1.

1.Utjecaj razliitih pojava na razvoj suvremenog turizma ( bar 3)

Turizam i globalno zatopljenje, turizam ENE i razvoj, Turizam i bolesti
2.Utjecaj terorizma na suvremeni turizam
Turizam, politiki sukobi i terorizam inkompatibilni su s turizmom jer
izravno utjeu na smanjenje broja putnika, noenja i turistiku potronju;
terorizam posebno negativno utjee na turizam i u blioj se povijesti pokazao
izuzetno negativnim imbenikom za njegov rast (npr. Domovinski rat ili
teroristiki napad na New York 11. rujna 2001. ije e se posljedice osjeati jo
dugo godina, posebno u turizmu)
3.Egzistencijalni minimum - prosjecna razina dohotka ispod koje se ljudi ne
upustaju u tur putovanja jer nemaju dovoljno ni za egzistencijalne potrebe i da
ona iznosi cca 2000USD per capita
4. Razlika izmeu razvoja i rasta
Razvoj se moe analizirati kao pojava koja oznaava proces i promjene u
odreenoj gospodarskoj ili drutvenoj djelatnosti; To nije samo ekonomski pojma
nego oznaava i pozitivnu promjenu neke drutvene, gospodarske, politike ili
druge pojave pa se smatra IRIM POJMOM OD RASTA
Rast oznaava poveanje neke pojave u odreenom vremenu. Rast neke pojave
ne mora istodobno znaiti i njezin razvoj to znai da postoji razlika izmeu rasta
i razvoja ekonomskih pojava.
5. Razlika izmeu gospodarskog rasta i razvoja
Gospodarski rast podrazumijeva kvantitativne promjene koje nastaju u
proizvodnji pr. i usl. u odreenom razdoblju
Gospodarski razvoj drutveni proces kojim se neka zemlja postupno udaljava
od stanja ekonomske nerazvijenosti, dostiui viu razinu razvijenosti; to je
proces ekonomskih, socijalnih, kulturnih, politikih i drugih promjena koje utjeu
na rast kvalitete ivota ovjeka i drutva neke zajednice
Pojednostavljeno reeno, ekonomski rast podrazumijeva kvantitativno poveanje
odreenih ekonomskih pojava, a razvoj uz takav rast pokazuje i kvalitativno
poboljanje ekonomske pojave
6.Razlika izmeu razvoj i rasta u turizmu
Rast u turizmu je kvantitativno poveanje u turizmu ije se promjene mogu
mjeriti odreenim pokazateljima ( rast br turista, br noenja, porast turistike
potronje)
Razvoj u turizmu je novo stanje kojem se tei na globalnoj razini ili unutar
nekog turistikog sustava, odnosno poveanje kvalitete proizvoda( razvoj seoskog

turizma, kongresnog turizma, razvoj turistike ponude neke turistike

destinacije)
7.Moe li se turizam razvijati kao monokulturna djelatnost? Objasni.
Turizam se ne moe razvijati kao monomulturna djelatnost ve se razvija s
ostalim komplementarnim djelatnostima( poljoprivreda, ribarstvo, industrija.)

8.Objasni proces stvaranja nove vrijednosti u turizmu

U turizmu se u globalnom smislu ne stvara dodana vrijednost nego se troi ve
prije stvoren dohodak; Meutim, za gospodarske subjekte kombiniranjem
imbenika (inputa) turizam moe stvoriti novi dohodak izvor novog dohotka
inozemna je turistika potronja u receptivnim turistikoj zemlji; Ona se temelji na
dohotku stvorenom u drugim emitivnim zemljama, a koje turisti troe na
putovanju i boravku u nekoj receptivnoj destinaciji; npr. ukupna potronja to je
ostvare inozemni turisti u Hrvatskoj izvog je novog dohotka u destinaciji (zato
gospodarski subjekti nastoje maksimizirati turistiku potronju i minimizirati
utroak vrijednosti inputa radi maksimizacije dobiti)
9.Renta
U ekonomskoj se teoriji pojam renta vee za zemljite, zgrade, trine pogodnosti,
i sl. Koji su stvoreni ranije pa je renta dohodak ostvaren bez vlastita rada
10. Zato dolazi do skraivanja radnog vremena i objasni vanost skraivanja
radnog vremena za razvoj suvremenog turizma

