BANKARSKI MENADMENT Dr Mehmed Alijagi Prvi dio: UV D U BANKARSTV

1. POJAM I ULOGA BANAKA

Definicija pojma banke zavisi o k!i"e!ija na osnov# koji$ se pojam banke !az vaja o pojma os"a%i$ finansijski$ ins"i"#cija. U evo%#ciji banaka& pojam banke je !az%i'i"o "#ma'en zbo( !az%i'i"i$ #s%ova sis"ema # kojima je banka je%ova%a. Ko p!ecizi!anja pojma banke navo e se o !e eni k!i"e!iji) % 1* #'es"vovanje # k!ei!anj# novca& +* p!ofesiona%no bav%jenje pos%ovima #zimanja i avanja k!e i"a& ,* f#nkcija os"va!ivanja ci%jeva ekonomske po%i"ike i -* f#nkcija obav%janja p%a"no( p!ome"a. Imaj#.i # vi # zaje ni.ke ka!ak"e!is"ike& banke se # s#/"ini bave #zimanjem i avanjem k!e i"a i pos!e ovanjem # p%a"nom p!ome"#& o nosno pos%ovima k!ei!anj# novca& p!ik#p%janja epozi"a i pos%ovima p%a"no( p!ome"a. P!ema !a'#novo s"venim s"an a! ima 0e e!acije Bosne i 1e!ce(ovina 2!a'#novo s"veni s"an a! b!. ,3* pojam 4banka4 #k%j#'#je sve finansijske ins"i"#cija kojima je je na o (%avni$ ak"ivnos"i p!imanje epozi"a i pos# ivanje s ci%jem pozajm%jivanja i #%a(anja koe s# ob#$va.ene banka!skim i os"a%im p!opisima iz banka!sko( zakono avs"va. Po nekim a#"o!ima& sma"!a se a je najpo"p#nij# efinicij# banke #o 0. 5oma!6& po kome je banka #s"anova kojoj je #zimanja k!e i"a # ob%ik# novca (%avno zanimanje. , 7o zna'i a s# p!ima!ni banka!ski pos%ovi& pos%ovi za #8ivanja banke. 5%i'ne efinicije pojma banke na%azimo i ko neki$ !#(i$ a#"o!a. 4 7ako np!. bankom se naziva ono p!iv!e no p!e #ze.e koja se kao (%avnim p!e me"om svo(a pos%ovanja bavi #zimanjem i avanjem k!e i"a& kao i pos!e ovanjem # p%a"nom p!ome"# .- 4 Banka je #s"anova koja #(%avnom pos%#je s k!e i"om "e za svoje komi"en"e izv!/ava !az%i'i"e nov'ane pos%ove.49 4Banka je posebna finansijske ins"i"#cija mone"a!no : k!e i"no( sis"ema koja se p!ofesiona%no bavi #zimanjem i avanjem k!e i"a i pos!e ovanjem # p%a.nj#. Uzimanje i avanje k!e i"a je f#nkciona%na s#/"ina banke& zaje no sa pos%ovima k!ei!anja novca& finansijsko( pos!e ovanja # p%a"nom p!ome"#. K!ei!anje novca bazi!a se na epozi"niin pos%ovima banke& a f#nkcija

fina ns ijs ko( pos !e nika na pos %ovima& p!ik#p%ja nja 2mobi%iz a c ije *& koncen"!acije i p%asi!anja 2a%okacije* finansijski$ 2nov'ani$* !es#!sa. Ovim bi bi%a zaok!#8ena i a"a po"p#na efinicija pojma banke. 5a !8ani s# svi pos%ovi banke) ak"ivni& pasivni i pos!e ni'ki 2ne#"!a%ni*. Pojava banaka ve z a na j e z a po ja v # n ovc a . P !v i ba nka !s ki pos %o vi bi %i s # ' #v a n je & pos!e ovanje i pos%ovi mjenja("va. P!vo kovanje novca # s"a!oj an"ici po'e%o je # mno(im "a a/njim

dravama, gradovima i hramovima. Sa razvojem trgovine nametala se potreba mjenjaa novca kao nova djelatnosti mijenjanja, posredovanje i uvanja novca, koja e imaocima novca osigurati sigurnost i sprijeiti prijevaru i krau. Tako nastaju prve banke. Njihova osnovna uloga je bila mijenjanja jedne vrste novca u drugu, posredovanju u plaanju i uvanju deponiranog novca u posebnim spremi tima, a pod za titom hramova i vladara. !vakve prve banke su posudivanjem novca uz velike kamate stvarale zelena ki kapital i veliku moc. !vakav "oetak evolucije bankarstva nalazimo vac #.$$$ godina prije na e ere u Srednjoj %ziji.
O"k!i.a p!vi$ banaka na ena s# i # $!amovima& ;!i ona& na <ip!#& a

naroito, u &abilonu, poslije osnivanja babilonskog carstva. "rema nadenim dokumentima nesumnjivo je da su sveenici antiklh hramova obavljali operacije koje su vrlo sline bankarskim poslovima savremenog bankarstva. &abilonski sveenici poznaju instituciju hipoteke, to je i vidljivo iz 'amurabijevog zakonika ()*++. , )*)#.godine prije na e ere-. . njemu su precizno razradeni raznovrsni sluajevi odobravanja zajmova od strane hramova , banaka. "oznata bankarski kua koja je djelovala u &abilonu bila je /0urasu/. &ankarske kue su je jo i zvale /Tezauri/, odakle dolazi i dana nji izraz tezaurisati, to znai povui novac ili drugu robu iz prometa, i uskladi titi je.
Banke # $!amovima pos"oja%e s# i ko Asi!aca& 1i"i"a i ;(ip.ana i

prestaju sa radom dolaskom 1imljana.

U G!'koj p!ve banke nas"aj# "ako e # $!amovima # ;fez#& na De%oz#& na

Samosa itd. . 233 stoljeu prije na e ere u 4rkoj se pojavljuju i privatni bankari , trapezisti (trapeza 5 klupa-. !ni mjenjaju razni kovani novac, primaju novac na polog i daju zajmova uz naplatu zelena kih kamata uz istovremeni zalog na imanje dunika. Neplaanje dugova pretvaralo je slobodne ljude u robove, o emu je pisao %ristotel u /"olitika )6)))/, smatrajuc7i da je davanje zajmova uz kamate sraman i mrzak posao.

P%o'ice o (%ine koje s# o"k!ivene # 4 <!venom 1!am#4 # O#!enk# p!e s"av%jaj# po'e"ak banka!ske ak"ivnos"i s#me!anski$ sve.enika& a bi%e s# #smje!ene na !azvoj po%jop!iv!e e i "!(ovine oko $!amova. P!ve ob%ike pos%ovni$ banka na%azimo i na po !# ju 8gipta. . 23.

stoljeu prije na e ere na 9ipru je bile banka /8gibi/, kojom je upravljao 3tti : 0arduk : &alat.
U oba =imsko( ca!s"va (%avn# !ije' vo e banka!i > a!(en"a!i& koji s# epozi"a!i novca i k!e i"o!i #z nap%a"# v!%o ve%iki$ kama"a. 5 !#(e s"!ane postoje i

numulari : mjenjai novca koji posreduju u mjenjakim poslovima. "osebnu ulogu imala su udruenja argentarija. 2elik znaaj u ;inasiranju ratnih pohoda imali su i ;inancijeri : kvalijeri. 3 oni, takoder, posluju u hramovima : bazilikama. . bankarstva starog 1ima vac su bili poznati tekui rauni i iro : posao. <ajmovi su se odobravali uz => ? do @$? godi nje kamatne slope. <elena tvo se nije smatralo sramnim poslom to su se njime bavili i vodei ljudi 1ima ( "ornpej, %ntonije, &rut, 9iceron i drugs-.
=aspa anje !obov%asni/"va& p!opas" =omsko( ca!s"va& !azvoj k!/.ans"va i !#(o& ove%i s# o p!opas"i ve%iki$ banaka 5"a!o( vijeka. Po #"icajem A!is"o"e%a& Konci% # Nikeji& ,+9. (o ine& zab!anj#je

davanje zajmova uz kamate. <emljoradnja postaje glavno zanimanje, a razvoj bankarstva stagnira. Tek sa Ariarskim ratovima ()$*B. : )C@$. g.- i razvojem trgovine razvija se i bankarstvo.

U 5!e njem vijek# ve%ik# #%o(# # !azvoj# banka!s"va s# o i(!a%i

sajmovi na kojima se odvija sva medunarodna trgovina. Naglo se razvijaju banke u Dombardiji, 2eneciji, Eenovi, Firenci itd. "oznate banke su &anka di 4enova ()#C$.g.9asa di Sant 4eorgija ()=$).g.-, &anco del 4irro ()B)@ : )>$B.g.- itd. . ovo doba nastaje mjenica i zalonica, kao novi instrument u bankarskom poslovanju. !d banaka, posebno se istiu banke Dombardije, koje stvaraju monopol i udruuju su u dru tva i bankarska udruenja. "oznate privatne bankarske kue iz ovog doba su 0edici, "erci, 1ot ildi i dr.
U !#(oj po%ovini ?@I. i ?@II. s"oIjecAa # vo e.im ev!opskim zem%jama nastaju i bave i platnim prometom, kreditiranjem drave i Kama"na trgovine i sl. Gedna od prvih emisionih banaka je s"opa

prve emisione banke koje se, pored emisije novca,

novanina banka Hvedske, osnovana )BB>.g. . 8ngleskoj se kao privatno dioniko dru gtvo oznaava &ank o; 8ngland )B*=.g. !va banka kao emisiona postaje tek )>>=.g. "eelovim zakonom (&anking act.- )*=B. godine je tek nacionalizovana.
Osnivanje sav!emeni$ kapi"a%is"i'i$ banaka po'inje po'e"ko!n ?I? sto3jea.

Stvaraju se temelji dana njeg modernog bankarstva. "oznate banke su Iestminster &ank u 8ngleskoj, &anJue de France u Francuskoj, Eeutsche &ank, Erezden &ank u Njemakoj i tako dalje.
Banka se mo8e s$va"i"i kao fi!ma > p!e #ze.e sa svojom specifi'nom p!oizvo nom f#nkcijom. Banka je finansijski pos!e nik izme # s#fici"a!ni$ i efici"a!ni$ sek"o!a i "!ansak"o!a. Je nos"!ani mo e% banke kao specifi'no( p!e #ze.a& mo8 se (!afi'ki p!ikaza"i s%ije e.om s%ikom) B

( je s#) i" > i C !az%ika izme # k!e i"ne 2i * i epozi"ne kama"ne s"ope kao "!o/ak banka!sko( pos%ovanja& 5 C k!iv#%ja pon# e epozi"a& 5 i C k!iv#%ja pon# e k!e i"a& DI C k!iv#%ja po"!a8nje za k!e i"ima& O7 C ve%i'ina k!e i"a koje "!a8e komi"en"i& OB C iznos k!e i"a koje "!a8e komi"en"i komi"en"i p!i kama"noj s"opi koja ne #k%j#'#je "!o/kove banka!sko( pos!e ovanja& iDC kama"na s"opa koja ne #kIj#'#je "!o/ak banka!sko( pos%ovanja Kama"ne s"ope s# za bank# e(zo(eno K!e i"i i o !e ene& /"o 8na'i a za bank# v!ije i koso #z i8#'a epozi"i k!iv#%ja pon# e epozi"a. 25 * . Banka n# i vi/e k!e i"a kako !as"e kama"na s"opa na& k!e i"e 25 I *& a%i "o ne mo8e i.i nep!eki no& je! s po!as"om kama"ne s"ope& k!e i"e "!a8e !izi'niji komi"en"i. @e.e kama"ne s"ope na banka!ske k!e i"e& "je!aj# #8nike # !izi'nije pos%ove kako bi os"va!i%i vi/ii p!inos zbo( o"p%a"e sk#p%ji$ k!e i"a. Banka p!i !a"iv#oj kama"noj s"opi 2i * i ak"ivnoj kama"noj s"opi 211 * n# i O7 k!e i"a. =az%ika izme # 2i i > i * je kama"na ma!8a. Ona je #"o%iko manja& #ko%iko je konk#!encija na k!e i"nom "!8i/"# ve.a. 7!8i/no o !eEena kama"na& s"opa je 2iD* i "o je s"opa ka a nema "!o/kova pos!e ovanja "j. bez spajanja pon#Ea'a i "!a8i"e%ja 2 eponena"a i ebi"o!a*.

Obim pos%ovanja banke !as"e na ve%i'in# OB. 7o bi bio s%#'aj ka a bi svi i/%i na i!ek"no "!8i/"e: bez ba nka !s ko( pos !e ova nja& a%i "a a os "a j# pi"a nja p!e #z ima nja !iz ika & infomacijski "!o/kovi& !o'na "msfo!mac%ia 2banka!ske 4p!e!a a4 izvo!a s!e s"ava* i os"a%o& "j. sve ono /"o je p!e nos" in"e!me ijacije& a "o kos"a. Fa"o banke pos"oje& iako visoko !an(i!ane fi!me iz%aze i!ek"no na finansijsko "!8i/"e emi"i!aj#.i #8ni'ke v!ije nosne papi!e. Fna'i& a nov'ano s#fici"a!ne i nov'ano efici"a!ne je inice ne pos%#j# i!ek"no& ve. p!eko banke& a zbo( "!o/kova in"e!me ijacije 2pos!e ovanja* koji s# ko banke zna"no ni8i. 5av!emeno banka!s"vo svoje po!ijek%o v#'e iz mjenja'ki$ i z%a"a!ski$ pos%ova. G =azvojem sav!emeno( banka!s"va o%azi o specija%izacije banaka i o vajanja emisione 2cen"!a%ne* banke i os"a%i$ banaka. U ana/nje v!ijeme o%azi o #nive!za%izacije i (%oba%izacije banaka koje se i!ek"no bave pos%ovima za po"!ebe p!iv!e e i s"anovni/"va 2#s%ovno "zv. pos%ovne banke*. Ove "en encije s# # za nje v!ijeme p!is#"ne posebno # zapa nim "!8i/nim ekonomijama. =azvojem "e$no%o(ije i "e$nike p%a"no( p!ome"a kao i p!imjeni info!ma"ike& o%azi o !azvoja "zv. e%ek"!onsko( 2kompj#"e!sko(* banka!s"va. U%o(a banka!s"va # sav!emenim p!iv!e ama je zna'ajna. 7e/ko bi bi%o zamis%i"i p!oses !ep!o #kcije& "ek#.e i !azvojne po%i"ike& ekonomsko( !as"a i !azvoja bez banaka. Banke kao finansijski pos!e nici v!/e p!ik#p%janje s%obo ni$ nov'ani%i s!e s"ava i p!enose i$ na one "a'ke p!ocesa !ep!o #kcije ( je s# po"!ebna nov.ana s!e s"va. 5a mik!o aspek"a #%o(a banaka je obezbje enje "ek#.e( pos%ovno( p!ocesa %ikvi nim s!e s"vima 2k!a"ko!o'ni k!e i"i*& "zv. 4po mazivanje4 "ek#'e !ep!o #kcije& kao i obezbje enje o a"ne ak#m#%acije za inves"icije "j. !azvoj ekonomski$ s#bjeka"a. Banke p#"em k!e i"a obezbje #j# o a"n# k#povin# sna(# ko!isnicima k!e i"a. K!e i"na f#nkcija i p!#8anje !aznov!sni$ k!e i"ni$ #s%#(a p!ima!na je f#nkcija sav!emene banke. 0#nkcijom k!e i"a banka na naj!aciona%niji na'in s"av%ja # p!ome" mobi%izi!ana i koncen"!isana nov'ana s!e s"va& omo(#.#j#'i neome"ano "okove finansi!anja !ep!o #kcije. Na mik!o nivo# #%o(a banaka je # f#nkciji p!iv!e no( !as"a !azvoia& pove.anjem s"opa !as"a mak!oekonomski$ a(!e(a"a 2 !#/"veno( p!oizvo a i naciona%no( o$o"ka*. =azvojna mak!oekonomska po%i"ika je nezamis%iva bez znacajne #%o(e banaka i banka!sko( sis"ema # cije%ini # smis%# obezbje enja o a"ne ak#m#%acije& "j. kapi"a%a kao bi"no( fak"o!a ekonomsko( !as"a. Uz nave eno& banka po!e 4p!oizvo ne4 f#nkcije 2p%asi!anje k!e i"no( !es#!sa kao nov'ano(

o#"p#"a* ima i f#nkcij# 4!o'ne i sek"o!ske p!e!a e4 p!ik#p%jeni$ s!e s"ava. Fbo( asime"!ije # fo!mi!anj# svo( po"encija%a 2izvo!a s!e s"ava* # o nos# na s"!#k"#!a "!a8nje za k!e i"ima & sav!emena banka v!/i "!ansfo!macij# s!e s"ava kako. sa aspek"a !o'nos"i& "ako i sa sek"o!sko( aspek"a 2k!a"ko!o'na s!e s"va # #(o!o'ne k!e i"e i%i ob!n#"o& kao i s!e s"va je no( sek"o!a # k!e i"e nekom !#(om sek"o!#*.13 $% VRSTE BANAKA Po je%a banaka # svije"# zasniva se na o !eEenim k!i"e!ijima k%asifikacije. Dana(nje v!s"e banaka vi/e se ne mo(# #k%opi"i # neka a/nj# k%asi'n# po je%# banaka na emisione& epozi"ne& $ipo"eka!ne banke i /"e ionice. Po je%a banaka je zna"no /i!a. K!i"e!iji za po je%# mo(# bi"i) 1* ka!ak"e! v%asn%/"va i o nosa p!ema obi"i& +* !o'nos" k!e i"a koje banke o ob!avaj#& ,* p!avna fo!ma # kojoj se banke jav%jaj#& -* !e(iona%ni k!i"e!ij& i" . P!ema ka!ak"e!# v%asni/"va imamo. 1* javnop!avne banke& +* za !#8ne k!e i"ne #s"anove i ,* p!iva"ine banke. P!ema !o'nos"i k!e i"a koje o ob!avaj#& imamo po je%# na banke koje o ob!avaj#) 1* k!a"ko!o'ne& +* s!e njo!o'ne i ,* #(o!o'ne k!e i"e. 1+ 5a aspek"a p!avne fo!me banke se ije%e na) 1* banke # vi # inokosne fi!ma >

