POMORSKI FAKULTET U RIJECI

SMJER NAUTIKE I TEHNOLOGIJE POMORSKOG PROMETA

BRODSKI ELEKTRINI SUSTAVI
(NOVI PROGRAM)

Dr. sc. Dubravko Vueti

ver. 6.00 (2014)
DOPUNSKA LITERATURA:
1. B. Skalicki, J. Grilec, Brodski elektrini ureaji, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 2000.
2. V. Pinter, Osnove elektrotehnike, 1. knjiga, Tehnika knjiga , Zagreb, 1978.
3. V. Pinter, Osnove elektrotehnike, 2. knjiga, Tehnika knjiga , Zagreb, 1978.

1. KOLOKVIJ
ELEKTROSTATIKA
1. Elektricitet na atomskoj razini
Znanost jo uvijek nije proniknula u stvarnu grau, materije, energije, gravitacijskog, magnetskog i elektrinog
polja, elektromagnetskih valova i svjetlosti. Svoje znanje i praktinu primjenu, temeljimo na teorijama koje se neprestano
provjeravaju i po potrebi nadograuju ili odbacuju ako se nekim eksperimentom pokau pogrenima ili nepotpunima.
Elektricitet se za sada na nivou atoma jo uvijek objanjava uz pomo relativno jednostavnog Bohrovog modela atoma po
kojem su atomi, kao najmanje estice prirodnih elemenata, sastavljeni od tri vrste manjih estica: protona koji su nositelji
pozitivnog naboja, elektrona koji su nositelji suprotnog, dakle negativnog, naboja i neutrona koji nemaju elektrinih
svojstava, odnosno elektriki su neutralni. Kao jedinini naboj (nedjeljivi najmanji mogui naboj) uzima se naravno
naboj elektrona e=1,6 10-19 As. Isti naboj samo pozitivan imaju i protoni. S druge strane interesantno je da priblino istu
masu imaju protoni mp= 1,66 10-27 kg i neutroni, dok je masa elektrona 1833 puta manja i iznosi svega me= 9,1 10-31 kg.
U sreditu atoma nalazi se jezgra sainjena od protona i neutrona povezanih nevjerojatno jakom nuklearnom
silom. Oko jezgre poput planeta oko sunca krue na nekoliko tono odreenih udaljenosti (ljuski) negativno nabijeni
elektroni koje u orbiti dri elektrina tzv. Coulombova sila.
2.Elektriki naboji i Coulombova sila
U normalnom stanju broj protona u atomu odgovara broju elektrona u njegovoj jezgri pa je takav atom elektriki
neutralan. Kako elektrina sila nije niti izdaleka tako snana kao nuklearna sila koja dri na okupu jezgru, atom moe lako
izgubiti elektron i na taj nain postati elektriki pozitivno nabijeni ion ili prihvatiti elektron vika te postati negativno
nabijeni ion. Za elektrostatiku je bitno da trljanjem tijela napravljenim od dva razliita materijala jedno moe uzeti
elektrone drugome i postati elektriki negativno nabijeno ili izgubiti elektrone i postati elektriki pozitivno nabijeno. Tako
npr. jantar (po kojem je elektron i dobio ime) postaje negativno nabijen kada ga se protrlja vunenom tkaninom (koja se pri
tome nabije pozitivno. Obrnuti je sluaj kada se stakleni tap protrlja koom i nabije pozitivno dok koa dobije viak
elektrona i postane negativna.
Izmeu takvih elektriki nabijenih tijela javlja se ve spomenuta Coulombova sila koja je F k Q1 Q2
proporcionalna koliinama naboja, a obrnuto proporcionalna kvadratu udaljenosti meu nabojima to je
r2
ini nevjerojatno slinom gravitacijskoj sili za koju vrijedi isto samo je umjesto naboja rije o masama.
Istoimeni naboji (dva pozitivna ili dva negativna) se odbijaju a raznoimeni (pozitivni i negativni)
privlae. Pozitivno i negativno nabijena tijela stvaraju u prostoru elektrino polje E koje prikazujemo E k Q
silnicama. Jakost elektrinog polja E je definirana kao sila na jedinini pozitivni naboj pa se iz izraza za
r2
Coulombovu silu lako dobije: izraz za jakost polja E.
Silnice polja omoguuju nam odreivanje smjera sile na jedinini pozitivni naboj kao tangente na silnicu, dok
njihova gustoa pokazuje jakost elektrinog polja (gue silnice - jae polje). I ovdje se moe napraviti usporedba s
gravitacijskim poljem. Zemlja ima veliku masu i stvara oko sebe gravitacijsko polje koje djeluje privlano na sve mase u
prostoru. Kao to olovka pada na pod djelovanjem gravitacijskog polja, tako i elektrini naboj biva privuen ili odbijen od
naboja koji je stvorio elektrino polje.
3. Elektrini potencijal i napon
Kako se dva istoimena (npr. pozitivna) naboja privlae, poelimo li ih pribliiti oni e se tomu opirati
odgovarajuom silom ba kao i opruga koju elimo sabiti. Ako jedan od njih u jednom trenutku ispustimo bit e lansiran na
beskonanu udaljenost. Slino je i s razdvajanjem dva raznoimena naboja (oni e se meutim isputanjem spojiti i izbiti). U
svakom sluaju dva naboja razmaknuta na odreenoj udaljenost predstavljaju sustav koji uva izvjesnu potencijalnu
energiju ba kao i uteg na odreenoj visini od zemlje. Rad potreban da se jedinini pozitivni naboj dovede iz beskonanosti
u odreenu toku unutar djelovanja nekog elektrinog polja naziva se elektrini potencijal .

Razlika potencijala izmeu dvije toke u nekom elektrinom polju naziva se napon: U12= 1- 2 Elektrini napon
moemo takoer poistovjetiti s razlikom potencijala dvije platforme u gravitacijskom polju. Razlika potencijala u tom
sluaju odgovara energiji koju e uteg od jednog kilograma izgubiti (predati) kada padne s vie platforme na niu.
Elektrini napon je izuzetno vaan jer ako se te dvije toke vodiima spoje na neko troilo (npr. arulju) moe potjerati
elektrinu struju i izvriti pri tome neki rad (zagrijati arnu nit i proizvesti svjetlost). Elektrini napon i elektrini potencijal
mjere se u voltima [V].
5. Elektrina struja, elektrini otpor, vodii, izolatori
Elektrina struja je protok elektrinih naboja u jedinici vremena. Dakle, ako kroz neki vodi u t sekundi proe Q
naboja, rije je o jakosti struje od I=Q/t. Jakost elektrine struje mjeri se u amperima [A].
Elektrini otpor je svojstvo materijala da se opire protoku elektrine struje. Reciprona vrijednost elektrinog
otpora je elektrina vodljivost. Rezultat djelovanja elektrinog otpora su gubici energije prilikom prolaska struje zbog
zagrijavanja i pad napona (na svakom otporu izgubi se dio napona)
Prema sposobnosti voenja ili sprjeavanja voenja elektrine struje materijali se dijele na vodie i izolatore.
Izolatorima sprjeavamo da struja potee neeljenim putem (kroz ovjeka, na trup broda, na kuite motora...). Pri tome
treba napomenuti da i veina izolatora ima sposobnost, odnosno bolje rei nedostatak, da uz dovoljno visoki napon bez
proboja (unitenja) provode istina vrlo male struje. Tako se na brodu neprestano mjeri otpor izolacije cjelokupne elektrine
mree ss svim prikljuenim troilima. Otpor izolacije normalno je jako velik i mjeri se u stotinama M (megaoma), ali pod
utjecajem starosti izolacije i vlage ili jednostavno oteenja i proboja, moe pasti na nedozvoljeno male vrijednosti kada se
javlja alarm.
S druge strane vodii (uglavnom metali) pruaju vrlo nizak otpor prolasku elektrine struje. Razlog tome lei u
atomskoj grai metala. Prema teoriji, atomi metala grade reetke s mnogo slabo vezanih, tzv. slobodnih, elektrona koji
mijenjaju putanje prelazei kroz zadnje ljuske svih atoma u reetki. Kako elektroni nisu vrsto vezani uz jezgre atoma otpor
njihovom kretanju kroz vodi je mali. Zavisno od broja slobodnih elektrona i grae metala neki metali imaju vei a neki
manji otpor prolasku struje, to se objanjava i eim ili rjeim sudarima elektrona
prilikom prolaska struje. to je temperatura vodia vea to su elektroni uzbueniji, pa R R20 (1 20 ( 20))
dolazi do vie sudara te je otpor prolasku struje vei.
Promjena otpora s temperaturom koristi se za precizno odreivanje zagrijanosti namota elektrinih strojeva.
Temperaturni senzori za daljinsko mjerenje temperature ili zatitu skupljih elektrinih ureaja (elekromotori palubnih
strojeva, elektrini generatori...) od pregrijavanja rade na slinom principu.
Ova formula je samo priblina i ne vrijedi za sve materijale ni temperature a posebice ne vrijedi za izuzetno niske
temperature. Na apsolutoj nuli (0K=-273C) svi metali ali i nemetali prelaze u supravodljivo stanje to znai da im je otpor
doslovce 0. Neki materijali to postiu ve i na znaajno viim temperaturama pa se nazivaju supravodiima i koriste za
specijalne svrhe. Struja se bez obzira na otpor kroz vodi kree brzinom svjetlosti.
Elektrini otpor vodia duljine l i presjeka ice S napravljenog od materijala specifinog otpora (svojstvo
vodia) na sobnoj temperaturi rauna se kao:
Otpor se mjeri u omima []. Ako se otpori spajaju serijski to je slino kao da se produljuje duljina R l
20
vodia pa se ukupni otpor poveava. Ako se otpori prikljuuju paralelno to je slino kao da se presjek
S
poveava jer se struja grana kroz vie otpora, te je ukupni otpor manji.
4. Eektrini kapacitet
Elektrini kapacitet je svojstvo elektrinog sustava da pod odreenim naponom primi odreenu koliinu naboja.
Jedinica za kapacitet je farad [F]. Namjenski proizveden elektrini ureaj za pohranu naboja pomou kapaciteta
S
naziva se kondenzator. Kondenzator se sastoji od dvije metalne povrine razmaknute slojem izolacije
C
(dielektrik). Kapacitet takvog ploastog kondenzatora C proporcionalan je povrini ploa S, a obrnuto
d
proporcionalan debljini izolacije odnosno razmaku meu ploama d:
Metalne povrine se nabiju suprotnim nabojima te tako predstavljaju potencijalni izvor elektrine energije
ogranienog kapaciteta (dok se ne izbiju svi naboji i napon ne padne na nulu). Naboj koji moe prihvatiti kondenzator
proporcionalan je naponu i njegovom kapacitetu: Q=UC. Spajanjem kondenzatora u seriju poveava se razmak meu
ploama i tako smanjuje kapacitet, dok se spajanjem u paralelu poveava povrina a time i kapacitet. U praksi meutim
postoje i nenamjenski kapaciteti. Svaki vodi, bez obzira na njegov oblik, koji je od drugog vodia izoliran razmakom ili
izolacijom, predstavlja "kondenzator" odnosno ima kapacitet. Tako i brodska elektrina mrea u kombinaciji s izolacijom i
brodskim elinim trupom predstavlja jedan veliki kondenzator relativno malog kapaciteta. Takve neeljene kapacitete
obino nazivamo parazitskim kapacitetima i oni nam esto rade probleme (prenaponi, struja zemnog spoja kod
neuzemljenih sustava...).
5. Elektrina influencija
Vodii su tvari koje dobro provode elektrinu struju, odnosno omoguuju slobodno kretanje elektrona.Zbog toga
kad se vodi nae u elektrinom polju dolazi do pojave razdvajanja naboja odnosno elektrine influencije. Elektroni u
vodiu ponaaju se kao slobodni negativni naboji i ele se to vie pribliiti izvoru elektrinog polja (npr. pozitivnom
naboju), pa se grupiraju na jednoj strani. Na taj nain suprotna strana vodia ostaje bez elektrona i djeluje kao da je
pozitivno nabijena. Elektrina influencija vana je za prolazak izmjenine struje kroz kondenzatore, ali i za npr.
nakupljanje suprotnih naboja na hvataljci (iljku) gromobrana kada se nabijeni oblak priblii brodu.

6. Kemijski zvori elektrine energije

Ukoliko ne postoji stalni izvor elektrine energije koji odrava razliku potencijala (napon), energija sadrana u
kapacitetu i razlici potencijala vrlo brzo e se potroiti na prikljuenom troilu. Pored prirodnih izvora elektrostatskog
naboja (nabijanje oblaka ili drugih tijela trenjem) elektrina energija moe nastati i na druge, mnogo praktinije naine.
Prvi upotrebljivi izvori elektrine energije bili su kemijski izvori. Kemijski izvori dijele se na primarne, sekundarne i, u
novije doba, gorive elije.
Primarni kemijski izvori su galvanski lanci (prvi je napravljen Voltin lanak). Sastoje se od dvije elektrode
nainjene od razliitih metala koje su uronjene u elektrolit. Bakar i cink uronjeni u otopinu sumporne kiseline stvaraju
napon od 0,76V. Pojava se naziva elektrokemijska ili galvanska korozija jer dolazi do rastvaranja (korozije) metala koji u
tablici galvanskog niza ima manji broj. U ovom sluaju to je cink. Kada se baterija istroi cink je nestao, a bakar je kao
nov. Po istom principu cink protektor titi elik osovinskog voda brodice dok sasvim ne nestane. Pocinani lim u vodi ne
hra dok ima na sebi imalo cinka. Danas se najvie koristi mnogo jeftinija kombinacija metala u suhom lanku s grafitnim
tapiem u cinkovom cilindru. Primarni kemijski izvori ne mogu se puniti ve samo reciklirati. Kako su napravljeni od
tetnih materija ne smiju se bacati u more niti odlagati s komunalnim otpadom ili spaljivati. Danas se sve vie koriste tzv.
alkalne baterije kojima je elektrolit kalijeva luina a napon im je takoer 1,5V po lanku.
Sekundarni kemijski izvori mogu pomou kemijske reakcije na ploama i u elektrolitu akumulirati energiju
dobivenu iz drugih izvora i poslije je predati troilu, odnosno mogu se puniti i prazniti. Najznaajniji sekundarni izvori su
olovne i eline baterije. Olovne baterije su punjene otopinom sumporne kiseline, a elektrode su napravljene od olova
odnosno olovnog oksida. Napon elije je 2V, a napon potreban za punjenje 2,4V. eline baterije imaju elino samo
kuite, a zapravo je rije o nikal-kadmij baterijama punjenim kalijevom luinom. Mogu biti mokre (punjene tekuim
elektrolitom) i suhe.
Gorive elije su kemijski izvori koji izravno kemijskim reakcijama pretvaraju gorivo (vodik i kisik) u elektrinu
energiju. Smatraju se istim izvorima jer je produkt sagorijevanja ista voda. Proces zahvaljujui jednostavnoj elektrolizi
moe biti i reverzibilan, pa se gorive elije mogu koristiti i za pohranu elektrine energije. Danas postoje i gorive elije
koje kao gorivo koriste propan i kisik.

