TO JE KREATIVNOST?

- kreativnost dolazi od latinske rijei creatus to u doslovnom prijevodu znai "koji je narastao - postoje razliite definicije kreativnosti, meutim u osnovi svaka podrazumijeva svojevrsni mentalni proces stvaranja novih ideja, pojmova, proizvoda ili rjeenja problema (def.) Kreativnost- je sposobnost koju svatko od nas ima i kojom moe stvoriti neto novo, spajajui dva ili vie elemenata u novom kontekstu kako bi se zadatku osigurala dodana vrijednost. (def.) Kreativni in- sastoji se ne samo od osmiljavanja nego i vrednovanja dodane vrijednosti koju stvara. On sam po sebi nije novost, no mora proizvesti neki oblik vrijednosti koji e trea strana moi prepoznati U kontekstu odnosa s javnou znaajna skupina ljudi mogu biti ostali djelatnici u odnosima s javnou, korisnici ili potroai naih proizvoda i usluga REZULTAT KREATIVNIH AKTIVNOSTI stvaranje ili predlaganje neeg djelomino ili sasvim novog davanje postojeem predmetu nova svojstva ili karakteristike predlaganje novih mogunosti koje dosad nitko nije osmislio gledanje ili izvoenje neeg na sasvim drugaiji nain od dosad uobiajenog IMBENICI KREAKTIVNIH AKTIVNOSTI ******** (Rhodes) kreativni proizvod kreativni proces kreativna okolina kreativna osoba ******** (Andy Green) pojedinani talent proces proizvod priznanje ostalih POSTOJE LI VELIKE IDEJE? - trenutanih velikih ideja NEMA - nove ideje najee nisu rezultat trenutne inspiracije (tzv. klika), ve dugotrajnog rada i kontinuiranog uzlaznog procesa u stvaranju novih vrijednosti - nova ideja nastaje na podlozi stare, ve viene, na nain da se starim elementima pridaju novi koji proizvode novu vrijednost - velika su otkria najee nastala sluajno, a nisu bila rezultat neije velike ideje (npr. Coca Cola je u poetku bila lijek za mamurluk, Dr. Martens cipele su prvotno bile zamiljene kao ortopedske cipele za starije njemake gospoe) - lake je vjerovati u predodbu da veliki, kreativni ljudi intuitivno i trenutano dolaze do velikih ideja , nego priznati da je kreativnost ipak proces koji je najee kaotian, manje glamurozan i dugotrajan - izumi se usavravaju postupnim popravcima, a svaki je korak, samo po sebi, jedan novi izum - u Uredu za patente Velike britanije postoji podatak koji kae da je - 95% novih patenata samo adaptacija onih postojeih 1