Usavravanje sredstava za rad,

Poveanje produktivnosti rada

Pravo na slobodno vrijeme

11.Drutvene funkcije turizma(zdravstvena,rekreacijska,kulturnoobrazovna,politika i socijalna): Kulturno-obrazovna funkcija, politika i socijalna

funkcija
KULTURNO-OBRAZOVNA FUNKCIJA TURIZMA(uenje stranih jezika,
sudjelovanje u razliitim strunim skupovima)
Turizam pridonosi poveanju ope naobrazbe i kulture ljudi
Omoguuje ovjeku da upoznaje odreene kulturne i obrazovne vrijednosti
Ona izravno utjee na odrivi razvoj turizma jer se temelji na ouvanoj kulturnopovijesnoj batini i na brojnim kulturnim i obrazovnim sadrajima i aktivnostima
Mnogi turisti putuju radi upoznavanja kulturno-povijesnih vrijednosti neke zemlje,
te radi razliitih oblika obrazovanja (uenje stranih jezika, sudjelovanje na
strunim skupovima...)

I ova funkcija utjee na razvoj turizma, pa iz toga proizlaze i njegove ekonomske

funkcije
POLITIKA FUNKCIJA TURIZMA
Sastoji se u tome da turizam pridonosi miru i razumijevanju meu ljudima pa se
esto istie da je turizam putovnica mira jer zbliava narode i drave i kad
odnosi meu njima nisu dobri

SOCIJALNA FUNKCIJA TURIZMA

Turizam utjee na smanjenje socijalnih i klasnih razlika meu narodima, na
zbliavanje ljudi razliitih kultura, pa stoga ima vanu drutvenu ulogu
Posebno se tom funkcijom turizma bavi sociologija turizma koja tei istraiti
odnose izmeu domaeg stanovnitva i turista te posljedice turizma na
demografskom, sociokulturnom i ekonomskom prostoru
12. Ekonomske funkcije turizma(multiplikativna, zaposlenika, konverzacijska,
izvozna(devizna), uravnoteenja platne bilance, apsorpcijska i razvojna):izvozna
funkcija i zaposlenika funkcija
MULTIPLIKATIVNA FUNKCIJA
Polazi od toga da se sredstva turistike potronje nakon svoje osnovne cirkulacije
ne zaustavljaju nego i dalje cirkuliraju i time utjeu na ek. zbivanja i uzrokuju
vane ek. posljedice (ishodite ove funkcije je turistika potronja)
Temeljni je izvor za izraunavanje multiplikatora u turizmu domaa i inozemna
turistika potronja, iz koje se mogu izraunati direktni, indirektni i inducirani
ekonomski uinci
Ekonomski uinci turistike potronje

Direktni ekonomski uinci ukupnost inicijalne turistike potronje u

gospodarskim djelatnostima koje izravno apsorbiraju turistiku potronju
(ugostiteljstvo, turistiko posrednitvo, promet i trgovina na malo)

Indirektni ekonomski uinci ukupnost svih trokova nastalih u oblikovanju

turistike usluge (npr. usluge noenja u hotelu); Prihodi dobavljaa pruatelja
turistikih usluga (npr. prehrambenih proizvoda), ali i dobavljaa prema svojim
dobavljaima omoguuju ostvarivanje i indirektnih ekonomskih uinaka u
komplementarnim djelatnostima

Inducirani ekonomski uinci rezultat su poveane kupovne moi lok.

zajednice na turistiki receptivnom podruju
Ukupne ekonomske uinke koje donosi multiplikativna funkcija ini zbroj direktnih,
indirektnih i induciranih uinaka potronje
ZAPOSLENIKA FUNKCIJA
Jedna je od najvanijih funkcija turizma jer se u njoj vidi da njegova uloga u
zapoljavanju ljudi
U turizmu kao radno-intenzivnoj djelatnosti velik je udio ljudskog rada u pruanju
usluga koje se veim dijelom ne mogu zamijeniti primjerice razliitim tehnolokim
oblicima rada i to je obiljeje turizam imao u prolosti, a imat e ga i u
budunosti; Turizam je jedna od rijetkih gospodarskih djelatnosti u kojoj se
ukupan broj zaposlenih stalno poveava, pa i u vrijeme krize u nekim
destinacijama

