PLJS KOJA DJELUJU NA IV ANI SUSTAV

Lidija Dimitrovski mag.pharm

IV ANI SUSTAV
Dio organizma koji prima i alje obavijesti iz unutra njosti organizma i okoline , te ih zatim  obra uje  deponira  oblikuje u motorni odgovor izvr nih organa

IV ANI SUSTAV
Po polo aju razlikuje se  sredi nji (CNS) (CNS)  periferni nervni sustav (PNS). (PNS).  CNS je smje ten u lubanji i kanalu kralje nice ( mozak i kralje ni na mo dina)  PNS ine gangliji i snopovi iv anih vlakana koji povezuju CNS s osjetnim i izvr nim organima

IV ANI SUSTAV
Po funkciji razlikujemo
 

tjelesni (somatski) iv ani sustav vegetatitvni (autonomni) iv ani sustav.

Tjelesni iv ani sustav

sastoji se od:  osjetnih organa koji reagiraju na podra aje iz okoline  senzornih ivaca koji informiraju CNS o tim promjenama  motori kih ivaca koji uskla uju mi i e prema vanjskim promjenama

Vegetativni iv ani sustav



regulira i kontrolira funkcije organizma koje nisu pod kontrolom volje ( rad srca, probava, mijena tvari i dr.) neke od tih funkcija mogu se voljom potisnuti (mokrenje, defekacija)

IV ANI SUSTAV
Sredstva koja djeluju na tjelesni iv ani sustav:  anestetici  lokalni anestetici  antipsihotici ( neuroleptici )  antidepresivi  hipnotici  sedativi i anksiolitici  antikonvulzivi i antiepileptici  analgetici  antipiretici  stimulansi

IV ANI SUSTAV
Od prirodnih pripravaka spomenut emo samo


 

relaksante ( biljni sedativi , aksiolitici i hipnotici ) antidepresive stimulanse

Prirodni relaksanti
PLJS koja imaju vi e u inaka kao npr.
   

sedativni anksioliti ki hipnoti ki vrlo esto i antikonvulzivni u inak

Sedativni u inak
Imaju sredstva za smirenje koja:  odstrajuju preveliku uzbudljivost iv anog sustava  povisuju prag podra ljivosti  ne ometaju normalnu funkciju iv anog sustava  omogu uju ovjeku da mirno reagira na podra aje okoline

Anksioliti ki u inak
Imaju sredstva koja smanjuju simptome
  

anksioznosti ( straha ) psihi ke napetosti tjeskobe

Hipnoti ki u inak
Imaju sredstva za lije enje nesanice. Pod nesanicom se podrazumijeva vi e problema sa spavanjem, kap npr.:  pote ko a da se zaspi  esta bu enja  spavanje koje ne osvje ava niti odmara

Najva niji prirodni relaksanti su :

Odoljen Hmelj Pasiflora

Prirodni relaksanti
Smanjuju aktivnost sredi njeg i perifernog iv anog sistema. Indicirani su kod stresa koji se manifestira  razdra eno u  glavoboljom  gr evima mi i a  nesanicom Kod ja e izra enih simptoma obavezna je konzultacija s lije nikom.

 Valeriana

officinalis  odoljen  macina trava

Odoljen
 

korjen odoljena - Valerianae radix u obliku teku ih i krutih ljekovitih pripravaka

Djelatne komponente iz odoljena izazivaju  sedativni u inak  spazmoliti ni u inak  hipnotski u inak Preparati odoljena ponajprije opu taju , umiruju i omogu uju zdrav san .

Odoljen
 

I slu bena medicina rabi odoljen . U gastroenterologiji se rabi i kao lijek za nervozu eluca - uklanja nervozom izazvane boli u elucu i crijevima .

Nuspojave su rijetke i to kao  probavne smetnje  alergije  postoji mogu nost i stvaranja navike

Odoljen gotovi preparati

 

Tinktura odoljena ajne mje avine odoljena ( aj za umirenje ) npr. s metvicom i mati njakom koji tako er djeluju blago umiruju e , a ujedno pobolj avaju neugodan miris i okus odoljena. Tablete koje sadr avaju ekstrakt odoljena ( Persen , Persen forte , Valeral ) tako er su kombinacija s metvicom i mati njakom.

