenjem o nasljeivanju vezane su osobe
koje su kao stranke uestvovale u ostavinskoj raspravi ili su
na nju bile uredno osobno pozvane, no ipak nisu vezane:
1) u pogledu prava koja bi za njih proizlazila iz
naknadno pronaenog ugovora o nasljeivanju ili
testamenta,
2) u pogledu prava ije je utvrenje zavisilo o tome kako
e neko sporno pitanje biti rijeeno u parnici ili
upravnom postupku na koji ih je ostavinski sud
uputio, ili ih je trebao uputiti, ako to pitanje nije bilo
rijeeno prije pravomonosti rjeenja o nasljeivanju,
3) ako su ispunjene pretpostavke pod kojima bi u
parninom postupku mogle zahtijevati ponavljanje
postupka.
Srijeda, 1. 10. 2014.
Sticanje od tobonjeg nasljednika

lan 250.
(1) Ko je u dobroj vjeri povodom naplatnog sticanja neke stvari
ili prava koje pripada ostaviteljevu nasljedniku postupao s
povjerenjem u istinitost pravomonog rjeenja o
nasljeivanju, ne znajui da to utvrenje nije istinito u
pogledu osobe od koje je sticao, ipak je stekao tu stvar ili
pravo kao to bi je stekao da je otuiocu zaista pripadalo
nasljedno pravo onako kako je navedeno u pravomonom
rjeenju o nasljeivanju.
(2) Ovim se ne dira u odredbe o sticanju povjerenjem u
istinitost i potpunost zemljinih knjiga kao ni u odredbe o
sticanju pokretnina od nevlasnika.
F. NASLJEDNIKOVI ZAHTJEVI NAKON
PRAVOMONOSTI RJEENJA O NASLJEIVANJU
Naknadno pronaena imovina
lan 251.
(1) Ako se nakon pravomonosti rjeenja o nasljeivanju
pronae imovina koja nije obuhvaena tim rjeenjem, sud
nee ponovno provoditi ostavinsku raspravu, nego e ovu
imovinu novim (dopunskim) rjeenjem rasporediti na
osnovu prije donesenog rjeenja o nasljeivanju, osim ako
se neki od nasljednika odrekao nasljedstva ili svoj nasljedni
dio ustupio sunasljedniku.
(2) Ako prije nije bila voena ostavinska rasprava, sud e je po
slubenoj dunosti provesti samo ako su pronaene
nekretnine ili s njima izjednaena prava.
(3) Ako prije nije bila voena ostavinska rasprava, a pronaene
su pokretnine ili s njima izjednaena prava, sud e provesti
ostavinsku raspravu samo na zahtjev zainteresiranih osoba.
Naknadno pronaeni ugovor o nasljeivanju i testament
lan 252.
(1) Ako se nakon pravomonosti rjeenja o nasljeivanju
pronae testament, sud e ga proglasiti, te zapisnik o
proglaenju i fotokopiju (prijepis-presliku) testamenta
dostaviti ostavinskom sudu, a zadrati njezin izvornik.
(2) U sluaju iz stava 1. ovog lana, kao i u sluaju da se
naknadno pronae ugovor o nasljeivanju, ostavinski sud
nee ponovno voditi ostavinsku raspravu, nego e
obavijestiti zainteresirane osobe o proglaenju testamenta,
odnosno o naknadno pronaenom ugovoru o nasljeivanju i
upozoriti ih da mogu svoja prava na osnovu testamenta
ostvarivati u parnici.
Novi nasljednik ili legatar
lan 253.
Osoba koju ne vee pravomono rjeenje o nasljeivanju ili
legatu, a koja smatra da ima pravo kao nasljednik ili legatar,
moe to svoje pravo ostvarivati samo u parnici.
Djelovanje razloga za ponavljanje postupka
lan 254.
(1) Nakon pravomonosti rjeenja o nasljeivanju ili o legatu,
stranke mogu u rokovima i zbog razloga zbog kojih se
moe zahtijevati ponavljanje parninog postupka pokrenuti
parnicu i u njoj ostvarivati svoja prava.
(2) U parnici iz stava 1. ovog lana sud e o postojanju
pretpostavki za ponavljanje postupka odluiti kao o
prethodnom pitanju.
G. POSTUPAK KAD JE NADLEAN INOZEMNI ORGAN
Mjera za zatitu domaih nasljednika, legatara i povjerioca
lan 255.
(1) Kad je za odluivanje o nasljedstvu iza odreenog
ostavitelja nadlean inozemni organ, sud na ijem je
podruju ostavitelj umro izdat e po prijemu smrtovnice
oglas kojim e pozvati sve osobe u zemlji koje se smatraju