Funkcija turizma u zapoljavanju odnosi se na generiranje novih radnih mjesta u

gospodarstvu i to u sustavu turizma (direktno), ali i u ostalim popratnim granama
i djelatnostima (indirektno zapoljavanje)
Direktno zapoljavanje u turizmu obuhvaa ugostiteljstvo, turistiko
posrednitvo, promet i trgovinu na malo, a odnosi se na ona radna mjesta na
kojima djelatnici dolaze u izravan kontakt s posjetiteljima
Indirektno zapoljavanje u turizmu zapoljavanje je u svim ostalim
gospodarskim granama i djelatnostima ije su aktivnosti okrenute razvoju turizma
(industrija, energetika, vodoopskrba, graevinarstvo, informatike usluge,
financijsko poslovanje, javna uprava...)
KONVERZIJSKA FUNKCIJA
To je sposobnost turizma u pretvaranju negospodarskih resursa u gospodarske
koji, da nema turizma ili da nisu ukljueni u turistike tokove, ne bi ostvarivali
ekonomske uinke
To je djelovanje turizma koje omoguuje da se mnoga dobra koja inae nemaju
svojstva robe ni odgovarajuu prometnu vrijednost ukljue u gospodarske
procese i tokove
Konverzijska funkcija stvara cjenovnu diferencijaciju izmeu npr. cijene noenja u
sobi s pogledom na more (120 eura) i cijene noenja s pogledom na parking (95
eura); Takvu dodanu vrijednost turisti preferiraju i spremni su za nju platiti viu
cijenu iako su usluge noenja posve jednake; Takva dodana vrijednost
naplaena je u obliku rente izmeu tih dviju cjelina i sadrajno pripada pojmu
turistike rente
Ta funkcija govori o komparativnim prednostima turizma u odnosu na druge
gospodarske djelatnosti jer se turizmom mogu ekonomski valorizirati prirodni
resursi i kulturno-povijesna batina, a to se ne moe drugim djelatnostima
Stoga se konverzijska funkcija moe smatrati vanom razvojnom funkcijom
turizma
IZVOZNA FUNKCIJA
Iako se turizmom nita izravno fiziki ne izvozi izvan granica reciptivne zemlje,
turizam je vaan izvor deviznih sredstava, koji devizne prihode ostvaruje
nevidljivim izvozom ili izvozom na licu mjesta i zbog toga se ta funkcija esto
naziva devizna funkcija turizma.
Izvozna ili devizna funkcija turizma oituje se u kretanju prihoda (izvoza) i
rashoda (uvoza) robe i usluga na raunu tekuih transakcija platne bilance;
Izraava se pozitivnim utjecajem na platnu bilancu receptivne zemlje jer sva roba
i usluge koje se apsorbiraju inozemnom turistikom potronjom imaju izvozno
obiljeje i u bilanci se prikazuju kao devizni prihodi; S druge strane potronja
hrvatskog (rezidentnog) stanovnitva na turistikim putovanjima u inozemstvu na
svu robu i usluge ima suprotan uinak na platnu bilancu jer se tretira kao uvoz

dobara u Hrvatsku; Zato ova funkcija do punog izraaja dolazi kad se turistima
prodaju dobra koja su proizvedena u Hrvatskoj.

13.Prednosti izvoza putem turizma

Brojne su prednosti izvoza putem turizma u odnosu na uinke koji se postiu
robnim izvozom:

Inozemna potranja dolazi k ponudi roba i usluga pa nema prijevoznih

trokova

Robe i usluge najee se plaaju odmah i u gotovini

Gotovi proizvodi postiu najee viu cijenu u sklopu usluge nego u

klasinom izvozu na stranom tritu

Trokovi kontrole kvalitete, transporta, carine, pedicije i promocije po jed.

pr. manji su nego u klasinom izvozu

Neto-devizni efekt izvoza putem turizma vei je nego pri klasinom izvozu
(bez obzira na visoku stavku uvoza robe za potrebe turizma), a mogao bi biti jo
vei kad bismo se vie orijentirali na domae proizvode koje prodajemo turistima,
a manje na uvozne (on je danas do 30% u odreditima u RH),
14.Metoda input-output analize
o
o
o

Analitiko je sredstvo za izraun izravnih i neizravnih ekonomskih uinaka

turizma u gospodarstvu
Temelji se na tzv. input-output tablicama nac. gosp., u kojima su prikazani
meusektorski proizvodni odnosi
Primjenom makroekonomske analize iz tih se podataka moe zakljuiti o
izravnoj i neizravnoj ovisnosti proizvodnje i finalne potronje, zatim o
uincima vanjskotrgovinske razmjene, uincima poreza, zaposlenosti...

