DIDAKTIKA predmet sustavnog organiziranog uenja orijentirano na razvoj pojedinca OSOBNOSTI (teorijsko promiljanje nastave) METODIKA sustav znanstvenog

nog miljenja nastave sasvim odreenog predmeta UENJE aktivnost (ISKUSTVO) kojim postiemo promjenu svog ponaanja, temelj ODGOJNO OBRAZOVNOG PROCESA OBRAZOVANJE pedagoki (DIDAKTIKI) osmiljeno i sustavno organizirano uenje zasnovano na kognitivnoj i psihomotornoj sferi linosti sa ciljem da se STEKNU ZNANJA i VJETINE zatim RAZVIJAJU SPOSOBNOSTI. ODGOJ SUSTAVNO ORGANIZIRANO UENJE, zasnovano na afektivnoj i kognitivnoj sferi linosti (i spoznajnoj) sa ciljem RAZVOJA OSOBNOSTI NASTAVA POJAVNI OBLIK ORGANIZIRANOG UENJA kojemu je cilj ODGOJ I OBRAZOVANJE. Uspjenost ovisi o sposobnosti, iskustvu i motiviranosti (U=S x I x M) KOMPONENTE NASTAVE Uenik Uitelj Nastavni sadraj

STOAC ISKUSTVA SIMBOLI (REALNOSTI) govor vizualno AUDIO VIZUALNA PREZENTACIJA (REALNOSTI) grafikoni, dijagrami crtei, film, fotografija TV, PC, multimedija IZRAVNI DODIR S REALNOI workshop, diskusija, rasprava EKSPERIMENT VERBALNE METODE NASTAVE A) B) USMENO IZLAGANJE predavanje opisivanje objanjavanje obrazlaganje RAD NA TEKSTU pisanje, prepisivanje, samostalni odgovori uenika na pitanja razgovor, diskusija

odnos izmeu sudionika nastave (KOMUNIKACIJA) nastavno dogaanje (SITUACIJA NASTAVE)

VIZUALNE METODE NASTAVE A) DEMONSTRACIJA B) CRTANJE PRAKSEOLOKE METODE NASTAVE LABORATORIJSKO ISTRAIVAKI karakter nastave

KOMUNIKACIJA SPOZNAJNA (INFORMATIVNO KOGNITIVNA) POSTIGNUE 1. Predstavljanje PREZENTACIJA 2. Prijem i obrada PREKODIRANJE 3. Primjereno ponaanje EMOCIONALNA (AFEKTIVNO INTERAKCIJSKA) OSOBNOST 1. Razumijevanje 2. Dijalog 3. Simetrinost 4. Reverzibilnost RADNE FORME NASTAVE Frontalna Grupni rad (uenje u grupi) Rad u paru (uenje u paru) individualni rad (samostalno uenje)

ELEMENTI NASTAVE CPK 1. 2. 3. CILJEVI to PROCES kako KRITERIJ vrednovanja

NASTAVNI PROCES 1. 2. 3. 4. 5. PRIPREMA PRIJEM I OBRADA VJEBANJE PONAVLJANJE VREDNOVANJE

PRIPREMA 1. 2. pod pripremu ubrajamo one nastavne aktivnosti kojima se nastoje stvoriti potrebni uvjeti osnovne nastavne aktivnosti PRIPREMA UENIKA predznanje uenika MATERIJALNO TEHNIKA PRIPREMA prostor, ureaji, pribor, filmovi i sl.

ORGANIZACIJA UENJA 1. 2. 3. 4. CILJEVI uenja PROCES pripremanje, obrada, vjebanje, ponavljanje SUMATIVNO VREDNOVANJE ZAVRNI DIO kratki pregled unazad

PRIJEM I OBRADA Pripremanje C -------- O ----- V ------ P ------- Vs V rednovanje je miljenje zasnovano na injenicama, a svaka je spoznaja misaona tvorevina koja implicira iskustvo pretpostavlja pripremu uenika orijentiranu na obnavljanje onih znanja koja su potrebna u obradi novih sadraja nije ista emisija sadraja! ukljuuje misaone procese kojima uenik prerauje ono to dolazi do njega temeljna nastavna aktivnost (ne mnogo ali na mnogo naina)

