Professional Documents
Culture Documents
Psihologija Licnosti - Pog PDF
Psihologija Licnosti - Pog PDF
Odreenje linosti
Linost je skup psihikih osobina...
I mehanizama...
Unutar pojedinca...
Koji su organizirani i relativno trajni...
I koji utjeu...
Na interakcije pojedinca...
I njegove adaptacije na...
Okolinu
Rascjep u podruju
1.
UVOD
Oni koji u sebi nose prekomjernu duhovitost smatraju se vulgarnim lakrdijaima, teei humoru po svaku cijenu, ne vodei rauna o boli koju nanose objektu
svoje zabave;... dok se oni koji se ne znaju aliti na svoj raun, niti razumiju one
koji to mogu, smatraju dosadnim i neuljudnim osobama. No, oni koji se ale na
ukusan nain nazivaju se otroumnima i taktinima... i znaajka taktine osobe je
da ona govori i slua ono to dolikuje dobroj i dobro odgojenoj osobi.
Aristotel je u djelu Nikomahova etika o humoru i ljudima koji mu se preputaju ili ne
preputaju izrekao ove rijei. Iz tog je citata vidljivo da se Aristotel ponaa slino kao
psiholog linosti. Aristotel analizira karakteristike osoba koje imaju odgovarajui smisao
za humor, pronalazei neke osobitosti koje su s njim povezane. Aristotel tom opisu dodaje usporedbu osoba koje su ekstremne po smislu za humor, bilo da ga imaju premalo ili
previe. U svojoj knjizi o etici, Aristotel opisuje i analizira mnoge karakteristike linosti,
ukljuujui istinoljubivost, hrabrost, inteligenciju, ugaanje sebi, sklonost srdbi i drueljubivost.
Moemo zakljuiti da je Aristotel bio psiholog linosti amater. No, jesmo li svi u
odreenoj mjeri amaterski psiholozi linosti? Nismo li svi znatieljni u vezi s karakteristikama koje ljudi posjeduju, ukljuujui i nae vlastite karakteristike? Ne koristimo li
svi osobine linosti kada opisujemo druge osobe? Naposljetku, ne koristimo li svi karakteristike linosti kako bismo objasnili ponaanje, kako vlastito, tako i ponaanje drugih
osoba? Kada kaemo da naa prijateljica odlazi na brojne zabave zato to je drutvena,
mi koristimo linost kako bismo objasnili njezino ponaanje. Kada za nekog drugog prijatelja navodimo da je savjestan i pouzdan, mi opisujemo karakteristike njegove linosti.
Kada karakteriziramo sami sebe kao promiljene, inteligentne i ambiciozne, mi opisujemo karakteristike vlastite linosti.
Osobine linosti ine ljude meusobno razliitima i te se osobine obino pojavljuju
u formi pridjeva koje koristimo kada govorimo o nekoj osobi, primjerice o Johnu kao
lijenom i nepouzdanom, Mary kao optimistinoj, te Fredu kao anksioznom. Pridjevi koji
se mogu koristiti za opisivanje karakteristika ljudi nazivaju se pridjevima deskriptorima
crta linosti. Postoji vie od 20 000 takvih pridjeva deskriptora crta linosti u engleskom jeziku. Ova zapanjujua injenica govori sama po sebi kako u svakodnevnom ivotu postoje snani razlozi za na pokuaj razumijevanja i opisivanja prirode onih s kojima
ulazimo u interakcije, te da postoje snani razlozi za pokuaj razumijevanja i opisivanja
nas samih.
Treba uoiti da se pridjevi koji opisuju linost odnose na nekoliko vrlo razliitih aspekata ljudi. Rijei kao to je promiljen, odnose se na unutranje kvalitete uma. Rijei kao
PSIHOLOGIJA LINOSTI
to su armantan i duhovit, odnose se na dojam koji neka osoba ostavlja na druge ljude.
Rijei kao to je dominirajui, relacijske su i oznaavaju poziciju osobe u odnosu na druge ljude. Rijei kao to je ambiciozan, odnose se na intenzitet elje da se postignu odreeni ciljevi. Rije kao to su kreativan, odnose se jednako na kvalitetu uma i na prirodu
proizvoda koje stvaramo. Rijei kao to je lukav, odnose se na strategije koje osoba koristi
kako bi postigla svoje ciljeve. Sve ove karakteristike opisuju neke aspekte linosti.
Vjeba
Zamislite neku osobu koju dobro poznajete recimo prijatelja, lana obitelji ili cimera. Razmotrite brojne karakteristike koje tu osobu ine jedinstvenom. Navedite pet karakteristika
koje najbolje hvataju njezinu linost. Primjerice, ako biste eljeli tu osobu opisati nekome,
kojih pet pridjeva biste koristili? Nakon toga zamolite osobu koju ste opisali da navede pet
pridjeva za koje ona smatra da je najbolje opisuju. Usporedite vae liste.