ISTOSMJERNA STRUJA
1. Izvori struje, strujni krug
Istosmjerna struja tee u istosmjernom strujnom krugu pod djelovanjem istosmjernog napona. Istosmjerno znai
da ne dolazi do promjene polariteta napona niti smjera struje. Kemijski izvori elektrine energije su istosmjerni izvori koji
dakle daju istosmjerni napon i tjeraju istosmjernu struju. Izmjenini izvori elektrine energije su izmjenini elektrini
strojevi - generatori (alternatori) - koji generiraju izmjenini napon koji, logino, potjera izmjeninu struju.
Strujni krug poinje na pozitivnoj elektrodi izvora i zatvara se kroz spojne vodie (ice), troilo (arulja, grija,
elektromotor...), vodie u povratnom vodu i vraa na negativnu elektrodu izvora.
2. Smjer struje
Prije otkria elektrona dogovoreno je da struja tee od mjesta vieg potencijala prema mjestu nieg potencijala,
dakle od + prema - elektrodi izvora, to je suprotno od smjera kretanja elektrona. Unutar izvora koji stvara napon,
odnosno razliku potencijala, struja naravno zadrava isti smjer kruenja pa tee od - prema +. Zamislimo pumpu koja
podie vodu na vrh tobogana u akvaparku, dakle od nie potencijalne energije na viu. Voda se zatim sputa toboganom na
poetnu visinu odnosno najniu toku kruga cirkulacije gdje je opet pumpa usisava i podie na vrh. Pumpa dakle poput
izvora istosmjernog napona omoguuje tok struje (vode) od mjesta nieg potencijala na mjesto vieg potencijala. Za to joj
je naravno potrebno dovesti energiju jednaku najmanje energiji koja odgovara promjeni potencijalne energije. Tako i
istosmjerni izvor troi energiju pohranjenu u primarnim ili sekundarnim lancima, gorivo za gorive elije ili pogonske
strojeve generatora.
3. Ohmov zakon
Ohmov zakon kae da je pad napona na otporu R uzrokovan prolaskom struje I jednak
njihovom umnoku: U=RI. Pomou Ohmovog zakona moe se izraunati i struja u jednostavnom
strujnom krugu, tako da se napon podijeli s ukupnim otporom odnosno zbrojem svih otpora u krugu,
ukljuujui otpor troila R i otpor dva spojna vodia Rv:

U
R 2 Rv

4. Prvi Kirchhoffov zakon

Ako se elektrina struja shvati kao protok elektrona kroz vodie, jasno je da ti elektroni ne mogu nestati ve e
kod grananja strujnog kruga u nekom voritu, svi koji uu u vor iz njega i izai. Prvi Kirchhoffov zakon upravo to i kae:
Suma struja koje u vor uu jednaka je sumi struja koje iz njega izau. Isto vrijedi i za grananje vode u nekom cjevovodu.
5. Drugi Kirchhoffov zakon
Drugi Kirchhoffov zakon se bavi naponima i obuhvaa napone izvora i padove napona na otporima u strujnom
krugu. U osnovi drugi Kirchhoffov zakon kae da e ukoliko napravimo etnju po zatvorenoj petlji jednostavnog ili
sloenog (s grananjima) strujnog kruga i zbrojimo sve razlike potencijala (izvore i padove napona) na koje smo naili,
zavrivi opet na poetnoj toki od koje smo krenuli ukupni zbroj razlika potencijala biti nula, to je u biti banalno jer smo
se nali ponovo u istoj toki. Zamislimo etnju planinarskim stazama koje nas vode gore dolje po planinama, granaju se i
nude nam alternativne pravce. Kada se jednom vratimo na isto mjesto suma svih uspona i padova, bez obzira na odabrani

put biti e nula jer smo se vratili na isto mjesto kojem se nadmorska visina a time i potencijal nije promijenila.Drugi
Kirchhoffov zakon dakle glasi: U zatvorenoj elektrinoj petlji (krugu) suma svih elektromotornih sila (to su u stvari naponi
izvora) i padova napona jednaka je nuli.
6. Snaga i rad elektrine energije
Ve je prije reeno da struja prolaskom kroz vodie stvara gubitke u vidu zagrijavanja. Ovi se gubici mogu
izraunati kao P=UI, gdje je U pad napona na otporu na kojem nastaju gubici, a I struja koja kroz njega tee. Ako se na ovu
formulu primijeni Ohmov zakon dobije se P=I2R. Snaga se naravno izraava u watima [W]. Ako struja tee kroz otpor
odreeno vrijeme t moe se izraunati i utroena energija W=Pt= I2Rt. Jedinica za energiju su Ws ili vea jedinica koja se
obino koristi za obraun kWh.
6. Mjerenja u elektrotehnici
Osnovna mjerenja u elektrotehnici obuhvaaju mjerenje struje, napona i otpora. Za ovo se koriste specijalizirani
instrumenti ugraeni u elektrine ploe i pultove: Ampermetar za struju i voltmetar za napon. Kako ampermetar mjeri
struju mora se ista u cijelosti propustiti kroz njega. Stoga je potrebno prekinuti strujni krug i u njega (serijski) ugraditi
ampermetar. Voltmetar mjeri napon odnosno razliku potencijala. Stoga se voltmetar spaja na toke izmeu kojih treba
izmjeriti napon. Kada je rije o naponu mree ili nekog ureaja to znai da se voltmetar spaja paralelno mrei, odnosno
troilu na kojem se mjeri napon. Univerzalni prijenosni instrument moe, ako se spoji serijski mjeriti struju, a ako se spoji
paralelno napon. Takoer, univerzalni instrument moe mjeriti otpor nekog ureaja ili kabela, tako da ga se odspoji s
mree i bez prisustva napona spoji paralelno na mjereni ureaj. Za mjerenje mu je potrebna unutarnja baterija kao izvor
napona. Elektrina snaga mjeri se vatmetrom koji ima 4 prikljuka: 2 za struju i 2 za napon, jer je snaga umnoak struje i
napona.

IZMJENINA STRUJA
1. Definicije, karakteristine vrijednosti, frekvencija, fazni pomak
Izmjenina struja neprestano mijenja smjer, pa tee malo u jednom - malo u drugom smjeru. Pod pojmom izmjenine struje
najee se podrazumijeva sinusoidalna izmjenina struja koja nastaje kao posljedica izmjeninog izvora napona najee sinkronog generatora. Izmjenini napon i struja mogu se matematiki prikazati izrazima: u(t)=Umsin (2ft) ,
i(t)=Imsin (2f t+), gdje su Um i Im maksimalne (vrne) vrijednosti napona i struje, f frekvencija , t vrijeme a fazni
pomak izmeu sinusoida struje i napona. Frekvencija je broj titraja (sinusoida) u sekundi. Srednja vrijednost
izmjenine sinusoidalne struje je 0, pa se taj pojam uglavnom koristi za ispravljene izmjenine struje (izmjenine struje
koje su na ispravljau (npr. punja akumulatora) pretvorene u istosmjerne. Kod raunanja s izmjeninim strujama gotovo
iskljuivo koristimo efektivne vrijednosti, koje po uinku odgovaraju istosmjernoj struji iste jakosti. Kod isto sinusnog
oblika struje je njena efektivna vrijednost tono 2 puta manja od maksimalne vrijednosti.
2. Trokut snage
Kod izmjenine struje se pored prave - djelatne snage - javlja i jalova snaga
kao posljedica faznog pomaka izmeu struje i napona. Djelatna snaga P [kW], jalova
snaga Q[kVAr] i prividna snaga S[kVA] mogu se sloiti u pravokutni trokut (tzv.
trokut snage) kojem su P i Q katete a S hipotenuza nasuprot koje je kut faznog
pomaka . Za takav trokut oigledno vrijedi S2=P2+Q2 i P= S cos . Trokut snage je
izuzetno vaan za razumijevanje rada brodskih generatora posebice u paralelnom radu
(kada vie generatora napaja brodsku mreu)
3. Otpori izmjeninoj struji: reaktancije i impedancija, Ohmov zakon
Pored djelatnog (omskog) otpora R izmjeninoj struji dodatni otpor predstavlja induktivitet L odnosno preciznije
induktivna reaktancija XL=2f L. I dok induktivitet oteava protok izmjenine struje,
kapacitet C, odnosno kapacitivna reaktancija XC=1/2f C ga olakavaju. Reaktancije
2
2
izazivaju fazni pomak (kanjenje) izmeu sinusoida napona i struje i direktno stvaraju Z R X L X C
jalovu snagu. Ukupni otpor u izmjeninom krugu naziva se impedancija Z. Impedancija i
obje reaktancije izraavaju se u omima []. Ohmov zakon primjenjen na izmjeninu struju glasi U=ZI.
4. Rezonancija
Ako se u strujnom krugu upravo ponite vrijednosti XL i XC dolazi do pojave koja se naziva rezonancija. U
rezonanciji je oigledno Z=R to znai da je ukupna impedancija najmanja mogua, pa se mogu oekivati vrlo velike struje
i naponi to moe biti pogubno za sistem. Zamislimo ljuljaku kojoj svaki puta kada nam se priblii guranjem dodajemo
energiju. Ako je dodana energija vea od energije potroene na svladavanje otpora zraka ljuljaka se penje sve vie
(poveava joj se amplituda) dok se ne preokrene. Cijevi u brodskim kotlovima su pucale kada bi ule u rezonanciju s
vibracijama glavnog porivnog stroja. Kritini okretaji oznaeni na brojau okretaja na mostu odgovaraju frekvenciji kod
koje dolazi do jakih vibracija upravo zbog rezonancije. eta vojnika sruila je most kojem je marirajui upravo pogodila
rezonantnu frekvenciju (vlastitu frekvenciju). Rezonancija u elektrotehnici moe biti i korisna kada se npr. eli sluati ili
emitirati radio signal odreene frekvencije (podeavanje stanice na starinskom radiju je u stvari podeavanje kondenzatora
s promjenljivim kapacitetom ili induktiviteta s promjenljivim induktivitetom tako da se postigne rezonancija upravo na
frekvenciji vala nositelja na kojoj emitira eljena radio stanica).

5. Trofazne struje
Trofazni sustav napona nastaje induciranjem napona u
trofaznom sinkronom generatoru (vidi kasnija predavanja). Rije je o
tri sinusoidalna napona koji su meusobno pomaknuti za 120
(3x120=360) i kada se na njih prikljui simetrino troilo (npr.
trofazni elektromotor) potjeraju tri sinusoidalne struje koje su
meusobno pomaknute na isti nain.
Fazni namoti ili openito impedancije trofaznih troila (npr.
grijai: tri grijaa u jednom trofaznom troilu) mogu se spajati u
zvijezdu ili u trokut. Razlikujemo fazni i linijski napon (obje
vrijednosti su efektivne). Linijski napon je napon izmeu ila u
trofaznom kabelu. Fazni napon je napon na pojedinom faznom namotu
troila ili generatora. Linijska struja je struja u ili kabela, a fazna ona koja tee kroz fazni namot generatora ili
elektromotora, odnosno impedanciju faze troila. Linijske i fazne vrijednosti su u simetrinom sustavu povezane
mnoiteljem 3.
Trofazna struja se jeftinije prenosi, transformira i jednostavnije i efikasnije pretvara u mehaniku energiju
(trofazni elektromotori) pa je mnogo pogodnija kada su u pitanju imalo vee snage ak i u kuanstvu. Na brodu se
uglavnom koristi trofazna struja 440V 60Hz, dok je jednofazna rezervirana samo za svjetiljke i tek rijetka jednofazna
troila male snage, a i tada se koristi posebna trofazna mrea, samo to se troila (svjetiljke) spajaju izmeu dvije faze
kojima je linijski napon 220V ili rjee 110V.
Na kopnenim sustavima 400V 50 ili 60Hz povlai se od izvora (generatora ili transformatora) i etvrti vodi tzv.
nula koji povezuje zvjezdite njihovih namota s jednofaznim troilima koja na taj nain spajanjem izmeu jedne faze i nule
dobiju 3 puta manji fazni napon od 230V. Na brodu se nikada ne vue nul-vodi iako nije zabranjen.
Nulvodi ne treba pomijeati s zatitnim vodiem (uzemljenje - uto-zeleni) koji se spaja na uzemljenje objekta poloeno u
zemlju ili u temelje. Na brodu se zatitni zemni vodi spaja na trup broda.
Snaga trofaznog simetrinog troila moe se izraunati kao zbroj snaga po namotu (impedanciji) odnosno
trostruka vrijednost umnoka faznih napona i struja S=3UfIf.To meutim moe dovesti do zabune kod razliitih spojeva
(zvijezda i trokut). Najsigurnija i uobiajena metoda koja vrijedi za sve spojeve je po formuli: S=3UI za prividnu snagu i
P=3UIcos za djelatnu snagu, gdje su U i I linijske vrijednosti struje i napona (u kabelu).