ostaviteljevim nasljednicima, legatarima ili povjeriocima da
u oglasnom roku, koji ne moe biti krai od 30 dana ni dui
od est mjeseci, a koji tee od dana objavljivanja oglasa u
"Slubenim novinama Federacije BiH", to prijave sudu jer
e se u protivnom sluaju ostaviteljeve pokretnine predati
nadlenom organu strane drave, ili osobi koju on ovlasti da
ih primi.
(2) Oglas e se objaviti u "Slubenim novinama Federacije
BiH" i na oglasnoj ploi suda, a po potrebi i na drugi
prikladan nain, a jedan primjerak oglasa dostavit e se
najbliem diplomatskom ili konzularnom predstavniku
odnosne strane drave u naoj zemlji.
(3) Nee se izdati oglas ako vrijednost ostavine, bez odbitka
dugova, ne prelazi iznos od 10.000,00 KM.
(4) Ako se oglas ne objavi ostavina se ne smije predati prije
nego to isteknu tri mjeseca od dana smrti stranog
dravljanina.
Zadravanje ostavine
lan 256.
(1) Ako neka osoba prijavi sudu da se smatra ostaviteljevim
nasljednikom ili legatarom, sud e za vrijeme dok organ
strane drave ne odlui o tom njenom pravu, zadrati one
ostaviteljeve stvari koje bi bile dovoljne tom njenom pravu.
(2) Poto organ strane drave donese pravomonu odluku o
njenom pravu, sud e u pogledu prijavljenog zahtjeva
izvriti ovu odluku u pogledu zadranih stvari, a ostatak e
potom predati organu strane drave.
(3) Ako neki ostaviteljev vjerovnik prijavi svoje potraivanje,
sud e zadrati onoliko ostaviteljevih stvari koliko je
potrebno za pokrie tog potraivanja sve dok ono ne bude
podmireno ili osigurano.
DIO TREI
NOTARI KAO SUDSKI POVJERENICI
I. PROVOENJE OSTAVINSKIH RASPRAVA
Djelokrug notara
lan 257.
(1) Notari kao sudski povjerenici provode radnje i donose
odluke u ostavinskom postupku u skladu sa odlukom suda o
povjeravanju i odredbama ovog zakona.
(2) Sud moe iz vanih razloga uvijek oduzeti notaru daljnje
provoenje ostavinske rasprave koje mu je povjereno i
raspravu sam provesti ili povjeriti drugom notaru, te o tome
prethodno ili istovremeno obavijestiti Notarsku komoru
Federacije Bosne i Hercegovine.
(3) Vani razlozi iz stava 2. ovog lana npr. jesu: nemogunost
notara da zbog bolesti ili kojeg drugog razloga obavlja
posao, oito notarevo zanemarivanje zakonskih obaveza ili
drugi vani razlozi po ocjeni suda.
(4) Protiv odluke suda iz st. 1. i 2. ovog lana nije doputena
alba.
Postupak
lan 258.
(1) Notar povjerene mu radnje u nasljednim stvarima provodi u
skladu s odredbama ovog zakona po kojima sud provodi taj
postupak.
(2) U postupku koji se provodi pred notarom stranka moe biti
zastupana po odredbama koje se primjenjuju na zastupanje
u vanparninom postupku.
Rokovi za provoenje postupka
lan 259.
(1) Povjereni postupak provoenja ostavinske rasprave notar je
duan provesti u razumnom roku, raunajui od dana
prijema predmeta.