jednovlasnike, C- banke u obliku dru tva sa ogranienim jemstvom (odgovomoku-, #- banke u obliku akcionarskih dru tava, (dioniarska dru tva-, =banke kao zadruge, +- banke kao javnopravne ustanove.
P!ema !e(iona%nom k!i"e!ij# pos"oje) 1* %oka%ne& +* ob%asne& i ,* savezne banke. Ipak je naja ekva"nija po je%a banaka sa s"anovi/"a p!ibav%janja nov'ani$ s!e s"ava. Po ovom k!i"e!ij#m# koje se #(%avnom ko!is"i # s"!#'noj %i"e!a"#!e& imamo po je%# banaka na se am v!s"a) 1, )- emisiona ili centralna

banka, Ckomercijalna ili depozitna banka, #specijalizovana i)i granska banka, =- univerzalna banka, +hipotekama banka, B- poslovna banka, @- tedionice,
Neki a#"o!i p!o/i!#j# b!oj v!s"a banaka& "ako a po!e nave eni$ pos"oje jo/)

razvojne, regionalne, multinacionalne, monobanke (jedinstvene- i druge banke. )=

investicione,

45 obzi!om na mo e%e nji$ovo( o!(anizaciono( ob%ikovanja& banke se ije%e

naK/ )+ )- depozitne i komercijalna banke, 2) investicione banke, 3) hipotekarne banke, i 4) univerzalna banke.
Komer&ijal#e ili de!o'i(#e )a#*e "+ najb!ojnija v!s"a banaka # zapa nim "!8i/nim banka!skim sis"emima. Osnovna f#nkcija je k!a"ko!o'no k!e i"i!anje i p!ik#p%janje k!a"ko!o'ni$ s!e s"ava 2 epozi"a po vi enj#*. Fna'aj ovi$ banaka je iz#ze"no ve%ik zbo( k!ei!anja epozi"a i k!e i"a 2mo(#.nos" epozi"no > k!e i"ne m#%"ip%ikacije* "j. k!ei!anja nova k#povne sna(e na "!8i/"# a "ime i s"epena %ikvi nos"i ekonomski$ s#bjeka"a. 1' 4Depozi"ne banke na "!8i/"# kapi"a%a imaj# osnovn# #%o(# koje se o(%e a # 4p!e!a ivanj# novca # kapi"a%4& "j. #spje/n# "!ansfo!macij# novca # kapi"a%... 4 Ove banke na ame!i'kom "!8i/"# kapi"a%a& na s"!ani pon# e #'es"v#j# sa H3I o #k#pne pasive& a na s"!ain "!a8nje b%iz# 93I o #k#pno !ea%izi!ane "!a8nje... Fa !az%ik# o #%o(e 4p!e!aEiva'a novca4& komisiona i pos!e ni'ka #%o(a ovi$ banaka # "!ansakcijama sa v!je nosnim papi!ima ak%e efek"ima& je mno(o zna'ajnija i p%o nija4. 1B D#(o!o'nim k!e i"i!anjem isk%j#'ivo se bave inves"icione i $ipo"eka!ne banke. Os"a%i "ipovi& "j. v!s"e banaka nemaj# neko( posebno( zna'aja. 4Pasiv# inves"icioni$ banaka 'ine # ve.ini kapi"a% sa o a"nim zna'ajnim sops"venim

kapitalom. !ne se smatraju s obzirom na obim kapitala, najznaajnijim iniocima na tri tu kapitala. %ktiva ovih banaka takoder je znaajan izvor za plasman kapitala./)>
Unive!za%ne banke s# mje/avina kome!cija%ne i inves"icione banke. !ne

su tako organizirane da koriste sve pozitivne odlike investicionih i depozitnih banaka. . svojoj pasivi ove banke veliku panju poklanjaju jaanju sopstvenog kapitala, sopstvenim emisijama vrijednosnih papira i poveanju likvidnosti kroz likvidne rezerve.
1ipo"eka!ne banke se !az%ik#j# o os"a%i$ banaka po "ome /"o s#

njihovi ukupni plasmani za tieni od rizika putem hipoteka na nekretnine i to je najvei dio plasmana re;inanciran emisijom zalonica, pod istim uslovima pod kojima se plasira i kapital na tri tu. ) *
Po!e nave eni$ "ipova banaka& pos"oje i pos%ovne banke. 4 Pos%ovne banke se !az%ik#j# o !#(i$ banaka i po izvo!ima s!e s"ava i po pos%ovima koje

obav%jaj#. Fa svoje ak"ivnos"i p!e"e8no ko!is"e svoja v%as"i"a s!e s"va& koja se sas"oje o kapi"a%a i !eze!vi 2kao op#nske izvo!e k!e i"no( po"encija%a ko!is"e epozi"e k!#pni$ p!e #ze.a*... Fna"an io pos%ovanja ovi$ banaka p!e s"av%jaj# v%as"i"i pos%ovi p!eko p!e #ze.a # kojima se pos%ovne banke jav%jaj# kao v%asnici i%i s#v%asnici4 .+3 Ovo s# banke ka!"e%a i konce!na i pos%#j# sa ve%ikim kapi"a%om. Osnovna ak"ivnos" im je finansi!anje ve%iki$ in #s"!ijski$ p!e #ze.a. Ove banke nemaj# nikakve s%i'nos"i sa na/im poslovnim bankama

koje tako nazivamo da bi pravili distinkciju izmeu poslovne banke i centralne banke.
U vezi sa "ipovima "j. k%asifikacijom banaka& "!eba !e.i a pos"oje va p!is"#pa !e(#%acije banka!sko( pos%ovanja) +1 Kla"i,#i (ameriki- pristup, koji povlai o tru razliku

izmeu depozitnih (komercijalnih- i investicionih banaka. Aomercijalne banke ne mogu ulagati resurse u kupovinu dionica. da su banke univerzalne ;inansijske organizacije i mogu se paralelno baviti kreditnim plasmanima i plasmanima u vrijednosne papire (port;elj-.
I#"(i(+&io#al#i U najnovije v!ijeme # 5AD se je%imi'no #k%anjaj# !e(#%a"ivne po je%e na kome!cija%ne i inves"icione banke& na osnov# 'e(a se pos"#pno ozvo%java a i p!ve banke obav%jaj# o !e ene inves"icione aktivnosti. U na/em banka!skom sis"em# po je%a banaka bi%a je o sa a #(%avnom na !ri"(+!- podrazumjeva

teritorijalnom principu. Sto se tie tipova banaka, kod nas imamo pored
cen"!a%ne banke& pos%ovne banke koje s# # po(%e # pos%ovanja& banke #nive!za%no( "ipa. Bave se svim banka!sko : finansijskim pos%ovima. U os"a%e finansijske ins"i"#cije spa aj# po/"anske /"e ionice& osi(#!avaj#.a !#/"va i !azne /"e no : k!e i"ne za !#(e. Na/e pos%ovne banke s# is"ov!emeno i kome!cija%ne 2 epozi"ne* i inves"icione banke. <en"!a%na 2emisiona& 4banka banaka4* je specifi'na banka!ska ins"i"#cija. Ove banke se sa evo%#cijom nov'ani$ sis"ema iz vajaj# o os"a%i$ banaka i obijaj# monopo% za iz avanje "j. emisij# novca& !e(#%isanje ko%i'ine novca # op"icaj#& o'#vanje #n#"!a/nje i vanjske v!ijednosti novca i drugo.

.% BANKARSKI P S/ VI Banka!ski pos%ovi s# k!oz !azvoj banka!s"va "ipizi!ani i k%asifici!ani manje

ili vise na isti nain u svim bankarskim sistemima. 4rupisanje7 bankarskih poslova moe se izvr iti po nekoliko standardnih kriteriju ili obiljejaK CC )- podjela po bilansno , analitikom kriteriju, C- podjela po ;unkcionalnom kriteriju, i #- podjela po kriteriju ronosti.
Po je%a banka!ski$ pos%ova po bi%ansno: analitikom aspektu bazira

se na odrazu pojedinog bankarskog posla, u knjigovodstvu banke, tj. njenom bilansu i bilansnoj poziciji. . nekom poslu banka se pojavljuje kao dunik (pasiva-, a u nekom kao povjerilac (ill kreditor, a druga strana , komitent kao debitor-. . odreenim poslovima banka se ne pojavljuje ni kao dunik ni kao povjerilac, ve kao posrednik (posredniki, neutralni ili komisioni bankarska poslovi-. <nai, po ovom kriteriju imamo podjelu naK a- aktivne, b- pasivne i cneutralise bankarske poslove.
Po f#nkciona%nom 2k!i"e!ij# f#nkcija banke* banka!ske pos%ove dijelimo

naK a- poslovi mobilizacije i koncentracije novanih sredstava, b- poslovi usmjeravanja i alokacije novanih sredstava, c- administrativno , planske poslove itd.
5vakako s# najzna'ajnije p!ve "!i (!#pe pos%ova koje s# i !ez#%"a"

osnovnih ;unkcija banke.

Po k!i"e!ij# ro,#o"(i imamo po je%# banka!ski$ pos%ova na) a* k!a"ko!oHne& b* s!e njo!o'ne i c* #(o!o'ne banka!ske pos%ove. Ova po je%a se bazi!a na !okovima v!emenske ospje%os"i 2!oka

vraanja- izvora sredstava i plasmana. . praktino 6 operativnom znaenju srednjoroni poslovi nemaju znaaja. "odjela bankarskih poslova po kriteriju ronosti izvora sredstava (obaveza- i plasmana(potrazivanja- je od velikog znaaja u voenju poslovne politike banke, a posebno njene politike likvidnosti zbog negativnih reperkusija ukoliko doe do ve7e rone
ne!avno"e8e izmeE# s!e s"ava i p%asmana& o nosno ne#sk%a enos"i v!emenske inamike p!i%iva > o %iva nov'an%$ s!e s"ava. Ko k%asifikacije i (!#pisanja banka!ski$ pos%ova naj'e/.e se kombin#j# k!i"e!iji bi%ansno( obi%je8ja i k!i"e!ij

!o'nos"i. 7ako imamo)+, 1* k!a"ko!o'ne i #(o!o'ne pasivne pos%ove& +* k!a"ko!o'ne i #(o!o'ne ak"ivne pos%ove& ,* k!a"ko!o'ne i #(o!o'ne ne#"!a%ne pos%ove& -* kon"!o%no : #p!avne pos%ove. Ovi pos%ovi s# pos%ovi mobi%izacije nov'ani$ sredstava tj. poslovi kojima

banka ;ormira svoj ;inansijski i kreditni potencijal. S obzirom da ih pribavlja od drugih vlasnika (subjekata-, sa aspekta bilansa ovi poslovi predstavljaju dug (obavezubanke i nalaze se u njenoj pasivi. . pasivne kratkorone poslove spadajuK a- emisija novca (kreiranje depozitnog novca-, b- dranje depozita po vienju (kratkoronih depozita-, c- uzimanje kratkoronih kredita od drugih banaka, i d- izdavanje kratkoronih vrijednosnih papira.
U pasivne #(o!o'ne pos%ove spa aK a- emisija vrijednosnih papira, b-

prikupljanje oroenih i ogranienih depozita, cprikupljanje ;ondova i dugoronih sredstava, i dpribavljanje dugoronih kredita u zemlji i inostranstvu.
U k!a"ko!o'ne ak"ivne pos%ove spa aj# p%asi!anje svi$ ob%ika kratkoronih

kredita (kredit po tekuem raunu, eskontni, akceptni, lombardni, rambursni, hipotekami, avalni i ostali oblici kratkoronih kredita-. . dugone aktivne poslove spada odobravanje dugoronih kreditaK investicioni, hipotekarni, graevinski i ostali dugoroni krediti.
Ne#"!a%ni i%i pos!e ni'ki pos%ovi& kao najs"a!iji banka!ski pos%ovi& obuhvataju

vrlo veliki broj poslova. . kratkorone neutralne poslove ubrajamo Ka- posredovanje u domaem platnom prometu, b- uvanje nenovanih depozita, ckupovina i prodaja vrijednosti (vrijednosnih papira, deviza, valuta itd.-, d- poslovi naplate, e- otvaranje akreditiva i izdavanje kreditnih plasmana, itd./
U #(o!o'ne ne#"!a%ne i%i komisione pos%ove spa aj#) a* obav%janje s%#8be po !8avnim zajmovima& b* obav%janje s%#8be po nepov!a"nom finansi!anj# inves"icija& c* emisija p%asmana i efeka"a 2v!ije nosni$ papi!a*& i * #p!av%janje imovinom komi"ena"a.+9 @%as"i"i pos%ovi s# "akoEe !azvijeni # zapa nim "!8i/nim

ekonomijama i bankarskim sistemima. Te ko ih je izdvojiti, jer su vezani za druge aktivne i pasivne poslove. . vlastite

kratkorone poslove spadajuK a- arbitraa, konverzija, sLap (svop- i svi poslovi, b- berzanske pekulacije banaka 2k#povina i
p!o aja !azni$ v!ije nosni$ papi!a*& c* "!(ovanje i #'e/.a # pos%ovima 2o!"ak%#k*& "j. #%a(anje v%as"i"o( kapi"a%a # #nosne pos%ove # ci%j# s"icanja p!ofi"a. 4U'e/.em se nazivaj# oni banka!ski pos%ovi # kojima banke #%a8# izvjesn# s#m# novca # kapi"a% neko( po #ze.a& sa kama"om i%% bez nje& a%i s p!avom #'e/.a # #p!avi i !aspo je%i p!ofi"a po #ze.a. Dos"a s%i'ni ovim pos%ovima s# pa!"ne!s"va ( je banke pos"aj# s#v%asnici p!e #ze.a.44. @%as"i"i #(o!o'ni pos%ovi banke s# oni pos%ovi # kojima banka #%a8e svoj v%as"i"i kapi"a% # sk%op# kapi"a%a !#(i$ banaka i p!e #ze.a. Ovi pos%ovi os"va!#j# se p#"em !8anja akcija # svom po"fo%ij# 2po!"fe%j#* i #'e/.em k!e i"ima 2p!eko "ek#.e( !a'#na* # zaje i'kim "!(ova'kim pos%ovima. 9* Kon"!o%no:#p!avni pos%ovi bi%% s# p!is#"ni # banka!skim sis"emima is"o'noev!opski$ biv/i$ socija%is"i'ki$ zema%ja& a o nose se na pos%ove !8avno( b%a(ajnika& kon"!o%# b# 8e"a i" . 0% PRIN1IPI P S/ VAN2A BANKE Fbo( specifi'nos"i& #%o(e i zna'aja banka!sko( pos%ovanja 2# obezbje enj# %ikvi nos"i "ek#.e !ep!o #kcije& o %#ka o #smje!avanj# "j. a%okaciji kapi"a%a& %" .* # p!aksi svi$ banaka iz(!a eni s# op/"e p!i$va.eni "!a iciona%ni p!incipi banka!sko( pos%ovanja& kao /"o s#) 1* p!incip %ikvi nos"i& +* p!incip si(#!nos"i& ,* p!incip !ro3i(a)il#o"(i 2!en"abi%nos"i*. Dop#nski p!incipi s#) -* p!incip e;ikasnosti ulaganja, +- princip

poslovnosti i urednog poslovanja.

Ovi p!incipi s# pozna"i i po

poslovanja, prije svega se to odnosi na prva tri principa. <latno bankarsko pravilo ;inansiranja utemeljeno je jo )>+=. godine od strane njemaog autora 'ubner6a s ciljem da se odri likvidnost banke i ono glasiK Aredit koji neka banka moe dati, a da pri tome ne doe u opasnost u pogledu ispunjavanja svojih obaveza, mora odgovarati kreditu koji banka uiva i to ne samo po iznosu nego i po kvalitetu.C@ Nepridravanje navedenih principa bankarskog poslovanja od strane banaka, dovelo bi do poremeaja i blokade novanih tokova, ekonomske nestabilnosti, zastoja u procesu reprodukcije, nee;ikasnosti investicijskih ulaganja, gubljenje ugleda banke, naru avanje njenih per;ormansi itd.

nazivom z%a"na p!avi%a banka!sko(

1* P!incip %ikvi nos"i je osnovni i najzna'ajniji p!incip pos%ovanja svake banke. Fbo( zna'aja& ovaj p!incip je # mno(im banka!skim sis"emima i!ek"no i%% in i!ek"no !e(#%isan o s"!ane mone"a!ni$ v%as"i. O(%e a se # po/"ivanj# obaveza Banke a # svako v!ijeme i svakom povje!ioc# isp#ni nje(ov za$"jev& p!i 'em# je banka # poziciji #8nika. P!eciznije& banka je #8na a # svakom !ok# p%a"i 2izmi!i* sve ospje%e svoje obaveze& a "o po !az#mjeva mo(#.nos" i sposobnos" banke a # svakom momen"# izmi!i obaveze kako p!ema& svojim eponen"ima 2po izanje #%o(a& p%a.anje sa !a'#na i" .*& "ako i p!ema komi"en"ima kojima je o ob!i%a k!e i" a%i (a nije p#s"i%a # "e'aj . Fna'i& !a i se o vos"!anom ka!ak"e!# obaveza banke 2obaveze p!ema povje!iocima i obaveze p!ema& #8nicima*.