MAGNETIZAM I ELEKTROMAGNETIZAM
1. Prirodni permanentni magnetizam
Ve je starogrki filozof Tales iz Mileta na prijelazu iz 6. u 5. stoljee prije Krista pisao o tome da ruda magnetit
snano privlai predmete od eljeza. Mnogo kasnije se utvrdilo da magnetit posjeduje prirodni permanentni magnetizam i
da svaki komad od njega izraenog magneta ima dva pola koji su prema polovima Zemlje nazvani sjevernim i junim.
Kako se istoimeni polovi privlae a raznoimeni odbijaju, kinezi su ve u ranom srednjem vijeku u navigaciji koristili
magnetski kompas. Zemlja je naime golemi prirodni magnet. U blizini sjevernog pola zemlje nalazi se njen magnetski pol,
a u blizini junog juni magnetski pol. Magnetsko polje Zemlje prema prihvaenoj ali ne i dokazanoj teoriji stvaraju
elektrine struje koje teku u rastopljenoj Zemljinoj jezgri, koja se ne vrti sinkronizirano s Zemljinom korom. Iz tog razloga
se magnetski polovi pomiu pa se i magnetska deklinacija i inklinacija (pojednostavljeno: odstupanje smjera koji pokazuje
kompas i smjera prema stvarnom sjeveru - polu) mijenjaju. Neki znanstvenici tvrde da su magnetski polovi u povijesti
Zemlje ak zamijenili mjesta posljednji puta prije otprilike 780 000 godina. Treba naglasiti da je magnetsko polje Zemlje
vrlo nestabilno i podlono dnevnim i godinjim varijacijama, kao i utjecaju sunanih pjega, te da se sjeverni i juni
magnetski pol ne pomiu istom brzinom i nemaju jednako odstupanje od stvarnih stvarnih polova.
2. Magnetsko polje, silnice magnetskog polja, magnetska sila
Magnetsko polje kao i elektrino takoer opisujemo silnicama. Sjeverni pol je nedjeljiv od junog za razliku od
elektrinih naboja. I najmanji komadi prirodnog magneta ima sjeverni i juni pol. Za razliku od silnica elektrinog polja
koje izviru iz pozitivnog a poniru u negativni naboj, silnice magnetskog polja stoga nemaju ni izvora ni ponora ve su u
sebe zatvorene krivulje (bez kraja i poetka)koje prolaze kroz magnet u smjeru jug-sjever, a izvan magneta (ono to
zapaamo) u smjeru sjever jug. Magnetska igla (Kompas) uvijek se postavlja u smjeru silnica magnetskog polja tako da joj
je sjeverni pol okrenut jugu, a juni pol sjeveru. Meutim kada je polje dovoljno jako tada e se i igla od npr mekog eljeza
koja nije namagnetizirana, takoer postaviti u istom smjeru (samo to neemo znati gdje je sjeverni a gdje juni pol u tom
umjetnom snanom polju). Silnice magnetskog polja otprilike 400 puta lake prolaze kroz eljezo (feromagnetske
materijale) nego kroz zrak i uvijek ele skratiti put. Otuda svojstvo privlaenja eljeznih predmeta. Magnetsko polje ih
jednostavno postavi u poloaj manje potencijalne magnetske energije, odnosno tako da put magnetskih silnica bude
najlaki.
3. Jakost magnetskog polja, magnetska indukcija i magnetski tok, krivulja histereze, elektromagnetizam
Magnetsko polje i njegove uinke opisujemo s tri osnovne veliine. Jakost magnetskog polja H je ekvivalent
jakost elektrinog polja i u osnovi se definira kao sila na jedinini izolirani magnetski sjeverni pol (to ne postoji). Mnogo
je lake shvatiti jakost magnetskog polja kada ono nastaje protjecanjem struje ili gibanjem naboja. Magnetsko polje je tada
proporcionalno struji u vodiu i obrnuto proporcionalno duljini silnice, odnosno udaljenosti od vodia. Silnice magnetskog
polja su koncentrini krugovi oko vodia kojim tee struja. Jakost magnetskog polja izraava se u A/m. Magnetska

indukcija B, mjeri se u teslama [T] i opisuje djelovanje magnetskog polja u odreenom mediju. Povezana je s jakosti
magnetskog polja H preko magnetske permeabilnosti : B=H. I dok veina
materijala ima permeabilnost priblino jednaku onoj kod vakuuma, kod
feromagnetskih materijala je ona vie stotina puta vea i nelinearnog karaktera tako da
se izraava putem krivulje histereze B(H). Kod veih vrijednosti jakosti magnetskog
polja dolazi do zasienja feromagnetskog materijala (iskoritena su njegova
magnetska svojstva) pa je za daljnje magnetiziranje potrebno ulagati istu energiju kao
kod neferomagnetskih materijala. Vrijednost magnetske indukcije kad nema polja
(H=0) naziva se zaostali (remanentni, rezidualni) magnetizam koji objanjava
permanentni magnetizam. Zaostali magnetizam je izuzetno vaan za samouzbudne
generatore jer omoguuje induciranje napona dok jo nema uzbudne struje, koju e tek
taj inducirani napon potjerati. Gubitak zaostalog magnetizma jedan je od moguih
uzroka greke u sinkronizaciji generatora.
Otkrie elektromagnetizma, odnosno da se oko vodia kojim tee struja, ba kao i oko elektrona u gibanju, stvara
magnetsko polje, uinilo je preokret u razvoju tehnike i uskoro dovelo do otkria prvog elektrinog motora, a nedugo zatim
i istosmjernog generatora, to je potaklo industrijsku revoluciju i uvelo svijet u doba vladavine elektrotehnike. Cijeli
elektromagnetizam moemo za nae potrebe saeti u etiri jednostavna pravila koja e u nastavku biti detaljnije opisana.
4. Formiranje magnetskog polja u elektrinim strojevima.
Oko vodia kojim tee struja stvara se magnetsko polje. Smjer polja
odreuje se pravilom desnog vijka. Ako se vodi namota na pulu (svitak,
N
I
+
namot) i kroz njega pusti struja, nastaje snaan elektromagnet. Kako silnice
I
magnetskog polja neusporedivo lake prolaze kroz eljezo nego kroz zrak
U
elektrini strojevi imaju magnetsku jezgru nainjenu od elinih
NI
limova koji magnetsko polje stvoreno u uzbudnim namotima
H
S
(elektromagnetima) vode do mjesta gdje e biti iskoriteno za
l
stvaranje elektromagnetske sile ili induciranje napona u drugim
vodiima. U blizini brodskog magnetskog kompasa ne smiju tei ikakve struje jer bi stvoreno magnetsko polje poremetilo
slabano magnetsko polje zemlje i uzrokovalo veliku pogreku u pokazivanju smjera plovidbe.
5. Faradayev zakon (pojava induciranog napona u vodiu)
Ako se vodljiva petlja (namot) nalazi u promjenljivom
magnetskom polju u njoj e se prema Faradayevom zakonu inducirati e N d
napon. Ako se strujni krug zatvori inducirani napon e potjerati struju. Ovo
dt
se koristi kod transformatora. Naalost po istom pravilu dolazi i do
induciranja neeljenih napona u signalnim kabelima od utjecajem naglih promjena struje i
prema tome magnetskog polja (vidi 4.) energetskih kabela, posebice kod pojave i jo vie
prekidanja struje kratkog spoja.
6. Induciranje napona u rotacionim strojevima
Na vodiu koji se kree u magnetskom polju tako da sijee njegove silnice
B
(ili obratno silnice se kreu i sijeku vodi) javlja se inducirani napon. Ako se strujni e Blv
+
krug zatvori inducirani napon e potjerati struju. Na ovom se pravilu zasniva rad
v
generatora. Inducirani napon u vodiima generatora koji nastaje vrtnjom rotora (presijecanjem silnica
ili vodia) odvodi se troilima kroz koja e potjerati struju.
-

7. Elektromagnetska sila
Na vodi koji se nalazi u magnetskom polju ako kroz njega tee struja djeluje sila. Sila
je okomita na smjer struje (vodi) i na smjer magnetskog polja. Ovo pravilo se koristi kod
F BIl
pretvorbe elektrine energije u mehaniku, odnosno stvaranje sile, dakle u
elektromotorima. Sila koja se javlja u vodiima rotora stvara moment koji se preko osovine prenosi
na pogonjeni mehanizam (vitlo, pumpu, kompresor...).

B
F
I

BRODSKI ELEKTRINI STROJEVI

1. Transformator

SEKUNDAR

U1

I2
PRIMAR

I1

ELJEZNA JEZGRA

U2

Transformator slui za pretvaranje izmjeninog napona s jednog

naponskog nivoa na drugi (npr. 440V/220V), pri emu frekvencija ostaje
nepromijenjena. Aktivni dijelovi transformatora su magnetska (eljezna) jezgra,
primarni i sekundarni namot. Kada se primarni namot prikljui na izvor
izmjeninog napona kroz njega potee odgovarajua izmjenina struja koja
stvori magnetsko polje u magnetskoj jezgri. Sekundarni namot obuhvaa
magnetsku jezgru kroz koju prolaze silnice promjenljivog magnetskog polja
odnosno promjenljivi magnetski tok pa se u njemu inducira izmjenini napon.
Ako se na krajeve sekundarnog namota prikljui elektrino troilo inducirani
napon potjera struju.

2. Istosmjerni motor
Koristi se jo samo na malim brodicama koje nemaju izmjeninu struju (12V ili 24V DC) i na starijim dizalicama.
Na statoru se namotani na glavne polove nalaze uzbudni namotaji kroz koje tee istosmjerna
+
uzbudna struja koja stvara glavno magnetsko polje koje je kao i struja koja ga je stvorila
nepromjenljivo. Istosmjerna armaturna struja privedena motoru se preko ugljenih etkica i
kolektora komutira (pretvara u izmjeninu) i prenosi na rotorske (armaturne) vodie koji su
smjeteni u utorima rotorskog paketa limova (eljezo). Na rotorske vodie kojima tee struja a
F
nalaze se u magnetskom polju statora djeluje elektromagnetska sila koja zakree rotor. Kroz
rotorske vodie tee struja samo dok prolaze ispod glavnih polova jer se u tom vremenu i lamele
+
na kolektoru preko kojih se napajaju nalaze ispod etkica. Rotorska struja mora biti izmjenina
kako bi vodii kada prolaze ispod sjevernog pola imali suprotan smjer struje nego kada prolaze
F
ispod junog pola jer je u tom sluaju elektromagnetska sila suprotnog, a razvijeni moment istog
smjera.
3. Istosmjerni generator
Vie se ne koristi. Po konstrukciji je isti kao i motor. Na statoru se namotani na glavne polove nalaze uzbudni
namotaji kroz koje tee istosmjerna uzbudna struja koja stvara glavno magnetsko polje. Pogonski stroj okree rotor na
kojem se u utorima rotorskog paketa limova (eljezo) nalaze rotorski (armaturni) vodii koji pri tome sijeku silnice
magnetskog polja statora, te se u njima inducira napon. Kako rotorski vodii prolazei ispod sjevernog pola sijeku silnice
polja u jednom, a prolazei ispod junog pola u drugom smjeru, induciraju se pri tome naponi suprotnog polariteta, to
znai da na rotorskim vodiima vlada izmjenini napon i da njima kad je generator optereen teku izmjenine struje.
Kolektor i etkice ispravljaju izmjenini rotorski napon tako da na etkicama privrenim na stator vlada istosmjerni
napon na koji se prikljuuju istosmjerna troila.
4. Asinkroni kavezni motor
Asinkroni kavezni motori su najvie koriteni motori na brodovima. Rade na principu okretnog magnetskog
polja kao posljedice trofaznih struja koje teku trofaznim statorskim namotima. Vektor okretnog magnetskog polja rotira
sinkronom brzinom ns=60f/p i pri tome sijee tapove (vodie) rotora u kojima se stoga inducira napon. Kroz rotorske
vodie potee struja a kako se nalaze u magnetskom polju statora na njih djeluje sila. Asinkroni motor ne stvara moment
kod sinkrone brzine ve se uvijek okree manjom brzinom. Razlika izmeu brzine rotora i brzine okretnog magnetskog
polja naziva se klizanje: s=(ns-n)/ns . Nazivno klizanje iznosi 3-5%. Ako je klizanje vee (brzina nia od nazivne) motor je
preoptereen.
5. Najei kvarovi asinkronih motora
neispravan leaj (manifestira se kao poveana buka i vibracije zamijeniti leajeve)
spoj s masom (dok je motor u radu javlja se alarm niskog otpora izolacije i M-metar na glavnoj rasklopnoj ploi
pokazuje mali otpor. Kontrolirati otpor izolacije direktno na motoru. Pokuati osuiti namote motora. Ako suenje ne
uspije motor mora na servis.)
kratki spoj (kod ukljuivanja izbaci prekida ili pregore osigurai motor treba zamijeniti drugim ili dati na popravak
u servis)
6. Upuivanje asinkronih motora
Mali motori: upuuju se direktno.
Viebrzinski motori (vitla): upuuju se u najnioj (prvoj) brzini.
Veliki motori (velike pumpe, pramani propeler): velika struja pokretanja uzrokuje pad napona i frekvencije jer je
brodski elektroenergetski sustav relativno slab pa se moraju pokretati pomou indirektnih uputnika: uputnik zvijezda
trokut, uputnik s autotransformatorom, tiristorski uputnik
Regulirani elektromotorni pogoni napajani iz pretvaraa frekvencije ne trebaju posebne uputnike jer im se tijekom zaleta
kontrolirano poveavaju napon i frekvencija (najbolje).

