OSNOVE CNC TEHNIKE U PROIZVODNOM

PROCESU OBRADE DRVA

1. UVOD ............................................................................................................

2. CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU ............................................

2.1 Izgled CNC stroja ..............................................................................

2.2 Prednosti CNC tehnike .....................................................................

2.3 Upravljanje CNC stroja .....................................................................

2.3.1 Dizajn ..................................................................................

10

2.3.2 CAD ....................................................................................

10

2.3.3 CAM ....................................................................................

11

2.3.4 Programski jezik CNC strojeva............................................

13

2.3.5 Izbor alata kod CNC strojeva ..............................................

26

2.4 CNC obradni centri u zanatskoj preradi drva ....................................

29

2.5 Osoblje kod CNC obradnih centara ..................................................

30

3. PODJELA CNC OBRADNIH CENTARA .......................................................

31

3.1 Podjela prema namjeni .....................................................................

31

3.1.1 Univerzalni CNC strojevi......................................................

31

3.1.2 Specijalizirani CNC strojevi..................................................

32

3.2 Podjela prema mogunostima obrade ..............................................

36

3.2.1 Stupnjevi slobode pokreta alata ..........................................

36

3.2.2 Agregati kod CNC strojeva .................................................

39

3.2.4 Podruje djelovanja ............................................................

40

3.2.4.1 Konvencionalna obrada ........................................

40

3.2.4.2 Nesting obrada......................................................

41

3.2.4.3 Roboti (posluitelji) ...............................................

42

3.3 Podjela prema konstrukcijskim odrednicama stroja ........................

44

3.3.1 Broj radnih jedinica ............................................................

44

3.3.2 Radni stolovi ......................................................................

44

3.3.3 Nosai obradne jedinice ....................................................

49

3.3.4 Nain izvoenja obrade .....................................................

51

3.3.5 Zatita operatera ...............................................................

53

LITERATURA .............................................................................................................

55

UVOD

1. UVOD

Razvojem tehnologije, napredovala je i proizvodnja u drvnoj industriji. Zasebna

uporaba tradicionalnih stolarskih strojeva poput krunih pila, glodalica, builica,
tokarilica postaju "zastarjeli" nain obrade. Takvi strojevi se i dalje upotrebljavaju, no
trino konkurentna proizvodnja proizvoda od drva zahtjeva veu i efikasniju
uporabljivost takvih strojeva odnosno alata koji se na takvim strojevima nalaze.
Preciznost, brzina obrade, kvaliteta obrade, obrada sloenih oblika samo su neke od
odlika CNC strojeva.
Ovisno o tipu proizvodnje moemo izabrati i adekvatan CNC stroj. Takav izbor rijetko
je jednostavan, a njegovoj sloenosti pridonosi i sloenost naih proizvoda, veliina
radnog prostora, kombinacija s drugim strojevima i jo mnogo drugih faktora.

Prvi CNC stroj dizajnirao je John T. Parsons tijekom kasnih 1940-ih god.
Nakon Drugog svjetskog rata Parsons je sudjelovao u izradi lopatica rotora
helikoptera to zahtjeva preciznu obradu sloenih oblika. Ubrzo je utvrdio da se
pomou tadanjeg IBM raunala moe napraviti mnogo vie preciznih kontura, nego
to se moe postii runim proraunima i shemama. Temeljem tih saznanja Air Force
mu je ponudio ugovor da razvije "automatski stroj za rezanje kontura" koji e
proizvoditi velike dijelove komada krila za zrakoplove. Koristei raunalni ita kartica
i precizne kontrole servomotora, nastali stroj je bio ogroman, kompliciran i skup.
Do 1960-ih godina cijena i sloenost automatiziranih strojeva se smanjila do te
mjere da su se mogli koristiti i u drugim industrijskim granama. Ti su strojevi koristili
direktan pogon preko elektromotora za upravljanje alatom i drugim funkcijama. Motor
je bio elektrino navoen pomou itaa trake koji je oitavao papirnatu traku irine
oko 2.5 cm izbuenu s odabranim nizom rupa. Poloaj i slijed rupe itau omoguava
da proizvodi potrebne elektrine impulse za ukljuivanje motora u tono odreenom
trenutku to je u sutini isto kao da i ovjek upravlja strojem. Impulsi su upravljani
jednostavnim raunalom koji nisu imali u tom trenutku sposobnost memorije. Takvi
strojevi se esto nazivaju "NC" ili numeriki upravljani strojevi.

UVOD

Napretkom integrirane elektronike uslijedio je ubrzan razvoj, trake se vie nisu

koristile na isti nain tj. koristile su se samo za uitavanje programa u magnetske
memorije.
Suvremeni CNC stroj radi na principu oitavanja na tisue bitova informacija
spremljenih u programu memorije raunala. Da bi se informacije memorirale
programer stvara niz uputa koje raunalo moe razumjeti. Kodirane naredbe su
najei nain programiranja alata CNC stroja.
Razvoj raunala omoguio je proizvoaima strojnih alata razvoj tzv. "jezinog
programiranja" gdje su upute u obliku obinih rijei. Ovaj tip programiranja
omoguuje bri poetak rada i manje rada od strane programera.
Upravljaki ureaj takoer olakava programeru da ubrza rad stroja. Na nekim
strojevima, programer moe jednostavno upisati mjesto, promjer i dubinu obrade i
raunalo e izabrati najbolju metodu za proizvodnju odreenog elementa.

NC i CNC tehnologija
(Numerical Control Techology and Computerized Numerical Techology)

NC predstavlja stariji i originalni naziv za numeriki upravljanu tehnologiju, dok

CNC oznaava raunalom upravljanu tehnologiju.
Oba sustava obavljaju iste zadatke, odnosno obradu podataka. U oba sluaja
sustav upravljanja sadri logine upute za obradu podataka, meutim, NC sustav (za
razliku od CNC) koristi fiksne logike funkcije tj.one koje su trajno ugraene u
kontrolnu jedinicu. Te funkcije ne mogu biti promijenjene od strane programera ili
raunalnog operatera tj. sve potrebne promjene rade se u kontroliranom okruenju.
Sustav moe interpretirati dio programa, ali ne doputa nikakve promjene u
programu koristei kontrolne funkcije.

Moderni CNC sustavi (za razliku od NC sustava) koriste interni mikro procesor
(npr. raunala). Ova raunala sadre memorijske registre za pohranjivanje razliitih
naina upravljanja logikih funkcija. To znai da programer ili raunalni operater
moe promjeniti dio programa na kontrolnoj jedinici koji daju trenutne rezultate.

UVOD

Upravo ta fleksibilnost je najvea prednost CNC sustava i vjerojatno kljuni element

koji su pridonjeli irenju ovog sustava u modernoj proizvodnji.
CNC sustavi koriste logike operacije npr. ukoliko imamo operaciju buenja na
drvenom elementu, radno svrdlo sporije prilazi povrini dok ne zapone operaciju,
zatim ubrza i na kraju operacije opet uspori. Isto tako se deava i kod okrajivanja
ploe, gdje glodalo polako prilazi rubu pa ubrza i na kraju opet uspori. To nam govori
da CNC sustavi rade logino u smislu da zadana operacija nije doslovno shvaena
kao kod NC sustava, ve je dovoena predefiniranom logiki odabranom operacijom.
Tako bi kod NC sustava npr. kod operacije buenja, brzina prilaska svrdla elementu i
brzina same operacije bila jednaka.

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

2. CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

Pod pojmom CNC tehnika podrazumijeva se nain na koji CNC stroj radi tj. to je sve
potebno da bi stroj u potpunosti zadovoljavao svoju ulogu u proizvodnom procesu.
Za razumijevanje rada CNC stroja potrebno je znati i neke njegove glavne
karakteristike, neophodne kako bi se shvatio jedan CNC obradni centar.

2.1 Izgled CNC stroja

Primjer stroja: TECH 80 CNC obradni centar (sl. 1).

Struktura se sastoji od:

a) Osnovno postolje
b) Monoblok koji se pomie po osi X
c) Radna grupa koja je izvedena od glave za buenje na koju se mogu postavljati
razne druge opcijske grupe glodanja
d) Nosai radne grupe se pomiu po osi Y i omoguavaju pomicanje po osi Z. (svi
pomaci su izvedeni na prizmatinim vodilicama pomou kuglinih navojnih
vretena)
e) Radni stol sastavljen od aluminijskih greda koje su postavljene na bazu stroja
pomou kuglinih leaja s pneumatskim sistemom blokiranja (pomak se vri po
osi X)
f) Usisne papue postavljene na radni stol koje slue za uvrivanje obradka
pomou vakuuma (pozicioniraju se guranjem po radnom stolu po osi Y)
g) Kontrolna jedinica stroja (sl.2)
Sa strane stroja se obino nalazi skladite raznih alata. Kod nekih strojeva
pokretna ruka ponekad zvana alatna poluga premjeta alat sa stroja u skladite,
odabire drugi alat i stavlja ga natrag u radnu glavu stroja. Vrijeme ciklusa potrebnog
za taj postupak je od 2 do 8 sekundi. Taj je nain izmjene alata u dananje vrijeme
rijei. Obino radna glava sama dolazi do spremnika te uzima odgovarajui alat.
Neki strojevi mogu sadravati i do 400 alata u velikim skladitima (spremnicima).