(2)
U sluaju da notar iz opravdanih razloga ne uspije u roku iz

stava 1. ovog lana provesti sve radnje, dostavit e o tome
izvjetaj sudu i Notarskoj komori Federacije Bosne i
Hercegovine u kojem e obrazloiti razloge zbog kojih nije
dovrio postupak.
Ovlatenja i dunosti notara
lan 260.
(1) Kao povjerenik suda u ostavinskom postupku notar na
osnovu odluke suda o povjeravanju provodi radnje i donosi
odluke propisane ovim zakonom.
(2) U sluajevima iz l. 239., 240. i 241. ovog zakona notar e
vratiti spis nadlenom sudu.
(3) U sluajevima iz l. 173., 177. i 178. ovog zakona notar
moe donositi odluke samo uz saglasnost svih stranaka u
postupku. U protivnom vratit e spis nadlenom sudu.
(4) Nakon pravomonosti rjeenja kojim je postupak okonan,
odnosno povodom izjavljenog prigovora, kao i u drugim
sluajevima kada po odredbama ovog zakona vraa spis
nadlenom sudu, notar e vratit spis nadlenom sudu, a u
notarskom spisu zadrati prijepis spisa.
Slubeno sjedite notara
lan 261.
(1) Sud e provoenje ostavinskih postupaka povjeravati
notarima koji imaju slubeno sjedite na podruju suda ili
na podruju njegovog odjeljenja.
(2) Kad na podruju suda, odnosno odjeljenja suda imaju svoja
slubena sjedita vie notara, predmeti e im se dodjeljivati
u rad ravnomjerno abecednim redom prezimena notara, na
koji red nee uticati zavretak kalendarske godine.
(3) Ostavinske predmete u skladu sa st. 1. i 2. ovog lana sud
moe dostavljati notarima i elektronskim putem.
II. POLOAJ I RAD NOTARA KAO SUDSKOG
POVJERENIKA
Vaenje zakona
lan 262.
(1) Ako ovim zakonom nije drukije propisano, za rad notara
kao sudskog povjerenika vae propisi kao za sudove.
(2) O razlozima za izuzee notara odluuje sud koji ga je
postavio za svog povjerenika.
Dostavljanje
lan 263.
Pozive i druge isprave koje sastavlja kao sudski povjerenik
notar dostavlja strankama prema propisima o sudskoj dostavi.
Osloboenje od trokova taksi
lan 264.
U izvrenju povjerenog posla notar je ovlaten pribavljati
potrebne podatke i isprave od drugih nadlenih organa. Podnesci
kojima to trai osloboeni su od trokova sudskih i
administrativnih taksi.
Nadzor suda
lan 265.
(1) Nadzor nad radom notara kao sudskog povjerenika vri sud
koji mu je povjerio posao.
(2) Notar ne moe, osim iz naroito opravdanih razloga, odbiti
povjereni posao, a o emu je bez odgaanja duan
obavijestiti sud i Notarsku komoru Federacije Bosne i
Hercegovine.
(3) O opravdanosti razloga iz stava 2. ovog lana odluuje sud
koji mu je povjerio posao, pri emu sud moe zatraiti
miljenje Notarske komore Federacije Bosne i
Hercegovine.
(4)
Srijeda, 1. 10. 2014.
Kad notar odbije povjereni posao ili kad mu sud oduzme