ROTOR

STATOR

7. Sinkroni generator (samouzbudni beskontaktni)

Sinkroni generatori su osnovni izvori elektrine energije na brodu. Danas se
ugrauju iskljuivo samouzbudni beskontaktni sunkroni generatori. Sastavljeni su
+
od glavnog generatora i uzbudnika (exciter). Glavni generator je sinkroni stroj s
trofaznim namotima na statoru i uzbudnim namotima na polovima rotora. Uzbudom
tee istosmjerna struja stvarajui tako magnetsko polje. Pogonski stroj okree rotor pa
silnice polja sijekui statorske namotaje induciraju u njima trofazni izmjenini napon.
Uzbudnik je invertirani sinkroni generator (uzbuda na statoru trofazna armatura na
ROTACIJSKE
DIODE
rotoru). Statorski uzbudni namotaji uzbudnika spojeni su na trofazni napon induciran u
+
statoru glavnog generatora preko diodnog ispravljaa i regulatora napona koji daju
istosmjernu struju, koja stvara magnetsko polje. Zbog vrtnje rotora, rotorski vodii
GENERATOR
UZBUDNIK
uzbudnika presijecaju silnice polja pa se u njima inducira trofazni napon koji se na
rotoru ispravlja na diodnom ispravljau i dovodi na uzbudne namotaje glavnog generatora.
8. Primarne elektrine zatite generatora
Primarne zatite su smjetene u generatorskom prekidau kojeg iskljuuju direktnim mehanikim putem. To su:

zatita od kratkog spoja ( I>> ) ima vremensko zatezanje (dt) - zbog selektivnosti
prekostrujna zatita ( I> )
iskljuuje na 1,2In (In =nazivna struja)
vremensko zatezanje zbog pokretanja velikih motora
podnaponska zatita
( U> )
rezervna zatita od kratkog spoja
iskljuuje na 0,85Un (Un = nazivni napon)
vremensko zatezanje zbog pokretanja velikih motora, sinkronizacije i selektivnosti iskljuivanja
kratkog spoja
9. Sekundarne elektrine zatite generatora
Sekundarne zatite su smjetene u glavnoj rasklopnoj ploi (GRP), a prekida u sluaju potrebe iskljuuju
elektrinim putem pomou svitka za iskljuivanje. Najznaajnije sekundarne zatite su:
zatita od preoptereenja (prorauje prije prekostrujne zatite i iskljuuje manje vana troila kod
preoptereenja generatora)
zatita od povratne snage (iskljuuje generator kod negativne snage i tako sprjeava motorski rad generatora
kod poremeaja u radu pogonskog stroja npr. kvara ili pogrenog rukovanja)
termika zatita (senzor mjeri temperaturu namotima generatora i iskljuuje generator kad je previsokauglavnom zbog prljavog filtra zraka)
10. Najei kvarovi na samouzbudnom beskontaktnom sinkronom generatoru
Spoj s masom: Kada je generatorski prekida ukljuen javlja se alarm niskog otpora izolacije i M-metar na
glavnoj rasklopnoj ploi pokazuje mali otpor. Kontrolirati otpor izolacije direktno na generatoru. Pokuati osuiti namote
generatora. Ako suenje ne uspije generator mora na servis.
Kvarovi na uzbudi: Manifestiraju se tako to nakon upuivanja generator uope ne generira napon ili napon na trenutke
slabi odnosno nestaje. Ako se nakon iskljuivanja automatske regulacije napona napon stabilizira, kvar je u automatskom
regulatoru napona. Ako problemi ostanu kvar je negdje u krugu uzbude, a najee je to:
gubitak remanentnog magnetizma: potrebno je dok se generator vrti na nekoliko sekundi prikljuiti 4 baterije od
1,5 volta spojene u seriju na uzbudne stezaljke uzbudnika.
olabavljeni kontakt (prekontrolirati sve spojeve i po potrebi ih pritegnuti)
neispravna dioda u rotorskom ili statorskom ispravljau.
11. Paralelni rad generatora
Nuan je zbog prilagoavanja proizvodnje el. energije trenutnim potrebama u razliitim fazama eksploatacije
broda, kako bi pogonski strojevi bili optimalno optereeni odnosno radili sa to manjom specifinom potronjom [g/kWh].
Prije poetka manevra pa sve do njegovog zavretka obino su prikljueni svi glavni generatori (dizel-generatori), ne samo
zbog eventualne velike oekivane potronje (boni porivnici, vitla) ve i zbog poveanja raspoloivosti elektroenergetskog
sustava a time i sigurnosti broda. Ovo vrijeme ipak treba maksimalno skratiti jer je potronja goriva poveana a nedovoljno
optereeni pomoni motori se prljaju.
Problemi paralelnog rada: sinkronizacija, raspodjela djelatne snage [kW], raspodjela jalove snage [kVAr],
zatita od povratne snage
12. Sinkronizacija
Sinkronizacija je postupak automatskog ili runog ukljuivanja sinkronog generatora u paralelni rad s mreom pri
emu se nakon to su ispunjeni svi uvjeti ukljuuje generatorski prekida. Svako iskljuivanje ili ukljuivanje veih troila
tijekom sinkronizacije utjee na ravnoteu sustava i produljuje vrijeme sinkronizacije (npr. vrlo je teko a esto puta i
nemogue napraviti sinkronizaciju dok rade teretna vitla). Uvjeti sinkronizacije:
isti redoslijed faza (kod instalacije)
isti napon (o tome se brine automatski regulator napona)
priblino ista frekvencija (generator malo bri od mree)
da nema faznog pomaka izmeu napona generatora i mree (odreuje se pomou sinkronoskopa ili
sinkronizacijskih lampi najee u tamnom spoju)
13. Raspodjela djelatne snage [kW]
Nakon sinkronizacije novo-prikljueni generator radi bez optereenja. Raspodjela djelatne snage vri se tako da
mu se preko regulatora broja okretaja pogonskog stroja (dizel motor, turbina) povea dovod goriva uz adekvatno smanjenje
istog na preostalim generatorima u paralelnom radu kako bi se zadrala konstantna frekvencija. Najee se prakticira
jednako optereenje svih generatora u paralelnom radu (EQUAL LOAD).
Kod ukljuenja ili iskljuenja nekog (veeg) troila dolazi do brze raspodjele optereenja koja ovisi o nagibu karakteristika
optereenja pogonskih strojeva f(P). Razlikujemo statiku (kosu) i astatiku (ravnu) karakteristiku. Nagib karakteristike se
moe podeavati. Osovinski generator zbog mnogostruko vee snage pogonskog stroja ima astatiku karakteristiku.
14. Raspodjela jalove snage [kVAr]
Generatori pored djelatne snage moraju osigurati i nesmetanu razmjenu jalove snage.Najvei dio potronje
elektrine energije na brodu otpada na asinkrone kavezne motore, tako da se faktor snage (cos ) kree oko 0,8. Raspodjela
jalove snage izmeu generatora u radu i regulacija napona mree vri se promjenom uzbudne struje generatora preko
automatskog regulatora napona (ARN). Poveanjem uzbudne struje generator preuzima vie jalove snage. Slino kao i
regulator broja okretaja i ARN moe imati statiku i/ili astatiku karakteristiku U(Q). U paralelnom radu je obavezna

statika karakteristika, dok se u otonom radu ponekad prakticira prelazak na astatiku karakteristiku zbog vee stabilnosti
napona.
POMORSKI FAKULTET U RIJECI
SMJER NAUTIKE I TEHNOLOGIJE POMORSKOG PROMETA
BRODSKI ELEKTRINI SUSTAVI
(NOVI PROGRAM)
Dr. sc. Dubravko Vueti
ver. 6.00 (2014)
2. KOLOKVIJ
PROIZVODNJA ELEKTRINE ENERGIJE NA BRODU
1. AUTOMATIKA BRODSKE ELEKTRINE CENTRALE
Lokalna:

automatski regulator broja okretaja na pogonskom stroju

automatski regulator napona

automatski start generatora za nunost

Sistemska:

automatski start stand by agregata kod:

blackouta
alarma na agregatu u radu
poveanja potronje
potrebe ukljuenja velikog troila

automatsko zaustavljanje agregata kod smanjenja potronje

automatska sinkronizacija

automatska raspodjela snage [kW]

automatska regulacija frekvencije

automatsko rastereenje prije iskljuivanja s mree

sekvencijalni start esencijalnih pumpi nakon blackouta

blokada ukljuenja velikih troila (pramani porivnik, el. pumpe tereta)

odabir naina rada (minimalni broj generatora u radu)

odabir prioriteta generatora (redoslijed ukljuivanja i iskljuivanja)

2. IZVORI ELEKTRINE ENERGIJE NA BRODU
Glavni generatori:
dizel-motor (najee)
parna turbina (turbinski pogon broda)
plinska turbina (el. propulzija)
Generatori za poveanje ekonominosti:
osovinski generator (pogonjen glavnim strojem)
parni turbogenerator (koristi paru iz KIP-a)
luki generator (manji dizel-agregat za rad na vezu kada je potronja energije premala za rad glavnog
generatora, na brodovima koji ga nemaju moe ga zamijeniti generator za nunost)
Generator za nunost:
(vidi sljedee pitanje)
Akumulatorske baterije:
u akumulatorskoj stanici za napajanje sigurnosne mree 24V i ponekad istosmjerne mree 110 odnosno 220V
kod agregata za nunost za njegovo pokretanje
dvije vrste: olovne PbO (jeftinije) i eline NiCd (trajnije)
Galvanski lanci (baterije)
za prijenosne rune svjetiljke i komunikacijske ureaje
3. DIZEL-GENERATORI
Sinkroni generator pogonjen dizelskim motorom je najvie zastupljen izvor energije na brodovima. Brodski
generatori se uvijek spajaju izravno na pomone motore (bez upotrebe reduktora) pa se za njihov pogon koriste brzohodni
ili srednjohodni dizelski motori. Najznaajnije prednosti dizel motora, kao pogonskog stroja generatora, su trenutna
spremnost na rad, mogunost kvalitetne regulacije brzine i visoki stupanj korisnosti.

Moderni dizel motori iskoritavaju oko 40% energije sadrane u gorivu, to je vrlo velika korisnost u usporedbi s
ostalim toplinskim strojevima. Efikasnost dizel
g/kWh
motora ovisi o optereenju i vrlo brzo opada 205
kada ono padne ispod 50% nazivne snage, to 200
se moe vidjeti iz dijagrama specifine
potronje prikazanog na slici. Pri malom 195
optereenju izgaranje smjese nije potpuno pa 190
dolazi do stvaranja ae, sumpornih (SOx) i
duinih (NOx) spojeva, to za posljedicu ima 185
poveane emisije tetnih plinova i ee 180
odravanje. Zbog toga je izuzetno vano
175
optimizirati sustav proizvodnje elektrine
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
P/Pn
energije na nain da generatori, bilo samostalno
ili u paraleli, u svim fazama eksploatacije
broda, im vie rade u podruju optimalne iskoristivosti, tj. sa 60-90 % optereenja. Obino se na trgovakim brodovima
kao optimalan broj generatora uzima 2-4, dok na brodovima sa elektrinom propulzijom taj broj moe biti i dvostruko vei
(4-6).
4. GENERATOR ZA NUNOST
nalazi se u nadgrau broda uz plou za nunost
pogonjen je potpuno autonomnim dizel-motorom
nema ogranienja po duljini rada
uz automatski sustav pokretanja ima osiguran i rezervni nain pokretanja
relativno male snage jer napaja samo najnunija troila presudna za sigurnost broda koja su prikljuena na
plou za nunost:
1/3 rasvjete
protupoarne pumpe
protupoarne pregrade
vatrodojavu
pomoni kompresor
pomone pumpe
kormilarski ureaj
navigacijska svjetla
navigacijske ureaje
komunikacijske ureaje
automatiku
5. OSOVINSKI GENERATORI
Privjeeni su na glavni porivni stroj direktno ili putem reduktora i varijatora (con speed)
Snaga generatora je dovoljno velika da pokrije svu potronju u zadanim reimima eksploatacije.
Veinom se koriste samo u navigaciji, ali na nekim brodovima i za manevar, prekrcaj, naglo hlaenje tereta...
Osnovni problem osovinskih generatora je odravanje konstantne frekvencije kod razliite veliine poriva.
Nagli manevar moe kod CPP izazvati blackout
Zaustavljanjem glavnog motora nastaje blackout sve dok se ne ukljui jedan od glavnih generatora.
Prednosti:
jeftinija proizvodnja elektrine energije zbog:
veeg stupnja korisnosti glavnog porivnog stroja
nie cijene goriva (HFO)
smanjenih trokova odravanja pomonih strojeva
smanjenje teine el. centrale (nema pogonskog stroja)
velika snaga osovinskog generatora
smanjenje buke (kada ne rade pomoni strojevi)
etiri rjeenja osovinskih generatora:
Kombinacija s brodskim vijkom s prekretnim krilima
Kombinacija s varijatorom (con-speed)
Kombinacija s statikim pretvaraem frekvencije
Asinkroni generator
6. OSOVINSKI GENERATOR NA BRODU S BRODSKIM VIJKOM S PREKRETNIM KRILIMA (CPP)
Generator je spojen direktno ili preko reduktora na osovinu glavnog stroja iji regulator broja okretaja
odrava konstantan broj okretaja pa i konstantnu frekvenciju
Poriv se mijenja promjenom koraka brodskog vijka.

10

Mogu je i prekret (vonja unazad), ali se manevar s osovinskim generatorom ne prakticira iz razloga
sigurnosti ( u sluaju manevra naglog zaustavljanja dolazi do velikih oscilacija frekvencije i raspada
elektroenergetskog sustava)
Kod tekog mora zbog izranjanja brodskog vijka dolazi do slinih problema pa se osovinski generator mora
iskljuiti a okretaji motora smanjiti.
esto je koritena izvedba s razdvajanjem sabirnice tako da u manevru osovinski generator napaja samo
pramani porivnik kojemu konstantna frekvencija nije od velikog znaaja

