Projektovanje vonjaka

PROJEKTOVANJE ZASADA

Tehnoloki i ekonomsko-finansijski dio

projekta obuhvata:
1. Istrane radove koji detaljno obrauju
prirodne uslove tj. ekologiju u datoj
sredini, klimu, zemljite, poloaj, sve
neophodne uslove za uzgoj dotine vrste i
sorte, ovi podaci se mogu dobiti iz najblie
ustanove, meteoroloke stanice i
pedolokog zavoda.
2. Analiza mogunosti podizanja zasada,
obzirom na prirodne uslove ako oni ne
odgovaraju investitoru se predlau druge
solucije vrste i sorte za koje odgovaraju
uslovi sredine datog lokaliteta.

3. Plan primjene tehnologija koji obuhvata

organizaciju zemljine teritorije
(parcelacija, izrada putne mree, izrada
plana napajanja vodom, struktura
sortimenta, procentualno uee sorte u
zasadu, vrsta podloge, sistem uzgoja,
oblici krune, razmak sadnje, broj stabala
po ha., raspored sorata, pregled radova u
investicionom periodu, nain njihovog
izvoenja, pregled potrebnih materijala,
potrebni broj radnih dana runog rada i
rada maina.

4. Izraunavanje predraunske vrijednosti

investicije koja predstavlja obraun materijala i
sirovina, hemijskih sredstava, radne snage,
mainskih usluga, trokove reije (zajednikih
slubi) osiguranje, projektovanje, nadzora kod
izvoenja pripremnih radova pri podizanju
vonjaka, sadnja, ograivanje, postavljanje
armature, njega zasada u prve tri godine do
poetka plodonoenja.
5. Prikaz trokova u redovnoj proizvodnji, a oni se
odnose na trokove, sirovina, materijale kao i
trokove usluga radne snage i mehanizacije,
trebaju se znati trokovi, ambalae, pesticida,
radne snage po tehnolokim operacijama: rezidba,
ubrenje, obrada, zatita, berba i to, trokovi
osiguranja, trokovi zajednikih slubi razni
nadzori.

6. Karta projekta mora biti izraena u

razmjeri 1:2500 sa ucrtanim tablama
glavnim i pomonim putevima, pravcima
pruanja redova, na osnovu naprijed
izneenog nastavlja se izrada ekonomskog
dijela koji obuhvata poglavlja o:
- uvodna objanjenja i zadatak, razvojna
sposobnost investitora, finansijski aspekti,
investicije, ocjena investicionog projekta,
zbirna ocjena projekta. Ovako uraeni
projekt investitor podnosi instituciji koju
je odabrao za finansiranje na ocjenu radi
odobrenja sredstava za podizanje zasada,
investitor e po projektu podii zasad i
njegovati ga do poetka rodnosti.

PODIZANJE ZASADA

Za sve vrste voaka najbolji su nagibi do 3%

sa sjevernom ekspozicijom, jer se na takvim
poloajima ne zadrava voda i hladan zrak,
dok se snijeg due zadrava to je pozitivno
za voku. Nagibi vei od 3% i poloaji
izloeni jakim vjetrovima nemaju dovoljno
vlage, transpiracija je uveana opraivanje i
oplodnja je oteana, oblik krune je
deformisan esto dolazi do oteenja i
prijevremenog opadanja plodova,
mehanizovana obrada je oteana.

FIZIKE I HEMIJSKE OSOBINE

ZEMLJITA

Zemljite za uzgoj plantanog

zasada moglo bi zadovoljiti u cjelini
zahtjevu voaka ako na dubini od
40 cm, sadri: 3% humusa, 5-7 mg
P2O5, 20-24 mg K2O, pH 5,5-7
sadraj ukupnog krea u zemljitu
do CaO 5%.

PRIPREMA ZEMLJITA ZA
PODIZANJE ZASADA

zemljite iskriti i oistiti,

poravnati teren po potrebi izvriti
drenau,
suzbiti viegodinje korove.

PARCELACIJA POVRINA
NAMIJENJENA
ZA PROIZVODNE ZASADE

Zemljite namijenjeno za proizvodne zasade treba

podijeliti i oblikovati parcele, formirati putnu mreu
tako da se to lake odvijaju agrotehnike mjere i
mehanizovana obrada, to se tie duine redova
nisu potrebni predugi redovi iz opravdanih razloga
zbog izvoenja obrade, zatite, berbe raznih
transporta itd. Najpogodnije su parcele sa
dimenzijama 100 x 200 m, putna mrea kroz
plantau postavlja se uporedo na pravac redova i
paralelno sa redovima, oni su irine 4-6 m, a
glavni putevi irine 6-8 m, oni se formiraju kroz
centar plantaa i vode ka ekonomskom dvoritu.

IZBOR UZGOJNOG SISTEMA

VOAKA

Na plodnim zemljitima pri koritenju guste

sadnje se primjenjuje sistem kose palmete,
vitkog vretena ka i ostale kombinacije.
Breskva kao vrsta se veinom uzgaja po
sistemu kotlaste kronje i palmete, a
trenja, vinja, ljiva i orah, badem i dunja
veinom se uzgajaju kao piramidalna ili
poboljana piramida ili kotlasta kronja.
Ostale vrste kao to su ogrozd, lijeska,
ribizla gaje se u obliku buna, a malina,
kupina i ogrozd u paliru.

RASTOJANJE PRI SADNJI

Rastojanja pri sadnji voaka su

razliita a zavise od bujnosti sorte i
podloge, od oblika kronje i kree se
od 0,4 m-10m u rednom prostoru i
meurednom 3-6m, to zavisi od
vrste primjene mehanizacije.
Koliina sadnica po 1ha kree se od
200 komada oraha do 6000 komada
jabuka guste sadnje.

IZBOR SORTI I PODLOGA

Pri podizanju vonjaka treba obratiti

panju i na opraivanje i oplodnju
kod izbora datih sorata.
to se tie oplodnje po vrstama sve
sorte, jabuke, kruke, oraha, lijeske,
badema i pitomog kestena su
stranooplodne, kao i neke sorte ljiva
i trenje koje su djelimino
samooplodne, zato su za navedene
vrste potrebne sorte opraivai.

RAZMJERAVANJE I OBILJEAVANJE
MJESTA ZA SADNJU

Na velikim povrinama
razmjeravanje i obiljeavanje sadnih
mjesta koiima treba da uradi
geometar, a na manjim povrinama
taj posao mogu da obave agronomi
voari.

VRIJEME SADNJE VOAKA

Sadnja voaka se obavlja od

zavretka vegetacije, tj. opadanja
lia, pa sve do kretanja vegetacije
ako vrijeme dozvoli pa prema
vremenu sadnje imamo jesensku i
proljetnu sadnju.

KOPANJE JAMA ZA SADNJU I

SADNJA VOA

gdje nije obavljena detaljna priprema

zemljita jame su veih dimenzija iroke su
1-1,5 m, a duboke preko 60 cm. Prilikom
kopanja runo prvi oranini sloj zemlje
debljine do 30 cm. izbacuje se na jednu
stranu, a drugi sloj takozvana mrtvica na
drugoj strani debljina sloja je 30 cm, to
ukupna dubina jame iznosi 60 cm.
Dimenzije rupa-jama su manje na prethodno
pripremljenom zemljitu i kreu se oko 60 cm
irine i 40 cm dubine.