KONVERGENTNO I DIVERGENTNO RAZMILJANJE - konvergentno razmiljanje je intelektualna sposobnost loginog otkrivanja jedinstvenog i tonog rjeenja na zadani problem (ono je logino, racionalno i kontrolirano) - divergentno razmiljanje je kreativno, originalno, i raznorodno stvaranje ideja i pruanja odgovora na zadani problem (ono je kreativno, matovito i originalno) REZULTATI ISTRAIVANJA - profesor Roger Sperry, dobitnik Nobelove nagrade,unaprijedio je teoriju o lijevoj i desnoj strani mozga, po kojoj su intelektualne funkcije podijeljene izmeu dviju strana mozga. - nekada se vjerovalo da se na lijevoj strani nalaze centri za logike, racionalne i kontrolirajue aspekte ljudskog razmiljanja, a na desnoj strani da kontrolira nae inspirativne i kreativne misli. Isto tako se smatralo da razliite sposobnosti pojedinca ovise o tome koja je polovica mozga vie dominantna. - ta teorija se pokazala netonom zbog istraivanja kojima se utvrdilo da su UMNE SPOSOBNOSTI RASPOREENE PO CIJELOM MOZGU. LATERALNO RAZMILJANJE - definirano je kao pokuaj rjeavanja problema alternativnim i neloginim metodama (iz Oxfordovog rjenika) - znai istraivati nova podruja tijekom rjeavanja problema, pokuavajui upotrijebiti razliite percepcije, koncepte te razl. ulazne toke - rodonaelnik toga pristupa je Edward de Bono - postoje 2 naina razmiljanja:OKOMITI I LATERALNI - OKOMITO-trai ono to je ispravno, smatra da jedna stvar mora proizai direktno iz druge, koncentrira se na relevantnost i kree u najoitijem smjeru -LATERALNO- se mijenja, trai ono to je drugaije, namjerno prelazi s jednog na drugo, prihvaa nove mogunosti, te istrauje i one najmanje vjerojatne (npr. razmiljanja se najbolje objanjavaju na primjeru kopanja rupe u potrazi za blagom--- okomitim se kopanjem rupa produbljuje, dok je lateralno razmiljanje usmjereno prema kopanju novih rupa na razliitim lokacijama). TEHNIKE KREATIVNIH AKTIVNOSTI TEHNIKA EST EIRA - predstavlja tehniku paralelnog miljenja - osmislio ju je i u knjizi "est eira za razmiljanje" iznio Edward de Bono - postoji est eira razliitih boja; svaki eir simbolizira razliit pristup istom problemu Realizacija: prvi korak: predstavljanje problema drugi korak: podjela zadataka trei korak: analiza i sinteza zadataka BIJELI EIR je osoba skuplja podatke, injenice, informacije CRNI EIR predstavlja oprez! mogui rizik! osoba razmilja o moguim negativnim posljedicama, istie sve to se ne moe rijeiti ZELENI EIR predstavlja kreativnost, nove ideje; Moemo li neto napraviti drugaije, bolje? CRVENI EIR je osoba se oslanja na emocije i intuiciju UTI EIR je osoba zagovara pozitivne strane rjeenja problema; optimistino gledite PLAVI EIR je razmatranje, promiljanje, analiza, sinteza 2

Rezultati tehnike paralelnog miljenja: - tehnika est eira" pomae kreativnim djelatnicima da vane odluke sagledaju iz razliitih kutova - tehnika djeluje na poticanje kreativnosti i inovativnosti - omoguava izbjegavanje skupnog razmiljanja u timskom radu OLUJA MOZGOVA (BRAINSTORMING) - tehniku brainstorminga osmislio je 30-ih godina 19. stoljea ameriki psiholog Alex Faickney Osborn - podrazumijeva "munjevito" rjeavanje problema, automatsko izvlaenje i zapisivanje podataka koje se u naoj svijesti trenutno javljaju na zadani problem - grupna metoda kreativnog miljenja Rjeavanje problema brainstorming tehnikom: - sastavljanje skupine (6 12 osoba) 1. imenovanje osobe koja vodi zapisnik 2. prikaz materijala uvoenje grupe u problematiku 3. iznoenje ideja 4. procjena ideja i njihova kombinacija 5. izrada liste prijedloga - u BRAINSTORMING TEHNICI zabranjeno je: nametati svoja stajalita, upadati u rije ili ispravljati suradnika koji iznosi svoje ideje, iznositi ocjene i sudove o kvaliteti prijedloga Obiljeja tehnike brainstorminga: kritika, nepoeljni komentari i razni ispravci unutar grupe nisu doputeni grupa mora biti heterogena i spremna na timski rad osobe koje imaju izraenu sklonost ka dominaciji i ne potuju druga miljenja, nisu poeljne u skupini timski pristup rjeavanju problema omoguava dobivanje velikog broja ideja u relativno kratkom vremenu sudionici ne trebaju imati osobito veliko iskustvo niti se trebaju posebno pripremati jedna od najjednostavnijih i najtolerantnijih metoda kreativnog miljenja Nedostaci tehnike brainstorminga: - Brainstorming nije dobar u kriznim situacijama u kojima su potrebne brze odluke i vrsto vodstvo, kao ni u jasno strukturiranim situacijama gdje postoji izravno rjeenje - Kreativne seanse brainstorminga slobodnog raspona esto su loa ideja. Ljudi su uvijek loe pripremljeni i samo se nabacuju sjajnim idejama kako bi se pravili vani, bez obzira jesu li one vezane za strategiju ili ne MODELI KREATIVNOG PROCESA 1. GRAHAM WALLSOV MODEL 2.OSBORNEOV MODEL 3.STEINOV MODEL 4. GREENOV PET I MODEL 1. GRAHAM WALLSOV MODEL - podrazumijeva etiri faze kreativnog procesa: a) pripremna faza rad na problemu, upoznavanje s njim b) faza inkubacije pojedinac usvaja problem, meutim jo uvijek ne poduzima konkretne korake u njegovu rjeavanju, faza odmora 3