povjereni posao, sud e narediti notaru predaju spisa i po
slubenoj dunosti izvriti svoj nalog te o tome obavijestiti
Notarsku komoru Federacije Bosne i Hercegovine.
(5) Notar koji odbije izvriti nalog suda ili odbije predati sudu
spise o povjerenom poslu ini povredu slubene dunosti iz
lana 120. Zakona o notarima ("Slubene novine Federacije
BiH", br. 45/02).
Prestanak rada notara
lan 266.
(1) U sluaju prestanka rada notara ili promjene slubenog
sjedita notara, kojem je sud povjerio provoenje
ostavinskog postupka, postupit e se po odredbama propisa
o notarskoj slubi koji se odnose na postupak sa spisima
notara nakon to se uprazni mjesto notara.
(2) Ako u roku od 130 dana ne bude postavljen novi notar ili
vritelj dunosti notara kojem su povjereni svi spisi, knjige i
druga dokumentacija, Notarska komora duna je sve spise
koje je sud povjerio na provoenje ostavinskog postupka
vratiti nadlenom sudu, a nadleni sud e postupiti u skladu
sa odredbom lana 261. ovog zakona.
III. NAGRADA I TROKOVI NOTARA KAO SUDSKOG
POVJERENIKA
Nagrada i trokovi
lan 267.
(1) Nagrada i trokovi notara kao povjerenika suda u
provoenju ostavinskog postupka odreuju se tako da se
jedna nagrada po pravilu odnosi na sve radnje notara u
pojedinom ostavinskom postupku.
(2) Pravilnikom o nagradi za provoenje ostavinskog postupka
propisat e se za koje radnje notar ima pravo na posebnu
nagradu (popis ostavine, dopunsko rjeenje o nasljeivanju,
djelomino rjeenje o nasljeivanju i sl.).
(3) Kad u ostavinskom postupku notar postupa kao povjerenik
suda, ne plaa se taksa.
(4) Plaanje notarske nagrade i nadoknade vri se u skladu s
propisima o notarskoj slubi i Pravilniku iz lana 268. ovog
zakona.
Pravilnik
lan 268.
(1) Visinu nagrade i nadoknade trokova za radnje iz lana 267.
ovog zakona propisat e federalni ministar pravde na
prijedlog Notarske komore Federacije Bosne i Hercegovine.
(2) Notar smije za slubene radnje koje je proveo u
ostavinskom postupku kao povjerenik suda raunati i
naplaivati samo nagradu po propisanoj tarifi. Zabranjeno
je notaru sklapanje pogodbe sa strankama o plaanju
nagrade i trokova drukije nego je propisano tarifom.
(3) Notar e odbiti davanje klauzule pravomonosti i
dostavljanje pravomonog rjeenja o nasljeivanju javnim
registrima, sve dok stranke ne izmire cjelokupni iznos
notarske nagrade i nadoknade trokova.
DIO ETVRTI
PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 269.
(1) Prava stranaka u vezi s nasljeivanjem cijenit e se po
zakonu koji se primjenjivao u asu otvaranja nasljedstva.
(2) Procesne odredbe ovog zakona primjenjivat e se na sve
sluajeve nas ljeivanja za koje je ostavinski postupak
pokrenut nakon poetka primjene ovog zakona.
(3) Sud e u roku 30 dana poevi od dana primjene ovog
zakona povjeriti notarima u skladu sa odredbama lana 261.
ovog zakona sve ostavinske predmete u kojima do dana
Srijeda, 1. 10. 2014.
primjene ovog zakona nije poduzeo ni jednu procesnu