Obzi!om

a banka pos%#je uglavnom sa prikupljenim tuim

sredstvima, to joj se namee velika odgovomost i preuzimanje obaveze da e o roku i pod preuzetim uslovima vratiti tua primljena novana sredstva i to bez ikakvog odlaganja.
P!incip si(#!nos"i banke po !az#mjeva o !eEeni s"epen si(#!nos"i banke a .e njeni komi"en"i # o !eEenom !ok# #!e no izv!/ava"i sve svoje obaveze& !e(#%isane #(ovo!om. =a i se o "ome a banka # okvi!# svoje k!e i"ne po%i"ike mo!a vo i"i !a'#na a o ob!ava k!e i"e samo& onim komi"en"ima& "j. "!a8iocima k!e i"a ( je je ko%iko je mo(#.e vi/e si(#!na a .e k!e i" bi"i v!a.en # cije%os"i i # #(ovo!enom !ok# v!a.anja. Ovaj p!incip je naroito vaan kod dono enja dugoronih

(investicijskih- kreditnih odluka obzirom na ronost ovih kreditnih plasmana i velike obime (iznosepojedinanih kredita ove vrste. Sa duim rokovima dospjea (vraanja- dugoronih bankarskih kredita, poveava se kreditni rizik, time i kreditni gubitak. . okviru principa sigurnosti, da bi se minimizirao kreditni rizik, banka primjenjuje odgovarajue standardne procedure kreditne analize, ocjena i ispitivanja kreditne sposobnosti i boniteta poslovanja traioca kredita. Aod dugoronih kredita dodatno se primjenjuje metoda ocjene ekonomske e;ikasnosti investicija, selekcioniranje i optimizacija investicijskih projekata. (kredita-.

P!incip p!ofi"abi%nos"i po !az#mjeva a banka ima mo"iv i ci%j svo( pos%ovanja # os"va!ivanj# /"o ve.e( p!ofi"a 2 obi"i& p!inosa& ne"o : o$o"ka*. =en"abi%i"e" banke po !az#mjeva a banka vo i !a'#na o os"va!enj# /"o je mo(#.e ve.i$ p!i$o a #z os"va!enje /"o je mo(#.e ni8i$ 2manji$* "!o/kova pos%ovanja "j. a vo i !a'#na i o ekonomi'nos"i svo( pos%ovanja. 7akoEe& banka nas"oji a os"va!i s"o ve.# obi" na !az%ici ak"ivni$ i pasivni$ kama"a 2kama"a& na a"e k!e i"e i kama"a na p!ibav%jena s!e s"va k!e i"no( po"encija%a* kao i obi" 2p!ofi"* na bazi nekama"onosni$ p%asmana 2k#povina i p!o aja v!ije nosm$ papi!a*& "e obi" po osnov# vanbi%ansni$ ope!acija 2p%a"ni p!ome"& !azne banka!ske #s%#(e i" .*. Ko p!incipa p!ofi"abi%nos"i "j. !en"abi%nos"i za bank# je bi"no p!a.enje njeni$ "!o/kova. Ako se p!a"e np!. "!o/kovi ak"ive banke& "a a je #o'eno a se sa po!as"om ve%i'ne banka!ske ak"ive& "!o/kovi ak"ive po je noj nov'anoj je inici ak"ive smanj#j#. 7o zna'i a ma%e banke sa ma%om ak"ivom imaj# i ve%ike "!o/kove po je inici ak"ive # o nos# na ve%ike banke "j. banke sa ve%ikom ak"ivom. Dak%e& "!o/kovi ak"ive bi%ansa s"anja banke pona/a ju se u skladu sa

zakonom ekonomije obima, to znai, po analogiji tro kova proizvodnog preduzea, da se ;iksni tro kovi banke smanjuju sa porastom obima proizvodnje (poveanja bankarske aktive-.
Banka "akoEe mo!a vo i"i !ac#na o jef"ino.i "j. ekonomi'nos ti

pribavljanja novanih resursa kao izvora sredstava u svom ;inansijskom i kreditnom potencijalu. Najnie tro kove imaju depozitni izvori bankarskih sredstava.
5av!emene banke se sve vi/e o!ijen"i!aj# na p!incip s"abi%nos"i svo( pos%ovanja # smis%# za !8vanja komi"ena"a i p!iv%a'enja novi$ komi"ena"a&

zadovoljavajui sav asortiman i strukturu tranje za kreditima i ostalim bankarskim uslugama, pri emu u odredenim poslovima banka i svjesno gubi dio pro;ita.
Likvi nos" i p!ofi"abi%nos" banke s# # inve!znom i%i # meE#sobno !ecip!o'no > f#nkciona%nom o nos#. 5"o je ve.a %ikvi nos" # smis%# !8anja vi/ka ne#pos%eni$ 2nean(a8i!ani$* %ikvi ni$ s!e s"ava& "o je manja p!ofi"abi%nos"& i obn#"o. Op"ima%n# kombinacij# s"epena %ikvi nos"i i s"epena p!ofi"abi%nos"i banke

moemo posmatrati sa dva aspektaK aspekta ouvanja likvidnosti, a time i njene kreditne sposbnosti, i aspekta odnosa prihoda i rashoda. Naime, nelikvidna banka ne moe obavljati kreditnu aktivnost to onda ugroava i pro;itabilnost preko izgubljenih kamatnih prihoda.
P!incip efikasnosti

ulaganja podrazumjeva da banka ostvaruje planirane i optimalne e;ekte na sektoru plasmana sredstava. &anka treba da novana sredstva usmjerava u e;ikasne kreditne plasmane privredi kako bi se postigh e;ikasni rezultati u pogledu obima i strukture proizvodnje uz ostvarenje visoke produktivnosti. !vdje se prije svega radi o dugoronim kreditnim plasmanima banke. . navedenom kontekstu, princip e;ikasnosti ulaganja je naroito bitan sa makroekonomskog aspekta.
P!incip pos%ovnosti i urednog poslovanja banke bazira se na tri

elementa samostalnosti i objektivnosti u dono enju odluka (tzv. /razboritost/-, b- elementu stalne cirkulacije novca, i celementu poslovnog predvidanja. a- struno, racionalno i ekonomino poslovanje, b- pridravanje bankarskih uzansi i dobrih poslovnih obiaja, c- tano i ekspeditivno poslovanje, i d- uvanje moralnih i poslovnih interesa, pridravanje monetame discipline itd.
P!incip #!e no( pos%ovanja po !az#mjeva) Bi%ans banke p!e s"av%ja vos"!#ki knji(ovo s"veni p!e(%e banka!ski$ pos%ova. Banka!ski bi%ansi s# osnova za ana%iz# i p%ani!anje banka!ski$ ak"ivnos"i& kao i po %o(a za k!ei!anje pos%ovne po%i"ike banke p!ije sve(a k!a"ko!o'ne pos%ovne po%i"ike. Bi%ansi banke s#) 1* bi%ans s"anja banke i +* bi%ans #spje$a banke. 1* Bi%ans "(a#ja je ne banke p!e s"av%ja sis"ema"ski p!e(%e ak"ive i pasive banke na o !e eni a& obi'no na k!aj# (o ine. U ak"ivi bi%ansa s"anja banke evi en"i!aj# se svi banka!ski p%asmani s!e s"ava& a # pasivi izvo!i s!e s"ava banke. Pasiva pokaz#je fo!mi!anje s!e s"ava banke& a ak"iva nji$ov# #po"!eb#. J"o je # ak"ivi bi%ansa s"anja banke& "o je # pasivi bi%ansa s"anja ban'ini$ komi"ena"a i ob!n#"o. O !eEene pozicije pasive bi%ansa s"anja banke s# # ak"ivi bi%ansa cen"!a%ne banke.
C>

Ak"iva bi%ansa s"anja banke za bank# predstavlja potraivanja a

pasiva predstavlja obaveze banke. 1azna potraivanja i imovina banke vode se u aktivi , a obaveze i kapital se vode u pasivi bilansa stanja.
Ak"iva i pasiva bi%ansa s"anja banaka strukturirane su po odreenim

kriterijima u skladu sa potrebama banaka, kao npr. u cilju voenja poslovne politike banke, potreba ;inansijske i monetame analize, potreba polaganja rauna dioniarima, po kriteriju ronosti, po sektorskom kriteriju (privreda, stanovni tvo- itd. Sistematizacija aktive i pasive bilansa banaka naje e je odreena propisima ili op te prlhvaenim pravilima.
Ak"iva banka!sko( bi%ansa s"anja p!e s"av%ja o#"p#" i%i 4p!oizvo nj#4 banke& ok pasiva ozna'ava mobi%iza"o!sk# f#nkcij# banke "j. inp#" 2#%az* s!e s"ava i%i !es#!sa koje banka 4p!e!aE#je4 i p!o aje na "!8i/"#. Najzna'ajnij# komponen"# ak"ive bi%ansa s"anja banaka p!e s"av%jaj# k!e i"i 2zajmovi* i$ k!e i"ni p%asmani& ok s# # pasivi najzna'ajnija komponenta, depoziti banke.

. na em bankarstvu, banka treba prezentirati bilans stanja u kojem su grupisana sredstva i obaveze po vrsti i poredana tako da odraze njihovu likvidnost. To su slijedea sredstva i obavezeK C*
5=;D57@A) 1.Go"ovina i sa% a ko cen"!a%ne banke +.B%a(ajni'ki zapisi i !#(i v!ije nosni papi!i koji po"pa aj# !eeskon"ovanj# s cen"!a%nom bankom ,. @!ije nosni papi!i koje iz aje !8ava i !#(i v!ije nosni papi!i koji se !8e # sv!$# pos%ovanja& -.P%asmani ko !#(i$ banaka i zajmovi i avansi !#(im bankama& 9. D!#(i p%asmani na "!8i/"# novca& H. Fajmovi i avansi k%ijen"ima& B. U%a(a'ki v!ije nosni papi!i. OBA@;F;) 1. Depozi"i o !#(i$ banaka& +. Os"a%i epozi"i sa "!8i/"a novca& ,. Iznosi koji se #(#j# !#(im eponen"ima& -. @%as"i"e mjenice i !#(e ok#men"ovane obaveze& 9. D!#(a pozajm%jena s!e s"va. Najbo%ji p!is"#p k%asifikaciji s!e s"ava i obaveza banke jes"e& a se grupi u po

vrsti i poredaju po priblinom redu njihove likvidnosti to moe biti priblino jednako njihovim dospijeima. Teku7e i netekue stavke ne prezentiraju se odvojeno, jer veina sredstava i obaveza banke moe biti realizovana ili izmirena u bliskoj budunosti.

=az%ikovanje izme # sa% a ko

!#(i$ banaka i oni$ ko

!#(i$ "! i ta

novca,te drugih depozitora je vana in;ormacija, jer omoguava razumijevanje odnosa i zavisnosti banke od drugih banaka i tri ta novca. Stoga banka o vojeno objav%j#je)
a* sa% a ko cen"!a%ne banke& b* p%asmane ko !#(i$ banaka& c* !#(e p%asmane na "!8i/"a novca& * epozi"e !#(i$ banaka& e* !#(e epozi"e na "!8i/"# novca& f* !#(e epozi"e. Iznos po kojem je bi%o koje s!e s"vo i%i obaveza iskazana # bi%ans# s"anja ne smije se p!ebija"i o #zimanjem !#(e obaveze i%i s!e s"va& osim ako ne pos"oji zakonsko p!avo za p!ebijanje i p!ebijanje p!ezen"i!a o'ekivan# !ea%izacij# i%% izmi!enje s!e s"ava i%% obaveze. 7ipi'ni bi%ans s"anja banke # !azvijenim ekonomijama je ovakav)

%ktiva

&ilans stanja banke

"asiva

Eepoziti 4otovina 1aun 1ezerve <ajmovi i kapitala diskont !stala 2rijednosni pasiva Eetaljni bilans stanja banke po metodologiji koja se koristi u S%E6u izgleda slijedeeK
%ktiva &ilans stanja

banke

"asiva
4otovina i depoziti kod drugih depozitnih ustanova Transakcioni depozit NoL : rauni

Eravne obveznice

Htedni i oroeni depoziti

!bveznice vladinih agencija Eepozitni rauni novanog T !bveznice ;ederalnih jedinica i op tina Eepozitni ceriti;ikati (9Es!stale obveznice 1epo : aranzmani

!bveznice iz trgovakog rauna 1epo : aranmani

0eubankarski krediti Eugorone obveznice

0eubankarski krediti
Aomercijalni zajmovi "otro aki zajmovi 'ipotekarni zajmovi 1ealna aktiva

!stale obaveze

%kcijski (dloniarski-k

!stala aktiva
Bi%ansi s"anja banke mo(# se posma"!a"i sa aspek"a i%i nivoa je ne banke& banka!sko( sis"ema i bi%ans cen"!a%ne banke. 5a aspek"a je ne poje ina'ne banke pos"oji b!#"o i ne"o bi%ans s"anja. U b!#"o bi%ans# je p!ikazana #k#pna imovina "j. po"!a8ivanja banke& a # pasivi njene #k#pne obaveze. Ne"o& bi%ans s"anja banke p!ikaz#je # ak"ivi samo k!e i"ne i os"a%e f#nkciona%ne p%asmane& a # pasivi izvo!e s!e s"ava kojima s# nave eni p%asmani pok!iveni. 5a aspek"a sis"ema banaka je ne zem%je& bi%ans s"anja mo8e bi"i *o#"olidira#i i agrega(#i 4#e*o#"olidira#i5% Konso%i i!ani bi%ans pokaz#je samo one bi%ansne pozicije koje o nose na p%asmane i obaveze p!ema nebanka!skom sek"o!# 2sek"o! p!iv!e e& sek"o! s"anovni/"va i" .*& /"o zna'i a s# me E#ba nka !s ki o nos i is k%j#'e ni "j. one s e ne p!e bija j#. A (!e (a "ni i%i nekonso%i i!ani bi%ans pokaz#je i b!#"o ak"iv# i b!#"o pasiv# p!i 'em# s# #k%j#'ene i sve meE#banka!ske pozicije "j. meE#banka!ski o nosi se ne p!ebijaj#. Bi%ans s"anja banke sa !o'no( aspek"a mo"e se #p!o/.eno p!ikaza"i na s%ije e.i na'in) A*(iva K!a"ko!o'ni p%asmani D#(o!o'ni p%asmani Bila#" "(a#ja )a#*e Pa"iva K!a"ko!o'ni izvo!i s!e s"ava D#(o!o'ni izvo!i s!e s"ava Kapi"a% banke

<a potrebe praktinih analiza, bilans stanja jedne banke je zgodno prikazati na ovaj nainK

Ak"iva Bi%ans s"anja banke Pasiva Ki!o !a'#n Depozi"i) Go"ovina Depozi"i po viEenj# =eze!ve) O!o'eni i /"e ni epozi"i Obavezna !eze!va na epozi"e po Ne epozi"ni izvo!i s!e s"ava) viEenj# 7!8i/ni izvo!i Obavezna !eze!va na o!o'ene epozi"e K!e i"ni izvo!i =eze!va %ikvi nos"i Kapi"a% banke P%asmani) K!e i"ni p%asmani P%asmani # v!ije nosne papi!e

Bi%ans cen"!a%ne banke 2 np! 5AD:a*& #p!o/.eno iz(%e a ovako) Ak"iva D!8avni v!ije nosni papi!i K!e i"i bankama Obaveze !8avni$ a(encija F%a"ni ce!"ifika"i <e!"ifika" o specijs%nim v#'enja Devizna ak"iva 5!e s"va # p!oces# nap%a"e Os"a%a ak"iva Bi%ans s"anja banke Pasiva Go"ov novac # op"icaj# Depozi"i na !a'#nima banaka Depozi"i na !a'#n# "!ezo!a 2ne !8avni epozi"i* p!avima Depozi"i s%#8beni$ ins"i"#cija iz inozems"va 5"avke o (oEeni$ p%a.anja Os"a%e obaveze Kapi"a% cen"!a%ne banke

Osnovne ka!ak"e!is"ike bi%ansa 2s"anja* cen"!a%ne banke s#)

)- # bi%ansa cen"!a%ne banke sa !8ani s# inicija%ni #z!oci mone"a!ne ekspanzije i

mone"a!ne !es"!ikcije. K!e"anje obima k!e i"a banaka i nji$ovi$ k!e i"ni$ po"encija%a # najve.oj mje!i zavisi o k!e"anja p!imamo( novca koje( k!ei!a cen"!a%na banka 2mone"ama baza*& a k!e"anje p!ima!no( novca i "okove nji$ovi$ p!omjena naj%ak/e se mo(# vi je"i iz bi%ansa cen"!a%ne banke&

C- pozicije ak"ive bi%ansa cen"!a%ne banke pokaz#j# iznose i "okove k!ei!anja

p!ima!no( novca& ok pozicije # pasivi pokaz#j# ko kojem ob%ik# k!ei!ani p!ima!ni novac. ko(a je i #