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

b)
d)
e)

f)

a)

c)

Slika 1. TECH 80 CNC obradni centar

Slika 2. Kontrolna jedinica CNC stroja (s HMI Human Machine Interface za taj stroj)

Materijali
Mehanike komponente stroja moraju biti krute i vrste da podre brze
pomine dijelove te da podnesu djelovanje momenta inercije pri promjeni putanje kao
i pri djelovanju alata. Lijevano eljezo ili Mehanit su materijali koji se koriste za izradu
radnih strojeva. Danas se kod veine strojeva koristi toplo-valjani elik i kovani

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

materijali poput nehrajueg elika da bi se smanjili trokovi i omoguilo

konstruiranje okvira kompliciranijeg dizajna.
2.2 Prednosti CNC tehnike
Moderna proizvodnja u drvnoj industriji danas je teko zamisliva bez CNC obradnih
centara. Oni su daleko uinkovitiji, ali i popularniji (kakve veze popularnost ima s
efikasnou i isplativou obradnog procesa) od builica i glodalica uglavnom zbog
svoje fleksibilnosti. Njihova glavna prednost je u tome to imaju mogunost da
nekoliko skupina razliitih operacija izvre u slijednom nizu uz samo jedno
uvrivanje obratka u stroj bez mukotrpnih izmjena i podeavanja, tako npr. plono
buenje, eono buenje i glodanje mogu biti uklopljeni u jedan CNC program.
Fleksibilnost je poveana automatskim mijenjanjem alata, minimalnim praznim
hodom, koritenjem rotacijskim pokretima kod dodatnih osi i nizom drugih
mogunosti. CNC obradni centri mogu biti opremljeni s posebnim programom koji
kontrolira brzinu i koliinu odvojene strugotine kao to je sluaj kod obrade drva,
ivotni vijek reznog alata, automatiku u procesu kalibriranja i druga unapreenja u
proizvodnji.
CNC strojevi mogu biti sastavljeni s drugim slino opremljenim strojevima u
fleksibilnu obradnu skupinu. Naravno, takva skupina istovremeno moe proizvesti
mnogo vie nego jedan zaseban stroj. Skupina od 20 ili 30 strojeva naziva se
Fleksibilni obradni sustav. Ovi sustavi mogu proizvesti stotine razliitih dijelova u isto
vrijeme, s malo ljudske intervencije. Neki su dizajnirani za koritenje danju i nou bez
ljudskog nadzora. Takvi sustavi vrlo su rijetki i mogu se rentabilno koristiti u iznimno
velikim industrijskim pogonima, meutim dobro koncipirana rjeenja CNC obradih
centara sa pojedinanom obradnom (obradci se obrauju jedan po jedan) mogu
proizvoditi vie razliitih proizvoda sa gotovo neogranienim brojem razliitih
elemenata uz automatski prihvat u poloaju obrade. Ogranienja svakako postoje u
obliku dimenzijske ogranienosti veliine pojedinih obradaka ili nemogunost
automatske obrade posebno zahtjevnih elemenata proizvoda koje nije mogue
jednostavno uvrstiti bez npr. koritenja robotske ruke.

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

Tablica 1. Usporedba nekih karakteristika konvencionalne i CNC tehnologije

Konvencionalna
tehnologija

CNC
tehnologija

Izvoenje vie operacija na

jednom stroju

Pojedinano izvoenje
svake operacije s
viekratnom pripremom
stroja

Priprema posla:

Za vrijeme pripreme stroj

ne moe proizvoditi

prva obrada

izrada ablona i
podeavanje stroja
kompletno podeavanje

Objedinjavanje vie
operacija jednog stroja, te
ak objedinjavanje
operacija s vie strojeva uz
samo jednu pripremu CNC
stroja
Priprema se obavlja u
uredu tako da stroj moe
istovremeno proizvoditi
druge proizvode
probno putanje programa

Karakteristika

ponovljena obrada
Potrebni nacrti
Potreban radni prostor

Broj radnika/trajanje
obrade
Obuenost radnika

Potrebna podrka od
proizvoaa stroja

Investicijska ulaganja

Obvezni su dimenzionirani
nacrti ili skice
Potreban je radni prostor
za svaki stroj s
pripadajuim
manipulativnim prostorom
za svakoga od njih
Vei broj radnika ili dugo
trajanje obrade uz manji
broj radnika
Stolarska znanja

Dovoljna je uglavnom na
razini dobave samo
specijalnih rezervnih
dijelova
Vie jeftinih strojeva,
jeftino odravanje i jeftini
rezervni dijelovi, skuplji
radni prostor

samo pozivanje programa

Za CNC stroj esto nije
potreban nacrt na papiru
Samo prostor za jedan
stroj s pripadajuim
manipulativnim prostorom

Najee samo 1 radnik

uz kratko trajanje obrade
Stolarska znanja,
opa i specijalistika
informatika obuenost
Trajna je ovisnost o
servisu proizvoaa stroja

Skup stroj, dodatno treba

uredski kompjutor, skupi
specijalistiki programi,
zahtjevna obuka radnika,
skuplje odravanje stroja

2.3 Upravljanje CNC stroja

Da bi proizvodni proces kod CNC obrade funkcionirao potrebno je pet osnovnih

elemenata:

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

10

1. Dizajn
2. CAD
3. CAM
4. Kontrola (u smislu upravljanjem strojnim pokretima)
5. Obrada

2.3.1 Dizajn
Da bi smo poeli s CNC projektiranjem moramo imati plan izrade.
Neka od vanih pitanja na koja moramo odgovoriti su:
- Kojih dimenzija e biti na proizvod?
- Od kakvog materijala e biti izraen?
- Tko je kupac?
- Za to e biti koriten?
Vano je spomenuti ukoliko hoemo na CNC stroju izraditi neki oblik ili konturu na
temelju fotografije ili dizajnerskog crtea, onda taj crte moramo promijenit u
vektorsku sliku pomou raznih programa ili na temelju crtea (skice) pomou CAD
aplikacija izraditi konstrukciju.
Vektorska slika odreena je geometrijski kao linija izmeu 2 toke, a temelj je CAD
aplikacija te se kod nje uveavanjem ili smanjivanjem slike ne gubi rezolucija.

2.3.2 CAD (Computer Aided Design or Drafting)

CAD je razvijen u ranim 60-im godinama. Ljudi koriste CAD svaki dan za
konstruiranje gotovo svih vrsta proizvoda. Openito konstruktori koriste CAD za
crtanje proizvoda, iz tih nacrta zatim se izrauje proizvod.
Nacrt je slika dijela ili sklopa koja ukljuuje dimenzije i oblike dijelova potrebnih za
izradu nekog proizvoda.
CAD omoguuje grafiko definiranje oblika neovisno o njegovom trenutnom prikazu
tj. pogledu.

CAD paketi mogu se openito podijeliti u dvije grupe:

- 2D paketi
- 3D paketi.

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

11

Veina programskih paketa se okreu 3D dizajnu. Koristei 3D dizajn inenjer moe

napraviti model proizvoda, tada se taj model moe pregledati nebi li se otkrili bilo
kakvi nedostaci prije nego proizvod krene u proizvodnju.
CAD se koristi za ininjering modela ili prikaza komponenata proizvoda na crteu.
Omoguuje ininjering proces od samog koncepta do pripreme proizvodnje.
CAD se koristi i u dizajnu alata i strojeva prije svega to svojim preoblikovanjem
donosi novu vrijednost u obliku novog proizvoda te u izradi svih vrsta objekata od
garaa do trgovakih centara.

Tipovi CAD-a koje moemo koristiti:

a) 2D CAD
2D CAD se najee upotrebljava za crtanje samo na X i Y osi.
Takve konstrukcije su sastavljene od linija, krugova, krivulja itd. Nema "dubine",
samo je vanjska linija vidljiva tj.obrisi proizvoda.

b) 2.5 CAD
Slian je 2D CAD osim to je crte (konstrukcija) prizmatian to znai da postoji
"dubina". Postoje Z razine, ali samo na posebnim plohama.
c) 3D CAD
3D CAD je na vrhu CAD softverskih paketa. Crtanje se provodi na X,Y i Z ravnini.
Konstrukcije su sastavljene od linija, krugova, krivulja itd., ali mogu ukljuivati stoce,
piramide, kocke itd. Postoji dubina kod konstruiranja te se napravljeni element moe
okretati 360 stupnjeva oko osi. Konstrukcija proizvoda je toan opis onoga to bi
nastalo da se uistinu proizvede.
CAD aplikacije temelj su za mnoge dananje vrlo sloene aplikacije koje se osim za
konstruiranje mogu koristiti i za dizajniranje. Takvim aplikacijama je omogueno
konstruiranje pojedinih proizvoda direktno iz dizajnerskog rjeenja, ali ve utvrena
konstrukcija moe biti podloga za novo dizajnersko rjeenje.
2.3.3 CAM (Computer Aided Machining, Computer Aided Manufacturing,
Computing Aided Maneuvers)

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

12

Sljedei korak u modernoj proizvodnji je koritenje CAM-a.

CAM se moe shvatiti kao kontrola pokreta stroja pomou raunala tj. skup
programskih naredbi koji se naziva G-kod. Tako pisana uputa za rad stroja odreuje
stroju kada, kako i gdje da se izvri pomak.
Openito CAM je vrsta samostalne aplikacije kojom se izrauje program neophodan
za rad CNC stroja.
Kod koritenja CAM potrebno je znati:
- tip CNC stroja na kojem se vri obrada
- vrstu radnog alata
- dimenzije obradka
- mogunosti obrade materijala (npr.brzinu obrade)

Da bi stvorili program za kontroliranje kretnji CNC stroja potrebno je unijeti navedene

varijable. Proizvodnja s CAM sistemom kod CNC strojeva se koristi da bi se
pojednostavnio sami proces proizvodnje te da bi se proizvodnom sustavu poveala
efikasnost.
CAM sustav bi trebao biti koncipiran tako da CNC programer moe samo na CAD
nacrtu odrediti strojne operacije, a CAM aplikacija nakon toga izradi program za CNC
stroj. Tako izraeni program ipak ne sadri sve parametre obrade, ve samo
osnovne smjernice putanje alata, dok su vani parametri obrade preddefinirani u PLC
upravljakim sklopovima. Time je proizvodnja ili upravljanje strojevima olakano, ali
je pritom stvorena specijalizacija CNC strojeva zbog razlika izmeu parametara
obrade razliitih materijala.