Odoljen gotovi preparati

Odoljen gotovi preparati Valeriana aj

   

Valeriana radix 40% Menthae pip.folium 25% Melissae folium 20% Menyanthidis folium 15%

Kapi za smirenje
 

Valerianae tinctura etanolna iscrpina odoljena djeluju kod tjeskobe , napetosti, razdra ljivosti i nesanice.

Humulus lupulus - Hmelj

Hmelj


Upotrebljava se hmeljev e er. Djeluje sedativno i hipnotski . Na tr i tu se pojavljuje u obliku tableta ( Bonisan ) koje sadr avaju ekstrakt e era hmelja i korjena odoljena .

Passiflora incarnata cvije e

Kristovo

Pasiflora
Kod nas uzgaja kao ukrasna biljka .  Djeluje sedativno i hipnotski . Upotrebljava se kao  aj  tinktura  ekstrakt  Na tr i tu se pojavljuje u obliku tableta ( Natracalm ) koje sadr avaju ekstrakt pasiflore


Blagi relaksantni u inak imaju:

    

Kamilica Mati njak Metvica Lipa Lavanda

Chamomilla recutita - Kamilica

Kamilica
vrlo rasprostranjena vrsta s mnogostrukim u incima  upotrebljava se cvijet Chamomillae flos .  rabi se lokalno i oralno Djeluje  antiflogisti ki ( protuupalno )  spazmoliti ki  karminativno  pripisuje joj se i sedativni u inak ( naro ito kod male djece i dojen adi )


Melissa officinalis - Mati njak

Mati njak
upotrebljava se list mati njaka Melissae folium  brojni teku i i vrsti ljekoviti pripravci Djeluje:  sedativno  kao stomahik ( sredstvo za eludac podra uje peristaltiku i lu enje elu anog soka )  spazmolitik  antiviralno djelovanje


Mentha piperita - metvica

Metvica - nana
upotrebljava se list Menthae pip. folium. Sastavni je dio mnogih ajeva koji imaju djelovanje kao:  spazmolitik  stomahik  antiseptik.  Pripisuje joj se i sedativno djelovanje , pa je sastavnica ajeva za umirenje.


Tilia sp. - Lipa

Lipa
upotrebljavaju cvatovi s pricvjetnim listom Tiliae flos Djeluje kao:  dijaforetik poti e izlu ivanje znoja osobito pri prehladi protiv povi ene temperature .  Rabi se naj e e u obliku ajnog napitka .  U pu koj medicini se rabi za lije enje elu anih tegoba , kao diuretik , te sedativ. sedativ.


Lavandula officinalis - Lavanda

Lavanda


  

upotrebljavaju se cvijetovi lavande Lavandulae flos primjenjuju se lokalno kao antiseptik oralno - kao sredstvo za umirenje . Klini kim studijama je potvr eno sedativno djelovanje lavande , sastavni je dio ajeva za umirenje . aj od cvjetova lavande pobolj ava probavu i djeluje kao karminativ.

Lavanda


Odli an relaksiraju i u inak posti e se pomo u istih eteri nih ulja koja isparavaju u posebnim lampicama (aromaterapija).

Depresija
Stanje sni enog raspolo enja. Karakterizirana :  osje ajem bezna a  izgubljenosti  neraspolo enja  socijalne izoliranosti Pra ena esto poreme ajem spavanja i teka.

Depresija
Bla i oblici mogu se lije iti biljnim lijekovima. Te i oblici zahtijevaju  ozbiljnu lije ni ku obradu  psihoterapiju  sintetske antidepresive

Hypericum perforatum
Gospina

trava ivanje zelje trava Sv.Ivana kantarion pljuskavica

Hypericum perforatum
Koristi se zelen Gospine trave Hyperici herba Postoji znatan broj preparata gospine trave koji se rabe lokalno i oralno . Ekstrakti s gospinom travom imaju lokalno protuupalno djelovanje, a oralno :  antidepresivno  sedativno  anksioliti ko djelovanje

Hypericum perforatum
Vi e klini kih studija potvrdilo je oralnu primjenu Gospine trave kod  psihovegetativnih smetnji  depresije  straha i nemira  razdra ljivosti  anksioznosti

Hypericum perforatum
Tijekom uzimanja preparata s gospinom travom mo e do i do nuspojava :  alergije  fotosenzibilizacije Treba izbjegavati sun anje , to vrijedi i za solarije . Oralni preparati se ne smiju kombinirati sa sintetskim antidepresivima .