,* obim #k#pne ak"ive i pasive bi%ansa cen"!a%ne banke mo8e se p!omijeni"i samo "!ansakcijama cen"!a%ne banke i eviznim "!ansakcijama. Ovo zna'i a cen"!a%na banka nika a ne mo8e bi"i ne%ikvi na po pi"anj# "!ansakcija # oma.oj va%#"i. Iz ovo(a s%ije i i 'injenica a svaki k!e i" koji o ob!i cen"!a%na banka& sam sebi s"va!a pok!i.e # p!ima!nom novc# 2koji je zakonsko s!e s"vo p%a.anja*. <en"!a%na banka& ak%e ima neo(!aniceni k!e i"ni po"encija% 2# oma.oj va%#"i*& a je nom ve. k!ei!ani k!e i"ni po"encija% cen"!a%ne banke& 2iz#zev p#"em evizni$ "!ansakcija* ne mo8e se iz(#bi"i bez ak"ivnos"i cen"!a%ne banke. +* Bi%ans #spje$a banke i%i o$o ni izvje/"aj p!e s"av%ja p!e(%e svi$ p!i$o a i !as$o a banke& "e ne"o : o$o"ka koje( je banka os"va!i%a # o !eEenom v!emenskom pe!io #& naj'e/.e za (o in# ana. Dak%e bi%ans #spje$a banke o nosi se na je an v!emenski pe!io & ok se bi%ans s"anja banke o nosi na s"anja na o !eEeni an& naj'e/.e za nji an # (o ini. Bi%ans s"anja je k#m#%a"ivni p!e(%e bi%ansni$ pozicija& ok je bi%ans #spje$a je no(o i/nji p!e(%e !ez#%"a"a pos%ovno( #spje$a # vi # ne"o L o$o"ka banaka. Fbi! ne"o L o$o"ka po (o inama o osnivanja 2po'e"ka pos%ovanja* banke po o bi"k# isp%a.eni$ ivi en i i nap%a.ene v!ije nos"i emi"i!ani$ ionica& aje ve%i'in# kapi"a%a banke. Bi%ans #spje$a banke "!eba p!ezen"i!a"i&a on (!#pi/e p!i$o i !as$o po v!s"ama. Imamo s%ije e.e s"avke p!i$o a i !as$o a) 4 1. P!i$o o kama"e i s%i'ni p!i$o i& +. =as$o i za kama"e i s%i'ne "!o/kove& ,.P!i$o o ivi en i& -. P!i$o o nakna e i p!ovizije& 9. =as$o i za nakna e i p!ovizije& H. P!i$o i #manjeni za !as$o e nas"a%e pos%ovanjem s "!8i/nim v!ije nosnim papi!ima& B. P!i$o i #manjeni za !as$o e nas"a%e o #%a(a'ki$ v!ije nosni$ papi!a& G. P!i$o i #manjeni za !as$o e nas"a%e # pos%ovanja sa s"!anim va%#"ama& M. Os"a%i p!i$o i iz pos%ovanja 13. G#bici po zajmovima i avansima 11. Op/"i a minis"!a"ivni !as$o i 1+. Os"a%i !as$o i iz pos%ovanja. G%avne v!s"e p!i$o a koji nas"aj# pos%ovanjem banke #k%j#'#j# kama"e& nakna e za #s%#(e& p!ovizije i !ez#%"a"e iz pos!e ovanja. 5vaka v!s"a p!i$o a objav%j#je se o vojeno kako bi ko!isnici mo(%i p!ocijeni"i #spje/nos" pos%ovanja banke. 7akva objav%jivanja se o aj# onima koja koja se "i'# izvo!a p!i$o a /"o za$"jeva !a'#novo s"veni s"an a! 0Bi1 b!. 1-. Osnovna s"!#k"#!a bi%ansa #spje$a banaka # !azvijenim banka!skim sis"emima 2np!. # 5AD L#* je s%ije e.a)

P!i$o i Kama"a i p!ovizija na zajmove L k!e i"e Kama"a na obveznice iz inves"icijsko( !a'#na Kama"a na obveznice iz "!(ova'ko( !a'#na Kama"a na banka!ske epozi!e Kama"a na meE#banka!ske i =epo k!e i"e Nekama"ni p!i$o i

=as$o i Kama"a na epozi"e Kama"a na k!e i"e Kama"a na emi"ovane v!ije nosne papi!e Nekama"ni !as$o i O'ekivani (#bi"ak na zajmovima Po!ez na o$o ak @an!e ne s"avke L ne"o Ne"o : o$o ak

Banka!sko !a'novo s"vo je iz#ze"no va8no. 4U 'i"avom svije"# banke 'ine zna'ajan i #"icajan sek"o! pos%ovanja. @e.ina poje inaca i o!(anizacija ko!is"e banke& bi%o kao eponen"i& bi%o kao zajmop!imci. Fbo( b%isko( o nosa sa zakono avnim "ije%ima i v%a ama& "e zbo( p!avi%a /"o im name.# !8ave& banke imaj# (%avn# #%o(# # o !8avanj# povje!enja # mone"a!ni sis"em. 5"o(a pos"oji ve%iko i /i!oko zanimanje za ob!obi" banaka& posebno za nji$ov# so%ven"nos"& "e !e%a"ivni s"epen !izika koji je povezan s !az%i'i"im v!s"ama nji$ovo( pos%ovanja. Pos%ovanje& pa s"o(a i izvje/"ajni za$"jevi !a'#novo s"v# banaka se !az%ik#j# o !#(i$ p!avni$ %ica...4 ,1

5.1.

! "#$

% !& '(&#) %#" !(

Ana%iza banka!ski$ bi%ansa zasniva se na po!eEenj# s"va!ni$ 2ak"#e%ni$* v!ije nos"i sa) ,+ 1* p!e"$o nim 2i%i "!en#"nim* v!ije nos"ima& +* p%anskim 2p%ani!anim* v!ije nos"ima& i ,* (!anskim 2i%i !efe!en"nim* v!ije nos"ima 2(!#pacija s!o ni$ "j. s%i'ni$ banaka po zaje ni'kim ka!ak"e!is"ikama*. Banka!ski bi%ansi se ana%izi!aj# na "!i na'ina 2p!is"#pa*) 1* bi%ansom izvo!a i #po"!ebe fon ova& +* #po!e nim bi%ansom i%i bi%ansom #po!e ivi$ ve%i'ina& i ,* k%j#'nim finansijskim koeficijen"ima. 1* Bi%ans izvo!a i #po"!ebe fon ova pokaz#je "okove mobi%izacije nov'ane ak"ive "j. banka!ske (o"ovine i p!avce p%asmana (o"ovine # "ok# a"o( v!emensko( pe!io a& obi'no (o in# ana. Dak%e& ko ovo( na'ina 2p!is"#pa* ana%ize banka!sko( bi%ansa po%azi se o (o"ovinski$ !eze!vi banke& a on a se # obzi! #zimaj# p!i%ivi i o %ivi (o"ovine za ana%izi!ani v!emenski pe!io . Na k!aj# ana%izi!ano( v!emensko( pe!io a #"v!E#je se zak%j#'no s"anje (o"ovinski$ !eze!vi. Uz (o"ovinske !eze!ve # ovom p!is"#p# ana%ize a(!e(a"a banke #zima se i bi%ansna pozicija 4 epozi"i ko !#(i$ epozi"ni$ ins"i"#cija4 #z isk%j#'enje epozi"a na koje banka p%a.a kama"#.

P!i%ivi (o"ovinske !eze!ve s#) a* "okovi "ek#.e( pos%ovanja 2ne"o : o$o ak& amo!"izacija& s!e s"va !eze!vi za pok!i.e (#bi"ka na k!e i"ima*& b* pove.anje obaveza banke 2np!. po osnov# p!ibav%janja epozi"a s" .*& c* smanjenje ak"ive zbo( p!o aje njeni$ ije%ova 2np!. p!o aje v!ije nosni$ papi!a* i%% nap%a"e po"!a8ivanja 2np!. v!a.anje p%asi!ani$ k!e i"a*. Upo"!eba nov'ani$ fon ova banke o nosi se na) a* po!as" njene ak"ive 2o k!e i"a i%i v!ije nosni$ papi!a*& b* smanjenje pasive 2obaveza* np!. po osnov# epozi"a i%i p!im%jeni$ k!e i"a& c* isp%a"# ivi en i ioni'a!ima banke. Dak%e& k!ajnje s"anje (o"ovine banke je nako je) po'e"no s"anje 2s"anje na po'e"k# ana%izi!ano( pe!io a p%#s p!i%iv (o"ovine # ana%izi!anom pe!io # min#s o %iv (o"ovine # ana%izi!anom pe!io #*. Bi%ans izvo!a nov'ani$ fon ova banke i nje(ova #po"!eba pokaz#j# p!ema "ome s"!#k"#!# svi$ nov'ani$ p!i%iva i o %iva. Na osnov# ovo(a ana%i"i'ki se mo(# #"v! i"i !azne "en encije # pos%ovanja je ne banke& kao np!. po(o!/anje %ikvi nos"i i%i so%ven"nos"i banke i s%. P!ecizni ana%i"i'ki zak1j#'ci obijaj# se na osnov# ana%ize bi%ansa banke za vi/e (o ina pos%ovanja banke. +* Upo!e ni bi%ansi i%i bi%ansi #po!e ivi$ ve%i'na je p!is"#p i%i na'in ana%ize banka!ski$ bi%ansa koji se zasnivaj# na !e%a"ivnim b!ojevima 2p!ocen"ima* /"o zna'i a se ana%izi!ane pozicije ak"ive i pasive iskaz#j# # !e%a"ivnom smis%# "j. # p!ocen"ima. Ovo a%je konk!e"no zna'i a se pozicije bi%ansa #spje$a iskaz#j# kao p!ocena" #k#pni$ p!i$o a i !as$o a banke i%i "ek#.i$ p!i$o a i !as$o a& a pozicije bi%ansa s"anje se iskaz#j# kao p!ocena" #k#pne ak"ive o nosno pasive. Dobijeni !e%a"ivni pokaza"e%ji se za"im v!ije n#j# pomo.# ana%ize v!emenski$ se!ija i%i pomo.# "zv. #n#"a!sek"o!ske ana%ize& /"o se mo8e pokaza"i na je nom p!imje!#) .nutarsektorska analize jedne banke 1elativni pokazatelji # "rosjek = 1azlik za )=? 6+,*? a jednu B,C? 6),#? (C6#-

"ozicija bilansa banke 4otovina M EepozitlN.kupna aktiva Eioniki kapitalN.kupna aktiva

C <a >,)? =,*?

.kupni kamatni rashodiN.kupni tekui @$,=? B+,=? 9&3I prihodi Iz ovo( p!imje!a mo8e se zak%j#'i"i s%ije e.e) a* posma"!ana 2ana%izi!ane* banke ima manj# s"op# (o"ovinskib !eze!vi a ve.#

s"op# kama"ni$ !as$o a # o nos# na p!osjek (!#pacije banaka& zbo( ve.e( s"!#k"#!no( #'e/.a o!o'eni$ epozi"a # o nos# na !efe!en"in p!osjek. b* banka ima manj# s"op# kapi"a%a 2-&MI* # o nos# na p!osjek 2H&+I* /"o je vje!ova"no pos%je ica "o(a a ana%izi!ana banka ima ja'e ive!zifikovan# ak"iv# # o nos# na p!osjek. P!osjek (!#pacije banka posma"!a se kao sek"o! "ako a je ovaj p!is"#p i obio naziv 4#n#"a!sek"o!ska ana%iza4. P!imje! v!e novanja pomo.# ana%ize v!emenski$ se!ija mo8e se sa8e"o p!ikaza"i na ovaj na'in)
Ak"iva
#

Go"ov. epozi" D!+a6. obveznice Obvez.v%a . a(enc ij a

G&1 M&H H&-

Go ina + M&H
)$,@

Pasiva 1 B&H 11&H

=,@ #

Depozi"i po vi enj# O!oHen% epozi"i 5"!ani k!e i"i

1H&, 19&3 +&+

Go ina + 1M&3 +3&1 +&G

1 +1&3 ++&H 9&9

9&H

Uk#pno)

133&33 133&33 133&33

Uk#pno)

133&33 133&33 133&33

,* K%j#'ni finansijski koeficijen"i s# najzna'ajniji me"o 2p!is"#p& na'n* ana%ize bi%ansa banke. Ovi koeficijen"i se ije%e na s%ije e.e pokaza"e%je) a* pokaza"e%ji %ikvi nos"i banke koji mo(# bi"e pokaza"e%ji %ikvi nos"i ak"ive 2ka a banka p!o aje svoje ak"ive* i pokaza"e%j %ikvi nos"i pasive 2banka se za #8#je na finansijskom "!8i/"#& konk!e"no na "!8i/"# novca*. Pokaza"e%ji %ikvi nos"i ak"ive s#) 21* NNND!8avne obveznicNNNNNNNNNNNNNNNNNNNN Uk#pna ak"iva 2+* NNNUk#pne obveznice O MeE#banka!ski k!e i"i Uk#pna ak"iva 2,* NNN7!8i/na v!ije nos" obveznicaNNNNNNNNNN Nomina%na v!ije nos" obveznica

Pokaza"e%ji %ikvi nos"i obaveze pasive s#) 2-* NNNDepozi"ni ce!"ifika"iNNNNNNNNNN Uk#pne obaveze 29* NNNOs"a%e k!a"ko!o'ne k!e i"ne obavezeNNNNNNNNN Uk#pne obaveze Pokaza"e%ji p!i$o nos"i ak"ive banke s#) 2H* NNNUk#pni zajmoviNNNNNNNNNN Uk#pna ak"iva 2B* NNNUk#pni zajmovi O @!ije nosni papi!iNNNNNNNNNN Uk#pna ak"iva Pokaza"e%ji s"!#k"#!e finansi!anja 2i%i finansijske s"!#ke* s#p!os"av%jaj# izvo!e i p%asmane s!e s"ava banke 2G* NNNUk#pna ak"ivaNNNNNNNNNN Kapi"a% 2M* NNND#(o!o'ne obvezniceNNNNNNNNNN Kapi"a% 213* NNNKapi"a%NNNNNNNNNNNNNNNNNNNNN Uk#pna ak"iva L Likvi na s!e s"va 211* NNN7ek#.i p!i$o iNNNNNNNNNNNNNNNN Kama"ni !as$o i Pokaza"e%ji 2i%i koeficijen"i * o 2G* o 213* pokaz#j# na koji na'in banka finansi!a svoj# ak"iv#. Pokaza"e%j 2G* zove se m#%"ip%ika"o! kapi"a%a i pokaz#je ko%iko je p#"a p!inos ak"ive #mno8en a"im #'e/.em kapi"a%a # masi p!ik#p%jeni$ s!e s"ava. Pokaza"e%j !ecip!o'an pokaza"e%j# 2G* (ovo!i o s"epen# si(#mos"i povje!i%aca banke "j. # kojoj mje!i ak"iva mo8e bi"i smanjena a a se ne #(!oze #%ozi 2 epozi"i* povje!i%aca banke. Pokaza"e%j 2M* in ici!a "zv. (ep fon ova koji je bi"an ko #p!av%janja kama"nim !izikom. Pokaza"e%j 213* je in ika"o! !izika ak"ive i pokaz#je # kojoj mje!i je !izi'na ak"iva pok!ivena kapi"a%om banke. Pokaza"e%j 211* je koeficijen" pok!i.a kama"ni$ !as$o a.

Pokaza"e%ji "ek#.i$ !as$o a i1i ope!a"ivnos"i "!o/kova s# s%ije e.i) 21+* NNN7ek#.i !as$o iNNNNNNNNNNNNNNNN 7ek#.i p!i$o i 21,* NNN=as$o i za zapos%eneNNNNNNNNNNN 7ek#.i !as$o i

21-* 219*

Uk#pni kama"ni !as$o i 7ek#.i !as$o i Nekama"ni !a$o i : Nekama"ni p!i$o i P!i$o na ak"iva e* Po*a'a(elji #e(o 6 *ama(#e margi#e o !eE#j# fak"o!e p!ofi"abi%nos"i banke. 7o s#) Kama"ni p!i$o i P!i$o na ak"iva Kama"ni !as$o i P!i$o na ak"iva Kama"ni p!i$o i > Kama"ni !as$o i P!i$o na ak"iva

Pokaza"e%j 21H* p!e s"av%ja s"op# p!inosa o a"e ak"ive& a pokaza"e%j 21B* je s"opa "!o/kova k!ei!anja a"e ak"ive. Fbi! 219* i 21H* aje minima%n# s"op# p!inosa ak"ive 2po"!ebna za pok!i.e "ek#.i$ "!o/kova pos%ovanja*. e* Po*a'a(elji !rori(a)il#o"(i s#)

21M*
A

Ne"o > o$o ak 7ek#.i p!i$o i Ne"o o$o ak #k#pna ak"iva Ne"o > o$o ak Kapi"a%

2+3* 2+1*

Pokaza"e%j 21M* je s"opa p!inosa o "ek#.i$ p!i$o a i%i o$o"ka 2sk!a.enica =OI o en(%eski$ !ije'i*& pokaza"e%j 2+3* je s"opa p!inosa ak"ive 2=OA*& a pokaza"e%j 2+1* je s"opa p!inosa kapi"a%a 2=O;*. Imamo ove !e%acije)

7ek#.i p!i$o i Uk#pna ak"iva Uk#pna ak"iva Kapi"a%

CAUAU C s"opa ko!isnos"i ak"ive& a ;M C m#%"ip%ika"o! kapi"a%a. 7akoEe imamo) C ;M