Odreenje linosti
Postavljanje definicije za neto tako sloeno kao to je ljudska linost vrlo je teko. Autori
prvih udbenika o linosti Gordon Allport (1937) i Henry Murray (1938) takoer su se
muili definirajui linosti. Problem je kako postaviti definiciju koja e biti dovoljno sveobuhvatna da ukljui sve aspekte koji su spomenuti u uvodu ovog poglavlja, ukljuujui
unutranje karakteristike, socijalne efekte, kvalitete uma, tjelesne karakteristike, odnose s
drugima i unutranje ciljeve. Zbog te kompleksnosti, neki udbenici psihologije linosti
potpuno preskau formalnu definiciju linosti. Ipak, sljedea definicija obuhvaa bitne
elemente linosti: Linost je skup psihikih osobina i mehanizama unutar pojedinca koji
su organizirani i relativno trajni, te utjeu na interakcije i adaptacije pojedinca na intrapsihiku, fiziku i socijalnu okolinu. Ispitajmo podrobnije elemente ove definicije.
Jedno od osnovnih pitanja je koliko temeljnih crta linosti postoji. Postoji li desetak
ili stotinjak osobina linosti, ili tek nekoliko? Drugo istraivako pitanje odnosi se na
organizaciju ili strukturu crta linosti. Primjerice, kako je priljivost povezana s drugim
crtama, kao to su impulzivnost ili ekstraverzija? Tree istraivako pitanje odnosi se na
podrijetlo crta linosti. Utjee li naslijee na priljivost? Koje vrste odgojnih postupaka
utjeu na razvoj osobine linosti kao to je priljivost? etvrto istraivako pitanje tie
se korelacija i posljedica crta linosti u terminima iskustava, ponaanja i ivotnih ishoda.
Imaju li priljive osobe, primjerice, mnogo prijatelja? Imaju li iroku socijalnu mreu na
koju se mogu osloniti u tekim trenucima? Idu li na ivce ljudima koji pokuavaju uiti?
Navedena etiri istraivaka pitanja ine sr istraivakih programa mnogih psihologa linosti. Psihike osobine su korisne iz najmanje tri razloga. Prvo, one nam pomau
da opiemo ljude, te da razumijemo dimenzije po kojima se oni razlikuju. Drugo, crte su
korisne jer nam pomau da objasnimo ponaanje. Razlog zbog kojeg ljudi rade ono to
rade moe djelomino biti i u njihovim crtama linosti. Tree, crte su korisne jer nam
pomau da predvidimo budue ponaanje primjerice, koja vrsta karijere e odreene
ljude zadovoljiti, tko e bolje podnositi stres, tko e se vjerojatno dobro slagati s drugim ljudima. Dakle, linost je korisna za opisivanje, objanjavanje i predvianje razlika
meu pojedincima. Sve dobre znanstvene teorije omoguuju istraivaima da opisuju,
objanjavaju i predviaju ono na to se teorija odnosi. Jednako kao to neka ekonomska
teorija moe biti korisna u opisivanju, objanjavanju i predvianju fluktuacija na tritu
dionica, tako i osobine linosti u podruju ljudskog ponaanja i doivljavanja opisuju,
objanjavaju i predviaju razlike meu osobama.
I mehanizama...
Psihiki mehanizmi su kao crte linosti, jedino to se pojam mehanizmi vie odnosi na
procese koji se odvijaju u linosti. Primjerice, veina psihikih mehanizama ukljuuje nekakvu obradu informacija. Netko tko je ekstravertiran, primjerice, moe traiti i uoavati
prilike za interakciju s drugim ljudima. Dakle, ekstravertirana osoba je pripravna da uoi
odreenu vrstu socijalne informacije te da reagira u skladu s njom.
PSIHOLOGIJA LINOSTI
Veina psihikih mehanizama ima tri osnovna sastavna dijela: ulaz, pravila odluivanja i izlaz. Psihiki mehanizmi mogu ljude initi osjetljivijima na odreenu vrstu informacija iz okoline (ulaz), mogu utjecati na njihovo razmiljanje o odreenim opcijama
(pravila odluivanja), te mogu voditi ponaanje prema odreenim kategorijama reakcija
(izlaz).
Primjerice, ekstravertirana osoba moe traiti mogunosti da bude s drugim ljudima,
moe u svakoj situaciji razmatrati mogunosti ljudskog kontakta ili interakcije s drugima,
a moe se i ponaati tako da ohrabruje druge na interakciju s njom. Naa linost sadri
brojne takve psihike mehanizme procedure za procesiranje informacija koje imaju
glavne elemente ulaza, pravila za odluivanje i izlaza.
To ne znai da su sve nae crte linosti aktivirane cijelo vrijeme. Ustvari, u odreenom je trenutku samo manji broj crta linosti aktiviran. Razmotrimo crtu hrabrosti. Ova
osobina linosti se aktivira samo u odreenim uvjetima, kada se ljudi susreu s ozbiljnim
opasnostima i prijetnjama. Neki su ljudi hrabriji od drugih, ali nikad neemo doznati koji
su ljudi hrabri ako se ne pojavi odgovarajua situacija u kojoj se hrabrost moe iskazati.