Nedostaci: temelji se na pretpostavkama o fiksnim cijenama i fiksnim tehnikim

koeficijentima te u obzir uzima samo pozitivne uinke zanemarujui negativne,
koji katkad mogu nadmaiti pozitivne
15.Navedi i objasni vrste multiplikatora u turizmu
teorije multiplikatora koja se pak temelji na tome da ukupan ekonomski uinak
turistike potronje proizlazi iz njezine cirkulacije kroz vie gospodarskih ciklusa,
odnosno iteracija; U skladu s takvim polazitima, multiplikativni uinci su
vrijednost novca koja je ula u gospodarski ciklus u prvoj, inicijalnoj fazi odnosno
transakciji, pomnoena s prosjenim brojem iteracija u kojima dalje sudjeluje
Vrste multiplikatora:

Multiplikator proizvodnje vrijednost je dodatne proizvodnje, koja je u

gospodarstvu stvorena kao rezultat dodatne jedinice turistike potronje
Multiplikator dohotka dodatni je dohodak generiran jedininim poveanjem
turistike potronje
Multiplikator zaposlenosti dodatna je zaposlenost (izravna i neizravna)
generirana jedininim poveanjem turistike potronje
Multiplikator poreznih prihoda opisuje koliko se u gospodarstvu dodatno
stvara poreznih prihoda na temelju dodatne jedinice turistike potronje
Uvozni multiplikator ukupna je vrijednost robe i usluga koje se u
gospodarstvu dodatno uvezu kao posljedica dodatne jedinice turistike potronje;
jedini ima negativan predznak
*Na kojim razinama se ostvaruju gospodarski uinci u turizmu? (Pregled
ostvarenih ekonomskih uinaka turizma u RH:U sljedeim podacima nisu pod. o
neregistriranom tur. prometu koji se ostvaruje u stanovima i kuama za odmor i
drugim vrstama smjetaja ili kod rodbine i prijatelja i koji se statistiki ne
evidentiraju te ostaju u zoni sive ekonomije)???

2.
1. to je turistiki prostor i navedi elemente atraktivnosti?
Prostor u turizmu konkretno je podruje na kojem se stvara turistika ponuda ili
gdje se zadovoljavaju odreene turistike potrebe to znai u turistikoj
destinaciji ovdje se prije svega misli na prostor u kojem se zadovoljavaju
turistike potrebe za odmorom, rekreacijom, zabavom i drugim aktivnostima u
destinaciji; Zato je prostor temeljni imbenik razvoja turizma (a osnova za razvoj
turizma je ouvani prostor).
Elementi aktraktivnosti:
2. Objasni pojam utvrivanja pogodnosti prostora za turistiko koritenje i pojam
turistike valorizacije.

Utvrivanje pogodnosti prostora (resursa) za turistiko koritenje

postupak je odreivanja prikladnosti nekog prostora za odreenu turistiku
namjenu tj. za razvoj odreenih vrsta i oblika turizma

Turistika valorizacija prostora podrazumijeva ocjenu turistike vrijednosti

resursa koja je povezana s turistikim kretanjem, posljedica koje je turistika
potronja, a ostvaruje se na turistikom tritu; Ona se iskazuje najee fizikim
pokazateljima broja turista, noenja i sl.; Turistika valorizacija provodi se za nove
prostore i projekte u razvoju turizma, ali i za ve izgraene turistike prostore i
kapacitete