=OI D AU C =OA =OA D ;M C =O; =OI D AU D ;M C =

H. BANKA=5KI =;5U=5I
Po banka!skim !es#!sima se& po !az#mjevaj# izvo!i i%i po"encija%i na osnov# koji$ banke fo!mi!aj# p%asmane # vi # k!e i"ni$ p%asmana& p%asmana # v!ije nosne papi!e& p%asmana # !eze!ve& %ikvi nos"i i" . =as" banka!ski$ !es#!sa je va8an pokaza"e%j pove.anja finansijske sna(e banke. P!ema s"epen# !as"a banka!ski$ !es#!sa ocjenj#je se nivo pos!e ovanja banaka na finansijskom "!8i/"# i zna'aj banaka # apso!bovanj# finansijski$ s!e s"ava. =as" banka!ski$ !es#!sa # !e%a"ivnom iznos# obijamo #po!eEivanjem s"ope& !as"a finansijsko( po"encija%i banaka i nomina%no( !#/"veno( p!oizvo a zem%je. 7ako iz!a'#na" koeficijen" naziva se koeficijen" p!op#%zivne sna(e& banke. G%avn# #%o(# # banka!skim !es#!sima imaj# epozi"ni !es#!si& ok s# os"a%i izvo!i manje zna'ajni. U sa(%e avanj# s"!#k"#!e banka!ski$ izvo!a bi"ni s#) s"!#k"#!a epozi"ni$ # o nos# na ne epozi"ne izvo!e& nek!e i"ni$ # o nos# na k!e i"ne i" . =as" banka!ski$ izvo!a na osnov# epozi"a po viEenj# 2mone"ami$ epozi"a* p!e s"av%ja p!oces mone"izacije. O ob!avanje& k!e i"a na osnov# epozi"a po viEenj# je a#"oma"ski p!oces k!ei!anja nov'ane mase o s"!ane banaka. Banke s# zbo( "o(a svojev!sni 4p!oizvo a'i4 banka!ski$ !es#!sa "j. izvo!a. Na fo!mi!anje banka!ski$ !es#!sa #"i'# "!i (!#pe fak"o!a) Mak!ofinansijski #s%ovi fo!mi!anja ak#m#%acije i /"e nje& /"o se& o(%e a # "ome a s%aba mak!o > ak#m#%a"ivnos" i niske& s"ope mak!o > /"e nje ne(a"ivno #"i'# na !as" banka!ski$ !es#!sa. 7a a po p!avi%# o%azi o efo!misanja op"ima%ne s"!#k"#!e banka!ski$ izvo!a. Ins"i"#ciona%ne i s"!#k"#!ne komponen"e finansijsko( sis"ema je ne zem%je& # okvi!# 'e(a je bi"na pozicija banka!sko( sek"o!a # o nos# na nebanka!ski sek"o!. Ko !azvijeni$ finansijski$ sis"ema i finansijski$ "!8is"a o%azi o ispe!zije finansijski$ !es#!sa # bi%ansima banaka ko& pozi"ivno #"i'e na !as" #k#pni$ banka!ski$ !es#!sa p!eko pove.anja finansijske /"e nje koja se # "akvim #s%ovima !azvija. 5 !#(e s"!ane # #s%ovima ins"i"#ciona%ne ominacije banka!sko( sis"ema& nema pozi"ivno( in"e!akcijsko( o nosa izme # banaka i ins"i"#cija !azvijeno( finansijsko( "!8i/"a i !as"a banka!ski$ !es#!sa. Mik!ofinansijski fak"o!i vezani za poje ina'n# bank# ( je se p!ije sve(a mis%i na %okacij# banke& p!ofi% pos%ovanja& si(#mos" i povje!enje i" .

U naj/i!em smis%#& !as" banka!ski$ !es#!sa o !eEen je s%ije e.im ve%i'nama. 1* s"opom !as"a epozi"ni$ i ne epozi"ni$ izvo!a& +* s"opom banka!ske "!ansfo!macije s!e s"ava& ,* s"opom obnav%janja finansijsko( po"encija%a banke p!eko inf#zije !anije p%ansi!ani$ s!e s"ava o s"!ane banke. U fo!mi!anj# o a"ni$ izvo!a& banka!ski$ !es#!sa "j. izvo!a s!e s"ava& banke i # o "a'ke 2nivoa* # kojoj s# (!anicni 2ma!(ina%ni* p!i$o i o p%asmana izna (!ani'ni$ "!o/kova fo!mi!anja !es#!sa. O'ekivani (!ani'ni p!inosi ko!i(i!aj# se 2#manj#j#* s"opom obavezni$ !eze!vi i s"opom& o'ekivani$ (#bi"aka banke. Uz p!e"pos"avk# n#%"o( k!e i"no( i kama"no( !izika& o'kivani p!i$o banke po je inici p!i!as"a !es#!sa iz!a'#nava se ovako),,
:

P C 21: ! * D i

( je je) P C o'ekivani p!i$o & ! C p!osjecna s"opa obavezni$ !eze!vi i !eze!ve %ikvi nos"i banke& if C ka!ma"na s"opa na p%asmane banke. Obzi!om na !ea%nos" p!is#s"va banka!ski$ !izika i (#bi"aka& p!e nja fo!m#%a obija ovaj iz(%e ) P C 21: ! * 2 i : i *
f z

( je je. iz C s"opa !izi'ni$ p%asmana. Najpozna"iji na'ini i me"o i fo!mi!anja banka!ski$ !es#!sa s# s%ije e.i) 21* p#"em f#nkcija p%a"no( p!ome"a& k#povinom i p!o ajom v!ije nosni$ papi!a& ob!a'#n i p%a.anje po!eza& !azni$ %i'ni$ p!imanja i" .& 2+* p#"em konve!zije epozi"a po viEenj# # !azne v!s"e %ikvi ni$ nekama"onosni$ v!ije nosni$ papi!a& o nosno finansijski$ ins"!#mena"a na finansijskom "!8i/"# 2 epozi"ni ce!"ifika"i& NOQ !ac#ni& =epo : a!an8mani& i" .*& 2,* p#"em k!e i"ni$ izvo!a& 2za #8ivanjem*& 2-* pove.anje!n kapi"a%a banke /"o .e op!inose.i pove.anj# si(#!nos"i i za/"i"i #k#pni$ s!e s"ava banke& op!inije"i o a"nom p!i%iv# i pove.anj# epozi"ni$ izvo!a 2!es#!sa* s!e s"ava. @ezano za o nos epozi"ni$ i ne epozi"ni$ izvo!a # s"!#k"#!i banka!ski$ !es#!sa #o'ena s# o !eEena p!avi%a) 1* sa pove.anje!n sp!emnos"i banke za p!i$va"anje !izika& o%azi o pove.anja #'e/.a ne epozi"ni$ # o nos# na epozi"ne izvo!e !es#!sa& +* sa pove.anjem obima banke& "akoEe !as"e #'e/.e ne epozi"ni$ !es#!sa # #k#pnim banka!skim !es#!sima. Ovo se obja/njava "ime a ve.e banke zbo( bo%je( k!e i"no( !ej"in(a %ak/e obezbje #j# k!e i"ne izvo!e s!e s"ava #z bo%je #s%ove& # o nos# na ma%e banke.

B. BANKA=5KI AG=;GA7I
U ana%izi banka!ski$ a(!e(a"a po%azi se o osnovne i en"i'nos"i a s# obaveze i kapi"a% banke je naki njenoj ak"ivi),ACI&ONQ ( je je) A C ak"iva bi%ansa s"anja banke& L C obaveze iz bi%ansa s"anja banke& NQ C kapi"a% banke i%i ne"o : v!ije nos" 2i%i ne"o L ak"iva* . Bi%ansni p!is"#p #"v! ivanja f#n amen"a%ne !avno"e8e banke po%azi o s%ije e.i$ je nakos"i.
)C#-

Ak"iva C Obaveze O Kapi"a% Kapi"a% C Ak"iva L Obaveze Obaveze C Ak"iva L Aapital

Banka se na%azi # f#n amen"a%noj !avno"e8i #ko%iko s# joj obaveze i kapi"a% pok!iveni ovo%jnim obimom ak"ive& za"im ako ima pozi"ivn# v!ije nos" kapi"a%a& kao i a ima !avno"e8# vanjski$ obaveza i ne"o L ak"ive 2kapi"a%a*. 5a !o'no( aspek"a& bi%ans banke je # !avno"e8i ako s# # !o'nom po(%e # s"!#k"#!e ak"ive i pasive me #sobno izba%ansi!ane. Bi%ans s"anja banke se naj'e/.e ana%izi!a sa aspek"a s"anja ak"ive 2imovine*& pasive 2obaveza* i kapi"a%a. Osnovni banka!ski a(!e(a"i s# s%ije e.iK

1* +* ,* =+B-

;inansijski potencijal, (F"kreditni potencijal, (A"depozitni potencijal, (E"k!e i"ni p%asmani& 2Kp* nek!e i"ni p%asmani& 2NKp* !eze!ve banke. (1-

MeE#zavisnos"i izmeE# poje ini$ banka!ski$ a(!e(a"a mo(# se iz!azi"i s%ije e.im !e%acijama) 1* 0inansijski po"encija% banke 20P* je) 0P C R:P C DP O KI O 1K i1i 0P C KP O =

( je je) ;P C #k#pna pasiva bi%ansa s"anja banke& KI C k!e i"ni izvo!i& IK C izvo!i kapi"a%a banke.

+* K!e i"ni !o(e#&ijal banke 2KP* je)

KPC0P:= I%i KPCDP:NDP ( je je) NDP C ne epozi"ni po"encija% banke. 2) De!o'i(#i !o(e#&ijal (depoziti- banke jednak jeK DP C KP : NDP

#- K!e i"ni p%asmani banke s# je naki)

Kp C Up : NKp ( je je) NKp C nek!e i"ni p%asmani banke& Up C #k#pni p%asmani banke

C- Nek!e i"ni p%asmani banke 2NKp* s#)

NKp C Up :Kp Ako su nekreditni plasmani banke, plasmani u vrijednosne

papire (2"p-, tada imamoK

NKP C @Pp

,* =eze!ve banke s# je nake) = C 0P : K P i%%

= C2D POK IOIK * : 2D P: ND P* Uk#pni p%asmani banke i1i a(!e(a" sa nazivom 4finansijski p%asmani4 banke 20p* je nak je) 0p CKp O NKp o nosno) 0p C ;A C Kp O @Pp O

= Kako je ;A C ;P imamo) 0p C 0P ( je je) ;A C #k#pna ak"iva bi%ansa s"anja banke. 0inansijske p%asmane 20p* banke mo8emo iz!azi"i i kao)

IAp C 2Kp O @Pp O =* C 0P C 2DP O KI O IK* Poje ine banka!ske a(!e(a"e mo8emo ekomponi!a"i # zavisnos"i o 8e%jeno( k!i"e!ij# i%i p!is"#pa. 7ako np!. po k!i"e!ij# !o'nos"i 2v!emena ospje.a* imamo) K!e i"ni po"encija% banke) KP C KPk O KP ( je je) KPk C k!a"ko!o'ne k!e i"ni po"encija% banke& KP C #(o!o'ni k!e i"ni po"encija% banke. Depozi"ni po"encija% banke) DP C DvO Do ( je s#) Dv C epozi"i po viEenj#& D3 C o!o'eni 2i /"e ni* epozi"i. =eze!ve banke) = C 2=v O =:* O =L ( je je) =A C obavezna !eze!va na epozi"e po viEenj#& =A C obavezna !eze!va na o!o'ene 2i /"e ne* epozi"e& =L C !eze!va %ikvi nos"i banke. K!e i"ni po"encija% banke mo8e se "ako e posma"!a"i kao an(azi!ani 2isko!i/"eni* i s%obo ni k!e i"ni po"encija%& i" . =eze!ve banke mo(# se posma"!a"i kao s"va!ne i p%ani!ane. 0inansijski p%asmani banke mo(# se po k!i"e!ij# !o'nos"i "akoEe po je%i"i na k!a"ko!o'ne i #(o!o'ne. Ov je je bi"na po je%a k!e i"ni$ p%asmana na k!a"ko!o'ne i #(o!o'ne k!e i"ne p%asmane.

G. MON;7A=NA '*+," -#.

I BANK;

G.1. POLI7IKA /% 0*$!#) =;F;=@I

Obavezne !eze!ve banaka s# sna8an kvan"i"a"ivni ins"!#men" mone"a!ne po%i"ike i mone"ame !e(#%acije. Di!ek"no i1i in i!ek"no je%#j# na banka!ske a(!e(a"e& p!ije sve(a na k!e i"ni po"encija% i %ikvi nos" banke. U po'"k# svo( #vo enja i p!imjene 2# 5AD > # 1MH,.(o .* obavezna !eze!va je ima%a #%o(# za/"i"e in"e!esa eponena"a i f#nkcij# obezbjeEenja %ikvi nos"i banke. 7ek o 1M,,.(o . # 5AD > # ona pos"aje ins"!#men" mone"a!ne po%i"ike i !e(#%acije. 7ako je o po'e"ne 4%ikvi ne koncepcije4 obavezna !eze!va p!e!as%a # koncepcij# mone"a!ne kon"!o%e "j. fak"o! !e(#%acije epozi"no > k!e i"ne m#%"ip%ikacije.

Obavezna !eze!va je va8an ins"!#men" ekspanzivne i1i !es"!ik"ivne 2kon"!ak"ivne* mone"a!ne po%i"ike. 47ako se # pe!io # ep!esije p!ak"ici!a smanjivanje s"ope obavezni$ !eze!vi& /"o ovo i o p!o/i!ivanja %ikvi nos"i pos%ovni$ banaka i omo(#.ava ekspanzij# novca > k!e i"a& /"o ope" sa svoje s"!ane pozi"ivno #"i'e na p!osi!enje !ea%no( !#/"veno( p!oizvo a ... MeE#"im& # pe!io ima inf%acije& ka a je p!iv!e na ak"ivnos" s#vi/e ve%ika& cen"!aIna banka "!eba po iza"i s"op# obavezni$ !eze!vi %ikvi nos"i& "o "ako : #"ica"i na smanjenje k!e i"no( po"encija%a banaka. Na ovaj na'in se smanj#je ko%i'ina k!e i"a > novca # op"icaj# i sav%a #je inf%acije& koja je !ez#%"a" p!e"je!ane "!a8nje.4,9 Obavezna !eze!va banaka ima vije osnovne f#nkcije) 1* f#nkcij# o(!ani'avania mone"a!ne "j. epozi"no > k!e i"ne m#%"ip%ikacije& i +* f#nkcij# !e(#%isanja k!e i"no( po"encija%a banaka # k!a"ko!o'nom smis%# kao mje!a k!a"ko!o'ne mone"a!ne po%i"ike. Ov# f#nkcij# cen"!a%na banka obi'no sp!ovo i p#"em p!omjena visine s"ope obavezni$ !eze!vi. O nos izmeE# k!e i"no( po"encija%a banke i obavezne !eze!ve banke& (!afi'ki se mo8e p!ikaza"i ovako)

R2 KP,

KP

F~

Obavezna rezerva (R)

N -$.

U !azvijenim banka!skim sis"emima obavezna !eze!va je iz(#bi%a na

znaaju i koristi se altemativno sa politikom otvorenog tri ta kao osnovnog instrumenta monetarne regulacije.
5"ope obavezne !eze!ve i osnovic# za o braun obavezne rezerve

propisuje monetarne:regulatoma vlast. !snovica su sredstva banke u ;ormi baninih depozita. !braunata i izdvojena obavezna rezerva dri se od strane banke obino

na posebnorn raunu kod centralne banke.

P!aksa je !az%iita u pojedinim zemljama. Naje e se kao

osnovica za obraun koristi prosjeno stanje depozita banke u odreenom vremenskom periodu.
Na %ikvi nos" banke& obavezna !eze!va je%#je "ako a !e #ci!a nivo %ikvi ni$ s!e s"ava 2 epozi"a* posebno epozi"a po viEenj#. Ka a o%azi o osci%acija s!e s"ava banke& p!ije sve(a epozi"a po viEenj#& obavezna !eze!va "a a !az%i'i"im in"enzi"e"om je%#je na k!e i"ni po"encija% i nivo %ikvi ni$ s!e s"ava banke. Fa a"i obim finansijsko( po"encija%a banke& pove.anje obavezni$ !eze!vi smanj#je epozi"ni i k!e i"ni po"encija% banke i ob!n#"o. U ana%izi ejs"va obavezne !eze!ve na banka!sko pos%ovanje& zna'ajni s#) 1* visina i s"!#k"#!a s"opa obavezne !eze!ve& i +* pi"anje osnovice 2obima i s"!#k"#!e izvo!a s!e s"ava banke* na koj# se p!imjenj#j# 2ob!a'#navaj#* s"ope obavezne !eze!ve. 1* 5"!#k"#!a s"opa obavezne !eze!ve mo"e bi"i) a* vi/a s"opa na epozi"e po viEenj# ne(o na o!o'ene epozi"e& b* vi/a s"opa na o!o'ene epozi"e ne(o na epozi"e po viEenj#& i c* je ins"vena 2is"a* s"opa obavezne !eze!ve i na je ne i na !#(e epozi"e. @i/a s"opa obavezne !eze!ve na epozi"e po viEenj# # o nos# na o!o'ene epozi"e& obja/njava se mo(#.no/.A# ve.e k!e i"ne m#%"ip%ikacije na bazi epozi"a po viEenj# zbo( nji$ove mone"ame mo.i 2mone"ami epozi"i* ne(o /"o je s%#'aj sa o!o'enim epozi"ima. D!#(i momena" koji op!av ava koncep" vi/e s"ope obavezne !eze!ve na epozi"e po viEenj# ne(o na o!o'ene epozi"e jes"e ve.a b!zina 2f!ekvencija* epozi"a po viEenj# # o nos# na o!o'ene epozi"e& a zbo( nji$ove #%o(e # obav%janj# "ek#.i$ "!ansakcija 2za"o se jo/ zov# i "!ansakcijski epozi"i*. 7o bi zna'i%o a !az%ike # b!zini op"icaja 2ob!"aja* poje ini$ ka"e(o!ija epozi"a ko banaka "!eba a b# # kompenzi!ane a ekva"nim !az%ikama # visini s"opa obavezne !eze!ve na poje ine epozi"e. Ko ovo( koncep"a bi zbo( ve.e b!zine op"icaja 2"!ansakcijske b!zine* epozi"a po viEenj# o/%o o ve.e( iz vajanja obavezne !eze!ve ko poje ini$ banaka po !az%i'i"im s"opama 'ak na is"# ka"e(o!ij# epozi"a. =az%ike bi nas"a%e zbo( !az%i'i"i$ f!ekvencija epozi"a po viEenj# ko poje ini$ banaka.,H U ve.ini banka!ski$ sis"ema p!imjenj#je se koncep" ife!enci!ani$ s"opa obavezni$ !eze!vi i "o) vi/e s"ope na epozi"e po viEenj#& a ni8e s"ope na o!o'ene 2i /"e ne* epozi"e. 5ma"!a se a je op"ima%ni !aspon izme # ovi$ s"opa 9 ) 1 # ko!is" s"ope obavezne !eze!ve na epozi"e po viEenj#. Np!. ako je s"opa obavezne !eze!ve na o!o'ene epozi"e 9I "a a bi s"opa obavezne !eze!ve na epozi"e po viEenj# "!eba%a bi"i +9 I. Pos"oje i mi/%jenja a ve%iki !asponi izme # s"opa obavezni$ !eze!vi mo(# imp%ici!a"i pov!a"ne efek"e na s"!#k"#!# epozi"no( po"encija%a banke& pa i

na s"!#k"#!# k!e i"ni$ p%asmana. Naime& # #s%ovima po%i"ike visoki$ s"opa obavezne !eze!ve na epozi"e po viEenj# i n#%"e s"ope obavezne !eze!ve na o!o'ne epozi"e o%azi o favo!izi!anja po!as"a o!o'eni$ epozi"a # o nos# na epozi"e po viEenj#. Ovako nas"a%a s"!#k"#!a epozi"a #"ica.e i na s"!#k"#!# k!e i"ni$ p%asmana # o nos# na spo!i !as" banke "j. banke .e # ovom s%#'aj# #b!zano pove.ava"i #(o!o'ne k!e i"ne p%asmane k!a"ko!o'ni$ k!e i"ni$ p%asmana. P!osje'na s"opa obavezne !eze!ve banke& iz!a'#nava se kao ko%i'nik mase 2iznosa* obavezne !eze!ve 2=* i iznosa 2obima* epozi"no( po"encija%a banke 2DP*)
N
! C NN=NNN C N =vO =oN DP Dv O Do