Kako izabrati CAM program:

Postoji vie CAM programa dostupnih za strojne operacije. Openito oni donose
razliit pristup unoenja naredbi za operacije pa se ljudi upoznaju s jednim i najee
zbog navike koriste iskljuivo taj. Veina softverskih tvrtki kupcu nudi besplatni probni
rok za koritenje odreenog CAM programa. Probni rok je obino 30 dana i u
literaturi se preporua da se isproba barem 3 razliita paketa.
Osnovna razlika izmeu razliitih CAM aplikacija moe se uoiti u razini sloenosti
operacija koje CAM moe upisati u izraeni program za neki stroj. Rangiranje je

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

13

mogue provesti prema broju osi koje program podrava. to je vie osi to program
mora biti sofisticiraniji te pri tome i vie omoguava svojim korisnicima.

Tipovi CAM programa

Postoji mnogo razliitih tipova CAM programa. Najee se prema tipu CNC stroja
odabire CAM program.
Najei CAM programi su:
- 2D CAM
- 2.5D CAM
- 3D CAM
- 4 Osni CAM
- 5 Osni CAM

Koritenje CAM programa najee se provodi tono odreenim slijedom operacija ili
procesnim koracima:
- Definirati materijal (ukoliko softver omoguuje)
- Definirati veliinu materijala (obratka)
- Definirati koordinate ili putanje obrade
- Definirati alat
- Definirati brzinu i dubinu obrade
- Simulirati obradu.
Nakon to su provedeni svi ispisani koraci slijedi uitavanje programa u CNC stroj.

Neki od poznatijih (raitenijih) CAM programi su:

SheetCAM

RhinoCAM

MasterCAM

Alphacam

Edgecam

SurfCam.

2.3.4 Programski jezik CNC strojeva

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

14

Iako se danas programiranje CNC obradnih centara uglavnom izvodi CAD/CAM

sustavom, za dobro poznavanje rada i jednostavno prepoznavanje programskih
operacija i njihova slijeda izvoenja zadanih u jeziku koji razumiju CNC strojevi
(strojni jezik) potrebno je poznavati pojedinane programske naredbe i strukturu
programskog koda.
Slijedi prikaz pojedinanih programskih rijei i kodova pisan kao upute za runo
pisanje CNC programa. Takav prikaz trebao bi omoguiti razumijevanje programa i
naina njegove izrade.
Prvo ime se treba pozabaviti u procesu programiranja su alati.

Naredbe alata (T-oznake / T-Word_tool functions)

Naredbe alata kreirane su za pripremu i odabir adekvatnog alata iz spremita. Kako
bi se opisao pojedini alat njegova oznaka sastoji se od oznake T uz koju slijede
brojane oznake povezane sa oznakama pozicija u spremitu alata.

Primjer:
T08 = alat broj 8

Mnogim modernim upravljaima (controllers) nije potrebno upisivati nulu kada se

oznaka odnosi na alate sa jednoznamenkastim brojem te je dovoljno upisati T8 jer
ima jednako znaenje kao oznaka T08.

Izmjena alata
Proces izmjene alata odreen je mjeovitim naredbama (miscellaneous function) ili M
kodom kojima se izvravaju izmjene.

Primjer:
N01...T01

(alat u pripremnoj poziciji)

N02...M06 T02

(izmjena alata) (slijedei alat u pripremnoj poziciji)

N03...
N04...M06 T03
M05...

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

15

Redak N01 traeni alat je postavljen u spremitu alata na poziciji ekanja za

izmjenu. Redak N02 alat T01 se prikljuuje u glavno vreteno, a u
meuvremenu se alat T02 pozicionira na pripremni poloaj za slijedeu
izmjenu
Redak N03 alat T01 vri obradu
Redak N04 vri se izmjena alata. Alat T02 se instalira na vreteno a T01 se
vraa u spremite, nakon eda se alat T03 pozicionira na pripremni poloaj za
slijedeu izmjenu
Redak N05 alat T02 vri obradu

Naredbe brzine pomaka (F-oznake / F-Word_feed functions)

Naredbe brzine pomaka kreirane su za odreivanje brzina pomaka prilikom obrade.
Ovom se programskom naredbom utvruju vrijednosti brzina pomaka i predefiniraju
brojani ulazi za iznose pomaka u milimetrima/inima po minuti (mm/min) ili
milimetrima/inima po okretaju (mm/rev). Vrijednosti postavljene ovom naredbom
ostaju aktivne dok se ne promjeni njihova vrijednost unosom nove F-oznake.

Primjer:
F20 = brzina pomaka od 20 milimetara u minuti (mm/min)
F.006 = brzina pomaka od 0,006 milimetara po okretaju (mm/okr. eng.
mm/rev)

Ako je funkcija G20 aktivna tada su gore navedene vrijednosti iznosi u inima, a ako
je aktivna naredba G21 tada su navedeni iznosi u milimetrima.

Kod brzog slobodnog pomaka G00, maina putuje maksimalmo moguom brzinom
odreenom u kontrolnoj memoriji (njen stvarni iznos razlikuje se izmeu pojedinih
maina a ovisi o njenoj konstrukciji). U sluaju pomaka u obradi, G01, iznos brzine
pomaka mora biti tono definiran. Iznos brzine pomaka utvruje se na jedan od dva
gore navedena naina u milimetrima po minuti ili u milimetrima po okretaju.

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

16

Primjer:
F20.0 = 20 milimetara/ina u minuti (mm/min, in/min)
F500. = 500 mm pomaka u minuti ili ina u minuti
F50 = 50 mm pomaka u minuti ili ina u minuti
F.006 = brzina pomaka od 6 tisuinki milimetara po okretaju (mm/okr. eng.
mm/rev)
F0.06 = milimetara po milimetru
F.02 = 20 tisuinki milimetara po okretaju (mm/okr. eng. mm/rev)

Naredbe brzine okretanja (S-oznake / S-Word_spindle speed functions)

Upisuje se tako to upiemo slovo S uz koje stoji vrijednost broja okretaja u minuti.

Primjer:
S2100 (odreuje 2100 okr/min)

Ako se unese naredba S0, tada ona iskljuuje okretanje vretena i postavlja ju u
neutralnu poziciju kako bi se vreteno moglo okretati runo.

Pripremne naredbe (G-oznake / G-codes)

Pripremne naredbe su G-kod naredbe kojima se odreuje tip aktivnosti koju e
maina provesti.
Slovo G sa odreenim brojanim iznosom omoguuje komunikaciju izmeu
kontrolera i alata. I takva je kombinacija u praksi poznata kao G-kod. G-kod je
sinonim za jezino programiranje CNC strojeva. Openito G-kodovi govore stroju
poziciju, smjer i iznos kretanja alata npr. pomak na neku udaljenost u smjeru X osi ili
brzo kretanje na drugo mjesto.
Postoje dva tipa G-kodova, modalni i ne-modalni. Modalne naredbe ostaju aktivne u
slijedu operacija dok ih ne promijenimo nekom drugom naredbom. Ne-modalne
naredbe su one koje djeluju samo u bloku naredbi u kojem su upisane.

Primjer:

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

17

Grupa 00 je ne-modalna (kratka) grupa naredbi

Grupa 01 je modalna grupa naredbi
Postoji nekoliko razliitih grupa G-kodova kako je prikazano u drugom stupcu tablice
1. Jedan kod iz svake grupe moe se upotrijebiti u pojedinom bloku naredbi. Ako se
u jednom bloku pojave dvije naredbe iz iste grupe ona prva biti e zanemarena od
kontrolera koji e izvriti samo drugu naredbu. Postoje G-kodovi koji su aktivni od
startanja maine i ti su u tablici 1 oznaeni zvjezdicom (*). Sigurnosni se blok naredbi
uvijek smjeta na poetak programa kako bi ponitio naredbe takvih kodova ili onih
naredbi modalne grupe koji su ostali aktivni od prije izvoenih programa. Uobiajeno
se to odnosi na slijedee naredbe: (G40) iskljuivanje kompenzacije reznog promjera
alata, (G49) iskljuivanje kompenzacije duljine alata, (G80) iskljuivanje zatvorenog
ciklusa, te (G17) odabir XY ravnine obrade. Njih je mogue iskljuiti (ponititi) ili
zamijeniti iskljuivo naredbama iz iste grupe. Sigurnosni blok je dobro postaviti i iza
svake izmjene alata tako da je uslijed potrebe da se neka operacija obrade ponavlja
sigurno da neki od modalnih naredbi nee ostati neplanirano aktivan.
Ako za primjer promijenimo mjerni sistem iz G21 metriki u G20 inni, tada e G20
ostati aktivan kada slijedei puta startamo stroj. Modalne naredbe su aktivne ili
aktivirane i kada se izvri RESET-iranje stroja (pritiskom RESET tipke) ime se
pozivaju sve tvorniki predefinirane postavke.