Osvrnite se oko sebe na sljedeem predavanju tko, prema vaem miljenju, posjeduje
hrabrost kao crtu linosti? To neete znati dok se ne pojavi situacija koja aktivira hrabro
ponaanje.
Unutar pojedinca...
Unutar pojedinca znai da je linost neto to pojedinac nosi unutar sebe tijekom vremena, od jedne do druge situacije. Tipino, mi mislimo da smo isti ljudi kakvi smo bili
proli tjedan, proli mjesec ili prolu godinu, te da emo iste osobine linosti imati i u nadolazeim mjesecima i godinama. Isto tako, iako je naa linost zasigurno pod utjecajem
okoline u kojoj se nalazimo, osobito pod utjecajem drugih vanih osoba u naim ivotima, mi mislimo da iz situacije u situaciju nosimo iste osobine linosti. Definicija linosti
naglaava da se izvori linosti nalaze unutar pojedinca, te da je linost stoga stabilna kroz
vrijeme i u odreenoj mjeri konzistentna u razliitim situacijama.
nom trenutku, to ne govori nita o njegovoj crti linosti. Neka osoba moe biti srdita sada,
ali ne mora biti srdita sutra. Ona moe biti srdita u jednoj situaciji, ali ne mora biti srdita u
drugim situacijama. Srdba je vie stanje negoli crta. No, rei da je netko sklon srdbi ili
lako raspaljiv, ipak opisuje njegovu psihiku osobinu. Netko tko je sklon srdbi bit e, u
usporedbi s drugima, esto srdit i pokazivat e tu sklonost u razliitim vremenskim tokama te u razliitim situacijama (primjerice, takva osoba bit e svadljiva na poslu, agresivna
u rekreativnom sportu i esto e se sukobljavati s lanovima vlastite obitelji).
U nekim situacijama ova generalizacija o konzistentnosti linosti kroz razliite situacije ne mora biti potpuno tona. Neke situacije mogu biti vrlo snane te mogu potisnuti
izraavanje psihikih osobina. Primjerice, osobe koje su priljive mogu biti vrlo tihe za
vrijeme predavanja, gledanja filma, ak i u liftu iako ste sasvim sigurno susreli nekoga
tko ne moe utjeti ni u jednoj od navedenih situacija!
Rasprava o tome jesu li ljudi konzistentni kroz razliite situacije ima dugu povijest
u psihologiji linosti. Neki psiholozi su tvrdili da su dokazi za konzistenciju slabi (Mischel, 1968). Primjerice, iskrenost izmjerena u jednoj situaciji (recimo, varanje na ispitu)
ne mora korelirati s iskrenou izmjerenom u drugoj situaciji (recimo, varanje na porezu). Navedenu raspravu razmotrit emo detaljnije poslije, no zasad emo rei da veina
psihologa linosti dri da, iako ljudi nisu potpuno konzistentni, konzistentnost postoji u
dovoljnoj mjeri da opravda ukljuivanje te karakteristike u definiciju linosti.
injenica da linost obuhvaa relativno trajne psihike osobine i mehanizme ne iskljuuje promjene kroz vrijeme. tovie, precizno opisivanje naina na koje se mijenjamo
tijekom vremena jedan je od ciljeva psihologa linosti.
I koji utjeu...
Naglaavanje sila koje utjeu, u definiciji linosti znai da crte i mehanizmi linosti
mogu utjecati na ivote ljudi. Oni utjeu na to kako se ponaamo, kako vidimo sami sebe
ili kako razmiljamo o svijetu oko sebe, u kakvim smo odnosima s drugim ljudima, kako
se osjeamo, kako biramo okolinu (osobito nau socijalnu okolinu), kojim ciljevima teimo u ivotu i koje elje imamo, te kako reagiramo na okolnosti u kojima se nalazimo.
Ljudi nisu pasivna bia koja samo odgovaraju na vanjske sile. Upravo suprotno, ljudi su
aktivna bia, a linost igra kljunu ulogu tako to utjee na to kako ljudi oblikuju vlastite
ivote. U tom se smislu crte linosti mogu shvatiti kao sile koje utjeu na to kako mislimo, osjeamo i ponaamo se.
Na interakcije pojedinca...
Ovo obiljeje linosti je moda najtee opisati, zbog toga to je priroda interakcije pojedinca i okoline sloena. U 4. poglavlju detaljnije emo razraditi interakcionizam. Zasad
je dovoljno samo navesti da interakcije uz razliite situacije ukljuuju percepciju, selekciju, evokaciju i manipulaciju.
Percepcije se odnose na to kako vidimo ili interpretiramo nau okolinu. Dva ovjeka mogu biti izloena objektivno istom dogaaju, no ono na to obrate panju i kako
PSIHOLOGIJA LINOSTI
Okolinu
Fizika okolina je esto izazov za ljude. Ponekad je ona direktna prijetnja preivljavanju.