( je je) ! C p!osje'na s"opa obavezne !eze!ve& =vC obavezna !eze!va na epozi"e po viEenj# 2Dv*& =o C obavezne !eze!ve na o!o'ene epozi"e 2DS* Kako je =v p!oizvo s"ope obavezne !eze!ve na epozi"e po vi enj# 2!v* i iznosa epozi"a po vi enj# 2Dv*& a =S p!oizvo s"ope obavezne !eze!ve na o!o'ene epozi"e 2!v* i iznosa o!o'eni$ epozi"a 2DS*& "o je)
!v) Ev M Eo Dv O !o: Do

Uvijek je) !o T ! T!v P!osjeHna s"opa obavezni$ !eze!vi "eo!e"ski je)

!5 2+* !

v 3

ako je DS C 3
!

ako je D v C 3

U "eo!iji pos"oji i koncep" "zv. (!ani'ni$ 2ma!(ina%ni$* obavezni$ !eze!vi. Naime& ko pove.anja s"opa obavezni$ !eze!vi o%azi o !az%i'"i$ efeka"a na poje ine banke # smis%# !az%i'i"i$ p!omjena k!e i"no( po"encija%a i %ikvi nos"i zbo( !az%i'i"e !o'ne s"!#k"#!e epozi"ni$ po"encija%a banaka. Ko koncep"a (!ani'ni$ obavezni$ !eze!vi 2 o a"ni$ obavezni$ !eze!vi* osnovica za ob!a'#n nije za"e'eno s"anje epozi"no( po"encija%a 2# momen"a pove.anja s"opa obavezni$ !eze!vi* ve. za osnovica s%#8i po!as" epozi"no( po"encija%a. P!imjenom (!ani'ni$

obavezni$ !eze!vi pa!a%e%no sa !e ovnim sis"emom obavezni$ !eze!vi& cen"!a%na banaka sp!ovo i ife!enci!ani "!e"man poje ini$ banaka "j. po%i"ika %imi"i!anja k!e i"no( po"encija%a banaka je # sk%a # sa s"va!nim pove.anjem epozi"no( po"encija%a svake poje ine banke. Ako bi np!. (!ani'ne !eze!ve bi%e po s"opi o 133I "o bi is"o zna'i%o kao a je cen"!a%na banka a minis"!a"ivno zab!ani%a a%ji po!as" k!e i"no( po"encija%a banaka i nj$ovi$ k!e imi$ p%asmana. P!imjena (!ani'ni$ obavezni$ !eze!vi ima%a bi op!av anje samo # s%#'ajevima nekon"!o%isano( p!i%iva p!imamo( novca na !a'#ne banaka& kao na p!imje! po osnov# evizni$ "!ansakcija banaka sa inos"!ans"vom. 7eo!ijski "ako e& pos"oje op"ima%ne i !avno"e8ne s"ope obavezni$ !eze!vi) ,B9H Op"ima%ne s"ope bi bi%e "akve s"ope obavezni$ !eze!vi po kojima bi iz vajanje s!e s"ava !eze!ve omo(#.i%o bankama no!ma%no f#nkcionisanje #z o !8avanje no!ma%ne k!e i"ne ak"ivnos"i i %ikvi nos"i banke i bez pojave ekspanzivne i%i !es"!ik"ivne mone"ame po%i"ike. =avno"e8na s"opa obavezne !eze!ve bi%a bi ona s"opa koja bi o (ova!a%a nekom #(o!o'nom k!e"anj# ove s"ope 2"!en na s"opa* oko koje bi se ko%eba%e 2osci%i!a%e* k!a"ko!o'ne 2"ek#.e* s"ope obavezne !eze!ve. +* Ka a je # pi"anj# izbo! osnovice za p!imjen# s"opa obavezni$ !eze!vi& pos"oje va osnovna koncep"a) U8i koncep" po kojem se obavezna !eze!va p!imjenj#je samo na epozi"e po. viEenj#. Ovaj koncep" se bazi!a na "ome a samo& k!a"ko!o'ni k!e i"ni p%asmani p%asi!ani iz epozi"a po viEenj# 2I%i mone"ami$ epozi"a* #"i'# na mone"am# ekspanzij# i m#%"ip%ikacij# "o zbo( "o(a cen"!a%na banka "!eba a !e(#%i/e samo k!a"ko!o'ni k!e i"ni po"encija% banke. Ovaj koncep" bi imao op!av anje #ko%iko ne bi bi%o !o'ne "!ansfo!macije s!e s"ava i p%asi!anja o!o'eni$ epozi"a # k!a"ko!o'ne k!e i"e i ob!n#"o. Ji!i koncep" # osnovic# za ob!a'#n obavezne !eze!ve #zima sve epozi"e& /"o se op!av ava nave enom mo(#.no(.# i !ea%no/.# "!ansfo!macije je ni$ epozi"a # !#(e "j. p!e%ijevanja s!e s"ava iz k!a"ko!o'no( # #(o!o'ni epozi"m po"encija% banke& je! # osnovic# po!e epozi"a po viEenj# #%aze o!o'eni i /"e ni epozi"i. 5ek"o! k!a"ko!o'no( i sek"o! #(o!o'no( k!e i"i!anja s# povezani p#"em p!e%ijevanja s!e s"ava izme # nji$. 7ako np!. #b!zano pove.anje k!a"ko!o'ni$ k!e i"a ovo i o #b!zano( p!e%ijevanja s!e s"ava # o!o'ene i /"e ne epozi"e. Obaveznom !eze!vom se na k!e i"ni po"encija% i %ikvi nos" banke mo8e je%ova"i na "!i na'ina) 21* p!omjenom s"ope obavezne !eze!ve #z a"# osnovic#& 2+* nep!omjenjenim s"opama obavezne !eze!ve #z p!omjen# 2p!o/i!enje i%i s#8avanje*

osnovice za njen ob!a'#n& i 2,* sim#%"anim p!omjenama i s"opa obavezne !eze!ve i osnovica za nji$ov# p!imjen#. Osnovica za ob!a'#n obavezne !eze!ve mijenja se a#"onomno je! s"a%no o%azi o p!omjena obima #k#pni$ epozi"a i p!omjene !o'ne s"!#k"#!e epozi"no( po"encija%a #s%ije p!e%ijevanja je ni$ epozi"a # !#(e 2naj'e/.e epozi"a po viEenj# # o!o'ene epozi"e*. Obzi!om na !az%i'i"e s"ope obavezni$ !eze!vi& njeno je%ovanje je i !az%i'i"o na k!e i"ni po"encija% banaka zbo( !az%i'i"e !o'ne epozi"ne s"!#k"#!e. Ovo .Aemo vi je"i # s%ije e'em p!imje!#)

;fek"i na k!e Do%azi i"ni po"encija% je epozi"a ne banke nas"aj# i2"ka a # oEe oo p!omjene Prvi "l+,aj: o o %iva # momen"a O 1* iznos# 133 "j. : obavezne AD&O I C !eze!ve izazvane p!omjenom s"ope obavezne !eze!ve 2!*& /"o .emo vi je"i iz na!e no( Ba#*e 133. 5a a imamo) Eleme#(i bi%ansno( p!imje!a)
). Stope obaveznih rezerviK D& C 1333L 133 C2! M33 ="OI C P. ! : D"O% C M3 ". A.U&Po'e"ni bi%ans = 3&3G* A. Nakon 2! = 3&13* C$? C$? aC$? CNa depozite po vienju KP"Oj C D"OI L R(O% M33:M3C G13 +? +? +? bNa oroene 1.333 depozite +11D3 8i!o Depozi"i Depozi"i 1.333 (stopa r- !a'#n !a'#n 93 93 Fak%j#'ak) 5manjenje k!e i"no( po"encija%a nakon o %iva epozi"a nije je nako C. 3znos depozitaK Obavezn epozi"a) Obavezna smanjenj# a- Eepoziti po vienju (Ev>$$ G3 =$$ +$$ a !eze!va G3 !eze!va C$$ B$$ +$$ depoziti (EOK!e i"i b- !roeni GB3 K!e i"i GB3 D "Oi L D"5 M33 L 1333 C 133 7%888 7%888 .kupni depoziti 1.333 (E-K 1.333 1.333 7%888 1.333 KP KP C G13 L M33 C M3
(;I

" 3znosi obavezne rezerveK v )B$ >$ )$$ aNa depozite po vienju (1 5 r/ obavezne U=az%ika ovom p!imje!# je o/%o o pove.anja s"ope !eze!ve sa 2!obavezne 3&3G i%i o 13 je amo!"izi!aj#.i efeka" obavezne !eze!ve. Nas"ao je vi/ak )$ #$ C+ bNa oroene depozite (1O GI* na 2! C 3&13 i%% 13I*. Banka je !az%ik# po"!ebne obavezne !eze!ve

#.

!eze!ve # 2" O 1* # o nos# na 2"* "j. re'erva = (M I L = " C M3 L 133. U*+!#a o)ave'#a 4R5: 798 778 !az%ika 7$:o iz voji%a iz %ikvi ni$ s!e s"ava na 8i!o L !a'#n# 293 L ,3 C +3*. Ova =. Kredi(#i !o(e#&ijal: +3& smanji%a je %ikvi na s"va sa 932p!i%iva* na ,3. Kako je iznos 93 ana i!o: na !a'#n# D!#(i "l+,aj: Do/%o jes! o po!as"a epozi"a #>#$ 2" o O 1* o 8nos# 2"* # >*$ 4KP 5 E : 1>@+ ne%sko!i/"eni k!e i"ni po"encija%& i on se "akoEe smanjio zbo( pove.anja s"ope iznos# o 133 . 25ve p!e"pos"avke iz s%#'aja 21* os"aj# is"e* . imamo) obavezni$ !eze!vi. U s%#'aj# a banka nije ima%a s!e s"va na 8 i!o L !a'#n#& P!e"pos"avi%i smo aE jetM k!e +3 i"ni po"encija% sas"av%jen o "ajepozi"no( po"encija%a 1tM 1222 3 122 4 tMpozajmi"i i 5 3 5 mo!a%a je on aE i%% i%i nap%a"i"i a"e k!e samo i"e1122 za iznos. 2KP C DP "j. KP C D > =*. 'tMl 5 r 6 EtMl 5 $,) 6 ))$$ 5 ))$ U ob!n#"oj si"#aciji& ka a oEe o smanjenja s"ope 2!* imamo) A"t"!i Mjbanke 5 1 tM , ))$5**$ l 5 1 tM l 5 ))$$ @i imo a sve imaj# je nak epozi"ni po"encija% 2po 1.333* a%i !az%i'i"# s"!#k"#!# epozi"a po viEenj# i o!o'eni$ epozi"a. Najvi/e je obaveznom !eze!vom A. Po'e"ni bi%ans 2! = 3&3G* P.#'e/.e A.epozi"a Nakon 2! = 3&39*bi P. 4po(oEena4 banka 4A4 je! ima ve.e po viEenj# ne(o o!o'eni$& Fak%j#'ak) Us%ije pove.anja 2p!i%iva* epozi"a o 133 "!ebao se pove.a"i za# o nos# !#(e vije banke& iako s# s"ope 8i!o obavezne !eze!ve is"e.Depozi"i Najbo%je p!o%azi "aj iznosna i k!e i"ni po"encija%. MeE#"im zbo( efek"a obavezne !eze!ve ovo 8i!o Depozi"i 1.333 1.333 banka 4B4. P!osje'ne s"ope obavezne !eze!ve !a'#n s# s%ije e.e) pove.anje je93 manje) !a'#n 93 =eze!ve G3 =eze!ve G3 &anka r )@$ )@? K!e K!e i"i GB3 D"Oi i"i : D" C GB3 1133 L 1333 133 KP"Oj ).$$$ /%/ : KP" C MM3 L M33 M3 1.333 1.333 1.333 1.333

&anka ))$ ))? =az%ika oda 13 je za amo!"izi!aj#.i efeka" rezervi obavezne >$ !eze!ve 2="O% L= 2idimo je iznos vi 2p!i(#/#j#.i* ka obaveznih , +$ 5 #$ r "C /&/ ).$$$ 113 :: 133 C 13*. povean slobodni kreditni potencijal i likvidnost banke.
Navedeni e;ekat rezerve likvidnosti &anka djeluje i na )C+ r sluaju odliva depozita. "rimjerK E).$$$ r 5 $,) na !bavezna rezerva ima amortizirajui e;ekat t5 )$$$ /9/ : )C,+? 5 )$$ potencijal i likvidnost u sluaju kada doe do njene banke u 1t 5 r 6 Et kreditni

promjene

(poveanja ili do smanjenja-. .zeemo slijedei primjerK 8;ekti na kreditni potencijal Eoe u (t Mlodliva 6 %E tM 3 5 )$$ su oviK &anka u (t- 1333 depozita (E t 5 )$$$-. Stopa Sada je ima 1,M, 5 momenta r 6 EA" t,,5 $,) 6 *$$5*$. &anka /%/ 5 E : 15 obavezne rezerve (r- je (r 5 >#$ $,) ili )$? i pretpostavljamao &anka /&/ A" 5 E : 1 5 >*$ da se nee u s"op# narednom periodu promjeniti. P!e"pos"av%jamo a banka !8i !eze!ve %ikvi nos"i # visini o %iva epozi"a. U &anka /9/ A" 5 E% : 1 5 >@+ L (<anemaruiemo strukturu depozita i stopa obaveznih ovom p!imje!# "o bi s"opa 2! :* "!eba%a bi"i ! C 3&1 i%i 13I. Me #"im zbo( L* rezervi-. Eakle imamoK 5 )$$$ r i s"opa 5 2!$,). !bavezne amo!"izi!aj#.e( efek"a obavezne E, !eze!ve o %iv je manji "!eba bi"i manja Banka 4A4 ima najve.# p!osje'n# s"op# obavezne !eze!ve i najmanji k!e i"ni rezerve (1t- suK 1t po"encija% je! ima najve.e #'e/.e epozi"a po viEenj# # #k#pnim epozi"ima. r 6 Et 5 133 ! D 6 % EtM 3 6 (1 t, 3 66 1- N )$$,()$$66*$- N 3&3M i%i MI. D" 1333 "retpostavljamo da se kreditni potencijal banke sastoji od depozita tj.K