Kod

Grupa

Funkcija

*G00 01

Brzo popreno pozicioniranje

*G01 01

Linearna interpolacija

G02

01

Kruna interpolacija u smjeru kazaljke sata (CW-clockwise)

G03

01

Kruna interpolacija u smjeru kazaljke sata (CW-clockwise)

G04

00

Zaustavljanje (pauza)

G09

00

Zaustavljanje (Stop)

*G15 17

Ponitavanje polarnog koordinatknog sustava

G16

17

Polarni koordinatni sustav

*G17 02

Odabir XY ravnine obrade

G18

02

Odabir ZX ravnine obrade

G19

02

Odabir YZ ravnine obrade

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

G20

06

Unos u inima

G21

06

Unos u milimetrima

*G22 04

Granica kretanja alata ON

G23

04

Granica kretanja alata OFF

G27

00

Provjera tonosti pozicioniranja

G28

00

Povratak u poetnu toku

G29

00

Povratak iz poetne toke

G30

00

Povratak u drugu, treu i etvrtu poetnu toku

G33

01

Izrada navoja

G37

00

Automatsko mjerenje duljine alata

*G40 07

Ponitavanje kompenzacije rezne otrice

G41

07

Kompenzacija rezne otrice na lijevoj strani

G42

07

Kompenzacija rezne otrice na desnoj strani

G43

08

Kompenzacija odmaka duljine alata u pozitivnom smjeru (+)

G44

08

Kompenzacija odmaka duljine alata u negativnom smjeru (-)

G45

00

Poveanje odmaka alata

G46

00

Smanjenje odmaka alata

G47

00

Dvostruko poveanje odmaka alata

G48

00

Dvostruko smanjenje odmaka alata

*G49 08

Ponitavanje kompenzacije odmaka alata

*G50 11

Ponitavanje skaliranja

G51

11

Skaliranje

G52

00

Lokalni koordinatni sustav

G53

00

Koordinatni sustav stroja

*G54 14

1 radni koordinatni sistem

G55

14

2 radni koordinatni sistem

G56

14

3 radni koordinatni sistem

G57

14

4 radni koordinatni sistem

G58

14

5 radni koordinatni sistem

G59

14

6 radni koordinatni sistem

G60

00

Pozicioniranje u jednom smjeru

G68

16

Rotacija koordinatnog sustava

18

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

*G69 16

Ponitavanje rotacije koordinatnog sustava

G73

09

Ciklus brzog grupnog buenja

G76

09

Ciklus finog buenja

*G80 09

Ponitavanje zatvorenog ciklusa

G82

09

Ciklus buenja sa odbrojavanjem

G83

09

Buenje dubokih rupa

G86 - G89

09

*G90 03

Naredba za apsolutno programiranje

*G91 03

Naredba za slijedno programiranje

G92

Podeavanje radnog koordinatnog sustava

00

Razliiti oblici buenja

*G94 05

Pomak u minuti

G95

Pomak po okretaju

05

19

Naredbe u popisu oznaene sa * aktivne su kod startanja stroja ili nakon aktiviranja
reset sklopke.

Treba naglasiti da iako je G-kod standardiziran, odreeni kodovi imaju razliito

definirano znaenje ovisno o CAM programskim paketima i o proizvoaima CNC
strojeva. Kako svi CNC strojevi nisu napravljeni na jednaki nain tako i G-kodovi nisu
isti odnosno jedan dio naredbi razlikuje se od proizvoaa do proizvoaa.
Meutim, kad jednom nauimo itati G-kod moemo u velikoj mjeri razumjeti bilo koji
drugi promijenjeni G-kod, no to ne mora biti pravilo.
injenica je da svaki proizvoa CNC strojeva misli da je njihova verzija najbolja,
tako da imamo veliki broj vrsta G-kodova. Osim toga mnogi proizvoai strojeva
izmjenom koda pokuavaju "prisiliti" kupca da koriste samo njihov programski paket.

M-kod
M-kodovi su sastavni dio programakog jezika CNC strojeva pa tako i svakog
programa pojedinano. To su raznovrsne naredbe koje upravljaju radnim
sastavnicama odnosno operacijama stroja. One aktiviraju i deaktiviraju protok
tekuine za hlaenje, rotaciju vretena, smjer te rotacije i druge sline operacije.

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

Kod

Funkcija

M00

Zaustavljanje programa

M01

Opcijsko zaustavljanje

M02

Zavretak programa bez premotavanja na poetak

M03

Ukljuivanje vrtnje vretena u smjeru kazaljke sata

M04

Ukljuivanje vrtnje vretena u smjeru suprotnom od kazaljke sata

M05

Zaustavljanje rotacije vretena

M06

Izmjena alata

M10

Zakljuavanje rotacije radnog stola

M11

Otkljuavanje rotacije radnog stola

M13

Dvostruka naredba ukljuivanja vrtnje vretena CW i hlaenja

M14

Dvostruka naredba ukljuivanja vrtnje vretena CCW i hlaenja

M16

Izmjena masivnih alata

M19

Orijentacija vretena

M21

Zrcalna slika u smjeru osi x

M22

Zrcalna slika u smjeru osi y

M23

Ponitavanje naredbe zrcaljenja

M30

Zavretak programa s pozicioniranjem na poetak (premotavanje)

M98

Pozivanje podprograma

M99

Povratak u glavni program iz podprograma

20

Kao i G-kodovi, M-kodovi variraju od proizvoaa do proizvoaa te od stroja do

stroja.

Programiranje u apsolutnom i slijednom sustavu

Postoje dva mjerna koordinatna sustava koja se koriste za utvrivanje vrijednosti
koje se unose u programski kod za X, Y i/ili Z oznaku. Takoer se mogu koristiti u
istom znaenju za rotirajue osi A, B i/ili C.

Apsolutno programiranje (G90)

Prilikom apsolutnog programiranja sve vrijednosti kordinata vezane su za ishodite
koordinatnog sustava.

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

21

Slijedno programiranje (G90)

Kod slijednog programiranja svaka se mjera odnosi na prethodno odreenu
dimenziju pozicije (toka do toke). Slijedne dimenzije su udaljenosti izmeu dvije
toke u obradi.

Razlika izmeu ova dva naina prikazana je u tablici 3 koja opisuje obradu prikazanu
na slici 2a.

Slika2a. Dijagram obrade (putanja alata)

Tablica 3
Za

G90

Za

G91

P1

G90 X0 Y0

P1

G91 X0 Y0

P2

G90 X0 Y4

P2

G91 X0 Y4

P3

G90 X2 Y4

P3

G91 X2 Y0

P4

G90 X2 Y5

P4

G91 X0 Y1

P5

G90 X4 Y6

P5

G91 X2 Y1

P6

G90 X4 Y7

P6

G91 X0 Y1

P7

G90 X6 Y6

P7

G91 X2 Y-1

P8

G90 X8 Y8

P8

G91 X2 Y2

P9

G90 X8 Y4

P9

G91 X0 Y-4

P10

G90 X5 Y4

P10

G91 X-3 Y0

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

P11

G90 X5 Y3

P11

G91 X0 Y-1

P12

G90 X7 Y3

P12

G91 X2 Y0

P13

G90 X7 Y2

P13

G91 X0 Y-1

P14

G90 X3 Y0

P14

G91 X4 Y-2

P1

G90 X0 Y0

P1

G91 X-3 Y0

22

Programiranje apsolutne nulte toke (G92)

Nulta toka obratka je dodatno odabrana pozicija ishodita koordinatnog sisteme na
crteu a odreuje ju programer. Nulta toka obratka, u veini sluajeva, se odabire
kao najpogodnija toka obrade na obratku, a ona moe biti u centru obratka Slika 2 ili
na sjecitu stranica obratka Slika 3. Najpogodnjija je jer se programiranje kretanje
alata izvodi u odnosu na nultu toku obratka.
Postupak programiranja se svodi na utvrivanje pozicije nulte toke obratka u
odnosu na nultu toku stroja te se u obliku retka:
G92 X... Y... Z...
Upisuje ispred ostalih programskih redaka. Pri tome vrijednosti unesene iza oznaka
X, Y i Z moraju odgovarati vrijednostima udaljenosti ishodita obratka od ishodita
stroja po svakoj od navedenih osi.

Utvrivanje pozicije G92

Kada je obradak postavljen na radnu povrinu stroja na nepoznatoj poziciji potrebno
je utvrditi udaljenosti izmeu nulte toke stroja i nulte toke obratka.
Prvo je potrebno glavno vreteno stroja (sve osi stroja) pozicionirati na poetnu
poziciju. Tada bi oitanja na ekranu (npr. aktivacijom naredbe PAGE) trebala
odgovarati vrijednostima 0. Ako to nije sluaj tada se svaka od vrijednosti pozicije
ispisane na ekranu upravljakog raunala oznai i naredbom/tipkom ORIGIN (ili
slino) dovede u stanje vrijednosti0.
Sljedei korak je runo pozicioniranje osi glavnog vretena iz nulte pozicije u nultu
poziciju obratka uvrenog na radnoj povrini stroja. Nakon toga se vrijednosti
oitane na ekranu upisuju kao elementi naredbe G92 za svaku os u obliku
navedenom ranije u tekstu.

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

23

Napomena: Tonost oitanja ove vrste podlona su spretnosti operatera koji izvodi
mjerenje te je stoga potrebno imati to u vidu kada se odreuju nadmjere ili ulazne
veliine postavljenog obratka.

Naredbu G92 potrebno je postaviti na poetak programa kako bi se definirao

koordinatni sistem slijeda obrade te nakon svake izmjene alata pa ako se program
restarta nakon izmjene ponovno ima postavljenu odmaknutu ishodinu nultu toku
(pozicioniran Koordinatni sistem).

Naredbu G92 najbolje je koristiti kod manje sloenih programa sa samo jednom
posebnom nultom tokom. Ako je kontura obratka sloena i zahtjeva kreiranje vie
nultih toaka tada se koriste naredbe G54 do G59 za utvrivanje pojedinih (6
razliitih) nultih toaka. Ako se koriste naredbe G54 do G59 preporuljivo je
izbjegavanje koritenja naredbe G92 zbog mogunosti konflikta.

Programiranje Izrada programa

Oznaka programa
Svakom se programu dodjeljuje broj. Veliko slovo O je rezervirano za identifikaciju
programa odnosno oznaku programa nakon kojeg se obino upisuju etiri brojane
oznake.

Primjer:
O0005 = program 5
O1234 = program 1234
esta pogreka koja se moe pojaviti je unoenje broja 0 umjesto slova O to
rezultira aktiviranjem alarma kod izvoenja.

Komentari
U program se mogu unositi komentari koji e pomoi operateru na stroju da lake i
bre obavlja svoj dio posla. Unoenje komentara na pravilan nain ne utjee ni u kom
smislu na proces obrade ili izvrenje naredbi. Najee se postavljaju nakon broja

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

24

(oznake) programa kako bi se naveo naziv ili oznaka obratka ili unutar programa
kada se eli instruirati/uputiti operater npr. na izvrenje nekog zadatka.