c ) faza iluminacije (prosvjeivanja) kreativna ideja "oslobaa se" iz pojedineve podsvijesti u njegovu svijest d ) faza utvrivanja ideja je osvijetena i primijenjena 2. OSBORNEOV MODEL a) orijentacija: predoavanje problema b). priprema: prikupljanje potrebnih podataka c) analiza: ralanjivanje odgovarajue materije d) ideacija: prikupljanje alternativa pomou ideja e) inkubacija: prizivanje iluminacije f)sinteza: sastavljanje dijelova g) evaluacija: prosudba nastalih ideja 3. STEINOV MODEL a)formuliranje hipoteze b) testiranje hipoteze c) komuniciranje rezultata 4. GREENOV PET I MODEL a) informacija- je prikupljanje relevantnih informacija, postavljanje pravih pitanje - prvi zadatak u prikupljanju informacija je pronalaenje odgovora na est univerzalnih pitanja-TO, GDJE, KADA,ZATO,TKO I KAKO. - jednostavna tehnika je postaviti pitanje ZATO? barem pet puta, jer inzistirajui na tim pitanjima zato? mogue je doi do kljunog razloga zato klijent eli angairati pr strunjaka i za brief b) inkubacija - se definira kao jednostavno olakavanje rjeavanja problema- prolaskom vremena - ona nastaje kada pojedinac nakratko prestane razmiljati o problemu i bavi se neim drugim(obino fizikom aktivnou) c) iluminacija(nastanak ideja) predstavlja -prosvjeenje, bljesak inspiracije - najpoznatiji primjer iluminacije je Arhimedov uzvik Eureka(taj usklik je postao simbolom za znanstvena otkria) - postoje navike i tehnike koje e nam pomoi da iskoristimo iluminaciju koju doivljavamo, a jedan od najjednostavnijih i najoitijih rjeenja je---ZAPISIVANJE (prijedlog razliitih metoda za biljeenje ideja:biljeke, posjetnice, diktafon, samoljepljivi papirii, kasetofon, mentalne mape, depno raunalo,) - spremnik ideja: u raunalu otvorite poseban file u koji ete biljeiti sve ideje d) integracija je spajanje elemenata u veliku sliku, konani proizvod - mozak ne slijedi pasivno primjenu originalne ideje ili iluminacije nego konstantno dodaje nove elemente, popravlja ili iz temelja mijenja zadatak.Posljedica je toga da svaki rad mijenja originalnu ideju, ali se i koristi uzlaznom prirodom kreativnog procesa za razvoj moda potpuno novog kreativnog proizvoda. e) ilustracija-je faza u kojoj strunjak za odnose s javnou prodaje ili predstavlja ideju / kreativni in javnosti - moe biti vanija od druge faze, odnosno proizvodnje izvanrednih ideja - u svijetu, na svim podrujima, postoji mnogo primjera ideja koje nisu prepoznate jer nisu bile uinkovito prodane(npr. tko je prvi predstavio ideju evolucije prirodnom selekcijom? Charles Darwin-NE!Prvi je tu ideju osmislio i to ak nekih 10-tak god. prije Darwina , kotski botaniki pisac Patrick Matthew- njegova ideja je bila nezamijeena jer je bio na niskom poloaju) - kako bi strunjak za odnose s javnou maksimalno ideju prezentirao javnosti kojoj je dobio zadatak potrebno je potivati ove elemente:pravovaljani izvor ideja, odabir pravog trenutka, prijevod ideja, potivanje vrijednosti branda, predstavljanje u kontekstu veze.