komp%eksno po !#'je mone"amo( !e(#%isanja koje #%azi i # po !#'je je%ovanja i !#(i$ ins"!#mena"a mone"a!ne po%i"ike. Po%i"ika !eeskon"a jo/ se zove i po%i"ika !efinansi!anja a po !azimjeva o ob!avanje k!e i"a cen"!a%ne banke bankama kao /"o s#) !eeskon"ni k!e i"i& %omba! ni k!e i"i& !e%inansi!anje o !eEeni$ pos%ova na o"vo!enom "!8i/"# sa v!ije nosnim papi!ima i" . K%asi'an ob%ik eskon"ne po%i"ike bio je sko!o isk%i#'ivo vezan za pos%ove !eeskon"a mjenica. Danas je eskon"na po%i"ika "!ansfo!misana iz neka a/nje koja se svo i%a na manip#%isanje eskon"nom s"opom& # /i!ok# %epez# k!e i"ni$ o nosa izmeE# banaka i cen"!a%ne banke. P!ije sve(a !a i se o k!a"ko!op'nim k!e i"ima na po %ozi o !eEeni$ ok#mena"a 2 ok#men"ami k!e i"i*. P!omjenama eskon"ne s"ope o s"!ane cen"!a%ne banke #"i'e se na k!e"anje "!8i/i"e kama"ne s"ope& o nosno na visin# i s"!#k"#!# banka!ski$ kama"ni$ s"opa& /"o ovo i o p!omjene obima i s"!#k"#!e banka!ski$ k!e i"a. 5manjivanje eskon"ne s"ope cen"!a%ne banke p!e znak je o!ijen"acije p!ema ekspanzivnoj mone"amoj po%i"ici& a ka a se pove.ava eskon"na s"opa o.i .e o !es"!ik"ivne 2kon"!ak"ivne* mone"a!ne po%i"ike. P!omjenama eskon"ne s"ope 8e%i se #"ica"i na "!a8nj# za banka!skim k!e i"ima& posk#p%jenjem i%i pojef"injenjem cijene banka!ski$ k!e i"a. MeE#"im pos"oje mi/%jenja a p!omjene visine eskon"ne s"ope bez je%ovanja os"a%i$ fak"o!a ne mo(# bi"no #"ica"i na e%as"i'nos" "!a8nje za banka!skim k!e i"ima& /"o je na!o'i"o s%#'aj # #s%ovima pos"ojanja ekonomske nes"abi%nos"i& visoke inf%acije& ne!ea%ni$ kama"ni$ s"opa& osk# ice kapi"a%a i" . Po%i"ikom !efinansi!anja "j. k!e i"i!anja banaka o s"!ane cen"!a%ne banke i!ek"no se #"i'e na k!e i"ni po"encija% i k!e i"ne p%asmane banaka. Banke s# zavisne o cen"!a%ne banke po(o"ovo # sis"em# s%abo !azvijeno( finansijsko( "!8i/"a& p!i 'em# cen"!a%na banka !aznim ob%icima ok#men"ami$ k!e i"a& !eeskon"ni$ i %omba! ni$ k!e i"a& p!ima!nim novcem 4pop#njava4 k!e i"ni po"encija% banaka i 4 ozi!a4 %ikvi na s!e s"va. Obim ko!i/"enja !eeskon"ni$ k!e i"a %imi"i!an je iznosom o koje( banka mo8e po nosi"i v!ije nosne papi!e 2koje je ve. eskon"ova%a* na !eeskon" i%i se za #8iva"i po nekom !#(om osnov#. Ko!i/"enje !efinansi!ai#.i$ i os"a%i$ k!e i"a ko cen"!a%ne banke zavisi o ) Obima %ikvi ni$ s!e s"ava banke i "en encije k!e"anja %ikvi nos"i banke # na!e nom pe!io #. Uko%iko banka nema p!ob%ema sa %ikvi no/.# p!i 'em# even"#a%ne efici"e za %ikvi nim s!e s"vima mo8e obezbje i"i iz !#(i$ izvo!a& "a a je njena po"!eba za k!e i"ima cen"!a%ne banke manja& a posebno ko!i/"enje sk#po( k!e i"a za %ikvi nos". =azvijenos"i finansijsko( "!8i/"a& p!i 'em# .e banke bi"i manje #p#.ene na #zimanje k!e i"a ko cen"!a%ne banke #ko%iko je finansijsko "!8i/"e !azvijeno 2!az#Eeno* ( je banke p#"em ope!acija k#po : p!o aje !az%i'i"i$ finansijski$

ins"!#mena"a L v!ije nosni$ papi!a !e(#%i!aj# p!ije sve(a svoj# %ikvi nos"& k!e i"ni po"encija%& p!ofi"abi%nos" is%. U okvi!# eskon"ne po%i"ike za mak!o > aspek" je va8na se%ek"ivna k!e i"na po%i"ika "j. se%ek"ivno !e(#%isanje s"!#k"#!e k!e i"no( po"encija%a banaka i s"!#k"#!e banka!ski$ k!e i"ni$ p%asmana. Di!ek"ivne i%% se%ek"ivne mje!e cen"!a%ne banke mo(# bi"i) 1* o !eEivanje s"ope obavezni$ p%asmana banaka za finansi!anje p!io!i"e"ni$ p!o(!ama !azvoja& 8* p%afoni!anje 2!acionisanje* #k#pno( obima k!e i"ni$ p%asmana banaka& i ,* o !e ivanje benefici!ani$ i%i fiksi!ani$ kama"ni$ s"opa za o (ova!aj#.e ob%ike k!e i"ni$ p%asmana. Ko se%ek"ivne k!e i"ne !e(#%acije banaka o s"!ane cen"!a%ne banke& mo(#.a s# va p!is"#pa) o !e ene izvo!i banka!ski$ s!e s"ava vez#j# se za o !eEene se%ek"ivne k!e i"e o !eEene namjene& a(!e(a"ni p!is"#p ko koje( se po%azi o #k#pno( obima epozi"no( po"encija%a banaka i na osnov# "o(a se iz!a'#nava minima%ni iznos k!e i"ni$ p%asmana za o !eEene namjene& a na bazi se%ek"ivne mak!o > k!e i"ne po%i"ike. U ob%as"i k!e i"i!anja banaka o s"!ane cen"!a%ne banke po k%asi'nom koncep"# pos"oje vije v!s"e k!e i"a) s"an a! ni i%i !e ovni k!e i"ni a!animani koji s# # f#nkciji s"a%no( pove'avanja k!e i"no( po"encija%a banaka i #k#pne nov'ane mase& i k!e i"i za %ikvi nos" banaka koji imaj# f#nkcij# k!a"ko!o'no( #!avno"e8enja bi%ansa banaka # si"#acijama iznena ni$ i poja'ani$ efici"a %ikvi ni$ s!e s"ava "j. ne"o > o %iva s!e s"ava banke 2ve'e( o %iva o p!i%iva*. K!e i"i za %ikvi nos" banaka se po p!avi%# ne mo(# ko!is"i"i za pove.anje k!e i"no( po"encija%a banke ni"i za k!e i"ne p%asmana. P!aksa cen"!a%ni$ banaka ve.ine !azvijeni$ zema%ja pokaz#je a ne pos"oji a#"oma"sko p!avo banke na obijanje k!e i"a za %ikvi nos"& ni"i pos"oji obaveza cen"!a%ne banke a ova k!e i"e o ob!ava. K!e i"i za %ikvi nos" sma"!aj# se 4za njim #"o'i/"em banaka4 obzi!om a s# "o za banke najnea"!ak"ivniji na'ini i me$anizmi o b!ane 2sav%a avanja* ne%ikvi nos"i banke. Us%ovi ovi$ k!e i"a s# mno(o nepovo%jniji # o nos# na !eeskon"ne i !e%omba! ne k!e i"e kao i # o nos# na k!e i"e na "!8i/"# novca 2izmeE# os"a%o( visoka kama"na s"opa*. K!e i"i za %ikvi nos" bazi!ani s# na "!i e%emen"a) 1* povi/ene kama"e& 8* obavezno( pok!i.a # v!ije nosnim papi!ima& i ,* p!ovje!i boni"e"a banaka "!a8ioca k!e i"a. Ni8a kama"na s"opa na k!e i"e za %ikvi nos" # o nos# na s"an a! ne k!e i"e o cen"!a%ne banke p!imenj#je se je ino # 5AD > #. U ame!i'kom banka!skom sis"em# ne ko!is"i se eskon"na po%i"ika kao ins"!#men" mone"a!ne !e(#%acije i

k!e i"i za %ikvi nos" s# je ina v!s"a k!e i"a koji cen"!a%na banka aje bankama& iako s# po svojoj fo!mi "o !eeskon"ni i1i !e%omba! ne k!e i"i. K!e i"i za %ikvi nos" # 5AD ># se o ob!avaj# p!eko "zv. iskon"no( /a%"e!a cen"!a%ne banke. U @. B!i"aniji cen"!a%na banka obim k!e i"a za %ikvi nos" !e(#%i!a p!eko kaznene kama"na s"ope& a o ob!avaj# se p!eko iskon"ni$ k#.a kao specija%ni$ finansijski$ ins"i"#cija. =es"!ik"ivn# po%i"ik# o ob!avanja k!e i"a za %ikvi nos" ima i Njema'ka ( je s# kama"e na p!osje'ne i pos"oji obaveza po%a(anja specija%ni$ !8avni$ v!ije nosni$ papi!a. <%.% P /ITIKA TV REN = TR>ISTA

Po%i"ika o"vo!eno( "!8i/"a 2open ma!ke" po%ic6* i%i ope!acije na o"vo!enom "!8i/"#* je osnovni i najzna'ajniji ins"!#men" mone"a!ne !e(#%acije # !azvijenim "!i8i/nim ekonomijama. P!vi p#" se ovaj ins"!#men" po'eo p!imjenjiva"i # @e%ikoj B!i"aniji p!ije p!vo( svje"sko( !a"a& ok se s"a%no po'e%a p!imjenjiva"i nakon "!i ese"i$ (o ina # os"a%im zapa nim zem%jama& ka je zbo( ve%ike mase !8avni$ v!ije nosni$ papi!a # po!"fe%jima banaka nas"a%i$ po osnov# finansi!anja p!vo( svje"sko( !a"a& o/%o o fo!mi!anja "!8i/"a ovi$ papi!a. Pos"oje mi/%jenja a je me$anizam mone"a!no( !e(#%isanja p#"em ope!acije na o"vo!enom "!8i/"# "ako efikasan ins"!#men" !e(#%acije k!e i"no( po"encija%a banaka& a bi cen"!a%ne banke mo(%e #kin#"i os"a%e ins"!#men"e mone"a!ne !e(#%acije. Po%i"ika o"vo!eno( "!8i/"a je k#povina i p!o aja !8avni$ v!ije nosni$ papi!a 2#(%avnom obveznica* o s"!ane cen"!a%ne banke. K#pop!o ajama !8avni$ v!ije nosni$ papi!a cen"!a%na banka i!ek"no #"i'e na k!e i"ni po"encija% banaka) K#povinom ovi$ papi!a o banaka koje # svojim po!"fe%jima !8e np!. !8avne obveznica& cen"!a%na banka& 4#bac#je4 # nov'ani op"icaj o a"na %ikvi na s!e s"va 'ime banke p!o/i!#j# svoj k!e i"ni po"encija% a na osnov# "o(a i pove.anje k!e i"ni$ p%asmana. U bi%ans# cen"!ane banke ka a one k#p#je !8avne v!ije nosne papi!e o banaka o%azi o s%ije e.i$ bi%ansni$ p!omjena) ak"iva se pove.ava za iznos k#p%jeni$ papi!a& a za is"i iznos se pove.ava ko%i'ina p!ima!no( novca # pasivi& /"o zna'i a k#povinom papi!a o s"!ane cen"!a%ne banke fak"i'ki o%azi o k!ei!anja i emisije p!ima!no( novca /"o a%je ovo i o pove.anja k!e i"no( po"encija%a banaka. Ovo a%je ovo i o "zv. sek#n a!ne emisije novca o s"!ane banaka 2na bazi p!i%iva p!ima!no( novca na nji$ove !a'#ne* p#"em epozi"no > k!e i"ne mik!o i mak!o m#%"ip%ikacije. Ka a cen"!a%na banka p!o aja ova papi!e bankama & o%azi o s#p!o"ni$ efeka"a "j. !e #ci!anja k!e i"no( po"encija%a banaka #z pove.anje nji$ovo( po!"fe%ja v!ije nosni$ papi!a. 5manj#je se i po"encija%na ekspanzija banka!ski$ k!e i"a. P!omjenjena je ak%e s"!#k"#!a banka!ske ak"iva. Na ovaj na'in cen"!a%na banka 4izv%a'i 4 nov'ana s!e s"va 2smanj#je nov'an# mas#* iz op"icaja p!eko banaka.

K#povina i p!o aja !8avni$ v!ije nosni$ papi!a o s"!ane banke& izaziva s%ije e.e p!omjena # bi%ans# s"anja je ne banke )

A. 8i!o > !a'#n K!e i"ni p%asmanai P%asmani # v!ije nosne papi!e

Po'e"ni bi%ans s"anja 133 Izvo!i s!e s"ava B33 +33 1.333

P. 1.333

1.333

Banka np!. k#pi i%i p!o a !8avni$ v!ije nosni$ papi!a za 93)
A. 8i!o>!a'#n K!e i"ni p%asmani P%asmani # v!ije nosne papi!e K#povina 93 Izvo!i s!e s"ava B33 P. 1.333 A. 8i!o>!a'#n K!e i"ni p%asmani P%asmani # v!ije nosne papi!e 1.333 P!o aja 133 Izvo!i s!e s"ava B33 P 1.333

+93 1.333

+33 1.333

1.333

Ako !8avne v!ije nosne papi!e k#p#j# o cen"!a%ne banke nebanka!ski s#bjek"i 2p!e #ze.a i s"anovni/"vo* "a a efek"i ko banaka ko koji$ se vo e !a'#ni nebanka!ski$ s#bjeka"a pos"aj# !#(a'iji) K#povinom papi!a& nebanka!ski s#bjek" ko svoje banke pov%a'i s!e s"va "ako a se izvo!i s!e s"ava banke 2pasiva* smanj#j# za iznos k#p%jeni$ papi!a& #z is"ov!emeno i smanjenje ak"ive banke zbo( bi%ansne !avno"e8e. Ov je se !a i o eponen"# banke "ako a # bi%ans# banke imamo) pasiva se smanj#je za iznos k#povine papi!a& je! se smanj#je epozi" nebanka!sko( s#bjek"a a ak"iva se smanj#je za iznos oznake sa 8i!o > !a'#na banke na 8i!o > !a'#n nebanka!sko( s#bjek"a. P!imje!)

A.

8i!o > !a'#n P%asmani

Po'e"ni bi%ans banke +33 Depozi"i Os"a%i izvo!i G33 s!e s"ava 1.333

6. B33 ,33 1.333

Ako nebanka!ski s#bjek" 2 eponen" ove banke* k#pi !8avni$ v!ije nosni$ papi!a za iznos o np!. 133 nov'ani$ je inica& bi%ans s"anja banke .e sa a iz(%e a"i)

A.
8i!o > !a'#n P%asmani 133 Depozi"i G33 Os"a%i izvo!i s!e s"ava M33

P. H33 ,33 M33 -M

<en"!a%na banka !8avne v!ije nosne papi!a ne k#p#je o !8ve ni" i$ p!o aje !8avi. <en"!aIna banka in"e!vencije na o"vo!enom "!8i/"# v!/i ka a 8e%i a izv!/i ko!ekcije ko%i'ine p!ima!no( novca i obima k!e i"ni$ po"encija%a banaka. Fa ak"ivno je%ovanje po%i"ike o"vo!eno( "!i ta potrebno je slijedeeK )-

da na tri tu vrijednosnih papira postoji velika masa dravnih obveznica u razliitim apoenima i raznim rokovima dospjea, C- da uvijek postoji dovoljna tranja za ovim, vrijednosnim papirima, #- da ovi vrijednosni papiri nose adekvatnu tri nu kamatnu stopu u srazmjeri sa bonitetom i rizikom odgovarajueg vrijednosnog papira, =- da se ovi vrijednosni papiri mogu na tri tu prodati i prije roka njihova dospjea, i +- da postoji itav roni spektar ovih papira.
Osnovna !az%ika izme # po%i"ike o"vo!eno( "!8i/"aa i iskon"ne po%i"ike je # "ome /"o je inicija"iva ko iskon"ne po%i"ike za mo(#.nos"i koje ona p!#8a na bankama& a ko po%i"ike o"vo!eno( "!8i/"a inicija"iva je # !#kama cen"!a%ne banke koja o !e #j#.i k#!seve k#povine i p!o aje !8avni$ papi!a #"i'e na banka!ske po!"fe%je v!ije nosni$ papi!a& na %ikvi nos"& na k!e i"ni po"encija%& na p!ofi"abi%nos" banaka i s%. Po%i"ika o"vo!eno( "!8i/"a ima vije osnovne f#nkcije) )- O !8avanje k#!sa !8avni$ v!ije nosni$ papi!a na 8e%jenom nivo#& je! je "o p!e"pos"avka za b# #.e emisije !8avni$ zajmova. Ko pa a k#!seva& cen"!a%na banka k#povinom ve.e( iznosa ovi$ papi!a povecAava a(!e(a"n# "!a8nj#& /"o ovo i o pove.anja k#!sa i #spos"av%janje neko( !avno"e8no(

kursa. +* centralna banka kupoprodajama ovih vrijednosnih papira regulira kreditni potencijal banaka a preko njega kreditnu masu tj. ukupnu novanu masu.
Ope!acijama k#po p!o aje cen"!a%na banka je%#je i na o nose eskon"ne s"ope i cijena obveznica& na na'in a ve.im k#povinama o s"!ane cen"!a%ne banke o%azi o po!as"a cijena obveznica #z sni8enje "!8i/ne kama"ne s"ope i ob!n#"o ka a cen"!a%na banka p!o aje obveznica o.i .e o smanjenja cijena obveznica. Po%i"ika o"vo!eno( "!8i/"a je zna"no f%eksibi%niji ins"!#men" mone"a!ne !e(#%acije # o nos# na eskon"n# po%i"ik#& kojom se ne mo8e 'es"o manip#%i!a"i eskon"nom& s"opom. Ope!acijama o"vo!eno( "!8i/"a mone"a!na v%as" mo8e isk!e"no i kon"in#i!ano& v!/i"i mone"a!n#& "j. banka!sk# !e(#%acij#.