Primjer:
O0001
(RN587932-B)
N9M00
(Promijeni poziciju stezaljki obratka)

Oznaka bloka
Slovo N je rezervirano za oznaavanje i numeriranje programskih sekvenci ili
redova. Tako svaka programska linija ima svoj sekvencijalno rastui broj. Tipino taj
sekvencijalno rastui slijed je razliit od jedan, npr. redak oznake N5 slijedi redak
N10 pa N15 itd. Namjera takvog slijeda je da se omogui naknadno unoenje redaka
unutar programa. I treba napomenuti da takvo numeriranje u blokovima nije nuno da
bi se program izvrio. Programski blokovi biti e izvreni sekvencijalno za vrijeme
automatskog ciklusa stroja ak i ako nije numerirano. Uklanjanje numeracije blokova
esto je i korisno kada su programi pre veliki da stanu u memoriju kontrolera.
Takoer je vrijedno spomenuti da je numeriranje u blokovima posebno korisno kod
naredbi izmjene alata. To omoguuje operateru da restarta izvravanje kod odreene
izmjena alata. Numeriranje u blokovima takoer omoguava lake kretanje unutar
programa i njegovo editiranje poput dodavanja odmaka (offseta) traenja greaka ili
blokova.

Potprogram (subprogram)
Ako se odreeni dio programa moe koristiti vie puta unutar programa tada mu
moemo dodijeliti broj (brojanu oznaku) ime se on vodi u listi kao zaseban program
koji se moe pozvati na izvravanje kada je to potrebno. Takav dio programa se u
praksi naziva subprogram. Subprogrami uvelike pojednostavljuju programiranje i
smanjuju koliinu podataka koje treba staviti u memoriju kontrolera. Subprogram se
poziva iz memorije kontrolera naredbom M98 i slovom P u glavnom programu.

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

25

Obino subprogrami ne sadre dodatni koordinatni sustav jer ovise o glavnom

programu.

Primjer:
M98P0012

Naredba M99 odnosi se na kraj subprograma i povratak u glavni blok programa koji
slijedi nakon izvrenja subprograma.

Primjer:
O0012
N0001
...
...
N0126M99

Osim ovakvog primjera programiranja subprogramima mogue je i unutar

subprograma pozvati drugi subprogram pa tako sve do etvrtog nivoa unutar
subprograma.
Isti je subprogram mogue ponoviti dvaput za redom dodajui slovo L i broj
ponavljanja nakon poziva subprograma.

Primjer:
M98P0012L2

Postoje i drugi naini zapisa naredbe ponavljanja subprograma pa je preporuljivo da

programer proui upute proizvoaa za toan nain koritenja subprograma.

Zavretak programa
Razlika izmeu M02 i M30 je ta to se M02 odnosi zavretak programa dok M30
osim zavretka programa istovremeno vraa program na poetak. Obje se naredbe

26

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

nalaze u posljednjem redu glavnog programa. Kod nekih se kontrola naredba M02
ponaa kao M30 zbog prilagodbe sa starim programima.

Objanjenje sigurnosnog bloka

Blok N10 naziva se sigurnosni blok a to se ime odnosi na njegovu ulogu u programu.
Taj sigurnosni blok sadri G-naredbu kojom se utvruje tip koordinatnog sustava
kojeg sistem koristi (G90 apsolutni ili G91 slijedni), sadri koriteni sistem mjerenja
(G20 inni ili G21 metriki), iskljuivanje svih zatvorenih ciklusa (G80), iskljuivanje
kompenzacije promjera otrice alata (G40), iskljuivanje kompenzacije duljine alata
(G49).
Glavna ideja sigurnosnog bloka kreirana je zbog naredbi koje kada se aktiviraju
ostaju aktivne do trenutka kada se zamijene drugom naredbom ili iskljue. U sluaju
kada sa se zbog pojave neke greke u toku obrade rad stroja mora zaustaviti i
ponovno startati cijeli ili dio programa moe se desiti da je neka naredba ostala
aktivna.
Za primjer uzmimo da se zbog smanjenog tlaka zraka za vrijeme obrade element
pomaknuo zbog sile rezanja i potrebno je zaustaviti proces i ponovno uvrstiti
obradak.
Ako je prije zaustavljanja procesa bila aktivirana naredba G41 kompenzacija alata
lijevom stranom te ista ostane aktivna stroj bi mogao tim alatom zbog ne poznavanja
tone pozicije otetiti novi obradak ili neki dio stroja i dovesti do jo vee greke sa
tetnim dogaajem.
Kako bi izbjegli ove i sline greke potrebno je koritenje sigurnosnog bloka koji
sadri naredbe za iskljuuje svih potencijalno nepoeljnih naredbi na poetku (u
prvom bloku) programa i nakon svake izmjene alata.

2.3.5 Izbor alata kod CNC strojeva

Kod planiranja proizvodnje na CNC strojevima vaan korak ini pravilan odabir
reznog alata koji e se koristiti za obradu.
Za obradu drva nije odluujua samo geometrija obratka i alata, ve se uvaavaju jo
neki faktori koji utjeu

na

uspjenost obrade.

Manji broj prilagodljivih

visokokvalitetnih alata je uvijek bolji izbor od specijalnih alata prilagoenih samo za

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

27

pojedine faze obrade ukoliko to omoguuje stroj. Ukoliko ne, spremnici alata mogu
se poveati do te mjere da vrijednost alata nerijetko premauje vrijednost stroja.
Optimizacijom automaskog izbora alata kod CNC obradnih centara smanjuje se
vrijeme izmjene alata, a time se skrauje ukupno vrijeme obrade. Izbor
najuinkovitijeg alata ili kombinacije alata za obradu je prilino sloen jer se stalno
poveava broj dostupnih alata i materijala na tritu. Za adekvatan izbor potrebno je
slijediti dijagram toka izbora alata koji je definiran prema pojedinim sastavnicama
obrade (sl. 3).

Slika 3. Dijagram toka izbora alata

Kod automatskog izbora alata za jednu operaciju najjednostavniji nain je da se

izabere prvi alat koji geometrijski zadovoljava obradu. U sluaju kada ima vie
operacija upotreba samo jednog alata nije ekonomski isplativa za obradu cijelog
komada iako bi se u nekim sluajevima sva obrada mogla obaviti koritenjem samo
jednog alata. Glavni problem je to alati manjeg promjera kojima su dostupna sva
mjesta na obratku, imaju malu brzinu odstranjivanja materijala u jedinici vremena.
Nasuprot tome veim alatima nisu dostupna sva mjesta na konturi obratka, pa za

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

28

njima ostaje odreena koliina neodrezanog ili neadekvatno obraenog materijala

to se moe uoiti kod jednostavnih operacija glodanja (sl.4) gdje postoji potreba
izrade razliitih radijusa prilikom izrade neke konture.

Slika 4. Glodanje utora

Osnovna uloga racionalizacije broja alata je:
a) Smanjenje broja alata broj univerzalnih alata ne smije biti prevelik jer obradni
centri imaju ogranieni broj mjesta za alate u spremniku alata
b) Smanjivanje zaliha alata time se smanjuju i trokovi draa alata i ukupni
trokovi alata
c) Podeavanje troenja alata ako je vijek trajanja alata mali, tada se u magazin
alata stavi isti ili slini alat da ne doe do prekidanja obrade zbog bruenja i
podeavanja alata.

Zbog poveanja kompleksnosti proizvoda, irokog izbora alata i reima obrade te

sloenosti proizvodnje, optimizacija i izbor alata se u potpunosti provode na za to
namijenjenim raunalnim programima. Korisnik moe u veoj ili manjoj mjeri vriti
korekcije u izraunatim parametrima ili mijenjati prioritete optimizacije.

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

29

2.4 CNC obradni centri u zanatskoj preradi drva

CNC obradni centri danas su postali ope prihvaeni alat u proizvodnji kako u veliko
serijskoj tako i u malo serijskoj pa ak i u zanatskoj preradi drva. Dijagram na slici 5
prikazuje to je dovelo do takvog sveobuhvatnog koritenja CNC naina proizvodnje.

IRENJE I LIBERIZACIJA TRITA

POVEAVA

KONKURENCIJU MEU PROIZVOAIMA

PROIZVODA OD DRVA
TO
REZULTIRA

PRITISKOM NA PERMANENTNO SNIAVANJE

PROIZVOAKIH CIJENA
SKRAENJEM ROKOVA ISPORUKE
POTREBOM ZA STALNIM UVOENJEM NOVIH
MATERIJALA I POSTUPAKA

ODGOVOR
PROIZVOAA
STROJEVA

CNC OBRADNI CENTRI

ODGOVOR
PROIZVOAA
PROGRAMA
SPECIJALISTIKI PROGRAMI npr. MegaTISCHLER
Slika 5. Razlozi uvoenja CNC obradnih centara u zanatsku proizvodnju

30

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

Uporaba CNC obradnih centara u zanatskoj preradi drva nije jamstvo brzog i
pouzdanog povrata uloenog novca. Uz sam CNC stroj potrebno je nabaviti i
odgovarajui program za brzo konstruiranje proizvoda s direktnom vezom prema
CNC stroju.

2.5 Osoblje kod CNC obradnih centara

Raunala i strojevi nemaju inteligenciju, ne mogu razmiljati i ne mogu ocijeniti

situaciju na racionalan nain. To mogu samo ljudi s odreenim vjetinama i znanjem.
U podruju numerike kontrole vjetine su obino u rukama dviju kljunih osoba,
jedan koji radi programiranje i drugi koji vri obradu (esto to moe biti ista osoba,
pogotovo u manjim postrojenjima).