Akitivin H ekstrakt Gospine trave

Prirodni stimulansi purinske droge

Djelovanje se bazira na tri alkaloida:  kofein stimulira razli ite dijelove mozga, a dijelovi koji reguliraju budnost, raspolo enje i koncentraciju su posebno osjetljivi ak i na male doze kofeina.  teofilin opu ta glatku musklaturu , diuretik  teobromin vazodilatator , diuretik

Prirodni stimulansi
Tu spadaju osu eni fermentirani produkti :  kava  aj  kakao  kola  mate  guarana

Kava Coffea arabica

Kava Coffea arabica

upotrebljavaju se pr ene sjemenke kave  sadr e kofein i manje koli ine teobromina i teofilina Infuz iz pr ene kave djeluje na CNS  dolazi do bolje prokrvljenosti mozga  djeluje stimulativno  izaziva i diurezu ( izmokravanje )


ajevac Camellia sinensis

Theae folium listi i aja



Crni aj sastoji se od fermentiranih i brzo osu enih lisiti a ajevca

Zeleni aj se dobiva iz nefermentiranih mladih listi a i lisnih pupoljaka ajevca .

Theae folium listi i aja



 

Stimulativno djelovanje aja zasniva se na sadr aju kofeina ima slabije stimuliraju e djelovanje nego kava. Crni aj djeluje opstipiraju e - protiv proljeva. Nefermentirani aj zeleni aj ima antioksidativno djelovanje. djelovanje. Oolong je aj , koji se dobiva od iste biljke, a razlika je u tome da su listovi samo djelomi no fermentirani .

uti aj


uti aj dobiva se iz listova koji se beru dok su jo u obliku pupoljaka, ime su o uvani svi antioksidansi , i obra uje se laganom oksidacijom.

Zeleni aj


djeluje osvje avaju e i stimuliraju e, a velik sadr aj flavonoida svrstava ga me u najbolja antioksidativna sredstva s vrlo dobrim za titnim svojstvima sadr i prirodne flavonoide koji smanjuju kolesterol u krvi, sni avaju krvni tlak, tite od kardiovaskularnih bolesti

Kakaovac Theobroma cacao

Kakaovac Theobroma cacao

 

rabi se pr eno sjeme kakaovca jedna prosje na alica kakaova napitka sadr ava teobromin i malo kofeina djelovanje poti e od teobromina i znatno je slabije od kave teobromin djeluje diuretski i vazodilatiraju e

Cola Cola nitida kolatovac

Cola Cola nitida kolatovac



 

koriste se i svje e sjemenke za osvje avanje pam enja i za pove anje radne sposobnosti sadr avaju kofein i teobromin iz ekstrakata prera enih od suhih sjemenki spravljaju se razli iti napitci koji se rabe i kao tonici , odnosno stimulansi

Cola napitci - stimulansi

Mate Ilex paraguensis

Mate Ilex paraguensis

Od li a mate priprema se infuz koji zbog sadr aja kofeina djeluje kao :  stimulans  analeptik ( sredstvo za o ivljavanje )  tonik  diuretik

Guarana Paullinia cupana

Guarana Paullinia cupana

rabi se pasta dobijena iz sjemenki guarane  pasta sadr ava kofein ( najve i postotak kofeina ), te male koli ine teobromina .  rabi se kao stimulans i kao osvje avaju i napitak Nekad se rabila u preparatima protiv migrene i jake glavobolje .


Gurana Paullinia cupana



pove ava budnost poja ava koncentraciju smanjuje osje aj umora umora

okolada

okolada


okolada sadr i vi e od 300 poznatih supstancija, a jo uvijek se radi na tome da se utvrdi koje su, same ili u kombinaciji, one koje pru aju u itak ljudima. Najpoznatija me u njima je kofein, ali je ima kofein, teobromina. malo, dok ne to vi e ima teobromina. Mo da je upravo njihova kombinacija ono to di e kad pojedemo okoladu?

okolada


U njoj je na en i feniletilamin, srodan feniletilamin, amfetaminima, koji su jaki stimulansi. Svi oni pove avaju aktivnost neurotransmitera u dijelu mozga odgovornom za pa nju i budnost. Mlije na okolada se radi dodavanjem mlijeka, e era i lecitina koji dodatno ja a stimulativni u inak teobromina i kofeina