KAKO NAPRAVITI MENTALNU MAPU? - kognitivne, umne ili mentalne mape (eng. mind mape) - je vrsta dijagrama specifinog oblika koji prikazuje ideje ili razmiljanja na slikovit nain. - prave se: u sredite papira stavlja se kljuna slika pojam, ideja ili tema oko sredinje slike zrakasto se granaju ostale zamisli razliitim bojama poveite sredinji pojam s ostalim pojmovima koji se nalaze na stablu / dijagramu posebno istaknite pojedine dijelove (sve to je na papiru istaknuto, ostat e i u vaem sjeanju posebno zabiljeeno) koristite razna vizualan sredstva pri povezivanju razliitih elemenata (strelice, ikone, slike, brojeve i sl.) ispisujte samo kljune rijei Prednosti mentalne mape: strukturirani prikaz problema asocijativno i vizualno povezivanje injenica i pojmova dobivanje cjelokupne slike problema uteda vremena: ne biljeimo cjelovite reenice, ve samo kljune pojmove meusobno povezivanje razliitih elemenata olakava pamenje (pamtimo slike ili kljune situacije, ne i cijele tekstove) zaobilazimo linearno pamenje i biljeenje podataka kakvo nije svojstveno naem mozgu DJELATNICI U ODNOSIMA S JAVNOU dobar djelatnik u odnosima s javnou mora biti: biti obrazovan, imati iroku opu kulturu, posjedovati zavidnu jezinu kulturu, pratiti vlastitu industriju, pratiti konkurenciju, pratiti medije, biti dostupan medijima, biti informiran, biti kreativan, biti iskren, pouzdan i vjerodostojan KOJE SU PR FUNKCIJE? odnosi s medijima voenje i upravljanje rizicima upravljanje u krizi upravljanje ugledom organizacije interne komunikacije odnosi s investitorima branding sponzorstva lobiranje organizacija dogaaja odnosi s potroaima . PR DJELATNICI I MEDIJI PR je u najveoj mjeri usmjeren na medije razvijaju odnose meusobne suradnje 5

 zahvaljujui specifinosti priopajnog kanala, mediji omoguavaju PR djelatnicima istovremenu komunikaciju sa irokom i raznovrsnom javnou mediji su posrednici izmeu PR djelatnika i javnosti PR djelatnici opskrbljuju medije informacijama koje su vane ili zanimljive javnosti s obzirom na usmjerenost odnosa s javnou na medije, PR djelatnici trebaju dobro poznavati medije, nain njihova funkcioniranja i alate kojima se slue u oblikovanju specifinih novinskih oblika TKO JE DJELATNIK U ODNOSIMA S JAVNOU? PR djelatnik je dobro obavijeten novinar u svojoj organizaciji, poduzeu, ustanovi ili instituciji, vaan je izvor informacija te uinkovit i pouzdan partner novinarima. TO JE ZADATAK SVAKOG DOBROG DJELATNIKA U PDNOSIMA S JAVNOU? ****PR DJELATNIK U ODNOSU NA MEDIJE MORA: poznavati profil i specifinosti pojedinih medija poznavati ureivaku politiku poznavati organizacijsku strukturu znati tko ima stvarnu mo znati "tko je tko" u redakciji odravati dobre odnose s novinarima i ostalim medijskim djelatnicima ZATO SU DJELATNICIMA U ODNOSIMA S JAVNOU VANI MEDIJI? mediji je "sedma sila": sintagma sugerira izniman utjecaj i mo na formiranje javnog mnijenja zahvaljujui specifinom komunikacijskom kanalu, predstavljaju uinkovit komuniciranja sa irokom i, prostorno, dobno i obrazovno, raznovrsnom javnou istovremeno imaju viestruku funkciju: obrazovnu, informativnu i zabavnu