CNC programer
CNC programer je obino najodgovornija osoba kada se u pitanje stavlja uspjeh
numeriko upravljane tehnologije u postrojenjima jer uspjeh ovisi o kvalitetnoj
provedbi CNC operacija. Uspjenost provoenja oitovat e se na proizvodnju kroz
kvalitetu izraenog proizvoda i brzinu njegove izrade.
Od CNC programera zahtjeva se dobro poznavanje radnih alata i njihove
mogunosti, ali i iskustvo u njihovoj efikasnoj primjeni. Oni moraju posjedovati znanja
itanja tehnikih crtea iz kojih je potrebno shvatiti namjeru inenjera koji stoji iza
crtea.
Dobar CNC programer moe biti onaj koji je sposoban predoiti si sve pokrete alata.

Operator CNC stroja

Operator CNC stroja i CNC programer moe biti jedna osoba. Meutim, ukoliko je
nain poslovanja takav da se radi o dvije osobe

tada operator ima jedinstvene

odgovornosti. U veini sluajeva operator je odgovoran za provoenje procesa

obrade, ali i za odravanje stroja to podrazumijeva kontrolu alata, podeavanje
stroja te podmazivanja i kontrolu zamjenskih dijelova stroja.
Jedna od najvanijih odgovornosti CNC operatora u ureenoj poslovnoj (proizvodnoj)
sredini je predaja izvjetaja CNC programeru za svaki izvreni program. Taj izvjetaj

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

31

slui kao povratna veza o rezultatima pojedinog programa, jer ak i sa najboljim

znanjem, vjetinama, stavovima i namjerama postojei program se uvijek moe
poboljati. CNC operator je upravo ona osoba koja je najblia stvarnom stanju strojne
obrade te on moe najpreciznije odrediti kakva se poboljanja mogu napraviti.

3 PODJELA CNC OBRADNIH CENTARA

Na tritu se nude razni tipovi strojeva i svaki proizvoa nastoji unaprijedit i

proizvesti konkurentni CNC obradni centar. Rezultat je veliki broj slinih strojeva koji
se razlikuju po namjeni, konstrukcijskim detaljima i dizajnerskim rjeenjima pojedinog
proizvoaa.

3.1 Podjela prema namjeni

CNC obradni centri imaju znaajnu ulogu u dananjoj drvnoj industriji i prema
namjeni u drvno industrijskoj proizvodnji generalno ih moemo podijeli na one za
proizvodnju proizvoda i/ili dijelova proizvoda od ploa i na one za proizvodnju
proizvoda i/ili dijelova proizvoda od masivnog (cjelovitog) drva. S obzirom da je takva
generalna podjela u osnovi ne provediva zbog stalno promjenjivih trendova u dizajnu
i konstrukciji namjetaja koji se moe sastojati od oba navedena materijala pravilnije
bi podjelu bilo izvriti s obzirom na opredjeljenje u proizvodnji.
Tada bi ih mogli podijeliti na univerzalne i specijalizirane CNC strojeve.

3.1.1 Univerzalni CNC strojevi

Kao to sama rije kae, univerzalni CNC strojevi u kontekstu proizvodnje namjetaja
se koriste kod proizvodnje gdje imamo vie vrsta proizvoda. Takvi strojevi trebaju
osigurati da prebacivanje s jedne vrste obrade na drugu bude jednostavno i brzo. Pri
tome trebaju osigurati univerzalan nain prihvaanja ili uvrivanja obradaka te brzu
i efikasnu izmjenu vie ili manje univerzalnih alata za obradu.
Alati na takvim strojevima se obino mogu koristiti kod vie vrsta obrade, primjerice
odreeno glodalo se moe koristiti kod obrade noge stola kao i kod obrade naslona
stolice. Openito, univerzalni CNC strojevi se mogu lako prilagoditi eljenoj obradi.

32

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

3.1.2 Specijalizirani CNC strojevi

Specijalizirani CNC strojevi su okrenuti proizvodnji obino s jednom vrstom proizvoda
unutar koje moe proizvoditi razliite tipove proizvoda.
Takvi strojevi imaju specifine karakteristike, da li u prihvatu obratka ili u vrsti alata
kojeg koriste. Openito treba napomenuti da se kod specijaliziranih CNC strojeva
koristi ogranieni broj razliitih vrsta obrade.
Kao primjer specijaliziranih CNC obradnih centara mogu se navesti oni za
proizvodnju prozora, roleta i okvira za vrata (sl. 6), strojevi za oblaganje rubova i
drugi.

Proizvodnja vrata i prozora

Slika 6. CNC stroj za proizvodnju okvirnica prozora i vrata

Kod takvih strojeva radna glava s spremnikom i do 24 alata moe izvesti horizotalno
(sl. 7) i vertikalno buenje te glodanje s obje strane (sl. 8) na elementu kojeg
obraujemo.

Slika 7. Prikaz horizotalnog buenja

Slika 8. Obraeni element

s obje strane

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

33

Mogu se obraivat dva obratka u isto vrijeme zahvaljujui automatskom rotacijskom

ureaju (sl. 9).

Slika 9. Automatski ureaj za rotaciju obratka

Osim operacija buenja i glodanja obradni centri mogu vriti i operaciju uvijanja
okova kod prozora i vrata (sl. 10)

Slika 10. Obradni centar za buenje rupa i uvijanje okova kod proizvodnje prozora i vrata

Obradni centri za obradu rubova

34

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

Slika 11. Obradni centar za obradu rubova

Struktura ovih obradnih centara napravljena je od zavarenih elinih blokova s

pojaanim rebrima koji omoguavaju vrlo visoku krutost i vrstou. Kretanje jedinica
za buenje i glodanje izvedeno je pomou prizmatinih vodilica i zupaste letve.
Na slici 12 su prikazani mogui dobiveni oblici kod obrade ovih obradnih centara, a
na slici 13 mogue izvedbe obrade.

Slika 12. Mogui dobiveni oblici

Slika 13. Mogue obrade

CNC obradni centri velikih konstrukcija

Ovi tipovi CNC obradnih centara namijenjeni su iskljuivo za obradu drvenih greda
(sl.14). Obrada ukljuuje kombinaciju konvencionalnih i naprednijih metoda za
transport elemenata. Raznovrsna i fleksibilna rjeenja nadmauju prijanje standarde
u podruju obrade greda te otvaraju nove horizonte za budunost.

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

35

Slika 14. CNC stroj za obradu greda

Glavne karakteristike ovih CNC obradnih centara:

Namjenske obradne glave za svaku odreenu strojnu operaciju (glodanje, piljenje
itd.)
5-osna obradna glava obrauje grede sa svih strana te moe obraditi dodatne
zadane profile
Automatsko mijenjanje alata tijekom radnog ciklusa
Kompletna obrada grede s svih est strana u jednoj zadanoj operaciji bez potrebe za
ponavljanjem
Novi softveri za brzo i jednostavno programiranje.

Obrada 5-osnom radnom glavom s krunom pilom kao alatom (sl.15), pogodne su za
sve vrste rezanja, ak i na gredama veih dimenzija i veih gustoa. Alate koje
koristimo za obradu mogue je koristiti horizotalno i vertikalno. Obrada zaobljenih
rubova ili profiliranje mogu se izvesti s jednim alatom pod bilo kojim kutem i
poloajem.

Slika 15. Radna glava s krunom pilom kao alat

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

36

3.2 Podjela prema mogunostima obrade

Opseniju podjelu CNC strojeva mogue je provesti prema mogunostima obrade
koje su odreene konstrukcijom i nekim bitnim dijelovima CNC stroja. Pod bitnim
dijelovima podrazumijevaju se oni koji proiruju ili ograniavaju njegove mogunosti.
3.2.1 Stupnjevi slobode pokreta alata
Stupnjevi slobode pokreta alata kod CNC strojeva mogu se poistovjetiti s
desnim kordinatnim sustavom (sl.16). CNC obradni centri koriste najmanje 3 osi kod
pokreta alata, X, Y i Z os. X os je paralelna s najduom stranom radnog stola dok je
Y os paralelna s najkraom. Vertikalno kretanje alata je u smjeru Z osi. CNC strojevi
postaju mnogo fleksibilniji ako imaju i 4 os. Obino to bude rotirajua os A kod
vertikalnih tipova CNC strojeva ili os B kod horizotalnih. Jo vea fleksibilnost je kod
CNC strojeva s 5 ili vie osi.

Slika 16. Oznake stupnjeva slobode pokreta

37

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

S obzirom na broj osi CNC strojevi se mogu podijeliti na:

a) 3-osni CNC strojevi kretanje alata je u smjeru 3 osnovne osi, X,Y i Z.
b) 3.5-osni CNC strojevi osim osnovnih osi, alat koristi dodatnu rotirajuu os
A, no alat se ne moe istovremeno rotirati i kretati
po osnovnim osima.
c) 4-osni CNC strojevi alat koristi osnovne osi i dodatnu rotirajuu os A te se
alat moe istovremeno rotirati i kretati po osnovnim osima.
d) 5-osni CNC strojevi alat koristi osnovne osi te dodatne rotirajue osi A i B

5-osni CNC obradni centri (Roboti)

Slika 17. 5-osni CNC obradni centar

Slika 18. Radna glava

Kontinuirana rotacija okomite osi i mogunost 270 nagiba horizotalne osi daju
izvanrednu osobinu svestranosti kod glave robota (sl. 18). 5-osna robotska glava je
najvaniji dio ovog tipa CNC stroja, barem to se tie preciznosti obrade. Obino je
robotska glava tj. alat sa postoljem spojena s dva ili vie zglobna mjesta te se preko
njih mogu desiti sitna odstupanja u prijenosu pokreta to na koncu rezultira
netonou obrade alata. No da bi ta odstupanja bila minimalna potrebna je izvedba
visoke redukcije za prijenos gibanja.

38

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

Izvedba s jednim zglobnim mjestom bi poveala tonost obrade tj. bila bi manja
mogunost greke kod prijenosa gibanja, no tada bi smanjili mogunosti kretanja
radne glave. Preciznost obrade se moe poveati i samim dimenzijama radne glave.
Velike ( robusne ) radne glave imaju veu tonost obrade, no upravo zbog veliine
hendikepirane su kod obrade manjih obradaka ili kod nekih sloenijih zahvata obrade
npr. ukoliko unutar rupe elimo raditi utor.