Primjerice, nestaica hrane izaziva problem osiguravanja nutrijenata potrebnih za preivljavanje. Izloenost ekstremnim temperaturama izaziva problem ouvanja termalne
homeostaze. Visina, zmije, pauci i stranci mogu biti opasnost za preivljavanje. Ljudska
bia, kao druge ivotinje, razvila su rjeenja za takve adaptacijske probleme. Glad nas
motivira da traimo hranu, a okusne preferencije odreuju izbor hrane koju emo konzumirati. Mehanizam drhtanja nam pomae u borbi s hladnoom, a lijezde znojnice nam
pomau u borbi s vruinom. Na psiholokoj razini, na strah od visine, zmija, paukova i
stranaca najei ljudski strahovi pomau nam da izbjegnemo opasnosti u interakcijama s okolinom koja je opasnost za nae preivljavanje.
Socijalna okolina takoer zahtijeva nau adaptaciju. Moemo eljeti presti koji sa
sobom nosi neki novi posao, ali postoje brojni drugi ljudi koji e se takoer natjecati za
istu poziciju. Moemo eljeti interesantne prijatelje i partnere, ali mnoge druge osobe e
se takoer boriti za njih. Moemo eljeti veu emocionalnu bliskost s osobama koje su
nam vane, ali ne mora biti odmah jasno kako se ta bliskost moe postii. Naini na koje
se ljudi nose sa svojom socijalnom okolinom izazovi kojima smo izloeni u nastojanju
da osiguramo osjeaj pripadanja, ljubavi i potovanja od strane drugih od prvorazredne
su vanosti za nae razumijevanje linosti.
Pojedini aspekti okoline koji su vani u nekom trenutku esto su determinirani linou. Osoba koja je priljiva, primjerice, u socijalnoj e okolini uoiti vie mogunosti
da zapone razgovor od osobe koja nije priljiva. Osoba koja je neugodna, ulazit e u
socijalnu okolinu gdje se ljudi vie svaaju i sukobljavaju s njom. Osoba kojoj je vrlo
vaan status, obraat e panju na relativnu poziciju dugih ljudi u hijerarhiji tko je na
vrhu, tko je na dnu, tko se uspinje, tko nazaduje. Ukratko, od potencijalno neogranienog
broja dimenzija okoline u kojoj se nalazimo, naa efektivna okolina je onaj mali podskup obiljeja okoline na koja se usmjeravaju nai psihiki mehanizmi, te stoga na njih
obraamo panju i na njih reagiramo.
Uz fiziku i socijalnu, imamo i intrapsihiku okolinu. Intrapsihika znai unutar
uma. Svi imamo sjeanja, snove, elje, fantazije i kolekciju privatnih iskustava s kojima
ivimo svaki dan. Ta intrapsihika okolina je ipak, iako se ne moe objektivno verificirati
kao naa socijalna ili fizika okolina, stvarna za svakog od nas i ini vaan dio nae psihike realnosti. Primjerice, samopotovanje koliko dobar ili lo dojam imamo o sebi u
nekom trenutku moe ovisiti o naoj procjeni stupnja u kojem uspijevamo postii nae
ciljeve. Uspjeh na poslu i uspjeh u prijateljskoj vezi mogu initi dvije razliite vrste iskustva uspjeha, te tako mogu stvarati razliita sjeanja. Mi smo pod utjecajem sjeanja o
10
PSIHOLOGIJA LINOSTI
takvim iskustvima svaki put kada razmiljamo o vlastitoj vrijednosti. Naa intrapsihika
okolina, jednako kao naa fizika ili socijalna okolina, prua vaan kontekst za razumijevanje ljudske linosti.
Vjeba
Napiite esej dug jednu stranicu o dobrom prijatelju/prijateljici ili nekoj osobi koju dobro
poznajete. U eseju opiite to je karakteristino za tu osobu, to je trajno prisutno kod nje,
te to ima adaptacijsku funkciju za nju. U svoj opis ukljuite elemente naina interakcije i
adaptacije te osobe na fiziku, socijalnu i intrapsihiku okolinu.
Ljudska priroda
Prva razina analize linosti opisuje ljudsku prirodu openito osobine i mehanizme
linosti koji su tipini za nau vrstu, te koje posjeduje svatko ili gotovo svatko. Primjerice, gotovo svako ljudsko bie posjeduje sposobnost govora, to mu omoguuje da naui
i koristi odreeni jezik. Sve kulture na zemlji govore neki jezik, tako da je govorni jezik
univerzalni dio ljudske prirode. Na psiholokoj razini, svi ljudi posjeduju temeljne psihike mehanizme primjerice, elju da ive s drugima ili da pripadaju nekoj socijalnoj grupi
pa su ti mehanizmi takoer dio ljudske prirode. Postoji mnogo naina na koje je svaka
osoba jednaka svim drugim osobama, te nam razumijevanje te jednakosti omoguuje i
razumijevanje temeljnih principa ljudske prirode.
11
se izlau velikom riziku skaui iz aviona, vozei motore i brze automobile; drugi izbjegavaju takve rizike. Neki ljudi imaju visoko samopotovanje i uivaju u ivotu koji nije
ispunjen anksioznou; drugi stalno brinu i sumnjaju u sebe. To su dimenzije individualnih razlika, naini na koje su ljudi slini nekim drugim ljudima (primjerice, ekstravertima, traiteljima uzbuenja, te osobama visokog samopotovanja).