nain

* O utjecaju medija: "Skriveni je motiv vladajuih uvijek bio zadrati kontrolu nad najutjecajnijim sredstvima javnih priopavanja, posebice nad radijem i televizijom." (Stjepan Malovi) KAKO BITI USPJEAN PR DJELATNIK? uspostavite dobru suradnju s novinarima pripremite se! budite kratki, jasni i jezgroviti govorite istinu! ako pogrijeite, priznajte greku izbjegavajte sintagmu "nemam komentara" ne oklijevajte s odgovorima izbjegavajte "sklizak teren" upoznajte i svladajte PR alate TEHNIKE STRUNJAKA ZA ODNOSE S JAVNOU (TZV. PR ALATI) vijest priopenje za medije (press release, news release) izjave za medije konferencija za novinare adreme ili liste medija 6

elektronika pota novinarske mape medijski prirunici kliping intervjui studije primjera newsletteri

TO JE VIJEST? - je najkraa novinska forma - pri njezinu oblikovanju moramo paziti na slijedee: da nam reenice budu to krae, da su ustrojene prema pravilima osnovnoga reda rijei (S + P + O + dodaci), da pravopisno i gramatiki budu tone, da izaberemo lekseme koji nee oteavati razumijevanje vijesti (npr. slabo poznate arhaizme ili neusvojene posuenice), da izbjegavamo nepotrebne ili suvine podatke, da naslov bude razumljiv i odmjeren, a tekst jezgrovit i jasan. STRUKTURA VIJESTI : 5 W I 1 H I TEHNIKA LEADA TEHNIKA LEADA-najvaniji element vijesti mora doi na poetak 5 W- WHAT? WHY? WHEN? WHERE? WHO? 1 H - HOW? FORMULA STRUKTURIRANJA VIJESTI- TO se dogodilo, ZATO se dogodilo, KADA se dogodilo, KAKO se dogodilo, GDJE se dogodilo i TKO su glavni akteri dogaaja o kojemu se izvjetava. slubeno prve europske novine The Daily Courent nastojale su primjenjivati sustav 5W, to se zadralo do dananjih dana NAELO OBRNUTE PIRAMIDE -(podrijetlo)- ratni izvjestitelji iz 19. stoljea strukturirali su svoje izvjetaje tako da na poetku budu najvanije stvari i sve manje vane idu prema kraju teksta tako da, ako se tijekom emitiranja veza prekine, proe ono najvanije to se mora objaviti u novinama time hoemo rei da u PRVOM stavku iznosimo BIT PRIE , a u slij. stavcima dajemo pojanjenja - tri su razloga za takvu uporabu: 1)ako novinar u uvodnome dijelu ne navede bit, objava e zavriti u kou, 2)objavu za medije novinari prije objavljivanja esto skrauju, a skraivanjima zapoinju na kraju teksta, 3)vrijeme itatelja je ogranieno pa mnogi ne proitaju uvijek cijelu objavu za medije , nego ono to je bitno, a to je sadrano u uvodu. PRIOPENJE ZA MEDIJE (NEWS RELEASE, PRESS RELEASE) objave za medije su najei oblik posredovanja informacija u javnost putem medija. slanjem objava esto pomaemo novinarima u obavljanju njihova posla: to su bolje pripremljene i sroene, manje e novinarskih intervencija biti potrebno prije nego to osvanu u medijima. dobre objave su kratke, jezgrovite, informativne i, prije svega primjerene za objavljivanje VRSTE PRIOPENJA ZA MEDIJE 7