7. OSOVINSKI GENERATOR U KOMBINACIJI S VARIJATOROM (CON-SPEED)

Generator se spaja na osovinu glavnog stroja s brodskim vijkom s fiksnim krilima (FPP) preko varijatora koji kod
promijenljivog broja osovine (70-100%) daje na osovini generatora konstantan broj okretaja.
Danas se koriste varijatori koji rade na mehaniko-hidraulikim principima.
Nedostaci:
komplicirano odravanje
kvarovi
8. OSOVINSKI GENERATOR U KOMBINACIJI S STATIKIM PRETVARAEM FREKVENCIJE
Generator se spaja na osovinu glavnog stroja direktno ili preko reduktora.
Promjenom broja okretaja brodskog vijka (FPP) mijenja se i frekvencija generatora.
Generator se elektriki spaja na mreu preko posebnog elektronikog ureaja - pretvaraa frekvencije - koji
na izlazu daje potpuno konstantnu frekvenciju i napon.
9. NAINI UGRADNJE OSOVINSKIH GENERATORA
direktno na osovinski vod (srednjehodni motori)
na reduktor propulzije (srednjehodni motori)
direktno na stranji dio glavnog stroja (srednjehodni motori i vrlo rijetko sporohodni)
na stranji dio glavnog stroja preko reduktora za poveanje broja okretaja (sporohodni motori)
Generatori koji rade na malim okretajima moraju imati veliki promjer kako bi se postigla dovoljna obodna brzina za
induciranje napona i mogao smjestiti veliki broj polova potreban za postizanje traene frekvencije.
Ako nije ugraena spojka za odvajanje osovinskog generatora a doe do mehanikog kvara na njemu glavni stroj
privremeno ostaje izvan funkcije.
10. AKUMULATORSKE BATERIJE
Ukoliko na brodu nema dizel-generatora ve se kao izvor energije za nunost koriste akumulatorske baterije one imaju
ogranieni kapacitet, pa je prema tome i vrijeme u kojem se mogu koristiti bez nadopunjavanja ogranieno i ovisi o
prikljuenoj potronji.
Ukoliko se zbog velikog kvara oekuje da e blackout potrajati dulje treba maksimalno smanjiti potronju odnosno
iskljuiti sva nepotrebna troila.
Najmanje vrijeme u kojem baterije moraju napajati zadanu potronju odreeno je pravilima registra i ovisi o
podruju plovidbe i veliini i vrsti broda i kree se od 3 do 18 sati. Ako se akumulatorske baterije koriste samo kao
kratkotrajni izvor energije za napajanje u nunosti moraju najmanje 30 minuta osigurati napajanje pomone rasvjete,
komunikacije i signalizacije.
11. SPECIFINOSTI PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE NA BRODU
Otoni rad (autonoman sustav koji mora podmiriti sve potrebe potronje koja se jako mijenja u razliitim fazama
eksploatacije)
Visoka pouzdanost i raspoloivost jer ek i kratkotrajni raspad sustava moe ozbiljno ugroziti sigurnost broda,
tereta i posade (u manevru, kod tekih meteorolokih uvjeta)
ilavost (u sluaju havarije na dijelu elektro-energetskog sustava mora postojati mogunost uspostave vitalnih
funkcija broda u to kraem vremenu)
Jednostavnost rukovanja i odravanja (relativno niska strunost posade, visoki trokovi i nedostupnost servisa)
12. BLACKOUT
Blackout je potpuni raspad elektroenergetskog sustava. Nastupa kada na glavnim sabirnicama nema napona a to znai da na
njih nije prikljuen niti jedan generator. Zaustave se svi elektromotorni pogoni i glavni porivni stroj ide u shut down.
Nakon 30-tak sekundi starta generator za nunost i prikljui se na sklopnu plou za nunost pa prorade sva njena troila
ukljuujui kormilo i rasvjetu za nunost. Kada se konano uputi jedan od glavnih generatora odmah se, bez sinkronizacije,
automatski ili runo prikljuuje se na glavne sabirnice.
Svaki Blackout treba istraiti kako se ne bi ponovila ista greka. Na dobro voenom brodu blackout je izuzetno rijetka
pojava. i moe nastati samo zbog iznenadnog nepredvidivog kvara.

11

BRODSKI ELEKTRINI SUSTAVI

1. ELEKTRINE INSTALACIJE (MREE) NA BRODU
visokonaponska mrea(3,3 kV; 6,6 kV; 11 kV,

15kV 60Hz)

glavna niskonaponska mrea (440V 60Hz)

niskonaponska mrea za nunost (440V 60Hz)

glavna mrea rasvjete (220V ili 110V 60Hz)

mrea rasvjete za nunost (220V ili 110V 60Hz)

mrea pomonog sigurnosnog napona (24V DC)
komunikacijska mrea
signalna

mrea

2. NEUZEMLJENI ELEKTRINI SUSTAV

Zvjezdite generatora nije spojeno na masu pa je cijeli elektrini sustav izoliran od trupa broda.
Koristi se na gotovo svim brodovima s niskonaponskim elektroenergetskim sustavom.
Masa broda se zbog parazitskih kapaciteta (kapacitet kabela i namota elektrinih ureaja prema masi) i
simetrinosti sustava u normalnim uvjetima nalazi na potencijalu zvjezdita generatora .
Kada doe do zemnog spoja (spoja s masom) potee struja koja se zatvara preko parazitskih kapaciteta pa je
mala, a time je manja i opasnost od poara i oteenja. To je osnovna prednost izoliranog sustava. Veliina struje
zavisi od veliine ukupnog parazitskog kapaciteta a ovaj o veliini sustava i ne smije biti vea od 20A jer bi tada
opasnost od poara i oteenja ureaja bila prevelika.
Sustav koji je u spoju s masom moe u cijelosti nastaviti sa radom sve dok ne doe do drugog spoja s masom na
drugoj fazi to tada predstavlja dvopolni kratki spoj.
Detekcija spoja s masom vri se pomou posebnog ureaja koji automatski mjeri otpor izolacije i aktivira alarm.
Signalizacija ide preko zemnospojnih lampi, a zatim preko M metra.
Dulje trajanje spoja s masom se ipak ne treba tolerirati jer je izolacija sustava (kabeli i ureaji) preoptereena 3
puta odnosno 73% jer je sada izloena linijskom a ne vie faznom naponu. Predvieno je da takvo stanje moe
trajati do 200 sati godinje (pojaana izolacija).
Jednofazna troila se spajaju na plou rasvjete napajanu preko transformatora 440/220 ili 440/110V. Jednofazni potroai
napajaju se dakle sa dvije faze. Stoga se ukljuuju i tite s dvopolnim rasklopnim ureajima.
2. ELEKTRINI SUSTAV UZEMLJEN PREKO VELIKOG OTPORA
Zvjezdite generatora je spojeno na masu (trup broda) preko velikog otpora
Ovom metodom omoguuje se ugradnja zatita od zemnog spoja koje iskljuuju dio sustava koji je u spoju s
masom i tako eliminiraju porast napona zdravih faza prema trupu. Koristi se uglavnom na visokonaponskim
sustavima.
Generatori na brodovima sa visokim naponom najee imaju zvjezdite uzemljeno preko velikog otpora. Pri tome
je u svakom zvjezditu ugraen prekida jer samo jedan od generatora u radu smije biti spojen na masu.
Otpor izmeu zvjezdita generatora i mase broda dimenzionira se tako da struja zemnog spoja ne pree 20A. Poeljna je
naravno im manja struja ali ona ovisi o osjetljivosti zatita koje moraju brzo iskljuiti dio mree u spoju sa masom. to su
zatite osjetljivije to su sloenije i skuplje.
3. RAZVOD ELEKTRINE ENERGIJE
U pravilu se primjenjuje radijalna (zrakasta) shema razvoda koja se zrakasto iri od elektrine centrale (Glavne
rasklopne ploe - GRP) prema potronji uz grananje u razdjelnicima snage i rasvjete. Prednosti su joj niska cijena,
jednostavno odravanje i pronalaenje mjesta kvara.
Glavna rasklopna ploca
440V 60Hz
Sklopna ploca 440/220V
rasvjete 220V 60Hz

Razdjelnici
snage
M

Razdjelnici
snage
M

Razdjelnici
rasvjete

Glavni
generatori

Esencijalna
troila 1

Razdjelnici
snage
M

Rasklopna ploca za
nunost 440V 60Hz
440/
220V

Sklopna ploca rasvjete

za nunost 220V 60Hz

Esencijalna
troila 2
M

Razdjelnici
rasvjete

Razdjelnici
snage
M

Generator
G
za nunost

Sklopna ploca manje

vanih troila
M

4. SELEKTIVNOST ZATITE OD KRATKOG SPOJA

Kratki spoj nastaje kada se zbog kvara ili ljudske pogreke, direktno ili preko mase dodirnu dva ili tri fazna vodia
(dvopolini ili tropolni kratki spoj) Struja kratkog spoja ovisi o mjestu na kojem je nastao i to je snaniji to je blii glavnoj
sklopnoj ploi odnosno generatorima. Najsnaniji kratki spojevi mogu razviti struju od 40 i vie kA. Svaki kratki spoj treba
to prije iskljuiti kako bi se sprijeio vee oteenje elektrinog sustava i pojava poara.

12

Selektivnost se primjenjuje kako bi se kod pojave kratkog spoja to prije iskljuio samo dio sustava u kvaru.
Selektivnost po vremenu
krajnji prekidai (osigurai) izbacuju trenutno
na svakom sljedeem nivou (blie generatorima) dodaje se kanjenje pri iskljuivanju prekidaa od po 0,2s.
zadnji iskljuuje generatorski prekida koji ima i najvee podeeno kanjenje.
bliski kratki spoj ugroava stabilnost sustava zbog pada frekvencije i napona
Selektivnost po struji
Koristi se u mrei rasvjete i na manjim razdjelnicima snage
Prije izbacuje osigura (prekida) s manjom nazivnom strujom
5. KABELI
Brodovi zavisno od veliine i namjene ukupno imaju 100 do 250 km energetskih, signalnih, upravljakih i komunikacijskih
kabela.
Karakteristike brodskih kabela:
imaju atest Registra
dimenzioniraju se prema nazivnoj struji i padu napona koji kod krajnjeg troila ne smije biti vei od 5%.
Treba paziti:
da ne doe do mehanikog ili termikog oteenja
da voda ne ue u kabel
da su dobro uvreni (zbog habanja i velikih sila kod kratkog spoja)
signalni i komunikacijski kabeli (osim optikih) se nikada ne polau uz energetske, a trase im se moraju sjei
pod pravim kutom.
osigurati kvalitetno brtvljenje na prolascima kroz pregrade i palube, te na uvodnicama kroz koje ulaze u
elektrine ureaje
premda ne gore, kada se nau u vatri svi kabeli stvaraju zaguujue i gotovo uvijek izuzetno otrovne smrtonosne
plinove.
BRODSKA ELEKTRINA TROILA
1. ELEKTROMOTORNI POGONI PALUBNIH STROJEVA
Postoje dvije osnovne izvedbe:
Elektrina: elektromotor direktno ili preko mehanikog prijenosa pogoni palubni ureaj. Elektromotor moe biti pod
palubom, na palubi ili ugraen u bubanj vitla. Motori su potpuno zatvorene izvedbe i imaju ugraene grijae, ali se ipak
dogaa da u njih prodre vlaga pa ih treba suiti. Dobro je poslije nevremena a svakako dan prije ulaska u luku provjeriti da
li su ispravni. Najvea brzina ima najmanji moment pa nije pogodna za upanje i dizanje sidra ili privlaenje broda. Motori
su termiki jako optereeni. Koriste se: viebrzinski ili frekventno upravljani asinkroni motori. Zastarjele izvedbe su s
kolutnim asinkronim motorima ili istosmjernim motorima u Ward-Leonardovom spoju ili napajanim iz statikih
ispravljaa.
Elektro-hidraulika izvedba: Mnogo ea i primjerenija za vee brodove. Kavezni asinkroni motor u trajnom reimu
(stalno ukljuen) pogoni hidrauliku pumpu. Upravljanje se izvodi otvaranjem i zatvaranjem ventila koji pune hidraulike
cilindre.
2. KORMILARSKI UREAJ
Postoje dva motora (jedan radi, a drugi je u rezervi). Dvostruko napajanje s dva kabela: sa glavne razvodne ploe i s ploe
za nunost (jedan kabel ide lijevom a drugi desnom stranom broda). Izbor motora i napajanja vri se runo na komandnom
mostu. U sluaju blackouta treba preklopku prebaciti na generator za nunost kako bi se moglo koristiti kormilo.
Do preoptereenja motora odnosno hidraulikog sustava moe doi ako je kod nemirnog mora na autopilotu postavljeno
premalo dozvoljeno odstupanje od kursa pa kormilo previe radi.
Zatita od preoptereenja ne iskljuuje motor ve samo aktivira alarm (treba to prije ukljuiti drugu pumpu i iskljuiti
preoptereeni motor). Zatita od kratkog spoja iskljuuje motor. U sluaju nestanka napajanja ili kvara na motoru kormilo
ostaje blokirano u istom poloaju.
3. TERETNA VITLA
Elektromotori za pogon teretnog vitla su termiki najoptereeniji motori jer tijekom prekrcaja obavljaju mnogo ciklusa
(zalet, dizanje, zalet, koenje) u kratkom vremenu (intermitirani reim rada), pa imaju pridodano i nezavisno hlaenje
posebnim ventilatorom te ugraenu termiku zatitu koja iskljuuje motor kad se pregrije. Predvieno je i do 120 ciklusa na
sat.
Vitlo je opremljeno i elektromagnetskom konicom koja se blokira kada se motor zaustavi ili nestane napajanja. Nakon
povratka vitlo ne moe krenuti ako se ruica na upravljakoj konzoli najprije ne postavi u poloaj 0. Teret se moe spustiti i
runim otputanjem konice.
4. BONI PORIVNICI
Pramani i krmeni boni porivnici eliminiraju koritenje remorkera. Omoguuju dinamiko pozicioniranje. Veliki potroai
jer im je snaga ponekad jednaka snazi jednog dizelgeneratora pa automatika blokira start ako na mrei nema dovoljno

13

generatora. Problem predstavlja velika struja pokretanja. Ponekad se koriste zasebne sabirnice za pramani propeler i
osovinski generator u varijanti CPP
Za bone porivnike koriste se sljedei motori:
Asinkroni kavezni sa autotransformatorom i zakretnim krilima (starta u nultom poloaju pomou indirektnih
uputnika kako bi se ublaio veliki udarac struje. Nakon zaleta se poriv regulira zakretom krila).
Asinkroni kavezni motor napajan iz pretvaraa frekvencije s kontinuiranom regulacijom brzine (vrlo meki start s
relativno malom strujom., kontinuirana regulacija okretaja)
Viebrzinski asinkroni kavezni motor (starta samo u prvoj brzini, nerazumno esti zaleti mogu dovesti do
preoptereenja)
Kolutni asinkroni motori (zastarjelo rjeenje, meki start uz malu struju)
5. BRODSKA RASVJETA
Mree rasvjete:
Osnovna rasvjeta
Rasvjeta za nunost (napaja se sa ploe za sluaj nunosti, a osigurava 1/3 osnovne rasvjete)
Rasvjeta za nunost-pomona rasvjeta (napajanje iz akumulatora 24V, 110V ili 220V, ali se primjenjuju i
autonomne svjetiljke s vlastitim akumulatorskim baterijama)
Kod malih brodova se ne ugrauje generator za nunost pa postoji samo rasvjeta za nunost napajana iz akumulatora.
Rasvjeta u protueksplozijskoj izvedbi radi se s dva odvojena strujna kruga za svaku prostoriju s blokadom zbog
odravanja.
Signalno-navigacijska svjetla:
dvostruke sijalice (preklopka za prebacivanje na mostu)
zvuna i svjetlosna signalizacija kvara (na mostu)
napajanje iz glavne rasklopne ploe i rasklopne ploe za nunost (preklopka za prebacivanje na mostu)
Svjetla za spaavanje s ultraljubiastim zraenjem (crna svjetla) idealna su za pronalaenje utopljenika koji imaju
reflektirajue trake jer prolaze kroz maglu bez refleksa. UV zraenje je jako opasno za oi i kou!