Linost se takoer moe prouavati opaanjem razlika meu grupama. To znai da
ljudi koji pripadaju odreenoj grupi mogu imati neka zajednika obiljeja linosti, kojima se razlikuju od ljudi iz neke druge grupe. Primjeri grupa koje prouavaju psiholozi
linosti su razliite kulture, razliite dobne skupine, razliite politike stranke, te grupe
razliitog socioekonomskog podijetla. Sljedei vaan skup razlika koje prouavaju psiholozi linosti odnosi se na mukarce i ene. Iako su mnoge crte i mehanizmi linosti zajedniki mukarcima i enama, kod nekih postoje spolne razlike. Primjerice, postoji mnogo
dokaza u razliitim kulturama da su mukarci fiziki agresivniji od ena. Mukarci su u
najveoj mjeri odgovorni za nasilje u drutvu. Jedan od ciljeva psihologije linosti jest da
razumije zato su odreeni aspekti linosti razliiti kod pripadnika razliitih grupa, primjerice, da razumije kako i zato su ene razliite od mukaraca i zato su osobe iz jedne
kulture razliite od osoba iz druge kulture.
Jedinstvenost pojedinca
Ne postoje dva pojedinca koja imaju identinu linost. To ak nemaju ni jednojajani
blizanci koji su odgojeni u istom domu i ive u istoj kulturi. Svaki pojedinac ima neke
osobne znaajke koje ne dijeli ni s jednom drugom osobom na svijetu. Jedan od ciljeva
psihologije linosti jest da shvati jedinstvenost pojedinca i da razvije naine za istraivanje bogatstva i jedinstvenosti ivota pojedinca.
Jedna od rasprava u ovom podruju odnosi se na to treba li pojedince ispitivati nomotetski dakle, kao pojedinane primjere neke ope karakteristike koja se distribuira u populaciji, ili ih treba ispitivati idiografski, kao zasebne, jedinstvene sluajeve. Nomotetska
istraivanja najee ukljuuju statistiku usporedbu pojedinaca ili grupa, te zahtijevaju
uzorak sudionika na kojima se provodi istraivanje. Nomotetska istraivanja se najee
koriste kako bi se identificirale univerzalne ljudske karakteristike, te dimenzije individualnih i grupnih razlika. Idiografska (doslovan prijevod bio bi opis jednoga) istraivanja
najee se usmjeravaju na jednog sudionika, pokuavajui uoiti ope principe koji se
manifestiraju u jednom ivotu tijekom vremena. Idiografska istraivanja esto zavre kao
studija sluaja ili kao psiholoka biografija jedne osobe (Runyon, 1983). Sigmund Freud
je, primjerice, napisao psihobiografiju Leonarda da Vincija (1916/1947). Primjer drugog
tipa idiografskog istraivanja nudi Rosenzweig (1986, 1997), gdje predlae analizu neke
osobe s obzirom na slijed dogaaja koji se deavaju u njezinu ivotu, pokuavajui shvatiti koji su kljuni ivotni dogaaji unutar osobne povijesti tog pojedinca.
Vano je naglasiti da su se psiholozi linosti bavili svim trima razinama analize: univerzalnom razinom, razinom individualnih i grupnih razlika, te razinom jedinstvenosti
12
PSIHOLOGIJA LINOSTI
pojedinca. Analiza svake od navedenih razina daje nam vrijedna saznanja i doprinosi
naem ukupnom razumijevanju prirode linosti.
Rascjep u podruju
Pojedini psiholozi linosti usmjeravaju se na razliite razine analize. Tako postoji rascjep
u podruju, koji jo nije uspjeno premoten. Rije je o rascjepu izmeu razine analize
ljudske prirode i analize individualnih, odnosno grupnih razlika. Mnogi su psiholozi teoretizirali o tome kakvi su ljudi openito. S druge strane, kada su istraivali, psiholozi su
se najee usmjeravali na individualne i grupne razlike u linosti. Kao posljedica takvog
stanja stvari, postoji rascjep izmeu velikih teorija linosti i suvremenih istraivanja linosti.
13
Jedan od naina da se provjeri to je sadraj psihologije linosti moe biti da se izabere desetak suvremenih istraivanja i ispita to su psiholozi nauili iz njih. Primjerice,
provedeno je mnogo istraivanja o samopotovanju to je to, kako se razvija, kako ljudi
odravaju visoko samopotovanje, te kakvu ulogu ono ima u bliskim odnosima. Postoji
mnogo interesantnih tema u suvremenoj psihologiji linosti primjerice, srameljivost,
agresija, povjerenje, dominantnost, podlonost hipnotiziranju, depresija, inteligencija,
atribucijski stil, postavljanje ciljeva, anksioznost, temperament, spolne uloge, ponaanje
tipa A, samomotrenje, ekstraverzija, traenje uzbuenja, ugodnost, impulzivnost, sociopatske tendencije, moral, lokus kontrole, linost i izbor zanimanja, optimizam, kreativnost, vodstvo, predrasude, te narcizam.