Struktura stroja je sastavljena od elektro-zavarenih elinih ploa te od guste

metalne narebrene ploe. Ovi CNC strojevi mogu biti u kombinaciji s fiksnim i
pokretno-uspravnim radnim stolom to rezultira veliki stupanj fleksibilnosti.

Praktina uporaba je prije svega plod slijedeih osobina:

Mogunost obrade tekih elemenata bez pojave vibracija za vrijeme pomicanja
Mogunost nadgledanja svih strojnih operacija zbog fiksnog poloaja elementa kojeg
obraujemo
Jednostavan pristup radnom stolu za vrijeme punjenja ili pranjenja te lako rukovanje
opremom.

Mogu se obraivati:
Elementi od masivnog drva kod stilskog namjetaja
3D komponente kao to su modeli i kalupi (sl. 19)
Zakrivljeni dijelovi za interijerni namjetaj kod brodova i zrakoplova itd.

Slika 19. Obrada elementa nepravilnog

oblika

Slika 20. Obrada elementa pod kutem

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

39

3.2.2 Agregati kod CNC strojeva

Kod 4-osnih CNC strojeva agregati daju dodatnu 5-os pa se veinom kod takvih
strojeva i koriste. CNC obradni centri mogu sadravati vie od jednog agregata.
Kad imamo dva agregata oni su obino u kombinaciji s dva stola primjerice sa stolom
s klijetima. U takvom sluaju dok jedan agragat radi, u drugom se zamjenjuje alat.
Vrijeme predaje obradka sa prvog stola s klijetima na drugi stol se koristi za
zamjenu alata. Oba agregata za obradu omoguavaju koritenje kutnih glava (sl. 23).

Slika 23. Radna glava

Agregati za obradu rubova

Ovi tipovi agregata se koriste kod izravnavanja rubova kod drvenih ploa u
post-forming izvedbi. Krajevi alata tj.otrica alata su izvedeni tako da savreno
obrade zadani profil na ploi ime se dobije veoma precizna obrada ruba.

Slika 24. Tipovi agregata za obradu rubova

Multi funkcionalni agregati

Ovi tipovi agregata mogu biti opremljeni s vie radnih jedinica.

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

40

Na slici 25 je agregat s dvije radne jedinice:

a) Radna jedinica za poravnavanje ruba
b) Radna jednica za finu zavrnu obradu ruba.
Radne jedinice su pokretne u smjeru Z osi da bi se mogle obraivat ploe razne
debljine od 16 do 60mm.

Slika 25. Agregat s dvije radne jedinice

Agregati s krunom pilom

Ovaj tip agregata prikazan na slici 26 je opremljen je s listom krune pile promjera
180 mm. Osim kao agregat moe biti izveden i kao fiksna samostalna radna jedinica
na prednjoj strani stroja koja obavlja funkciju predrezaa.

Slika 26. Agregat s krunom pilom kao alatom

3.2.4 Podruje djelovanja

3.2.4.1 Konvencionalna obrada

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

41

Openito u naim drvno preraivakim pogonima preferira se konvencionalna obrada

na CNC obradnim centrima kad su u pitanju ploe. Kod tog naina obrade, ploa
prije nego to doe do CNC stroja na obradu kroji se na drugom adekvatnom stroju.
Dakle, operacije krojenja i obrada ploe (buenje, glodanje) su odvojene.

3.2.4.2 Nesting obrada

Ovaj tip obrade preteno se koristi u Americi, no polako postaje zastupljen i u naim
prostorima. Karakterizira ga obrada elemenata veih dimenzija te cjelovita obrada u
smislu da se element obrauje odjednom u prolazu. To znai da se kod obrade ploe
krojenje i buenje vertikalnih rupa radi u jednoj operaciji, dok se bone rupe bue
zasebno (sl. 27).

Slika 27. Shema koritenja nesting obrade u proizvodnji

Slika 28. Tip CNC stroja za nesting obradu

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

42

Ovi tipovi CNC obradnih centara se temelje na dugotrajnim iskustvima u podruju

nesting obrade i usvajanja visoko tehnolokih rjeenja. Najvaniji aspekt nesting
obrade je fiksiranje i samo dranje elementa kojeg obraujemo.

Dranje elemenata je mogue izvesti na sljedee naine:

a) Vakumskim kanalom unutar strukture radnog stola
b) Visoko kapacitetnim vakumom koncentriranim u podruju radnog stola tj. u
podruju strojne obrade
c) Pritisnim klijetima
d) Pritisnim valjcima.

Integriranjem ovih CNC obradnih centara u automatizirane obradne linije dobije se:
a) vea produktivnost
b) smanjuje se broj radne snage
c) bolja organizacija proizvodnog toka.
Mogu se upotrijebit za:
a) Ploaste okvire koji se kasnije tapeciraju
b) MDF kancelarijska vrata (sl. 29)
c) Namjetaj od perploe kod manjih brodova.

Slika 29. Obrada MDF ploe

3.2.4.3 Roboti (posluitelji)

U proizvodnim linijama gdje se trai automatska obrada te velika produktivnost, uz
CNC strojeve roboti posluitelji imaju zapaenu ulogu. Oni obino vre operaciju

43

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

punjenja i/ili pranjenja CNC stroja (sl. 30), no isto tako u nekim situacijama mogu
vriti i operaciju okretanja elemenata koji se obrauju. Roboti su izuzetno efikasni i
kod uvrenja zahtjevnih elemenata proizvoda na radni stol.
U sluaju kad se gotovi elementi isputaju na transporter tada se proizvodni ciklus
sastoji od tri slijedne operacije (sl. 31):
1. Punjenje robotskom rukom
2. Strojna obrada
3. Pranjenje i ienje radnog stola.

Slika 30. Robotska ruka u operaciji punjenja

Slika 31. Proizvodni ciklus

CNC stroja
Da bi ovaj tip proizvodne linije funkcionirao neophodno je i transportno sredstvo koje
dovodi ili odvodi elemente do robota. Obino to budu pokretne trake ili valjani
transporteri. Iznad transportera mogu biti utovarivai ili istovarivai s usisnim
papuama (sl. 32)

Slika 32. Portalni utovariva/istovariva s usisnim papuama

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

44

3.3 Podjela prema konstrukcijskim odrednicama stroja

Konstrukcijske odrednice stroja prije svega ovise o sloenosti obrade u nekom
proizvodnom procesu. Isto tako, radna okolina tj. veliina radnog prostora moe
ograniiti prednosti nekog konstrukcijskog rjeenja na CNC stroju.
Neka od obiljeja konstrukcije CNC stroja su:
-

broj radnih jedinica

konstrukcija radnog stola

tip nosaa obradne jedinice

naini izvoenja obrade.

3.3.1 Broj radnih jedinica

Jedno od konstrukcijskih rjeenja na CNC stroju je broj radnih jedinica odnosno
glavnih vretena.
Obzirom na broj glavnih vretena CNC obradne centre moemo podijeliti na:
a) CNC obradni centri s 1 glavnim vretenom
b) CNC obradni centri s 2 glavna vretena
c) CNC obradni centri s 3 ili vie glavnih vretena.

U sluaju kad imamo stroj s dva glavna vretena obrada moe biti istovremena ili
zasebna. Kod istovremene obrade oba vretena obrauju obradak u isto vrijeme,
naravno s odgovarajuim alatom te se nadovezuju u operacijama obrade nekog
proizvoda ili elementa.
Kod zasebne obrade oba vretena obrauju dva razliita ili ista obratka u zasebnim
operacijama. Ukoliko jedno od vretena zavri obradu, moemo mu zadati novu
operaciju obrade, dok drugo vreteno i dalje obrauje svoj obradak. Uglavnom, oba
vretena su nezavisna jedno od drugog u operacijama obrade.

3.3.2 Radni stolovi

Kod odabira CNC stroja veliku vanost ima njegov radni stol tj. sami radni postor oko
stroja. Ovisno o tipu proizvodnje koju preferiramo tako odabiremo i CNC stroj s
odgovarajuim radnim stolom.

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

45

Vienamjenski radni stolovi

Vienamjenski radni stol osigurava solidnu osnovu za sve vrste drvenih elemenata te
je idealan za dranje panela zahvaljujui velikom vakumskom kapacitetu.
Na slici 33 prikazan je jedan takav CNC stroj s vie namjenskim radnim stolom i
fiksnim postoljem. Obrada se moe izvoditi i na dva takva stola prikazano na slici 34.

Slika 33. CNC obradni centar s fiksnim postoljem

i 2 vie namjenska radna stola

Slika 34. Obrada na dva vie namjenska radna stola

Odvojeni radni stolovi

Verzija s dva odvojena stola (sl. 35) osigurava potpuni pristup stroju s tri strane te je
sigurnost operateru zajamena i za vrijeme rada stroja.

Slika 35. CNC stroj s dva odvojena radna stola

46

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

Aluminijski vienamjenski stolovi

Aluminijski vienamjenski stol (sl.36) moe biti opremljen s velikim rasponom
dodatne opreme da se zadovolje zahtjevi na neke odreene oblike drvenih
elemenata koje obraujemo. Dakle, da se element vrsto uvrsti na radni stol.

Slika 36. Aluminjski vie namjenski radni stol

Slika 37. Prikaz uvrenja elementa

manjih dimenzija

TVN radni stolovi

TVN radni stolovi mogu biti izvedeni s letvama i usisnim papuama. Zajedno
predstavljaju praktian i fleksibilan sustav te se dobije brzo i jako stezanje svih vrsta
elemenata. Na letve mogu biti montirane usisne papue ili pneumatske stezaljke.
Kod ovih radnih stolova usisne papue se mogu pomicati po potrebi te se mogu
skinut ili dodat ako je potrebno (sl. 39). Upravo te odlike omoguavaju brzu promjenu
obrade.