Ploa navigacijskih svjetala

6. IZVORI SVJETLOSTI
arulje
Svjetlost nastaje isijavanjem uarene volframove niti.
Samo 5-15% dovedene energije se pretvara u vidljivo svjetlo.
Svjetlosni tok se smanjuje tijekom eksploatacije zbog oksidacije i tanjenja niti i jako ovisi o naponu (5% vei
napon poveava svjetlosni tok za 20% i smanjuje ivotni vijek na polovicu i obratno).
Trajnost 1000 sati obine 2000 sati halogene.
Izvori svjetlosti s elektrinim pranjenjem
Izvori svjetlosti sa elektrinim pranjenjem zrae svjetlost zbog elektrinog pranjenja kroz plinove i/ili metalne
pare.
Baloni su najee punjeni natrijem ili ivom. Kod puknua balona dolazi do implozije ali i irenja otrovnih para i
praha u okolni prostor. Stare lampe se zbrinjavaju kao opasan otpad.
Korisnost je vea od 25%
Trajnost do 20 000 sati
Natrijeve lampe su najefikasnije ali daju monokromatsko uto svjetlo na kojem se teko ili nikako ne razaznaju
boje.
Neke lampe treba prije paljenja dulje vrijeme zagrijavati. Takve se obino nakon gaenja ne mogu odmah
ponovno upaliti ve treba ekati 10 i vie minuta.
Stare fluorescentne lampe kojima je oteen florescentni sloj (obino na krajevima) zrae opasnim UV zraenjem i
mogu izazvati rak koe.
Fluorescentne arulje nisu ugodne za rad jer svjetlo malo treperi to oko ne primjeuje ali se umara.

SIGURNOST
1. PREDNOSTI ELEKTRINIH UREAJA
trenutna spremnost za pogon

14

jednostavnost prijenosa energije

jednostavna pretvorba u mehaniku, svjetlosnu, kemijsku i toplinsku energiju
stabilne pogonske karakteristike
pouzdanost
jednostavnost rukovanja i odravanja
visoki stupanj korisnosti
dug ivotni vijek
neznatan utjecaj na okoli

2. NEDOSTACI ELEKTRINIH UREAJA

opasnost od strujnog udara
opasnost od izazivanja poara i eksplozije
osjetljivost na vlagu
3. DJELOVANJE STRUJNOG UDARA NA OVJEKA
Bioloko
(grenje miia, treperenje i paraliza srca, paraliza disanja, nesvjestica, smrt)
Toplinsko
(vanjske i unutarnje opekotine, zagrijavanje krvnih ila)
Elektrolitsko
(rastvaranje krvi i drugih tjelesnih tekuina)
Mehaniko
(lomljenje kostiju, iaenje zglobova, kidanje miia i tetiva)
4. FAKTORI KOJI UTJEU NA POSLJEDICE STRUJNOG UDARA
put prolaska struje kroz ovjeka (srce)
trajanje strujnog udara (ako je krae od 0,1s nema posljedica niti kod 100mA)
jakost struje
0,6-3mA
donji prag osjeta
10-15mA
grenje miia
20-25mA
problemi s disanjem
50mA
donja granica smrtne opasnosti
100mA
gotovo sigurna smrt
5. UTJECAJ NAPONA NA POSLJEDICE STRUJNOG UDARA
Iako je formalno tono da ubija struja (mA) a ne napon (V), injenica je da napon potjera struju i da je visina struje
proporcionalna naponu. Treba se dakle uvati svih ureaja koji su pod naponom viim od 50V.
6. OSNOVNI PRINCIPI TEHNIKE ZATITE OD UDARA ELEKTRINE STRUJE
onemoguiti dodir s dijelom ureaja koji je pod naponom
ograniiti jakost struje (napon dodira) na bezopasan iznos
ograniiti vrijeme trajanja strujnog udara
7. MJERE TEHNIKE ZATITE OD UDARA ELEKTRINE STRUJE
Izvan dohvata (dijelovi pod naponom su ograeni ili dovoljno udaljeni da se ne mogu dodirnuti)
Izolacija (dijelovi pod naponom su odijeljeni izolacijom (plastino kuite, tipkala, ruice ...))
Dvostruka izolacija (kuite moe biti metalno ali je elektrini dio unutar njega dvostruko izoliran)
Sigurnosni napon (napon instalacije nii od 50V)
Galvansko odvajanje (izolacijski transformator 1:1 onemoguuje zatvaranje strujnog kruga kroz ovjeka)
Zatitno uzemljenje (izjednaenje potencijala svih dostupnih vodljivih dijelova s potencijalom trupa)
8. MJERE OSOBNE ZATITE PRI RADU S ELEKTRINOM STRUJOM
nositi suhu odjeu i cipele s gumenim potplatom
iskljuiti strujni krug sa napajanja ako je mogue
osigurati da ne moe doi do hotiminog ukljuenja (izvaditi osigura, zakljuati sklopku ili prekida, blokirati
automatiku)
postaviti znak upozorenja na bitnim mjestima
obavijestiti sve involvirane to radite, a posebno one koji mogu daljinski hotimice ukljuiti ureaj na kojem radite.
po potrebi koristiti gumenu prostirku za kleanje, leanje ili sjedenje
koristiti alat s izoliranim drkama
prije prvog kontakta sa strujnim krugom provjeriti provjerenim voltmetrom ili ispitivaem s dvije ice da li je isti
pod naponom (ne smije se koristiti kuni ispitiva napona odvija)
ako se strujni krug ne moe iskljuiti koristiti gumene ili suhe kone rukavice
koristiti plastinu zatitnu kacigu kada postoji opasnost od kontakta s vodiima pod naponom ili ozlijede glave
prilikom pada
vezati se kod rada na visini

15

prije pruanja pomoi unesreenom iskljuiti napajanje ako je mogue, a ako nije koristiti neki izolator (suhe
rukavice, komad suhe odjee, cipelu...) pri njegovom odvajanju od vodia pod naponom

PROTUEKSPLOZIJSKA ZATITA
1. ELEKTRINI UREAJI I OPASNOST OD EKSPLOZIJE I POARA
Ako je u prostoru prisutna eksplozivna koncentracija gorivog plina i zraka, elektrina iskra moe posluiti kao
upalja koji e upaliti smjesu i tako izazvati eksploziju.
Slab kontakt (labav, oksidiran, pregrijan) izaziva jako zagrijavanje (ak i taljenje materijala) i moe izazvati
poar ako se u blizini nae gorivi materijal.
Pregrijavanje vodia (unutar ureaja ili prikljunih kabela) uslijed preoptereenja, kratkog spoja ili spoja s
masom moe takoer izazvati poar.
2. ZONE OPASNOSTI OD EKSPLOZIJE
Zona 0 - eksplozivna koncentracija je trajno ili dugotrajno prisutna (zatvoreni prostori spremita, odjeljaka i
prostorije sa pumpama goriva i tereta...) Najopasnija zona. Izbjegava se ugradnja elektrine opreme. Dozvoljeno je samo:
Exi, Exs
Zona 1 - velika vjerojatnost pojave eksplozivne koncentracije tijekom normalnih uvjeta eksploatacije (zatvoreni i
poluzatvoreni prostori, na palubi tankera, prostori koji granie s odjeljcima i spremitima, akumulatorska stanica ...) Pored
Exi, Exs moe i Exp, Exd, Exe,
Zona 2 - mala vjerojatnost kratkotrajne pojave eksplozivne koncentracije tijekom normalnih uvjeta eksploatacije
(otvoreni prostori na palubi tankera na odreenoj udaljenosti od zone 1) Moe i Exn, Exo i Exq
3. PRINCIPI PROTUEKSPLOZIJSKE ZATITE KOD Ex IZVEDBI ELEKTRINIH UREAJA
Oklapanje ugroenog prostora (unutar ureaja) radi lokalizacije eksplozije unutar ureaja (Exd)
Ogranienje energije uzronika paljenja (Exi)
Ogranienje temperature uzronika paljenja uz posebne mjere za smanjenje njegove pojave zbog greke (Exe,
Exn)
Izoliranje uzronika paljenja od eksplozivne smjese krutim tekuim ili plinovitim medijem (Exp, Exq, Exo)
4. Exd - NEPRODORNI OKLOP (flameproof enclosure)
Kuite ureaja dozvoljava ulazak eksplozivne smjese ali je tako projektirano da izdri eksploziju pa ne moe doi do
paljenja okolnog prostora. Uglavnom se koristi za svjetiljke, elektromotore i sklopke. Izlaz plamena je konstrukcijski
sprijeen irokim i preciznim spojevima vanjskih dijelova ureaja.
5. Exi - SAMOSIGURNOST (intrinsic safety)
Napajanje ureaja je izvedeno s ogranienjem napona i struje tako da niti u sluaju kratkog spoja nema dovoljno energije
za stvaranje elektrinog luka (iskre). Posebni zatitni modul osigurava svaki strujni krug. Kod prorade zatite modul se
mora zamijeniti. Kabeli moraju biti jasno oznaeni i polagani odvojeno od drugih kabela s kojima se kriaju pod pravim
kutom. Uglavnom se koristi za komunikacije, signalizaciju, mjerenje i upravljanje.
Exia je sigurnija izvedba koja dozvoljava dvije istovremene greke u sustavu, dok Exib dozvoljava samo jednu greku.
6. Exp - NADTLAK (pressurisation)
U ureaj se dovodi komprimirani plin (zrak ili duik) tako da je tlak u njemu uvijek malo vii od tlaka u okolnom prostoru.
Na taj nain eksplozivna smjesa ne moe ui u ureaj pa eventualno iskrenje ne moe izazvati eksploziju. Ureaj se prije
putanja u pogon mora propuhati kako bi se odstranila eksplozivna smjesa koja se mogla nakupiti dok nije bilo nadtlaka. U
sluaju gubitka tlaka aktivira se alarm, a ureaj se iskljuuje. Uglavnom se koristi za motore, svjetiljke i instrumente.
7. Exe - POVEANA SIGURNOST (increased safety)
Nema neke posebne zatite od eksplozije ve je izvedba takva da onemoguuje pojavu jakog zagrijavanja, iskrenja ili
kratkog spoja, a kuite je otpornije na udarce i prodor tekuine ili stranih tijela. Uglavnom se koristi za elektromotore,
svjetiljke i prikljune kutije
8. Exn - NEISKREA OPREMA (non-sparking)
Slino kao Exe ureaji ne stvaraju iskre i nemaju jako zagrijanih povrina, ali su zahtjevi openito mnogo blai. Ureaji
jako nalikuju na standardne izvedbe.
9. OSTALE Ex IZVEDBE
Exs - POSEBNE MJERE ZATITE (special protection)
Posebno atestirana oprema za konkretnu situaciju.
Exq PUNJENO PRAHOM (powder filled)
Eksplozivna smjesa ne moe ui jer je ureaj napunjen prahom.
Exo PUNJENO ULJEM (oil immersed)
Eksplozivna smjesa ne moe ui jer je ureaj napunjen uljem.

16

10. TEMPERATURNA KLASA PROTUEKSPLOZIJSKE OPREME

Pored odgovarajue Ex oznake na ureaju se nalazi i oznaka temperaturne klase. Temperaturna klasa definira najveu
moguu temperaturu povrine komponenti ureaja u ispravnom stanju ili kod kvara. Pretpostavljena temperatura okoline je
40C Temperaturna klasa ne smije biti via od temperature paljenja eksplozivne smjese koja se oekuje. Najsigurnija je T6
koja jami da temperatura nee prei 85 C, a najslabija T1 kod koje se ureaj moe zagrijati i na 450 C. Za eksplozivne
smjese koje se pale na viim temperaturama to je meutim sasvim dovoljno.
T1
do 450C
T2
do 300C
T3
do 200C
T4
do 135C
T5
do 100C
T6
do 85C
11. GRUPE PLINOVA PROTUEKSPLOZIJSKE OPREME
Grupa I
(metan) najmanje opasan
Grupa IIA
(amonijak, ugljini monoksid, propan, butan, metanol, etanol, aceton...)
Grupa IIB
(etilen, etilen oksid...)
Grupa IIC
(vodik) najopasniji
Oprema s oznakom IIC moe se koristiti i za grupe plinova IIA i IIB, a oprema s oznakom IIB i za grupu plinova IIA.
Primjer oznake na ureaju:
Exia IIC T4 No. BASEEFA Ex 78229X

STATIKI ELEKTRICITET NA BRODU

1. STATIKI ELEKTRICITET
Manifestira se kao napon pojedinih dijelova brodske opreme i ljudi prema masi broda (do cca 4000V).
Javlja se na:
ljudima i njihovoj odjei
svim el. izoliranim dijelovima brodske opreme (cijevi za pretakanje, metalni dijelovi poloeni na nevodljivu
podlogu...
isturenim dijelovima broda kada je u blizini nabijeni oblak.
Nastaje trenjem razliitih materijala pri emu jedan gubi a drugi preuzima elektrone:
strujanjem zraka (vjetar)
strujanjem tekuine u cijevima (prekrcaj tereta)
influencijom (el. nabijeni oblak privlai suprotne naboje na brodski gromobran)
2. OPASNOSTI OD STATIKOG ELEKTRICITETA
Statiki je elektricitet izuzetno opasan u zonama opasnosti od eksplozije jer moe uzrokovati iskru a time i
zapaljenje eksplozivne smjese.
Za ljude je zbog mogueg udara groma direktno opasan samo atmosferski statiki elektricitet. Brodovi imaju
gromobransku instalaciju koja titi cijelu palubu i teret.
Statiki elektricitet koji se nakuplja na ljudima i dijelovima opreme neugodan je ali nije direktno opasan za ljude jer nema
dovoljno energije.
3. MJERE ZA SPRJEAVANJE NAKUPLJANJA STATIKOG ELEKTRICITETA
uzemljenje svih vodljivih dijelova
uzemljeni metalni opleti na cijevima
gromobran
Velika vlanost zraka omoguuje polagano izbijanje pa se u tim uvjetima statiki elektricitet ne nakuplja.
4. GROMOBRAN
Gromobran izbija okolnu atmosferu i time sprjeava pojavu groma. Ako do groma ipak doe sposoban je njegovu energiju
sigurno provesti do uzemljivaa. tiena zona je oblika stoca s hvataljkom na vrhu i platem pod kutom 45 od vertikale.
Gromobran se sastoji od:

hvataljke groma
odvodnog voda
uzemljenja
Hvataljka groma (zailjena metalna ipka minimalnog promjera 12mm) mora biti postavljena na sve jarbole tako da ih
nadvisuje za najmanje 30 cm.
Odvodni vod mora biti neprekinut (kvalitetni spojevi zatieni od korozije) i ne smije prolaziti kroz zatvorene prostore i
zone opasnosti od eksplozije, niti se lomiti pod otrim kutem.
Dok je brod u doku ili na navozu gromobranska instalacija se obavezno mora spojiti s kopnenim uzemljenjem ili s
uzemljenjem plovnog doka.