Kolegij koji daje samo pregled suvremenih tema u istraivanjima linosti ini nam se
nezadovoljavajuim. To bi bilo kao da idete na rasprodaju i traite sve ubrzo ete imati
previe i bit ete preplavljeni stvarima. Sluajno biranje tema koje e se pokriti takoer
nee zadovoljiti jer nee pokazati smislene veze meu razliitim aspektima linosti. I
zaista, podruje psihologije linosti bilo je kritizirano zbog toga to sadri previe meusobno nepovezanih podruja istraivanja, bez sagledavanja cjeline osobe koja se nalazi
iza tih odvojenih podruja istraivanja.
Vjerojatno ste uli za staru legendu o tri slijepca kojima je doveden slon. Oni su pokuali shvatiti kako cijeli slon izgleda. Prvi slijepac je slonu priao oprezno, hodao je oko
njega i rukama mu obujmio noge. Zakljuio je: Slon je prilino slian drvetu vitak i
visok. Drugi slijepac zgrabio je surlu slona i ustvrdio: Ne, slon je sliniji velikoj zmiji.
Trei je slijepac uhvatio slona za uho i zakljuio: Obojica ste u krivu; slon je najsliniji
lepezi. Tri su se slijepca svaala i svaki je tvrdio da njegovo miljenje o izgledu slona
odgovara istini. Na neki nain, svaki je slijepac imao djeli istine, no ipak nisu zamijetili
da je njihova percepcija slona samo manji dio istine. Nijedan nije shvatio kako izgleda
cijeli slon. Da su radili zajedno, navedeni slijepci mogli su ipak tonije shvatiti kako
izgleda cijeli slon.
Podruje linosti je kao slon, a psiholozi linosti su nalik slijepcima koji u jednom
trenutku zahvaaju samo jedan dio stvarnosti. Psiholozi esto prilaze pojedinim temama
iz samo jedne perspektive i ta perspektiva, iako otvara jedan pogled na ljudsku prirodu,
esto zatvara neki drugi pogled, koji je takoer mogu. Primjerice, neki psiholozi prouavaju bioloki aspekt linosti. Drugi prouavaju kako kultura dovodi do individualnih
razlika u linosti i do razlika meu grupama. S druge strane, neki psiholozi prouavaju
kako interakcija razliitih aspekata ljudskog uma ini linost, dok drugi prouavaju odnose meu ljudima i vjeruju da linost svoje najvanije efekte iskazuje upravo u socijalnoj interakciji. Svaka od navedenih perspektiva ili pogleda na linost zahvaa elemente
istine, no pojedina specifina podruja nedovoljna su da opiu cjelokupnu ljudsku linost
ili, da tako kaemo, cijelog slona.
14
PSIHOLOGIJA LINOSTI
15
Dispozicijska domena
Dispozicijska domena u prvom se redu bavi razlikama meu pojedincima. Pojedinci se
mogu razlikovati po svojim uobiajenim emocijama, po svojem uobiajenom samopoimanju, po svojim fiziolokim osobitostima, pa ak i po svojim intrapsihikim mehanizmima. Ono to obiljeava dispozicijsku domenu jest interes za ukupan broj i prirodu temeljnih dispozicija. Osnovni cilj psihologa linosti koji se bave dispozicijskom domenom
jest indentificirati i izmjeriti najvanije dimenzije individualnih razlika. Oni su takoer
zainteresirani za podrijetlo vanih individualnih razlika, te za pitanje njihova razvoja i
stabilnosti.
Bioloka domena
Najvanija pretpostavka unutar bioloke domene jest da su ljudi, u prvom redu i u najveoj mjeri, skupovi biolokih sustava. Ti sustavi ine graevni materijal za ponaanje,
miljenje i emocije. Kada psiholozi linosti koriste termin bioloki pristup, tada najee
misle na tri podruja istraivanja unutar bioloke domene: genetiku, psihofiziologiju i
evoluciju.
Prvo podruje sastoji se od genetikih istraivanja u podruju linosti. Zbog napretka
u podruju genetike ponaanja, mnogo se zna o genetici linosti. Neka pitanja na koja se
16
PSIHOLOGIJA LINOSTI
trae odgovori u istraivanjima u ovom podruju jesu: Jesu li jednojajani blizanci sliniji
od dvojajanih po svojim osobinama linosti? to se s jednojajanim blizancima deava
kada ih se odgoji u razliitim sredinama, a to kada ih se odgoji u istoj sredini? Istraivanja u poduju genetike ponaanja omoguuju nam da postavljamo takva pitanja, te da na
njih dajemo odreene odgovore.
Drugi bioloki pristup se najbolje moe opisati kao psihofiziologija linosti. Unutar
ove domene, istraivai se bave onim to se zna o osnovama linosti u odnosu na funkcioniranje ivanog sustava. Primjeri tema unutar tog podruja su kortikalna pobuenost i neurotransmiteri, kardijalna reaktivnost, snaga ivanog sustava, tolerancija boli,
cirkadijurni ritmovi (jeste li jutarnji ili veernji tip), te veza izmeu hormona kao to je
testosteron i linosti.