Soja lecitin


Lecitin je prirodni izvor vitamina BBkompleksa, kolina i inozitola. Kolin i inozitol se po funkciji smatraju katalizatorima i razgra iva ima masti

Soja lecitin


Lecitin sni ava razinu kolesterola , pro i ava stjenke krvnih ila i poja ava rad sr anog mi i a. U velikoj mjeri koristi ljudima osjetljivim na promjene vremena. Lecitin poja ava mo koncentracije i pam enja i djeluje umiruju e na iv ani sustav. Lecitin je va an za iv ani sustav i dobro pam enje, olak ava metabolizam i probavu enje, masti te osigurava dodatnu energiju.

Lecitin

Tirozin

Tirozin
Va na aminokiselina za mo dane funkcije. Stimulira ravnote u tvari u mozgu. Tirozin se koristi :  u tretmanu depresije  poma e ubla avanje simptoma kod Parkisonove bolesti (tremor, uko enost),  kod odvikavanja od narkotika  hiperaktivnosti  za ja anje koncentracije i lak e usredoto ivanje  kod gubitka pa nje

Magnolia - Magnolia officinalis

Magnolia - Magnolia officinalis



Ekstrakt kore magnolije od davnina je na Dalekom istoku poznat kao sredstvo protiv stresa i tjeskobe. Japanska Kampo medicina koristi magnoliju za tretiranje klini ke depresije, neuroza, nesanice, histerije, sr anog udara i gastrointestinalnih tegoba.

Magnolia - Magnolia officinalis

Kora magnolije bogata je bifenolima zvanim magnolol i honokiol, koji se smatra da honokiol, najvi e doprinose antistresnom djelovanju ove biljke , a istodobno :  smiruju  ne uzrokuju pospanost  ne utje u na smanjenje pam enj  ne smanjuju tonus mi i a

Magnolia - Magnolia officinalis



 

neke studije pokazuju pozitivno djelovanje na zdravlje mozga magnolol i honokiol moduliraju aktivnost razli itih neuotransmitera i odgovaraju ih enzima u mozgu to doprinosi normalnoj funkciji mozga magnolol i honokiol su jaki antioksidansi Tijekom primjene preparata magnolije , ne preporu a se uzimanje kofeina jer on poni tava djelovanje.

MAGNOLIA - preparati

Zlatni korjen Rhodiola rosea

Zlatni korjen Rhodiola rosea

 

mo e sprije iti i tetne posljedice stresa djeluje kao adaptogeno sredstvo i pove ava opornost na stresne faktore preporu a se osobama koje puno rade , ali i sporta ima , jer smanjuje fizi ku , ali i psihi ku iscpljenost

Zlatni korjen Rhodiola rosea

podizanjem razine serotonina , povoljno utje e na smanjenje depresivnih simptoma  pripisuje mu se i antioksidatvno djelovanje Aktivne supstance su :  salidroza  rosavin


Zlatni korjen Rhodiola rosea

 

pove ava mentalnu i radnu sposobnost djelotvoran je kod oslabljenog pam enja jer pove ava razinu neurotransmitera pobolj ava metabolizam masti

Omega kiseline


Poreme aj u raspolo enju mo e biti povezan s poreme enim iv anim prijenosom. Jedno od obja njenja ove pojave odnosi se na deficijentnost neuronske ovojnice omega-3omegamasnim kiselinama. Prilikom protjecanja obavijesti neuronske ovojnice moraju biti u stanju deformirati se kako bi omogu ile prolaz iv anog impulsa. impulsa.

Omega kiseline


Ovojnice su lipidnog karaktera, stoga njihova fluidnost i podlo nost deformiranju ovisi o sadr aju vi estruko nezasi enih masnih kiselina, kao to je DHA jedna iz skupine omega-3omegamasnih kiselina. Brojne su studije pokazale da postoji veza izme u smanjenja sadr aja masnih kiselina i prisutnosti poreme aja raspolo enja. Za obnovu ovojnica s omega-3-kiselinama, omegakoristi se lipidni koncentrat bogat tim kiselinama, posebno DHA kiselinom preparat Forcadion.