a) najave dogaaja- --objavljuju se ukoliko imaju ire znaenje za itatelje (najave koncerata, premijera, tribina, promocija knjiga i raznih drutvenih dogaaja). Urednik ih u pravilu ne provjerava. b) informacije s povodom ---- priopenja za javnost raznih drutvenih, politikih i nevladinih organizacija o svojim djelatnostima. Sadraj takvog priopenja strukturira se po naelu 5W koji novinarima olakava pisanje vijesti. c) informacije koje grade imid tvrtke ili pojedinca--izvjeivanje javnosti o radu pojedinca, tvrtke, ustanove ili organizacije. Cilj je takvih priopenja osigurati stalni publicitet pojedincu ili organizaciji u javnosti. FORMA PRIOPENJA ZA MEDIJE format papira A 4 logotip organizacije razmak izmeu redova 1,5 ili dvostruki (zbog itljivosti) iroke margine (ostavlja se mjesto novinarima za komentare) duina objave jedna do dvije kartice teksta STRUKTURA PRIOPENJA ZA MEDIJE namjena (PRIOPENJE ZA MEDIJE, OBJAVA ZA MEDIJE, OBJAVA ZA JAVNOST I MEDIJE i sl.) datum i mjesto nadnaslov, naslov (sadri svrhu priopenja): kratak i istaknut veliinom i debljinom fonta uvod (najvaniji dio objave): kratak i jasan, strukturiran prema naelu "5W" dodatne obavijesti: detaljnije pojanjavamo podatke iz uvoda, eventualni citati, dodatne informacije, fotografije zakljuak: rezimiramo podatke, iznosimo pozadinu prie osoba za kontakte: ime, prezime, adresa, telefonski broj ili broj mobitela, elektronika pota (Napomena): pri strukturiranju teksta priopenja za medije drimo se naela "obrnute piramide" JEZIK I STIL PRIOPENJA ZA MEDIJE standardni idiom (izbjegavamo razgovorni idiom, argonizme, kolokvijalizme i sl.) pravopisna i gramatika korektnost (prema potrebi angairamo jezinog strunjaka) stilska neutralnost jednostavan rjenik (strune i manje poznate termine dodatno objanjavamo) izbjegavamo nepotrebno gomilanje rijei izbjegavamo uporabu kratica brojeve do deset piemo slovima rijei i reenice ne podcrtavamo (novinari e sami procijeniti to je vano) saetost i jezgrovitost (drimo se pravila KISS: Keep it short and simple!) ***SLUAJ RONA BROWNA*** na priopenju za javnost obino stoji naznaka je li neto spremno odmah za objavu ili je tek pripremljeno za objavu. sluaj amerikog ministra za trgovinu Rona Browna zorno prikazuje kako moramo biti oprezni s priopenjima slube za priopenje poslale su novinarima unaprijed pripremljen tekst o programu boravka Rona Browna u Dubrovniku, ak i dijelove njegova govora koji se trebao odrati u Gradskom kazalitu u Dubrovniku. 8

 neki su mediji na osnovi priopenja objavili vijest o slijetanju Rona Browna u dubrovaku zranu luku, ak i dijelove govore Ron Brown nikada nije sletio u Dubrovnik niti odrao pripremljeni govor poginuo je u zrakoplovnoj nesrei iznad Dubrovnika zajedno s lanovima svoga izaslanstva.