3. Kako turizam utjee na prostor?

Turizam devastira prostor izgradnjom kapaciteta i aktivnostima turista pa je
nuno planirati i zatititi koritenje prostorom stoga su planiranje prostora i
zatita ovjekove okoline aktivnosti koje se meusobno uvjetuju i
dopunjuju(planiranje koritenja prostorom za potrebe turizma vrlo je sloen
proces koji polazi od pojma utvrivanja pogodnosti prostora te pojma turistike i
ekonomske valorizacije)
4. Utjecaj turizma na prostor prema Baud-Bovyu
Utjecaj turizma na prostor prema Baud-Bovyu moe biti viestruk:
Turizam degradira prostor vie ili manje eli prirodni prostor prilagoditi
svojim potrebama, ime se esto naruava prirodna ravnotea prostora; Ipak, bilo
bi nerealno zahtijevati da se radi zatite prirode obustavi razvoj turizma pa je
potrebno postii ravnoteu izmeu koritenja prostorom u turizmu i zatite
prostora; Meutim, zbog brojnih konflikata u prostoru to nije uvijek mogue
ostvariti pa je potrebno minimizirati tete
Turizam uva kvalitetu prostora prije svega ini to za vlastite potrebe jer bi
u protivnom ugrozio temeljni atraktivni resurs koji privlai turiste; Stoga je upravo
turizam zainteresiran za zatitu najvrednijih resursa
Turizam stvara vlastiti prostor ini ga dostupnim ljudima gradei
prometnice, infrastrukturne i druge objekte bez kojih bi odreeni prostor ostao
neiskoriten za uporabu; Zbog osjetljivosti prirodnih resursa intervencije u
prostoru moraju se uskladiti sa zakonima prirode tako da se ne narui prirodna
zadaa prostora; U turistikom prostoru mogue je neatraktivne prostore
oplemeniti travnjacima i nasadima, primjerice izgradnjom terena za golf
Turizam valorizira prostor razliitim djelatvnostima turizam postaje
generator ekonomskih vrijednosti; Turizmom se provodi i dugorona zatita
prostora jer je kvalitetan prostor temeljni resurs za njegov razvoj, a to nije tako s
odreenim vrstama industrije i drugim oneiivaima prostora.
5.Negativni elementi utjecaja turizma na prostor, infrastrukturu i ekologiju
Osnovni prostorni konflikti-proizlaze iz neprikladna planiranja u uporabe prostora
ili pak zbog nedoputene gradnje
Infrastrukturni elementi- obuhvaa razliite uslune djelatnosti kojima se uz
lokalno stanovnitvo koriste i turisti a esto su ograniavajui initelji daljnjeg
ravoja turizma (preotereenje prometne infrastrukture, vodopskrbne i elektrine
mree.
Ekoloki elementi- utjeu na istou zraka vode i okolia i bitni su initelji
kvalitetene turistike ponude(problemi nastaju kod velike koncentracije ljudi na
ogranienom prostoru)

Negativni uinci turizma nametnuli su potrebu racionalnog svrhovitog koritenja

prostorom kao sastavnim elementom razvojene politike te potrebu dugoronog
sagledavanje razvoja na odreenom prostoru; to pridonsi izrade dugoronih
prostornih i urbanistikih planova, meusobno povezani u sklopu tur. regiji
6.Ekosustav i prostor ? 67str
Ekoloki elementi utjecu na istou vode, zraka i okolia i bitni su tur ponude.
Ekoloki problemi se javljaju kao posljedica velike koncentracije ljudi na
ogranienu prostoru u kratkom razdoblju
7. Navedi i objasni atribute atraktivnosti turistikog prostora
Atraktivnost turistikog prostora obiljeavaju 4 atributa:
Estetski atribut ukupan je doivljaj za turiste
Kuriozitetni atribut izraava specifinost odreenog turistikog prostora
Rekreacijski atribut pogodan za aktivan odmor i rekreaciju
Znameniti atribut prirodna ili povijesna znaajnost
Svi ovi elementi zajedno tvore atraktivnost odre. prostora u turizmu;
Atraktivnostima prostor postaje najvaniji element turistike proizvodnje sa
svim vrijednostima, objektima i sadrajima, a njegove vrijednosti ostvaruju se
kroz turistuku proizvod na tritu
Prostor kao temeljni imbenik turistikog proizvoda utjee na vrstu i oblike
turizma koji se razvijaju na odreenom prostoru (kupalini, skijaki, kulturni
turizam...)