Trea komponenta biolokog pristupa bavi se time kako je evolucija oblikovala psihiko funkcioniranje ovjeka. Taj pristup pretpostavlja da su psihiki mehanizmi koji
ine linost ovjeka razvijani tisuama godina zbog toga to su bili uinkoviti u rjeavanju adaptivnih problema. Evolucijska perspektiva baca svjetlo na funkcionalni aspekt
linosti. Takoer emo rasvijetliti neka fascinantna istraivanja linosti kod ivotinja
(Gosling, 2001).
Intrapsihika domena
Intrapsihika domena bavi se mentalnim mehanizmima linosti, koji se su vrlo esto
nesvjesni. Dominantna u tom podruju je Freudova teorija psihoanalize. Ta se teorija
temelji na pretpostavci o sustavu instinkata seksualnim i agresivnim nagonima koji
energiziraju veinu reakcija ovjeka. Iako se navedene teorijske pretpostavke esto nalaze izvan domaaja direktne empirijske provjere, poprilian broj istraivanja je pokazao
kako su seksualni i agresivni motivi snani, te da je njihovu manifestaciju u ponaanju
mogue empirijski istraivati. Intrapsihika domena takoer obuhvaa obrambene mehanizme, kao to su potiskivanje, negiranje i projekcija od kojih su neki ispitivani i u
laboratorijskim istraivanjima. Iako je intrapsihika domena najue povezana s psihoanalitikom teorijom Sigmunda Freuda, postoje i moderne verzije tog pristupa. Primjerice,
mnogo istraivanja motiva moi, motiva postignua i motiva intimnosti osnivano je na
temeljnim intrapsihikim pretpostavkama da je rije o nagonima koji djeluju izvan
razine svjesnosti.
Kognitivno-doivljajna domena
Kognitivno-doivljajna domena usmjerava se na kogniciju te na subjektivne doivljaje,
kao to su elje, misli, osjeaji i uvjerenja o sebi i drugim ljudima. Psihiki mehanizmi
ukljueni u subjektivne doivljaje meusobno su razliiti, kako po obliku, tako i po sadraju. Jedan vrlo vaan element naeg doivljavanja je doivljaj nas samih ili samopoimanje. Deskriptivni aspekt vlastitog ja oblikuje nae vienje nas samih: nae znanje o
sebi, predodbe o nama u prolosti, te predodbe o nama u budunosti. Vidimo li sebe
17
kao dobre ili kao loe? Jesu li uspjesi ili neuspjesi iz prolosti znatno utjecali na to kako
vidimo sebe u sadanjosti? Zamiljamo li sebe u budunosti kao osobe u braku, s djecom,
ili kao osobe kojima je najvanija uspjena karijera? Kako vrednujemo sami sebe nae
samopotovanje jo je jedna faceta kognitivno-doivljajne domene.
Poneto drugaiji aspekt ovog polja bavi se ciljevima kojima teimo. Neki psiholozi linosti, primjerice, vide ljudsku prirodu kao cilju usmjerenu, naglaavajui utjecaj
temeljnih potreba, kao to je potreba za druenjem ili potreba da se utjee na druge.
Recentna istraivanja unutar te tradicije ukljuuju pristup linosti preko analize osobnih
projekata ili zadataka koje pojedinci pokuavaju obaviti u njihovim svakodnevnim ivotima. Ti ciljevi mogu biti vrlo prizemni, kao to je nalaenje partnera za subotnji izlazak,
do grandioznih, kao to je promijena naina razmiljanja zapadne civilizacije.
Sljedei vaan aspekt subjektivnog doivljavanja odnosi se na emocije. Jesmo li najee sretni ili tuni? to nas ini srditima ili prestraenima? Drimo li emocije zatomljene ili ih slobodno izraavamo? Radost, tuga, osjeaj uspjeha, te osjeaj beznaa, temeljni
su elementi naeg subjektivnog iskustva i dio su kognitivno-doivljajne domene.
18
PSIHOLOGIJA LINOSTI
Domena prilagodbe
Domena prilagodbe odnosi se na injenicu da linost igra kljunu ulogu u nainu na
koji se suoavamo s dogaajima u naem svakodnevnom ivotu, te im se prilagoavamo.
Prilian broj istraivanja pokazuje da je linost povezana sa zdravljem, primjerice sa sranim bolestima. Linost je zasigurno povezana s brojnim ponaanjima koja su povezana
sa zdravljem, kao to je sluaj s puenjem, pijenjem i preuzimanjem rizika. Neka istraivanja pokazuju da je linost povezana ak i s dugovjenou.
Osim sa zdravljem, linost je povezana i s brojnim problemima u domeni suoavanja
sa stresom i domeni prilagodbe. U toj domeni, odreena obiljeja linosti povezana su s
loom prilagodbom i stoga su oznaena kao poremeaji linosti. Devetnaesto poglavlje
je posveeno poremeajima linosti kao to su narcistiki poremeaj, antisocijalni poremeaj linosti, te poremeaj izbjegavanja. Razumijevanje normalnog funkcioniranja
linosti moe se produbiti ispitujui poremeaje linosti, kao to se u podruju medicine,
u kojem se prouava normalno fizioloko funkcioniranje, razumijevanje moe produbiti
prouavanjem bolesti.