radnju.
(4) Izuzetno od odredbe stava 2. ovog lana, ukoliko u
ostavinskom postupku sud nije poduzeo ni jednu procesnu
radnju primjenit e se procesne odredbe ovog zakona.
(5) Ako je ostavinski postupak pokrenut prije poetka primjene
ovog zakona, a u tom postupku su poduzete procesne
radnje, a nije doneseno prvostepeno rjeenje, postupak e se
okonati po odredbama Zakona o vanparninom postupku
("Slubene novine Federacije BiH", br. 2/98, 39/04 i
73/05).
lan 270.
(1) Do dana primjene ovog zakona valjanost forme testamenta i
opoziva testamenta cijenit e se po odredbama dosadanjeg
Zakona o nasljeivanju ("Slubeni list SRBiH", br. 7/80 i
15/80).
(2) Do dana primjene ovog zakona valjanost ugovora o
ustupanju i raspodjeli imovine za ivota, ugovora o
doivotnom uzdravanju, ugovora o odricanju od naslijea i
ugovora o prijenosu nasljednog dijela prije diobe
primjenjivat e se odredbe Zakona o nasljeivanju
("Slubeni list SRBiH", br. 7/80 i 15/80).
(3) Izuzetno od odredbi st. 1. i 2. ovog lana, pravni poslovi
zakljueni u formi notarski obraene isprave sa ovjerom ili
bez ovjere od sudije do dana stupanja na snagu ovog zakona
i to: ugovori o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota,
ugovori o doivotnom izdravanju i sporazumi o odricanju
od naslijea koje nije otvoreno, kao i pismeni testamenti
pred svjedocima iz lana 67. ranijeg Zakona o
nasljeivanju, koje su sastavili notari u formi notarski
obraene isprave do dana poetka primjene ovog zakona su
punovani.
(4) Odredbe iz stava 3. ovog lana primjenjivat e se i u
zateenim postupcima pred sudovima.
lan 271.
(1) Federalni ministar pravde donijet e pravilnik iz lana 124.
stav 2. ovog zakona u roku 30 dana od dana stupanja na
snagu ovog zakona.
(2) Federalni ministar pravde donijet e pravilnik iz lana 268.
stav 1. ovog zakona u roku 30 dana od dana stupanja na
snagu ovog zakona.
(3) Notarska komora Federacije Bosne i Hercegovine
uspostavit
e
Registar
testamenata
i
drugih
nasljednopravnih poslova iz lana 124. ovog zakona u roku
dva mjeseca od dana stupanja na snagu pravilnika iz stava
1. ovog lana.
lan 272.
Na podruju opinskih sudova gdje do dana primjene ovog
zakona nisu imenovani notari ostavinske postupke provode
nadleni sudovi do imenovanja notara za podruja tih sudova.
lan 273.
(1) Rokovi koji su poeli tei prije stupanja na snagu ovoga
zakona istiu kad istekne vrijeme odreeno ovim zakonom,
ali ako je po odredbama koje su prestale vaiti ve poeo
tei rok koji je dui, onda istekom tog roka.
(2) Kad je ovim zakonom odreen rok koji po odredbama koje
su prestale vaiti nije bio predvien, taj rok ne moe poeti
tei prije stupanja na snagu ovog zakona.
lan 274.
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine bez odgode
e obavijestiti Vladu Sjedinjenih Amerikih Drava kao
depozitara prema Konvenciji o jednoobraznom zakonu o obliku
meunarodnog testamenta da su ovlatene osobe za sastavljanje
meunarodnog testamenta u Federaciji sudije opinskih sudova,
notari, zapovjednici broda, odnosno aviona, a u inozemstvu

konzularni, odnosno diplomatsko-konzularni predstavnici Bosne
i Hercegovine.
lan 275.
(1) Danom poetka primjene ovog zakona prestaje vaiti Zakon
o nasljeivanju ("Slubeni list SRBiH", br. 7/80 i 15/80).
(2) Posebni propisi o nasljeivanju ostaju na snazi ukoliko nisu
u suprotnosti s odredbama ovog zakona.
lan 276.
Danom poetka primjene ovog zakona prestaju vaiti
odredbe l. od 91. do 145. Zakona o vanparninom postupku
("Slubene novine Federacije BiH", br. 2/98, 39/04 i 73/05).
lan 277.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Slubenim novinama Federacije BiH", a poet e
se primjenjivati nakon tri mjeseca od dana stupanja na snagu.
Predsjedavajui
Predsjedavajui
Predstavnikog doma
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Parlamenta Federacije BiH
Tomislav Martinovi, s. r.
Safet Softi, s. r.
2135
Temeljem lanka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i