DVA PROCESA OBRADE TRANSFORMACIJE PERCIPIRANOG U KOGNITIVNE TVORBE pr. trokut je omeen sa tri duine 2. OBRAENE SPOZNAJE U EMPIRIJSKE KORELACIJE (ODNOSE-SVIJET) transfer znanja u nove situacije uenik konkretizira aktivnosti i koristi ih u rjeavanju situacija koje stoje pred njime ZAPAMIVANJE MISAONA OBRADA ono to vidimo izlaemo obradi (vraanje apstraktnom) kada strukturirano dati gotovi sadraj povezujemo sa iskustvom, vizualiziramo kako bi ga lake primili i preradili INDUKTIVNA OBRADA polazimo od konkretnog DRDUKTIVNA OBRADA polazimo od apstraktnog Primjer : TRENJE osobno iskustvo (vonja biciklom, klizanje i sl.) promatranje, EKSPERIMENT injenina osnova generalizacija matematika, definicija, crte... verifikacija rjeavanje zadataka, snalaenje u drugim situacijama PRIJEM I OBRADA je spoznajno koraanje do cjeline sadraja nastavne jedinice (upoznavanje, povezivanje, analiza ) VJEBANJE A. vjebom poveavamo transfer znanja, tek nakon obrade i razumijevanja vjebanje kao dio obrade OPREDMEUJE ZNANJE (prekodiranje znanja) i PRODUBLJUJE SPOZNAJU (generalizacija na viu razinu) vjebanjem uimo REPERTUAR RADNJI i KRITERIJSKI OBRAZAC ZA AUTOEVALVACIJU PRIPREMANJE 1. Odrediti cilj (to, zato) 2. Obnoviti znanja koja su u osnovi vjebanja 3. Odrediti kriterije (brzinu, tonost i uz koju toleranciju) 4. Materijalno tehnika priprema 5. instruktaa : VERBALNA (rijeima) i AKTIVISTIKA (demonstracija) VJEBANJE 1. Poetno vjebanje tonost operacija i njihovih sklopova (instrukcijaoperacija) 2. Osnovno temeljno vjebanje izvoenje aktivnosti, obrazloenje (temelj formiranja vjetine) 3. Zavrno vjebanje spoznaja se transformira i prekodira u PONAANJE 1.

uloga jezika, koristei se verbalnim kodom ostvarujemo nove realnosti i odnose meu situacijama

VREDNOVANJE nastavna aktivnost kojom se utvruje stupanj steenog znanja i vjetine u odnosu na postavljene ciljeve osnova regulacije nastavnog procesa

MJERENJE karakterizira iskazivanje znanja i vjetina pojedinca u nekim brojanim vrijednostima (z-vrijednost) PROCIJENJIVANJE vri se tako da se na jednoj ljestvici odredi pozicija nekog uenika ISPITIVANJEM MORMO : 1. 2. JASNO I JEDNOZNANO (operantno) odrediti to podrazumijevamo pod znanje UTVRDITI PITANJA ILI ZADATKE koje stavljamo pred uenika i reakcije na osnovu kojih zakljuujemo razinu znanja

POGREKE U ISPITIVANJU : 1. Nedovoljan broj valjanih injenica o znanju i vjetinama nedovoljno se esto ispituje ne obuhvaamo sva podruja znanja i vjetina ne uviamo sve razine znanja (znanje je i prepoznavanje i reprodukcija i mogunost rjeavanja problema) nedovoljna raznolikost ispitnih postupaka (ZOT, esejpitanja, usmeno ispitivanje) Pogreke kod ocjenjivaa razliiti kriteriji sklonost slabijim ili boljim ocjenama tj. "zlatnoj sredini" (nesigurnost ocjenjivaa) hallo efekt -

2.

NAINI I TEHNIKE ISPITIVANJA 1. 2. OPAANJE TIJEKOM NASTAVE, ISPITIVANJE PISMENO ISPITIVANJE kolske pismene zadae esej tipa kontrolna pitanja zadae esej tipa kontrolni zadaci (objektivnog tipa) niz zadataka objektivnog tipa test znanja standardizirani postupak USMENO

B.