Vjeba
Razmislite o sklopovima ponaanja ili o karakteristikama koje su vam interesantne kod vas
samih ili kod nekoga koga poznajete. Karakteristike kao to su odlaganje poslova do posljednjeg trenutka, narcizam i perfekcionizam dobri su primjeri, ali bilo koja karakteristika
koju zapazite isto je tako dobra. Nakon toga, napiite est reenica o toj karakteristici, tako
da svaka predstavlja jednu od est domena: dispozicijsku, bioloku, intrapsihiku, kognitivno-iskustvenu, socijalnu i kulturalnu, te domenu prilagodbe. Svaka reenica bi trebala biti
tvrdnja ili pitanje o izabranoj karakteristici iz perspektive pojedine domene.
Usmjerava istraivanja.
Organizira poznate nalaze.
Omoguuje predvianje.
Jedna od najvanijih svrha kojoj teorija slui jest usmjeravanje istraivanja prema
vanim pitanjima unutar pojedinog podruja istraivanja.
Druga korisna uloga teorije jest da organizira poznate nalaze. U fizici, primjerice,
postoje brojni zbunjujui dogaaji jabuke padaju s drvea, planeti se meusobno privlae, crne rupe usisavaju svjetlost. Teorija gravitacije precizno i uvjerljivo objanjava
19
sva navedena opaanja. Objanjavajui poznate nalaze, teorije nam daju osjeaj koherentnosti i razumijevanja svijeta. Isto se moe primijeniti na teorije linosti. Teorije se mogu
smatrati vrlo snanima ako objanjavaju poznate nalaze.
Trea svrha teorije jest da omoguuje predvianje o ponaanju i psiholokim fenomenima koji jo nisu opaeni ni zabiljeeni. Einsteinova je teorija relativnosti, primjerice, predviala zakrivljavanje svjetlosti u blizini velikih planeta mnogo prije nego to je
razvijena tehnologija koja je mogla tu predikciju provjeriti. Kada su istraivai stvarno
potvrdili predvianje da se svjetlost zakrivljuje kada prolazi oko planeta, taj je nalaz poveao snagu Einsteinove teorije.
Naposljetku, moramo razlikovati znanstvene teorije i vjerovanja. Primjerice, astrologija sadrava niz vjerovanja o odnosu izmeu linosti i poloaja zvijezda u trenutku
roenja. Neki ljudi dre da je takav odnos stvaran, iako nedostaju sustavni podaci koji bi
potvrdili njegovu utemeljenost. Psiholozi do danas, koristei standardne metode istraivanja i sustavna opaanja, nisu pronali pouzdane dokaze za miljenje kako pozicija neke
zvijezde u trenutku roenja neke osobe odreuje njezinu linost. Stoga astrologija ostaje
vjerovanje, a ne znanstvena teorija. Naravno, mogue je da se u budunosti pronau pouzdani dokazi o njezinoj tonosti, te da astrologija postane teorija. No, do tog trenutka,
ako mislite da je astrologija istinita, to je vae vjerovanje, a ne znanstvena teorija. Vjerovanja su esto korisna i od presudne vanosti za neke osobe, no vjera se ne osniva na
pouzdanim injenicama i sustavnim opaanjima. Teorije se, s druge strane, provjeravaju
sustavnim opaanjem koje moe biti ponovljeno od strane drugih istraivaa, tako da
dovodi do istog zakljuka.
Dakle, postoje tri kljuna kriterija za teorije linosti, koji osvjetljuju odnos izmeu
teorije i istraivanja. Teorije vode istraivanja prema vanim podrujima, objanjavaju
postojee nalaze, te predviaju nove fenomene. Takoer, teorije se osnivaju na sustavnim
opaanjima koja je mogue replicirati.
Obuhvatnost.
Heuristika vijednost.
Provjerljivost.
Parsimonija.
Kompatibilnost i integrativnost kroz razliite domene i razine.
Prvi standard je obuhvatnost je li teorija dobra u objanjavanju svih injenica i opaanja unutar pojedine domene? Teorije koje objanjavaju vie empirijskih nalaza unutar
svoga polja bolje su od teorija koje objanjavaju manje nalaza.
20
PSIHOLOGIJA LINOSTI
21
22
PSIHOLOGIJA LINOSTI
KLJUNI POJMOVI
Pridjevi deskriptori linosti 4
Linost 4
Psihike osobine 6
Prosjene tendencije 6
Psihiki mehanizmi 7
Unutar pojedinca 7
Organizirani i trajni 7, 8
Utjecaj 8
Interakcija osobe i okoline 8
Adaptacija 9
Okolina 10
Ljudska priroda 11
Individualne razlike 11
Teorije i vjerovanja 19
Kriteriji za evaluaciju teorija
linosti 19
Obuhvatnost 19
Heuristika vrijednost 20
Provjerljivost 20
Parsimonija 20
Kompatibilnost i integracija
kroz razliite domene i
razine 20