Hercegovine, donosim
UKAZ
O PROGLAENJU ODLUKE O DAVANJU
SUGLASNOSTI NA PRIVREMENE SMJERNICE
ELEKTROENERGETSKE POLITIKE ZA SVE
SUDIONIKE U ELEKTROENERGETSKOM SEKTORU
Proglaava se Odluka o davanju suglasnosti na Privremene
smjernice elektroenergetske politike za sve sudionike u
elektroenergetskom sektoru, koju je donio Parlament Federacije
Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupnikog doma od
24.07.2014. godine i na sjednici Doma naroda od 31.07.2014.
godine.
Broj 01-02-704-02/14
22. rujna 2014. godine
Predsjednik
Sarajevo
ivko Budimir, v. r.
Na temelju lanka 11. Zakona o elektrinoj energiji u
Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije
BiH", broj 66/13), Zastupniki dom Parlamenta Federacije Bosne
i Hercegovine na sjednici odranoj 24.07.2014. godine, i na
sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i
Hercegovine odranoj 31.07.2014. godine, donio je
ODLUKU
O DAVANJU SUGLASNOSTI NA PRIVREMENE
SMJERNICE ELEKTROENERGETSKE POLITIKE ZA
SVE SUDIONIKE U ELEKTROENERGETSKOM
SEKTORU
I.
Daje se suglasnost na Privremene smjernice elektroenergetske politike za sve sudionike u elektroenergetskom sektoru
ukljuujui i Regulatorno povjerenstvo za energiju.
II.
Privremene smjernice iz toke I. ove odluke koje je donijela
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na 98. sjednici odranoj
30.01.2014. godine sastavni su dio ove odluke.

Zakon o Nasljeđivanju Fbih 2014

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zakon o Nasljeđivanju Fbih 2014

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Srijeda, 1. 10. 2014.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Na osnovu lana IV.B.7 a)(IV) Ustava Federacije Bosne i

Ko je naslijedio ostavitelja, njegov je sveopi pravni

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Ako iza umrlog nije ostao brani partner, roditelji umrlog

Srijeda, 1. 10. 2014.

Jednu polovinu nasljeuju pradjedovi i pranane s oeve

Srijeda, 1. 10. 2014.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Gubitak prava usvojenika

onog dijela ostavine koji bi po zakonu trebalo da naslijedi

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

testamentom, kao i sva njegova potraivanja, pa i ona

Srijeda, 1. 10. 2014.

c) Smanjenje raspolaganja pravnim poslovima za sluaj

Srijeda, 1. 10. 2014.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Ko moe traiti smanjenje raspolaganja pravnim poslovima

Lieni nasjednik nasljeuje ostavitelja i kad pretpostavke za

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

U tom sluaju nee mu se njena vrijednost uraunati u

Srijeda, 1. 10. 2014.

Gubitak sposobnosti za rasuivanje koji bi nastupio poto je

Srijeda, 1. 10. 2014.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Poto zavjetatelj ovakav testament proita i potpie, sudija

Testament sainjen na bosanskohercegovakom brodu i u

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Srijeda, 1. 10. 2014.

zatrai da ga druga osoba, u njegovo ime, potpie na

Srijeda, 1. 10. 2014.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Srijeda, 1. 10. 2014.

njega, ili se odrekne naslijeda, ili bude nedostojan da

Srijeda, 1. 10. 2014.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Obaveza izvrenja legata

izvrenje legata, a najkasnije u roku pet godina od dana kada je

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

mone presude nakon to je testament sastavljen, osim ako je

Srijeda, 1. 10. 2014.

Forma ugovora o nasljeivanju

Srijeda, 1. 10. 2014.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Nitavnost ugovora o sadraju testamenta

Ako su pravo plodouivanja, pravo upotrebe, pravo

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

C. UGOVOR O DOIVOTNOM IZDRAVANJU

Srijeda, 1. 10. 2014.

Ako prema ugovoru o doivotnom izdravanju ugovaratelji

Srijeda, 1. 10. 2014.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

B. STICANJE OSTAVINE I ODRICANJE OD NASLIJEA

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Neopozivost izjave o odricanju ili o primanju naslijea i

Srijeda, 1. 10. 2014.

radi ostvarenja potraivanja u roku koji mu odredi sud

Srijeda, 1. 10. 2014.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

ostalih nasljednika, a da im on vrijednost tih stvari isplati u

U zapisnik e se unijeti i sve okolnosti koje bi mogle biti od

Broj 80 - Stranica 100