NIZ ZADATAKA OBJEKTIVNOG TIPA PROCEDURA: 1. 2. 3. 4. Lociranje tono odreenog podruja (nastavna jedinica, predmeta, cjeline) Navesti ona znanja koja imaju najveu vanost, to uenik treba znati Pretvaranje navedenog znanja u pitanja objektivnog tipa Optimalno grupiranje pitanja obzirom na : tip pitanja karakter grae teinu (od lakih ka teim) Paziti da ne bude zadataka koje mogu svi rijeiti odnosno koje nitko ne moe rijeiti (zadaci trebaju biti srednje teki) Instrument treba dati na ocjenu sustrunjacima i

PONAVLJANJE 1. ponavljanje oznaava radnju kojom se tei obnavljanju i osvjeavanju u sjeanju onoga to od prije znamo. prijanje znanje podiemo na viu razinu generaliziranosti i produbljujemo obradu NE MNOGO ALI NA MNOGO NAINA REPRODUKTIVNO podizanje generaliziranosti znanja na viu razinu poveanje transfera znanja PRODUKTIVNO (koritenje) ANALIZA, SINTEZA, KLASIFIKACIJA, USPOREIVANJE, ANALOGIJA, DOKAZ, RJEAVANJE PROBLEMA, KONKRETIZACIJA visoka razina generalizacija, transfera znanja

5.

2.

6.

eventualno dotjerati 7. 8. Dati uputu uenicima i nastavnicima za primjenu Obraditi rezultate zakon prisilne distribucije (zvonasta krivnlja) z-vrijednost

KVANTITATIVNA ANALIZA pratimo z-vrijednost u toku godine

z=

X X SD

X postignuti broj bodova X aritmetika sredina SD standardna devijacija

N
ukupan broj bodova

( X )2 X 2 N SD = N 1

I DIO PREDSTAVLJANJE NOVE INFORMACIJE (izraavanje novih spoznaja) EKSPLICITNO (DIREKTNO) REDUDANTNO (INDIREKTNO) uenici sami dolaze do izvora informacija II DIO ZADATAK, PITANJE (poticanje na aktivnost) integrira rjeenje zadatka i odgovor na pitanje tako da se obuhvati prethodna dana informacija III DIO POVRATNA INFORMACIJA (uvid u ispravnost odgovora) regulira aktivnost uenika samostalna provjera na putu do cilja ARTIKULACIJA PROGRAMIRANE NASTAVE 1. PRIPREMANJE jasnoa cilja (zato pristupamo programu) materijalno tehnikim aktivnosti (kako koristiti ureaje i pomagala) predznanje, spoznajna pretpostavka potrebnom za rad na programu POMO U EVENTULANOM SAVLADAVANJU PREPREKA nastavnik je u pozadini zbivanja PRIMJENA KRITERIJSKIH ZADATAKA (ZOT) indikator uspjenosti uenja osvrt na rad i postignute rezultate 3. 2.

KVALITATIVNA ANALIZA pratimo kako su uenici savladali pojedine dijelove sadraja VREDNOVANJE USPJEHA FORMATIVNO integrirano u nastavni proces i ono je optimalizacija uenja, komunikacija, uenje na responditivnoj aktivnosti SUMATIVNO nakon zavretka uenja, daje uvid u postignue uenika obzirom na odreene standarde NASTAVNI SUSTAVI 3. 4. 5. 6. PREDAVAKA NASTAVA HEURISTIKA NASTAVA PROGRAMIRANA NASTAVA PROBLEMSKA NASTAVA