Slika 38. CNC obradni centar s TVN radnim stolom i usisnim papuama

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

47

Slika 39. Pomicanje usisne papue

TVN radni stolovi su idealno rjeenje za proizvoae vrata, prozora, stepenica i

namjetaja od masivnog drva.

Slika 40. Prikaz uvrenja elementa na TVN radnom stolu

Radni stolovi prizmatinog oblika

CNC strojevi s ovim tipom radnog stola (sl. 41) mogu proizvesti vie od 100% , nego
konvencionalni strojevi. Produktivnost, visoka fleksibilnost, sigurnost te potpuni
odnos s okolinom su glavne odlike koje su svedene u ovakav tip CNC stroja.
Takav rezultat je plod razdvojenih operacijskih faza na tri lica rotirajue prizme koja
se rotira za 120 u manje od 7 sekundi u svakom ciklusu. Tri lica prizme sainjavaju
tri stola i omoguuju istovremeno punjenje i pranjenje, uklanjanje otpada, ienje
stola i obradu. Na stroju mogu biti pohranjeni brojni alati koji omoguuju obradu
velikog broja razliitih drvenih elemenata.

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

48

Slika 41. CNC stroj s prizmatinim oblikom radnog stola

Osobine koje omoguuju gotovo savrene radne uvjete za operatera su:

- Zatvoreni tip konstrukcije sprjeava proputanje buke i praine u okolinu te potpuno
titi operatera tijekom mogueg pregledavanja strojne obrade
- Za vrijeme punjenja ili pranjenja, operator je u sigurnom poloaju, na suprotnoj
strani od radnog podruja gdje fotoelektrina barijera sprjeava pristup stroju tijekom
rotacije
- Jednostavan pristup stolovima
- Ergonomski nagnuti poloaj stola omoguuje lako punjenje i pranjenje
- Nema pokretnih dijelova izvan stroja koji bi mogli biti opasni za operatera
- Strugotine i otpad se automatski uklanjaju.

Slika 42. Shematski prikaz rada CNC stroja s prizmatinim oblikom radnog stola

Da bi se automatiziralo punjenje i pranjenje koriste se roboti za izvoenje takvih

operacija. To je mogue prije svega zbog automatskog ienja radnog stola dok je
to kod drugih konvencionalnih strojeva jako teko.

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

49

PowerGrip radni stolovi s klijetima

Ovakve tipove radnih stolova susreemo kod CNC centara za obradu masivnog
drveta. Koriste se kod obrade manjih elemenata tj. elemenata manje irine i debljine,
a vee duine kao npr .elementi za sklapanje stolova, stolica, kreveta itd. Sustav
zatezanja kopira funkciju ljudske ruke. Obino su dva stola u kombinacji s dva
agregata.
Dva stola s klijetima omoguavaju da se svaka kontura moe glodati na svakoj
stranici. Tako se moe obraditi do est strana jednog obradka. Kod predaje obradka
PowerGrip osigurava preciznost tonim, opreznim stezanjem obradka na pravom
mjestu.

Prednosti pri izradi:

rad bez pripremnog ureaja
sigurnost pri radu na dva stola i pomou dvaju agragata za obradu
potpuna tonost pozicioniranja
obrada sitnijih dijelova.

3.3.3 Nosai obradne jedinice

Nosai obradne jedinice mogu se podijeliti u dvije skupine:
-

portalni nosai

konzolni nosai

Openito, portalni nosai su fiksirani u dvije toke (poput mosta) dok su konzolni
fiksirani u jednoj toci. Portalni nosai su voeni dvjema vodilicama s prednje i
stranje strane i njihova glavna odlika u odnosu na konzolne koji su voeni na jednoj
vodilici je stabilnost. U sluaju naglog mijenjanja smjera putanje glavnog vretena
stabilnost je od velike vanosti te moe utjecati na tonost obrade. Same vodilice su
skupe pa su tako CNC strojevi s konzolnim nosaima jeftiniji od CNC strojeva s
portalnim nosaima.
O oba podruja djelovanja (konvencionalne i nesting obrade) mogue su izvedbe
portalnog (sl. 43 i 44) i konzolnog (sl. 45 i 46) nosaa glavne obradne jedinice.

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

Slika 43. Primjer portalne izvedbe kod konvencionalne obrade

Slika 44. Primjer portalne izvedbe kod nesting obrade

50

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

51

Slika 45. Primjer konzolne izvedbe kod konvencionalne obrade

Slika 46. Primjer konzolne izvedbe kod nesting obrade

3.3.4 Nain izvoenja obrade

Kod naina izvoenja obrade podrazumijeva se kako je obradak uvren na radni
stol te na koji nain se izvodi sami pristup obrade. Obradak je mjerilo za nain
izvoenja obrade prije svega zbog svojih dimenzijskih parametra.
Prema nainu izvoenja obrade CNC strojeve moemo podijeliti na:

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

CNC strojevi s mirujuim obratkom

CNC strojevi s pominim obratkom.

52

CNC strojevi s mirujuim obratkom

Uvreni obradak na radnom stolu miruje za vrijeme obrade tj. radni alat obavlja sve
potrebne kretnje kako bi obradio pojedina mjesta na obradku (sl. 47). Ovaj nain
obrade je prikladan za obradke manjih dimenzija, no ne mora biti pravilo. Potrebno je
napomenuti da se izrada veznih elemenata ili spojnih mjesta za okov izrazito velikih
obradaka poput lijepljenih nosaa ili greda obrauje iskljuivo ovakvim nainom.

Slika 47. Primjer mirujueg obradka

CNC strojevi s pominim obratkom

Moemo ih podijeliti na:
-

potpuno pomini

djelomino pomini.

Kada obradak prilazi radnom alatu CNC stroja na nekom transportnom sredstvu tada
govorimo o putpuno pominom obradku. Kod tog naina obrade cijeli proizvodni
proces je obino automatiziran tj. ima vrlo malo ljudske intervencije. Ovaj nain
obrade prikladan je za obradu gredica, elemenata prozora (doprozornici, okvirnice) i
drugih slinih elemenata. Obrada ploa vrlo je efikasna na vertikalnim CNC
strojevima gdje ploa prilazi stroju u uspravnom poloaju (sl. 48).

53

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

Kada obradak zajedno s radnim stolom prilazi radnom alatu tada govorimo o
djelomino pominom obradku. Naravno, obradak je uvren na radni stol kako nebi
dolo do pomicanja obradka dok prilazi alatu.

Slika 48. Vertikalni CNC stroj

3.3.5 Zatita operatera

Rukovanje bilo kojim strojem pa tako i CNC strojem moe biti opasno za osobu koja
nadgleda odreeni obradni proces odnosno operatera. Proizvoai CNC strojeva
nastoje minimizirat rizike opasnosti raznim konstrukcijskim rjeenjima samog stroja ili
dodatnim nadogradnjama u blizini stroja (razne pregrade, laserske zrake, kabine...).
Obzirom na poloaj operatera CNC obradu moemo podijeliti na:
a) CNC obrada u otvorenom prostoru
b) CNC obrada u zatvorenom prostoru.

Slika 49. CNC obrada u otvorenom prostoru

Slika 50. CNC obrada u zatvorenom prostoru

CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

54

Kao to se vidi na slici 49 kod CNC obrade na otvorenom prostoru operater moe biti
fiziki u doticaju sa samim obratkom, no za vrijeme rada stroja mora se udaljiti na
odreenu udaljenost, ovisno o sigurnosnim specifikacijama stroja. Najee se
ispred radnog stola nalazi sigurnosn tepih osjetljiv na dodir koji onemoguava
pribliavanje stroju ili dijelu stroja za vrijeme obrade. Neki strojevi kao takvu vrstu
zatite ne prilaenja stroju koriste lasersku zraku te ukoliko se ona za vrijeme rada
stroja prekine, privremeno se zaustavlja rad stroja. Prednost koritenja tepiha je u
vie zonskoj obradi pri emu je do jednog dijela stroja za vrijeme obrade omoguen
pristup kako bi se mogli uvrstiti obradci.
Kod CNC obrade u zatvorenom prostoru (sl. 50), operater je fiziki odvojen za
vrijeme rada stroja, obino kliznim vratima s velikim prozorom. Time je operateru
zajamena potpuna sigurnost. Zatvoreni prostor bitno smanjuje koliinu praine oko
stroja to je plod boljeg odsisa drvne praine i strugotine te se smanjuje razina buke.

Openito CNC strojevi su sigurniji nego primjerice blanjalice, glodalice, stolarske

trane pile, krune pile prije svega jer radnik odnosno operater nije toliko u doticaju s
samom obradom. Nije fiziki u kontaktu sa samim mjestom obrade, ve nadgleda
obradu odreenog proizvoda ili elementa.

55

LITERATURA

LITERATURA

1. Ivan Irons 2007: Learn CNC Secrets; Quickly Learn the Basic Concepts of CNC,
FistFire Publishing Hobart, WA FistFire LLC, str.1-142
2.

Peter

Smid

2003:

CNC

Programming

Handbook,

Second

Edition;

Comprehensive Guide to Practical CNC Programming, Industrial Press INC.200

Madison Avenue New York, NY 10016-4078, str.1-20
3. Franjo Na dipl.ing.: Prirunik za programiranje, upotrebu i odravanje obradnog
centra TECH 80, str.1-25
4. http://www.CNCInformation.com
5. http://www.scmgroup.com/fr/
6. http://www.homag-group.com/cms/
7. http://www.cncroutersource.com/cnc-router-systems.html
8. http://www.masterwood.com
9. http://www.weinig.com
10. http//www.holzher.com
11. http//www.insidewoodworking.com/cnc
12. http//www.woodweb.com/
13. http// www.stilesmachinery.com/
14. katalozi: Masterwood: Teknomat 1000, 2000, 2800, 5000; Project 5, 300, 400,
500; MW 18.36; Speedy 2007; OM BI CN; Weining Grupa: Conturex