PRAENJE I ANALIZA MEDIJSKIH OBJAVA (PRESS CLIPPING) Press clipping - je kontinuirano i selektivno praenje i pohranjivanje informacija iz medija prema odreenim, unaprijed zadanim kriterijima. -on se koristi za: praenje i analizu slike koju javnost ima o Vama praenje konkurencije pregled vijesti i pisanja u medijima o Vama i Vaoj konkurenciji pripreme javnih nastupa i razvijanje odnosa s medijima pripremu marketinkih kampanja istraivanje i znanstveni rad zbog kompleksnosti posla klipingom se obino bave agencije specijalizirane za praenje rada medija (tzv. press clipping agencije) ZATO POJEDINCI, TVRTKE, USTANOVE I ORGANIZACIJE PRATE PISANJE MEDIJA? - analizom medijskih priloga stvaramo sliku o vlastitom imidu u javnosti i dobivamo odgovore na neka od sljedeih pitanja: koji mediji su javljali o nama i s kakvom (ne)naklonou koji autori su pokazali naklonost, a koji nenaklonost prema nama koje s kljune teme na kojima se temeljila nenaklonost prema nama, a na kojim nam se temama pokazivala naklonost u koliko smo priloga bili sredinja tema kakav je udio naklonih, nenaklonih i neutralnih priloga kakav je udio objavljenih priloga (tzv. proaktivnih priloga) koji su rezultat rada odjela za odnose s javnou." KONFERENCIJA ZA NOVINARE sazivaju je pojedinci, institucije ili tvrtke kada ele neto vano priopiti javnost "konferencija za novinstvo je grupni intervju" istovremeno okuplja raznovrsne medije i medijske djelatnike na jednom mjestu osigurava publicitet KAKO ORGANIZIRATI KONFERENCIJU ZA MEDIJE? izbor odgovarajueg dana i sata izbor i ureenje prostora odrediti scenarij i voditelja konferencije briefing: priprema sugovornika za nastup 9

pripremiti mapu za novinare uputiti poziv novinarima tijek konferencije: uvodni pozdrav, izlaganja s prezentacijom, pitanja i odgovori popis nazonih novinara (nenazonim novinarima / medijima aljemo objavu za medije) snimanje konferencije

ADREME ILI LISTE MEDIJA (TZV. PRESS LISTE) - adrema (lista medija) je popis medija i novinara, s najosnovnijim podacima o njima, koja nam omoguava bru i uinkovitiju komunikaciju s pojedinim medijima i novinarima. je jedno od osnovnih i neizostavnih pomagala u odnosima s medijima - ona je sadrana od sljedeih kljunih podataka koje drimo u raunalu: - Ime i adresu medija - Ime i prezime novinara ili urednika i njegova funkcija u redakciji - Telefonski broj - Adresa elektronike pote NOVINARSKE MAPE - ine razni materijali o nama naoj organizaciji, ustanovi, instituciji koja novinarima daje bitne informacije o naoj djelatnosti i djelokrugu naeg rada. - osobito su korisne pri organizaciji konferencije za medije i drugim kontaktima s novinarima kada se dijele novinarima kao dodatni materijali -treba sadravati : osnovne podatke o tvrtki, organizaciji, ustanovi ili instituciji (osobna iskaznica organizacije) fotografije (sugovornika ili druge vane fotografije) informativne materijale aktualnu objavu za medije razne promotivne i prezentacijske materijale novinarska pomagala (olovke, blokove za pisanje i dr.) MEDIJSKI PRIRUNICI - ukljuuju zbir najvanijih pravila o funkcioniranju medija, a namijenjeni su svima onima koji su u svakodnevnim kontaktima s medijima - sadrajem prirunik obuhvaa bitna pitanja s podruja odnosa s medijima u organizaciji, ustanovi, instituciji i dr. - sadraj medijskih prirunika: uvod (navesti to je cilj prirunika) vanost odnosa s medijima organizacija odjela za odnose s javnou podruja / teme o kojima se moe raspravljati s novinarima lista novinarskih sugovornika (odreujemo tko je unutar organizacije zaduen za davanje odreenih informacija) tehnike i instrumenti u odnosima s medijima (nabrajamo alate kojima se sluimo u kontaktu s medijima) upute o pripremi javnih nastupa upute djelatnicima u odnosima s javnou o ponaanju u kriznim situacijama dodatni materijali (razne praktine informacije za djelatnike u odnosima s javnou unutar organizacije: izvori informacija, mediji i novinari s kojima najee suraujemo)

10