8.Fiziki ili ekoloki kapacitet nosivosti i ekonomski kapacitet nosivosti

FIZIKI ILI EKOLOKI
To je mjerilo za utvrivanje mogueg koritenja prostorom uz odreenu razinu
turistikih posjeta
Naziva se i prag ekoloke tolerancije (koji podrazumijeva i prag tolerancije cijelog
okruenja)
Fizikim ili ekolokim kapacitetom nosivosti utvruje se doputen broj korisnika
po jedinici povrine (cilj)
Vie je modela za izraun fizikog kapaciteta nosivosti:

1.

Stanevov model (sintetizirani pokazatelj svih problema optereenja prostora)

S x K0
K=
N

K maksimalni kapacitet nosivosti prostora

S ukupna povrina prostora

K0

korektivni faktor (od 0,5 do 1) za osobitost i

osjetljivost prostora
N nuna standardna povrina u m2 po jednom
korisniku
o U ovom je modelu vano da maksimalan kapacitet nosivosti bude vei od
obujma turistikog prometa u odreenom prostoru, a pogodan je posebno za
nove prostore
o Tako su planirani turistiki kapaciteti na Sredozemlju, pa i na Jadranu
(primjerice broj kvadrata obale po 1 posjetitelju u vrnoj sezoni iznosi 6-8 m2)
2.

OECD-ov model turistike iskoritenosti prostora:

C=

H + R+T
x 100
SxP

C iskoritenost kapaciteta prostora

H broj postelja u hotelima i drugim
kapacitetima
R broj sjedala u restoranima
T broj trgovakih dozvola
S broj stalnih stanovnika
P povrina odreenog prostora

o Model polazi od stajalita da je pokazatelj broj korisnika po jedinici povrine

adekvatan sintetizirani pokazatelj svih problema opterena odreenog prostora
EKONOMSKI KAPACITET

To je mjerilo kojim se odreuje razina maksimalne zasienosti nekog prostora

turistikim kapacitetima sa stajalita drutvene i ekonomske rentabilnosti te
profitabilnosti subjekata turistike ponude
Ekonomski kriteriji najee se odnose na maksimalan broj turista, cijenu turistikih
usluga, ostvarene prihode i trokove, investicije, ekonomski vrijek koritenja objekta,
rentabilnost, profitabilnost ulaganja...
Ekonomski kriteriji vani su, ali ne mogu biti iskljuivo mjerilo kapaciteta nosivosti u
nekom turistikom prostoru; Moraju biti usklaeni s ekolokim i drugim kriterijima
prema kojima se odreuju kapaciteti nosivosti u nekom turistikom prostoru
9.Kapacitet nosivosti u primorskim mjestima
-maksimalno opterecenje prostora tur kapacitetima u primorskim mjestima su:

Veliina plae

Broj vezova u marinama

Veliina izvora pitke vode

Kapacitet kanalizacijskog sustava

10.Kapacitet nosivosti u planinskim mjestima su:

Fizike znaajke prostora

Kapaciteti prometnica

Parkiralita

Komunalnih sustava

Smjetajnih kapaciteta

Kapac iara

Skijakih staza

11. Razlika sociolokog i kulturolokog kapaciteta nosivosti, primjeri

Socioloki kapacitet nosivosti
To je mjerilo kojim se odreuje najvea gustoa u odreenoj turistikoj zoni koju
toleriraju sami turisti
Prema ovom kriteriju eli se ustanoviti gustoa korisnika na odreenom prostoru
u odnosu na zadovoljstvo korisnika-turista (na plai, u restoranu, u gradu, na
skijalitu, iari...)
Razliite socijalne skupine imaju razliit stupanj tolerancije prema gustoi
korisnika, a to treba potovati u planiranju sociolokog kapaciteta nosivosti, a pri
tome treba uzeti u obzir i odnose izmeu broja turista i domicilnog stanovnitva
jer i oni utjeu na socioloki kapacitet nosivosti u odreenom turistikom prostoru
Kulturoloki kapacitet nosivosti
Moemo ga definirati kao mjerilo kojim se utvruje kulturoloka tolerancija
(snoljivost) izmeu lokalnog stanovnitva i turista u odreenoj turistikoj
destinaciji
Pri odreivanju kulturolokog kapaciteta nosivosti treba potovati i kapacitet
nosivosti kulturno-povijesne batine u odreenoj destinaciji kako bi se izbjegao
pretjeran posjet koji moe uzrokovati degradaciju i unitenje odreenih kulturnopovijesnih vrijednosti