Omega kiseline


Za obnovu ovojnica s omega-3-kiselinama, omegakoristi se lipidni koncentrat bogat tim kiselinama, posebno DHA kiselinom preparat Forcadion.

Nikotin


Sadr an u duhanu ( Nicotiana tabacum ) Kad nikotin u e u tijelo ,brzo se distribuira kroz krvotok.

Nikotin


Kad se udahne dim cigarete potrebno je oko 7 sekundi da nikotin do e do mozga. Nikotin se mo e u ivati na vi e na ina: pu enjem, mrkanjem i vakanjem duhana.

Nikotin


 

U mozgu pove ava osloba anje dopamina koji utje e na osje aje i iskustvo boli i zadovoljstva. Poti e budnost , poja ava puls i krvni tlak , te su ava krvne ile. Izaziva ovisnost. Nikotin ote ava apsorpciju vitamina i minerala, ali i o te uje stanice organizma. Uz nikotin duhan sadr i jo oko 4000 supstancija od kojih neke izazivaju karcinom i o te uje plu e, odgovoran je za u estaliju pojavu kardio-vaskularnih kardiobolesti , te kod trudnica prijevremenog poro aja i smanjenu te inu novoro en eta.

Prirodni antipiretici i analgetici

 

Salix alba vrba koristi se kora glavna djelatna komponenta je salicin, sadr i jo I flavonoide. Djeluje protuupalno i analgetski (smanjuje bol),snizuje tempetemperaturu (antipiretik).

Prirodni antipiretici i analgetici



Poma e kod bolesti pra enih povi enom temperaturom, glavoboljom, bolovima u zglobovima. Olak ava tegobe kod gihta, reume. Ne smije se uzimati kod alergije na Aspirin niti u trudno i

KOKA


 

Coca - erythroxylum coca biljka se tradicionalno uzgaja u ju noj Americi na padinama Anda. Sadr i alkaloid kokain. Domoroci u zemljama Ju ne Amerike va u svje e listove koke kao stimulans koji im poma e prevla ivanju umora, gladi i e i.

KOKA


Smatra se da je zaslu an u prevla ivanju visinske bolesti. Apsorpcija kokaina iz lista je spora i nepotpuna, t ne poruzrokuje euforiju i psihoaktivne efekte koji s epovezuju s (zlo)upotrebom droge.

MARIHUANA


Marihuana je osu eno li e biljke Cannabis sativa, koje sativa, se koristi kao opojna droga. Marihuana je halucinogeno sredstvo Sadr i psihoaktivni THC

MARIHUANA


Simptomi upotrebe su : pro irene zjenice,zakrvavljene o i, pri ljivost (pametovanje), op e stanje sli no laganom pijanstvu, nervoza, promijenjena boja glasa.

MARIHUANA


Posljedice : gubitak motivacije za obveze, zaboravljivost, poja ana sklonost zabavi, bahatost u komunikaciji, opasno pona anje u prometu, pove an rizik prelaska na opasnije droge.

MARIHUANA


 

U ivanje ve ih koli ina kanabisa izaziva bolesti di nog sustava (upala grkljana, bronhitis, astma). Dim marihuane sadr i 50% vi e kancerogenih tvari (tvari koje poti u nastanak raka) nego duhanski dim. Dovodi tako er i do neplodnosti - smanjuje razinu testosterona u krvi i broj spermija. U ena ak i male koli ine (jedna cigareta kanabisa) smanjuju razinu hormona,a u ivanje ve ih koli ina kanabisa pra eno je izostankom menstruacije.

MARIHUANA


Osim ubrzanja rada srca, pove ava i potrebu srca za kisikom i mo e uzrokovati pogor anje angine pektoris. Umanjuje obrambenu sposobnost organizma; izaziva pote ko e u kratkotrajnoj memoriji; umanjuje koncentraciju i sposobnost u enja. Dugotrajno uzimanje o te uje mozak, osobito u sljepoo nom re nju ( to dovodi do poreme aja pam enja i nedostatka motivacije).

MARIHUANA
Kao jedna od potencijalnih upotreba marihuane u medicini spominje se


lije enje mu nine kod kemoterapije u lije enju karcinoma, te smanjenje mi i nog gr a uzrokovanog multiplom sklerozom i povredama kralje ni ne mo dine .