PROGRAMIRANA NASTAVA PREDNOSTI putem kratkih koraka sigurno stiemo da cilja visoki postotak uspjenosti stalna povratna informacija (motivirani uenici) rad je individualiziran maksimalno iskoritavanje psihofizike snage uenika SLABOSTI strogo voenje uenika - direktivnost onemoguavanje stvaralakog rada nedostatak komunikacije uenik-nastavnik (nego: uenikstroj) IZRADOM PROGRAMIRANOG MATERIJALA TREBA : jasno odrediti ciljeve (osnovna pretpostavka svakog programa) koje i kakve promjene u znanju elimo postii uenjem (vjetine, navike, sposobnosti i druga obiljeja pojedinca) operacionalizirati ciljeve (sadrajne jedinice, aktivnosti, organizacija uenja) izraditi kriterijske zadatke za uvid u rezultate uenja APERSONALNA KOMUNIKACIJA uenik komunicira sa programom (software), nastavnik nije u ulozi voenja i usmjeravanja tj. pouavanja. Uenje pojedinca je pod kontrolom programa DIFERENCIJALNO POTKREPLJENJE svaka dobra reakcija se nagrauje a loa kanjava izostankom nagrade. Dovodi do eljenog REPERTUARA PONAANJA tj. oekivanih znanja i mogunosti uenika. LANCI ine samostalne i meuzavisne sadrajne jedinice od kojih je sastavljen program. pored sadraja ukljuuju i aktivnost uenja razmak meu lancima zovemo SPOZNAJNA DISTANCA uspjeno savladavanje prethodnog lanka je pretpostavka spoznajnog napredovanja (prelaska na novi lanak) mogu biti linearni i razgranati

HEURISTIKA NASTAVA (Piaget) temelji se na razvojnom razgovoru kojim se uenik potie i usmjerava na pronalaenje i otkrivanje novih spoznaja naglasak je na traganju i otkrivanju, prijenosu i pospremanju novog znanja aktivnost uenika je jako strukturirana, strogo usmjerena i regulirana, DIREKTIVNA (socijalno-afektivna komponenta podreena je kognitivnoj) aktivnost uenika je organizirana, responditivna uiteljeva pitanja imaju ulogu navoenja uenika na aktivnosti putem kojih se postie spoznaja i stvaraju nova znanja pripremljeni zadaci/pitanja i odgovori uenika, nastavnik smiljeno usmjerava uenika na : a) PROMATRANJE b) MISAONU ELABORACIJU PRIKUPLJENIH INJENICA (generalizacija) c) EMPIRIJSKU I MISAONU VERIFIKACIJU (provjera istinitosti)

PRIMJER TRENJA povezivanje ivotnog iskustva s teorijom spoznajna aktivnost uenika temelji se na osobnom iskustvu i neposrednom promatranju (demonstraciji) U heuristikoj nastavi komunikacija uenika i uitelja je dvosmjerna (vertikalna i horizontalna)

PROBLEMSKA NASTAVA nastava putem rjeavanja problema ui se u procesu snalaenja u novim uvjetima gdje pojedinac jasno definira problem i njegovim rjeavanjem stvara nove spoznaje, nove i nepoznate repertuare ponaanja odsutnost direktivne nastave implicira demokratski kontekst, predstavlja osnovu na kojoj se osim obrazovanja ostvaruje i odgoj podravanje inicijative uenika, radoznalost (usmjerenost na pronalaenje istine) je jedinstveni kognitivno socio afektivni proces

REPERTUAR PONAANJA reakcije (odgovori) koji su logiki i funkcionalno povezani i dadu se grupirati. Razlikujemo misaono verbalne i psiho - motorne repertuare. DIVERGENTNO MILJENJE sposobnost stvaranja vie informacija na osnovi jedne dane informacije. Orginalnost i fluentnost ideja. PROBLEMSKA SITUACIJA situacija u kojoj se pojedinac ne moe snalaziti na osnovi onoga to zna, to je ranije nauio na osnovu osobnog iskustva TIJEK PROBLEMSKE NASTAVE 1. PROBLEMSKA SITUACIJA do rjeenja se moe doi samo istraivanjem problem se formira jasno i precizno postavljanje problema je do kraja osvijeteno i obrazloeno 2. RJEAVANJE PROBLEMA teorijski pristup na osnovi svoga iskustva i znanja daju se neki mogui odgovori POSTAVLJANJE HIPOTEZE pored znanja i sposobnosti ukljuena je mata i intuicija provjera hipoteze istraivanjem PRIKUPLJANJE PODATAKA, INJENICA promatranje predmeta, pojava, procesa rad na literaturi odvajanje onoga to je relevantno za problem tj. verifikaciju hipoteze b) a)

3. ZAKLJUCI pregled prikupljenih podataka i uvid u odnose sueljavanje empirijskih podataka i postavljenih hipoteza zakljuci se temelje na injenicama verifikacija hipoteza i rjeavanje problema (situacija postaje jasna)