17

PROPISI ZA BRODSKU ELEKTRINU OPREMU

1. PROPISI, KONVENCIJE I KLASIFIKACIJSKA DRUTVA
SOLAS konvencija s amandmanima (IMO)
IEC, IEEE
Pravila klasifikacijskih zavoda (HRB, LR, BV. RI, ABS, GL, NV...)
Klasifikacijski zavod kontrolira:

projektnu dokumentaciju

proizvodnju materijala i ureaja

gradnju broda

ispitivanje i putanje u pogon

eksploataciju
Sva brodska oprema mora imati ATEST odgovarajueg registra.
2. ZNAAJ ATESTA
Atest garantira da ureaj ili materijal, zadovoljava pravila Registra, to znai da se moe sigurno i pouzdano koristiti u
brodskim uvjetima eksploatacije koji su specifini zbog:

izoliranosti od kopnene infrastrukture (popravak u uvjetima broda)

opasnosti od poara i eksplozije
loih klimatskih uvjeta
rada pod nagibom (uzduno do 5 -kratkotrajno do 10; -bono do 15 -kratkotrajno do 22,5)
jakih vibracija (glavni motor, pomoni motori)
mogunost mehanikih oteenja (udarci)

Koritenje ureaja bez atesta moe ugroziti sigurnost broda, izazvati zadravanje broda u luci, ili u najmanju ruku
stvoriti trokove zbog otkazivanja ureaja koji ne moe izdrati uvjete eksploatacije na brodu.
3. KLIMATSKI UVJETI EKSPLOATACIJE BRODSKIH ELEKTRINIH UREAJA
Temperatura:
vrlo niske i vrlo visoke temperature
na palubi od -25 do +45C
u strojarnici do 60C
nagle promjene temperature (dan-no)
Vlaga:

visoka relativna vlanost zraka (do 98% kod 25C)

kondenzacija na pregradama i oplati (kapanje)
kondenzacija unutar kuita el. strojeva (stradava izolacija)
zapljuskivanje morskom vodom
uranjanje u vodu

Agresivna atmosfera moe otetiti izolaciju:

ulje
gorivo
gljivice i plijesan
sol i vlaga pojaavaju koroziju i slabljenje izolacije
4. STUPANJ MEHANIKE ZATITE ELEKTRINIH UREAJA IP
Pokazuje otpornost elektrinog ureaja na vodu i krute predmete. Prvi broj pokazuje mehaniku zatitu a drugi zatitu od
vode. Vei broj znai vii stupanj zatite.
Mehanika zatita od krutih predmeta (prvi broj):
0
bez zatite
1
> 50 mm
(aka)
2
> 8 mm
(prst)
3
> 2,5 mm
(alati)
4
> 1 mm
(ica)
5
zatita od tetnog taloenja praine
6
potpuna mehanika zatita
Zatita od vode (drugi broj):
0
bez zatite

18

1
od vertikalnog kapanja
2
od vertikalnog kapanja kod nagiba do 15
3
od prskanja do 60 od vertikale
4
od trcanja iz svih smjerova
5
od trcanja u mlazu iz svih smjerova
6
od zapljuskivanja mora i jakih mlazova
7
od uranjanja do 1m dubine do 30 minuta
8
mogu trajni rad pod vodom
Primjer:

IP 20 za rasvjetu u stambenim suhim prostorima

IP 68 za uronjene pumpe
5. ELEKTROMAGNETSKE SMETNJE
EMI Elektromagnetska interferencija je svaka elektromagnetska smetnja koja moe poremetiti rad elektrinih
(elektronikih) ureaja
Izvori:
iskrenje (istosmjerni elektromotori, sklopke...)
atmosferska pranjenja (gromovi)
nagle promjene napona i struje (ukljuivanje i iskljuivanje ureaja)
energetska elektronika (nesinusoidalna struja-harmonici, propadi...)
odailjai (radio stanica, mobilna telefonija...)
irenje elektromagnetskih smetnji:
vodiima (mreom)
zraenjem
Mjere zatite:
udaljavanje (osjetljivih instalacija od izvora smetnji)
oklapanje (izvora smetnji ili osjetljivih ureaja/instalacija)
priguivanje
filtriranje
Izjava o elektromagnetska kompatibilnost (EMC) ureaja potvruje da je izraen u skladu s propisima te da nema
tetnog utjecaja na druge ureaje.

ELEKTRINA PROPULZIJA
1. PTO/PTI I POMONA PROPULZIJA
PTO (Power take off) je klasian osovinski generator koji uzima mehaniku energiju s osovine i pretvara je u elektrinu.
PTO/PTI je osovinski generator koji moe raditi i kao motor te tako brodskom vijku po potrebi dodavati energiju
proizvedenu u brodskoj elektrinoj centrali. Koristi se za pomonu propulziju (take me home) i/ili poveanje brzine broda.
Elektrina energija dobivena u elektrinoj centrali iz dizel generatora koristi se dakle za poriv broda.
2. IZVEDBE SUSTAVA ELEKTRINE PROPULZIJE
Pod elektrinom propulzijom se uobiajeno podrazumijeva elektromotorni pogon brodskog vijka. Preciznije se dijeli na:
potpuno elektrinu propulziju (podmornice, turistike eko-brodice)
propulziju s elektrinim prijenosom (dizel-elektrina, turbo-elektrina (plinske i parne turbine))
3. POTPUNO INTEGRIRANI ELEKTROENERGETSKI SUSTAV
Danas gotovo iskljuivo koristi koncepcija potpuno integriranog elektroenergetskog sustava (IFEP - Integrated Full
Electric Ship). To znai da postoji samo jedan elektroenergetski sustav koji ima konstantnu frekvenciju i napon mree, a
pokriva elektrinu propulziju ali i svu ostalu potronju elektrine energije na brodu. Postoje dvije izvedbe. Preteno se
koristi
1. izvedba s brodskim vijkom s fiksnim krilima (FPP) uz regulaciju broja okretaja propulzijskih elektromotora
pomou statikih pretvaraa frekvencije, i rjee koritena
2. izvedba s brodskim vijkom s prekretnim krilima CPP uz konstantan broj okretaja propulzijskog elektromotora

19

Primjer konfiguracije objedinjenog brodskog elektroenergetskog sustava s potpuno integriranim sustavom propulzije
3. PROPULZIJSKI PRETVARAI FREKVENCIJE
Propulzijski pretvarai frekvencije su ureaji energetske elektronike koji omoguuju kontinuiranu regulaciju frekvencije i
napona za napajanje propulzijskih elektromotora i na taj nain regulaciju njihovog broja okretaja. Danas su u upotrebi etiri
vrste propulzijskih pretvaraa frekvencije: ciklokonverter, sinkrokonverter, irinsko impulsno moduluirani (PWM)
pretvara s diodnim ispravljaem i irinsko impulsno moduluirani pretvara s aktivnim mrenim mostom. Razlike izmeu
pretvaraa u pogledu manevarskih svojstava su zanemarive. S druge strane svi pretvarai frekvencije kvare kvalitetu
napona brodske mree i tako utjeu na rad svih brodskih elektrinih ureaja (ciklokonverter je najgori jer se njegovi
harmonici ne mogu filtrirati, a sinkrokonverter zahtijeva snane harmonike filtre od kojih barem jedan mora biti stalno
ukljuen. Posebno je teko kada se vozi sa samo pola motora (Half motor operation) jer su tada izoblienja mrenog napona
mnogo vea. PWM s aktivnim ispravljuem se danas smatra najboljim rjeenjem.
4. PREDNOSTI ELEKTRINE PROPULZIJE

poveanje i povoljniji raspored korisnog brodskog prostora

mnogo bolje manevarske sposobnosti

manja potronja goriva

velika snaga centrale za napajanje ostalih tehnolokih sustava

visoka raspoloivost poriva

prijenos vrlo velike snage na brodski vijak

manja emisija tetnih plinova

manja buka i vibracije

jednostavna
redukcija
broja
okretaja

reverziranje

poriva

5. SMANJENJE POTRONJE GORIVA PRIMJENOM ELEKTRINE PROPULZIJE

Iako ima ukupno 8-12% gubitaka energije u konverziji i prijenosu u odnosu na 2-4% kod direktne mehanike propulzije
(vidi sliku) elektrina propulzija ipak tedi gorivo jer omoguuje:
rad pogonskih strojeva s konstantnim okretajima u podruju oko optimalnog optereenja kod svih brzina broda
(postie se ukljuivanjem odgovarajueg broja agregata, kako je to prikazano na dijagramu ovisnosti specifine
potronje goriva o optereenju dizel motora)
vei hidro-dimaniki stupanj korisnosti zbog:
povoljniji poloaj vijka
povoljniji nagib vijka
vei promjer vijka
primjena podtrupnih porivnika (POD, AZIPOD)

20

g/kWh
205

elektrina propulzija (4 dizel-generatora i 2 podtrupna potisnika)

dizel-mehanika propulzija (4 dizel-motora, 2 reduktora i 2 vijka)
direktna dizel-mehanika propulzija (2 dizel-motora i 2 vijka)

200
195
190
185
180
175
0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%
P/Pn

6. POVEANJE KORISNOG BRODSKOG PROSTORA PRIMJENOM ELEKTRINE PROPULZIJE

smanjenjem strojarnice koritenjem brih dizelmotora i plinskih turbina za pogon generatora umjesto
sporohodnih motora za direktnu dizel-mehaniku
propulziju
povoljnijim smjetajem pogonskih strojeva unutar
jedne ili vie proizvoljno rasporeenih manjih
strojarnica zahvaljujui potpunoj slobodi koju daje
elektrini prijenos snage.
7. POVEANJE MANEVARSKIH SVOJSTAVA BRODA
PRIMJENOM ELEKTRINE PROPULZIJE

momentne karakteristike s konstantnim maksimalnim

momentom

manje zamane mase izloene promjeni brzine kod

dinamikih promjena

rad pogonskih strojeva s konstantnim brojem okretaja

jednostavno povezivanje u sustav dinamikog

pozicioniranja

jednostavna instalacija snanih pramanih i krmenih

bonih porivnika
Zakretni podtrupni porivnici (AZIPOD) imaju dodatne prednosti:

sposobnost zakretanja ravnine vijka

manje zamane mase

veliki krmeni boni poriv bez krmenih bonih porivnika

znatno manji radijus okretanja pri punoj brzini (40% manji)

krai
zaustavni
put
8. EKOLOKE PREDNOSTI ELEKTRINE PROPULZIJE

smanjenje potronje goriva

smanjenje emisije tetnih plinova

smanjenje buke i vibracija

poveanje sigurnosti broda

izbjegavanje sidrenja

produljenje
eksploatacijskog

broda

(45%

vijeka

9. SMANJENJE BUKE I VIBRACIJA PRIMJENOM ELEKTRINE PROPULZIJE

koritenje manjih srednjohodnih ili brzohodnih dizel-motora i plinskih turbina

povoljniji smjetaj dizel-motora

21

krai)

broda.

eliminaciju reduktora
smanjenje torzijskih vibracija na brodskom vijku zbog mirnog rada propulzijskog elektromotora.
Dodatno smanjenje buke i vibracija primjenom podtrupnih porivnika:

eliminacija dugakih osovinskih vodova

poveanje razmaka izmeu oboda vijka i trupa.

DM

DM

DM

DM

10. POVEANJE SIGURNOSTI PRIMJENOM ELEKTRINE PROPULZIJE

Elektrina propulzija poveava sigurnost broda kroz:

visok stupanj raspoloivosti pogona broda (otkazivanje jedne pa i vie komponenti u sustavu ne ostavlja brod
bez pogona ve se samo smanjuje snaga propulzije) Na slici se vide 4 paralelna propulzijska lanca, mogunost
razdvajanja sabirnica i vei broj dizel-generatora. Pokvari li se neka od komponenti (transformator-pretvara
frekvencije- pola motora) preostali lanci, ostaju u radu. Ako izgori jedna strojarnica i dalje rade oba motora s pola
snage.

bolja manevarska svojstva

manju opasnost od poara irih razmjera (vie odvojenih strojarnica)

AUTOMATIKA
1. KLASE AUTOMATIZACIJE BRODSKE STROJARNICE
AUT1 (UMS) Oznaka za nenadgledanu strojarnicu to znai da automatika osigurava automatski rad brodske
strojarnice bez ovjeka u strojarnici i upravljakoj prostoriji strojarnice (bez strae). Cijeli proces mora biti potpuno
automatiziran i obuhvaa sustave:

automatskog upravljanja glavnim motorom

nadzora i alarma

automatike elektroenergetskog sustava

detekcije poara

automatike pomonih strojeva i kotlova

U sluaju otkazivanja sustava ili izlaenja kontroliranih veliina izvan dozvoljenih granica oglaava se alarm u kabinama,
na mostu i u zajednikim prostorijama. Po potrebi se automatski ukljuuju u rad rezervni sustavi (st.by). Postoji automatska
kontrola ispravnosti sustava upravljanja, zatite i alarma pogonskih strojeva, kao i vatrodojavnog i kaljunog sustava.
Ako brod zbog kvara izgubi klasu AUT1 mora zadovoljavati klasu AUT2.
AUT2 Oznaka za daljinsko upravljanje iz upravljake prostorije (obvezatna straa). Osim svih potrebnih
upravljakih komandi potrebno je osigurati i oitavanje potrebnih mjerenja zbog informacija o stanju procesa kao i alarmni
sustav. Mora biti osigurano pouzdano prebacivanje s automatskog na runo upravljanje a ono mora funkcionirati bez obzira
na neispravnost daljinskog i automatskog upravljanja.
AUT3 Oznaka za automatsko daljinsko upravljanje s mosta (najee nema upravljake prostorije). Primjenjuje se za
manje plovne jedinice, u pravilu do 1500kW, koje imaju esencijalne pumpe privjeene na glavni motor, jednostavnu
elektrinu centralu, bolju instrumentacija na mostu i malu udaljenost izmeu strojarnice i mosta). Svi ureaji u strojarnici
su predvieni za rad bez nadzora. Predviena su kratkotrajna posluivanja u intervalima ne kraim od 12 sati.
2. VRSTE AUTOMATIKE PREMA POGONSKOJ ENERGIJI
Elektrina automatika (jeftina, jednostavna ugradnja, rukovanje i odravanje, osjetljiva na vlagu i elektromagnetske
smetnje, opasnost od eksplozije) moe biti analogna i digitalna. Analogna pretvara mjerene veliine u istosmjernu
elektrinu struju ili napon koji su po veliini proporcionalni mjerenoj vrijednosti. Digitalna elektronika mjerenu veliinu ne
mjeri kontinuirano ve u odreenim vremenskim intervalima (to kraim to bolje) i pretvara je u diskretne numerike
vrijednosti prikazane u binarnom obliku. Digitalna automatika je otpornija na elektromagnetske smetnje od analogne, a u
sluaju prijenosa informacija optikim kabelima i potpuno imuna.