3.
1.Obiljezja planiranja:

Planiranje se odnosi na budunost u kojoj elimo opravljati promjenama

Planiranje je stjecanje znanja te istraivanje i identifikacija najboljeg pristupa dravne
intervencije
Planiranje je anticipacija i prognoziranje promjena u nesigurnim uvjetima
Planiranjem se potiskuje neizvjesnost ishoda dogaaja i smanjuje stihijnost i
sluajnost ostvarivanja ciljeva

Planiranje je evaluacija razliitih smjerova aktivnosti i olakavanje donoenje

politikih odluka

2.Globalni i detaljni planovi

Razvojno prostorno planiranje obuhvaa 2 vrste planova: globalne (master) i detaljne razvojne
prostorne planove
Globalni (master) razvojni planovi u prostornom smislu mogu biti nacionalni, regionalni i
destinacijski planovi razvoja turizma koji vrednuju globalne ciljeve i koncepciju razvoja; Oni
valoriziraju razliite razvojne mogunosti, a na temelju kriterija odrivog razvoja planiraju
optimalna rjeenja na odreenom prostoru
Detaljni razvojni planovi odnose se na manje prostorne cjeline, a temelje se na globalnom
planu; Oni su detaljniji i precizniji u svim elementima od glavnih planova; Mogu biti
dugoroni (vie od 5 g,) i kratkoroni (do 5 g,)
Utvrivanje pogodnosti prostora (resursa) za turistiko koritenje
postupak je odreivanja prikladnosti nekog prostora za odreenu turistiku
namjenu tj. za razvoj odreenih vrsta i oblika turizma (iz tpr po knjizi)
Suvremeni ciljevi tur. Politike???

u suvremenom turizmu svode se na osiguranje uvjeta za razvoj turizma,

njegovu konkurentnost na turistikom tritu, optimalno zadovoljenje turistikih
potreba, zatitu turistikih resursa i odrivi razvoj te osiguranje uvjeta za
profitabilno poslovanje poslovnih subjekata u turizmu
Tehnike granica prihvatljive promjene LAC
Tehnike LAC razvila je umska sluba SAD-a
Cilj im je odrediti utjecaj i uinke ljudskih aktivnosti na okoli te kapacitet
nosivosti prostora
Metodom se definiraju uvjeti poeljni u turistikom podruju i postavlja se
strateko upravljanje za postizanje ciljeva; Postavljaju se standardi i
upotrebljavaju pokazatelji za odreivanje neprihvatljivih pojava, primjerice
zaguenja u prometu, prenapuenosti plaa, kapacitet komunalne
infrastrukture i sl.
Provodi se u 2 faze: u 1. fazi se identificiraju mogui pokazatelji kvalitete i
provode se intervjui s posjetiteljima, zaposlenicima i lokalnom zajednicom;
U 2. fazi se odreuju standardi kvalitete za navedene pokazatelje na osnovi
kojih se provode promjene u upravljanju prostorom radi zadovoljavanja
potreba posjetitelja, ali i okolia; Na temelju tih pokazatelja izraunava se
kapacitet nosivosti za pojedine prostore (plae, skijalita...)
Kako turizam utjee na financijsku stabilnost drave?
Zbog visokog deficira robne razmjene Hrvatske s inozemstvom, turizam ima
vanu stabilizacijsku funkciju, a to postie visokim prihodima od inozemnog
turizma, pa na taj nain ve niz godina uspjeno ublaava negativan uinak robne
razmjene s inozemstvom, vraajui platnu bilancu u koliko-toliko ravnoteno
stanje

U posljednjih 10 godina pozitivni neto-izvoz usluga na osnovi inozemnog turizma

pokrivao je u prosjeku 64% ukupnog negativnog neto-izvoza robe i ini oko 30%
vrijednosti ukupnog izvoza
Tako turizam pridonosi i stabilizaciji financijskog sustava RH jer osigurava velik
priljev deviza, presudan za servisiranje vanjskog duga i odravanje relativno
stabilnog teaja domae valute