22

Pneumatska automatika (skupa, komplicirana ugradnja i odravanje, otporna na smetnje i vlagu ali ne ako vlaga ue u
sistem) Jo uvijek se esto koristi u zoni 0 opasnosti od eksplozije.
Hidraulika automatika (skupa, komplicirana ugradnja i odravanje, otporna na vlagu i smetnje, velika snaga, )
3. DALJINSKO UPRAVLJANJE, MJERENJE I SIGNALIZACIJA
Daljinsko upravljanje omoguuje posadi da direktno upravlja brodskim procesima s jednog ili vie udaljenih mjesta. Npr.
Upravljanje glavnim motorom iz upravljake prostorije i s mosta. Da bi se moglo daljinski upravljati potrebne su i
informacije o procesima kojima se upravlja odnosno daljinsko mjerenje i signalizacija. Veliki broj ugraenih senzora
rasporeenih po cijelom brodu daje informacije koje se na upravljakim mjestima mogu oitati kao pokazivanja
instrumenata ili svjetlost aruljica. Daljinsko upravljanje je izuzetno znaajno za sigurnost broda i mora funkcionirati brzo i
bez ogranienja. Suvremeni sustavi automatskog daljinskog upravljanja filtriraju komande i izvravaju samo one koje su
usklaene sa stanjem i mogunostima sustava kojim se upravlja, te na taj nain tite sustav od pogreke ili nesavjesnog
rukovanja. Npr. upravljanje glavnim motorom je ogranieno limitima temperature i momenta, pa se hladni motor ne moe
odmah maksimalno opteretiti jer to automatika ne dozvoljava. Bez obzira to je dana komanda svom snagom naprijed,
automatika pomalo dozira gorivo sve dok se motor polako ne zagrije na temperaturu kod koje moe bez opasnosti razviti
punu snagu. asnik na mostu moe u svakom trenutku prei na direktno daljinsko upravljanje bez ogranienja pritiskom na
Emergency Run odnosno Crash Manoeuvre.
4. AUTOMATSKI NADZOR
Dok se pod daljinskim mjerenjem uglavnom podrazumijeva oitavanje izmjerenih veliina na instrumentima postavljenim
na udaljenim mjestima, kod automatskog nadzora je rije o raunalnom sustavu koji sakuplja, obrauje i pregledno
(uglavnom na monitoru) prezentira sve informacije dobivene od senzora. Nadzorni sustav ima i funkciju registracije
vrijednosti i dogaaja. Sustav automatskog nadzora moe biti centraliziran (svi signalni kabeli se od senzora vuku do
upravljake prostorije i prikljuuju na jedno raunalo), distribuiran (podsustavi koji bi trebali biti rasporeeni po
strojarnici, ali su vrlo esto opet smjeteni u upravljaku prostoriju, sakupljaju informacije o odreenim procesima ili
grupama procesa i zatim podatke transferiraju centralnoj upravljako-nadzornoj jedinici). Danas se sve vie koriste
digitalni inteligentni senzori koji sami signal digitaliziraju te ga preko raunalne mree s elektrinim ili optikim
komunikacijskim kabelima prosljeuju nadzornom i alarmnom sustavu.
5. ALARMNI SUSTAV
Svrha alarmnog sustava je da upozori posadu kada se neki od brodskih procesa vie ne odvija u granicama dozvoljenih
parametara (npr. previsoka temperatura rashladne vode, preoptereenje kormila, pregorijevanje arulje navigacijskog
svjetla ...) ili je iz nekih drugih razloga dolo do opasnosti za brod, teret ili posadu (opasnost od sudara, poar, prodor
vode...). Vrijednosti kod kojih e se javiti neki alarm podeene su tako da se alarm javi prije nego kontrolirana veliina
doe do vrijednosti na kojoj proradi zatita. Alarmi mogu biti podeeni na nisku vrijednost (donju granicu), visoku
vrijednost (gornju granicu) ili na nisku i visoku vrijednost. Mnogi alarmi imaju namjeteno vremensko kanjenje koje
privremeno blokira alarm i ako se kontrolirana vrijednost vrati u granice normale onda se alarm uope ne aktivira (npr.
prilikom ljuljanja broda oitanja nivoa u tankovima se neprestano mijenjaju i pokazuju as previsoku a as prenisku
vrijednost, ali se brzo vraaju u normalu). Alarmi se najee aktiviraju prekidakim osjetnicima (ON-OFF), a sustav u
pravilu funkcionira tako da se alarmi aktiviraju kad doe do prekida kontakta odnosno strujnog kruga. Na taj nain se
ujedno neprekidno kontrolira i ispravnost strujnog kruga alarma, jer bi svaki prekid u strujnom krugu prouzroio alarm i
tako upozorio posadu da provjeri najprije stanje mjerene veliine a zatim i ispravnost strujnog kruga aktiviranog alarma.
Alternativno se moe koristiti aktiviranje kontakta kod zatvaranja kontakta na senzoru, ali su u tom sluaju kontakti na
senzoru prespojeni otpornikom kroz kojeg stalno tee mala struja kojom se kontrolira ispravnost strujnog kruga.
6. ZATITE
Zatite tite brodske ureaje i sustave u situacijama kada kontrolni parametri pokazuju da su isti u neposrednoj opasnosti od
prekomjernog troenja ili havarije. Npr. ako je pritisak ulja za podmazivanje motora prenizak jasno je da e ubrzo doi do
zaribavanja i ogromne tete pa se motor mora odmah iskljuiti. Na brodskim sustavima senzori aktiviraju zatite
zatvaranjem kontakata, kako prekid strujnog kruga ne bi bezrazlono iskljuio ureaj. Prorada zatite ne moe dakle biti
pogrena ili upozoravajua kao to je to rije kod prorade alarma ve uvijek nastupa kao jedina mogunost za spaavanje
ureaja od havarije. Kada je rije o glavnom motoru asnik na mostu moe u svakom trenutku premostiti (anulirati,
blokirati proradu) zatite i ogranienja daljinskog upravljanja kako bi u sluaju potrebe mogao dobiti maksimalne
raspoloive mogunosti stroja imajui na umu da ga tako moe u vrlo kratkom vremenu ozbiljno otetiti. Ovu odluku
(Emergency Run, Crash Manoeuvre) automatika unosi u zapisnik (log) koji nije mogue izmijeniti, a koristi se kod
utvrivanja odgovornosti za havariju stroja.
7. AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
Automatsko upravljanje je kontrola procesa u otvorenom krugu to
AUTOMATSKI
PROCES
znai da automatski ureaj koji vri upravljanje ne dobiva povratnu
UREAJ
informaciju o parametru na koji posredno djeluje (izlazna veliina).
Primjenjuje se u procesima kod kojih je mogue dovoljno tono predvidjeti ponaanje sustava kojim se upravlja. Npr.
automatski zvijezda-trokut uputnik asinkronog motora, nakon to je od ukljuivanja motora u spoju zvijezda prolo
odreeno podeeno vrijeme, prespaja motor u trokut bez ikakve informacije o tome da li je zalet u zvijezdi zavren.
Podeeno vrijeme je naravno dovoljno dugo za zalet u zvijezdi ako je elektromotorni pogon ispravan i optereen u
granicama normale.

23

8. AUTOMATSKA REGULACIJA
Automatska regulacija je kontrola procesa u zatvorenom krugu to znai
regulirana
da automatski ureaj koji vri upravljanje dobiva povratnu informaciju o
velicina
AUTOMATSKI
PROCES
parametru na koji posredno djeluje (izlazna veliina). Primjenjuje se u
UREAJ
povratna veza
procesima kod kojih nije mogue dovoljno tono predvidjeti ponaanje
sustava kojim se upravlja. Npr. autopilot dobiva od giro-kompasa podatak
o kursu broda i usporeuje ga sa zadanom veliinom (eljenim kursom) odreuje odstupanje i zatim djeluje na zakretanje
lista kormila radi korekcije kursa.
9. REGULACIJSKI KRUG
Regulacijski krug se sastoji od: regulatora, postavnog pogona, izvrnog lana, objekta regulacije (procesa) i osjetnika
(senzora). Osjetnik mjeri vrijednost regulirane veliine (npr. temperature rashladne vode) i pretvara je u odreenu
vrijednost (napon, struja, pritisak) medija na kojem je zasnovana regulacija. Ta se vrijednost dovodi u regulator pa se u
njemu najprije u sumatoru usporeuje s referentnom vrijednosti (eljena vrijednost temperature). Dobiveni signal razlike
dolazi na PID lan koji ga obrauje uzimajui u obzir veliinu odstupanja od reference i brzinu kojom se odstupanje
poveava. Dobiveni signal se pojaava u pojaalu, izlazi iz regulatora i dovodi se na postavni pogon (elektromotorni,
pneumatski ili hidrauliki pogon ventila) koji pomie izvrni lan (zakree ventil) i na taj nain utjee na proces (omjer
mijeanja ohlaene i neohlaene vode) zbog ega se regulirana veliina promijeni, pa se mijenja i povratna veza a regulator
dobiva nove podatke.
referentna
sumator
vrijednost
+
-

poremeaj

REGULATOR
PID lan

pojaalo

POSTAVNI
POGON

negativna povratna veza

IZVRNI
LAN

PROCES

regulirana
veliina

OSJETNIK
(SENZOR)

,10. VRSTE REGULACIJE

stabilizacijska (regulator odrava konstantnu vrijednost regulirane veliine, npr. temperature vode, usprkos
poremeajima )

slijedna (referentna vrijednost se stalno mijenja i regulator nastoji u to kraem vremenu dovesti reguliranu veliinu na
referentnu vrijednost npr. kod kormilarenja ovjek ili autopilot zadaju otklon kormila, a slijedni regulacijski krug
kontrolira pribliavanje kormila zadanom poloaju kako bi ga to prije zauzelo)

programska (regulirana veliina se mora mijenjati prema unaprijed utvrenom programu (npr. proces hlaenja ili
odmrzavanja tereta)

adaptivna regulacija podrazumijeva primjenu elektronikog raunala koje automatski korigira postavke regulatora
kako bi se u promjenljivim okolnostima postigla to kvalitetnija regulacija (npr. dinamiko pozicioniranje broda u
razliitim vremenskim uvjetima).
11. POKAZATELJI KVALITETE REGULACIJE

Tonost regulacije definirana je statikom grekom a odnosi se na odstupanje regulirane veliine od referentne
vrijednosti u stacionarnom stanju (kada dulje vrijeme nema nikakvih promjena ni poremeaja)

Brzina odziva pokazuje koliko je vremena potrebno da se regulirana veliina nakon poremeaja vrati u zadane okvire.

Stabilnost regulacijskog kruga pokazuje da li e se nakon poremeaja regulirana veliina smiriti (stabilan sustav),
nastaviti oscilirati oko referentne vrijednosti ne poveavajui amplitudu (sustav na granici stabilnosti) ili e oscilirati
sa sve veom amplitudom dok ne prorade zatite ili doe do oteenja sustava (nestabilan sustav).
12. PID LAN
PID (Proporcionalno-Integrabilno- Derivacijski) lan je najvaniji dio regulatora, tako da i regulatori dobivaju ime po
njegovom podeenju odnosno izvedbi.
P-regulator ima samo proporcionalno (P) djelovanje to znai da je izlazni signal proporcionalan signalu razlike
(odstupanju od referentne vrijednosti). Osnovni nedostatak je to takav regulator nikada, pa niti u stacionarnim uvjetima, ne
ostvaruje referentnu vrijednost odnosno nedostaje mu tonosti.
PI-regulator pored proporcionalnog djelovanja ima i integracijsko (I) koje pojaava izlazni signal iz regulatora zavisno od
brzine kojom se mijenja regulirana veliina. to je promjena sporija to je pojaanje signala razlike vee, pa se u
stacionarnom stanju i sasvim malo odstupanje od referentne veliine snano pojaava omoguujui regulatoru da i tada
djeluje i postigne referentnu veliinu.Integracijsko djelovanje daje regulatoru tonost, odnosno eliminira statiku greku.
Kod velikih brzina promjene signala razlike integracijsko djelovanje nije aktivno pa se regulator ponaa samo u skladu s P
djelovanjem odnosno kao P-regulator.
PD-regulator se koristi u regulacijskim krugovima kod kojih nije vana tonost regulacije ali je izuzetno vana brzina
odziva odnosno njenog djelovanja. Derivacijsko djelovanje (D) je suprotno od integracijskog, jer ne djeluje kod sasvim
sporih promjena, a kod vrlo brzih promjena signala razlike daje veliko pojaanje kako bi regulator to prije reagirao i
sprijeio pojavu velikog odstupanja od referentne vrijednosti kod npr. naglog poremeaja.
PID- regulator objedinjuje prednosti PI i PD regulatora i prema tome daje veliku tonost i veliku brzinu odziva.
Podeenje PID- lana ima presudan utjecaj na stabilnost regulacijskog sustava. Pojaavanjem P, I i D djelovanja postie se
bolja kvaliteta regulacije, ali se istovremeno sustav pribliava nestabilnosti. Pri tome je najopasnije derivacijsko, pa
integracijsko i konano najmanje opasno je proporcionalno djelovanje.

24