<%0% RE=U/A1I2A /IKVIDN STI BANKE Ovaj ins"!#men" mone"a!ne !e(#%acije kao i ins"!#men" obavezni$ !eze!vi # p!aksi se po'eo p!imjenjiva"i "!i ese"i$ (o ina ovo( vijeka za v!ijeme ve%ike 2svje"ske* ekonomske k!ize ka a je o/%o o masovno( bank!o"s"va banaka zbo( nepo/"ivanja p!incipa %ikvi nos"i banka!sko( pos%ovanja a # 8e%ji za os"va!enjem /"o ve.e( p!ofi"a. O "a a se po'inj# p!imjenjiva"i mje!e kon"!o%e %ikvi nos"i& p#"em p!opisivanja !az%i'i"i$ omje!a %ikvi ni$ s!e s"ava p!ema #k#pnim epozi"ima i%% samo epozi"ima po viEenj# 2%iV#i i"6 !a"io*& za"im p!opisivanje minima%ni$ koeficijena"a %ikvi nos"i& koeficijena"a& obavezni$ %ikvi ni$ p%asmana i" . =a i se o s"!o(oj obavezi banaka a je an io svoje ak"ive !8e # minima%no p!opisanom obim# 2# p!ocen"#* na 8i!o > !a'#n#& a "o s# (o"ovina& io epozi"a po viEenj#& k!a"ko!o'ni %ako #"!8ivi i %ikvi ni v!ije nosni papi!i i s%. 7o s# "zv. moni"o!in( koeficijen"i p#"em koji$ cen"!a%na banka p!a"i %ikvi nosn# pozicij# banaka. Po!e f#nkcije o !8avanja %ikvi nos"i& nave eni koeficijen"i imaj# jo/ vije f#nkcije) f#nkcij# kvan"i"a"ivne kon"!o%e k!e i"no( po"encija%a a "ime in i!ek"no i kon"!o%e %ikvi nos"i banaka& i f"inkcij# ins"!#men"a se%ek"ivne k!e i"ne po%i"ike.& Osim "zv. (%oba%no( koeficijen"i minima%ne !eze!ve %ikvi nos"i& ko!is"e se i pa!cija%ni koeficijen"i (o"ovinske !eze!ve %ikvi nos"i banke kao obavezi banke # smis%# a je an io %ikvi ni$ s!e s"ava !8i # naj%ikvi nijem ob%ik# > (o"ovom novc#. Neke zem%je s# sma"!aj#.i a je p!opisivanje a minis"!a"ivnim p#"em ovi$ koeficijena"a& neefikasan ins"!#men" mone"ame !e(#%acije& nap#s"i%e p!imjen#& ko!is"e.i samo ins"!#men" obavezne !eze!ve 2np!. 0!anc#ska*. ;fikasnos" koeficijena"a minima%ne !ez!ve %ikvi nos"i zna"no je ko!i/"en # banka!skoj p!aksi @. B!i"anije. Po'e"ni mo"iv& (%e aj#.i is"o!ijski& za #vo enje banka!ski$ koeficijena"a %ikvi nos"i bio je sp!ije'avanje mone"izacije !8avni$ obveznica na(omi%ani$ ko banaka za v!ijeme !#(o( svje"sko( !a"a. Obaveza banaka a io svoji$ s!e s"ava mo!aj# p%asi!a"i # !8avne v!ije nosne papi!e zna'i%o je #s"va!i b%oki!anje ovi$ v!ije nosni$ papi!a na za"e'enom nivo#& /"o je %imi"i!a%o banke a s"va!aj# nova k!e i"e # v!ijeme ka a s# mo(%e o.i # isk#/enje a %ikvi i!aj# ve%ike iznose obveznica k#m#%i!ani$ p!e"$o ni$ (o ina. Kasnije je ins"!#men" !e(#%acije

%ikvi nos"i mo ifici!an.

G.9. =;GULA<IJA K=;DI7NI1 PLA5MANA BANK; Ovo je i!ek"ni ins"!#men" mone"ame !e(#%acije o s"!ane mone"a!ne v%as"i i ispo%java se k!oz "!i na'na je%ovanja) 1* %imi"i!anje banka!ski$ k!e i"ni$ p%asmana& +* !e(#%i!anje !o'e s"!#k"#!e k!e i"ni$ p%asmana banke& i ,* !e(#%i!anje minima%ni$ k!e i"ni$ p%asmana banke. Po!e nave eni "!i na'na !e(#%acije k!e i"ni$ p%asmana pos"oji i !e(#%acija p#"em o(!ani'vanja po!as"a k!e i"ni$ p%asmana banaka in i!ek"nim na'nom p#"em& #voEenja obavezne !eze!ve na banka!ske k!e i"e. Limi"i!anjem banka!ski$ k!e i"a 8e%i se o(!ani'"i po!as" k!e i"no( po"encija%a banke a na mak!o: mone"a!nom aspek"# za#s"avi"i ekspanzija nov'ane mase. Ova mje!a je nepop#%a!no( ka!ak"e!a i !ije"ko se p!imjenj#je. Limi"i!anje se sp!ovo i naj'e/.e na va na'%na) a* za !8avanjem obima k!e i"ni$ p%asmana na za"e'enom nivo#& i b* manjim p!ocen"nim pove.aniem k!e i"a # "ok# svako( mjeseca o k!aja "ek#.e (o ine. Limi"i!anje po!as"a banka!ski$ k!e i"a cen"!a%na banka .e po #ze"i ka a ocijeni) 1* a je masa k!e i"a banka!sko( sis"ema zna"no izna p%ani!ane k!e i"ne mase za "o (o in#& +* a p!ije"e jake inf%a"o!ne "en encije& i ,* a !#(im mje!ama mone"a!ne !e(#%acije nije mo(#.e os"va!i"i b!ze i zac!"ane efek"e. U p!aksi se %ii"i!anje banka!ski$ k!e i"a jo/ zove i !acionisanje k!e i"no( vo%#mena banka!sko( sis"ema. Ovaj na'in !e(#%acije p!imjenjivan je #(%avnom # socija%is"i'kim ne"!8i/nim banka!skim sis"emima. =e(#%acija !o'ne s"!#k"#!e banka!ski$ k!e i"ni$ p%asmana svo i se na a minis"!a"ivno p!opisivanje o cen"!a%ne banke kvan"#ma po"!ebno( !8anja k!e i"a sa o !eEenim !okom ospje.a o s"!ane banke # o nos# na s"anje #k#pni$ k!e i"ni$ p%asmana. =a i se #s"va!i o o !eEivanj# obima %ikvi ni$ 2k!a"ko!o'ni$* k!e i"ni$ p%asmana 2naj'e/.e k!e i"a s !okom ospje.a "!i mjeseca*. Ovom mje!om cen"!a%na banka e fac"o !e(#%i!a s"epen !o'ne "!ansfo!macije banka!ski$ s!e s"ava a # ci%j# obezbje enja %ikvi nos"i banke& "j. za/"i"e banke o nas"anka s"!#k"#!no > bi%ansne ne%ikvi nos"i. =e(#%i!anje minima%ni$ k!e i"ni$ p%asmana banaka je mje!a kojom se o !eE#je %is"a p!io!i"e"ni$ namjenski$ k!e i"ni$ p%asmana # okvi!# p!o(!ama se%ek"ivne k!e i"ne po%i"ike. I ovaj na'in mone"a!ne !e(#%acije bio je svojs"ven ne"!8i/nim

a minis"!a"ivnim ekonomijama.

?% DEP >ITNI P TEN1I2A/ BANKE Depozi"i banke o nosno njen epozi"ni po"encija% je najva8niji banka!ski a(!e(a". Depozi"ni po"encija% banke je osnova njeno( #k#pno( > finansijsko( po"encija%a i njeno( k!e i"no( po"encija%a. Depozi"i s# najzna'ajnija pozicija pasive bi%ansa s"anja banke i najznaajniji izvo! banka!ski$ s!e s"ava "j. !es#!sa. Depozi"i p!e s"av%jaj# najs"a!ije izvo!e banka!ski$ s!e s"ava. 7e!!ain 4 epozi"4 po"i'e o %a"inske !ije'i 4 eposi"#m4 /"o zna'i 4povje!eno ob!o4 "j. ne/"o /"o je a"o na '#vanje. Up!avo o '#vanja o !eEeni$ v!ije ni$ p!e me"a& a kasnije i novca o s"!ane p!e"eba banaka > k#.e koje s# se bavi%e pos%om '#vanja& a za /"o s# ove k#.e v%asnicima povje!eni$ p!e me"a i novca na '#vanje iz ava%e po"v! e& nas"ao je epozi". 7akav epozi" koji je nas"ao # ob%ik# po%o(a konk!e"no( p!e me"a na '#vanje pozna" je po naziv# 4 eposi"#m !e(#%a!e4. On v!emenom p!e!as"a # epozi" v!ije nos"i a ne konk!e"no( p!e me"a i%i s"va!i& nazvan je 4 eposi"#m i!e(#%a!e4. 7o zna'i a #%a(a'& eponen" 2i%i epozi"a!* vi/e nije obivao po"v! # o p!av# po izanja p!e me"a ve. is"e v!ije nos"i. Us"anove koje s# se po'e%e bavi"i ovim epozi"nim pos%ovima& po'e%e s# kasnije na bazi epozi"a o ob!ava"i k!e i"e je! se #vi je%o a eponen"i 2#%a(a'i* nika a ne.e svi o je nom "j. is"ov!emeno po nije"i za$"jev za po izanje svoji$ eponovani$ v!ije nos"i. 7ako je o/%o o pojave banka!sko( k!e i"a i nas"anka k!e i"no( novca. Po epozi"ima se po !az#mijevaj# nov'ana s!e s"va koja v%asnici epozi"a !8e na !a'#nima ko banke i p!e s"av%jaj# s#m# novca koj# je banka #8na a na za$"jev v%asnika 2po nje(ovom na%o(#* isp%a"i v%asnik# i%% a epozi" 2i%i nje(ov io* "!ansfe!i/e na neki !#(i !a'#n. Depozi"i o nosno epozi"ni novac sa p!avno( aspek"a p!e s"av%ja obe.anje banke a .e iz !aspo%o8ivo( epozi"a kao eponovane k#povne sna(e& # svakom 'as# i. svakom onom ko se p!e s"avi kao isp!avan na%o(o avac "j. ko!isnik& izv!/i"i isp%a"# za"!a8eno( iznosa. 5a ekonomsko( aspek"a& epozi" se jav%ja kao ci!k#%i!aj#.a k#povna sna(a 2 epozi"no( novca* ko banke. 5a aspek"a bi%ansa banke epozi"i za bank# p!e s"av%jaj# njen# obavez# i za"o se vo e # pasivi bi%ansa s"anja banke. 5a aspek"a #%a(a'a "j. v%asnika epozi"a i%i eponen"s& epozi"i s# nov'ana s!e s"va nebanka!ski$ s#bjeka"a na !a'#nima ko

banaka. U bi%ans# s#bjek"a L v%asnika epozi"a& epozi"i se vo e # ak"ivi nje(ovo( bi%ansa s"anja. U'e/.e epozi"no( po"encija%# # finansijskom po"encija%# banke iz!a8ava se s"opom epozi"nos"i banke. Ovo #'e/.e se k!e.e !az%i'i"o # zavisnos"i o ve%i'ine banke. @e.e banke imaj# manje #'e/.e epozi"a # s"!#k"#!i #k#pni$ izvo!a s!e s"ava zbo( %ak/e i ve.e mo(#.nos"i p!iv%a'enja ne epozi"ni$ izvo!a banka!ski$ s!e s"ava. Manje banke imaj# ve.e #'e/.e epozi"a # #k#pnim izvo!ima s!e s"ava je! "e8e p!ibav%jaj# ne epozi"ne !es#!se. Op."eni"o& #'e/.e epozi"no( # finansijskom po"encija%# zapa noev!opski$ banaka je p!eko B3I. ?%$% @AKT RI @ RMIRAN2A DEP >ITA 5ve fak"o!e fomi!anja epozi"a # banka!s"v# mo8emo po ije%i"i na) Mik!o L fak"o!i "j. oni fak"o!i koji #"i'# na fo!mi!anje epozi"a je ne poje ina'ne banke& Mak!o L fak"o!i koji #"i'# i o !eE#j# obim epozi"a #k#pno( banka!sko( sis"ema. U p!v# (!#p# fak"o!a "j. mik!o L fak"o!e spa aj#) 1* pos%ovna po%i"ika& sna(a i !ej"in( banke& +* s"epen i%i nivo ekonomsko L "#ffine ak"ivnos"i i !azvijenos"i b%i8e( i /i!e( ban'ino( ok!#8enja& ,* v!s"e i /i!ina #s%#(a koje banka mo8e p!#8i"i komi"en"ima i k%ijen"ima& -* ve%i'ina& %okacija i o!(anizacija banke& i 9* ka !ovsko L pe!sona%ni kva%i"e" osob%ja banke. U (!#p# mak!o L fak"o!a spa aj# ovi fak"o!i) 1* obim i inamika a(!e(a"ne /"e nje !#/"va& "j. zemije ( je banka pos%#je& +* s"epen o!(anizi!anos"i& !azvijenos"i i in"e(!isanos"i banaka # banka!skom sis"em# je ne zem%je& ,* mone"a!no L k!e i"na po%i"ika # zem%ji& -* nivo inf%acije i inf%acijske "en encije& 9* vanjsko L finansijski i%i meE#na!o no finansijski "okovi. Ko mik!oLfak"o!a fo!mi!anja epozi"a najzna'ajniji je fak"o!& pos%ovna po%i"ika banke. Banka svoje pos%ovanje mo!a a vo i bez pos%ovni$ p!oma/aja i k!izni$ si"#acija. Ona mo!a bi"i pos%ovno s"abi%na sa kva%i"e"nim pe!fo!mansama. 7!ansakcije "!eba a obav%ja b!zo& na si(#!an& po#z an i p!ovje!en na'in. Ovo je na!o'i"o bi"no za obav%janje p%a"no( p!ome"a. Uko%iko banka #8iva povje!enje ok!#8enja& komi"ena"a i #k#pne javnos"i& "o .e bi"no #"ica"i na p!ik#p%janje epozi"a i ja'anje njeno( epozi"no( po"encija%a. K!izne si"#acije& o"je!a.e eponen"a i /"e i/e& koji .e se 4p!ese%i"i4 # nek# !#(# bank#. Nivo povje!enje # bank#& o !eEen je s"abi%no/.A# p%asmana& banke& obimom i s"!#k"#!om kapi"a%a banke& ob!im pos%ovnim !ez#%"a"ima& b!zinom i efikasno/.# p!#8anja banka!ski$

#s%#(a i" . Posebno je zna'ajan obim& s"!#k"#!a i #s%ovi k!e i"i!anja po"encija%ni$ eponena"a. O "o(a zavisi ko%iko .e banka p!iv#.i novi$ eponena"a "j. kako i ko%iko .e joj !as"i obim i s"!#k"#!a epozi"no( po"encija%a. U svem# ovome s"im#%a"ivni e%emen"i s#) visina kama"ne s"ope& cijene banka!ski$ #s%#(a& avanje k!e i"a sa %ibe!a%nijom po%i"ikom pok!i.a i bez (a!ancija i" . Nivo ekonomsko : "!8i/ne ak"ivnos"i i !azvijenos"i "akoEe #"i'e na obim epozi"a& je ne banke. U pe!io ima ekonomsko( #spona p!iv!e e i poja'ane inves"icijske ak"ivnos"i i epozi"i .e ima"i b!z# s"op# !as"a. Pove.anje k!e i"i!anja p!iv!e e zbo( za$"jeva "!zi/"a 2in"enzivi!anje p!oizvo nje i p!o aje !obe& /i!enje "!8i/"a p!o aje i" .* bi.e # na!e nom pe!io # ob!a osnova za pove.anje epozi"a banke. U #s%ovima inamizi!anja #k#pne ekonomsko ak"ivnos"i p!iv!e e& posebno na pos%ovnom po !#'j# banke& ove/.e o pove.anja k!e i"ne sposobnos"i "!a8ioca k!e i"a. U pe!io ima i%i #s%ovima !ecesije # p!iv!e i neminovno o%azi o s"a(nacije "j. #spo!avanja !as"a epozi"a. @!s"a i /i!ina banka!ski$ #s%#(a "akoEe #"i'e na banka!sko apso!bovanje epozi"a /i!enje s"!#k"#!e "j. ive!zifikacija #s%#(a koje banka& p!#8a jes"e je an o bi"ni$ me"o a i na'na p!iv%a'enja o a"ni$ epozi"a& # epozi"ni po"encija% je ne banke. Na bazi sav!emene "e$no%o(ije banka!sko( pos%ovanje i nje(ove e!e(#%acije& banka ima zna'ajne mo(#.nos"i na p%an# mobi%izacije epozi"ni$ izvo!a s!e s"ava. Kompj#"e!izacija i "zv. e%ek"!onsko banka!s"vo "e !azne inovacije po ovom pi"anj# omo(#.#j# je noj banci osvajanje "!8i/"a epozi"a. O #s%#(a& ov je spa aj# #s%#(e ekspe!"iza i savje"ovanja o s"!ane banke& p!#8anje !a'#novo s"veni$ #s%#(a& ko!espo en"no banka!s"vo& #s%#(e ma!ke"in(a i" . @e%i'ina& %okacija i o!(anizacija banke # smis%# !az(!ana"os"i ban'ini$ fi%ija%a& o abi!a %okacija za fi%ija%e i s%i'no& va8an s# fak"o! fo!mi!anja epozi"a. Bi"no je p!ocijeni"i na kojem (eo(!afskom po !#'j#& banka "!eba a o"vo!i svoj o!(anizacijski io np!. fi%ija%#& o je%jenje i s%i'no. P!i "ome "!eba vo i"i !a'#na na pop#%acijske& mi(!acijske i ekonomske pa!ame"!e po"encija%no( %okacijsko( ok!#8enja. Op.eni"o& ob!o !az(!ana"a m!e8a ban'ini$ fi%ija%a # sk%a # sa nave enim ob!im p!ocjenama izbo!a %okacije& ove/.e o p!o/i!enja epozi"ne osnove bi%o i!ek"no i%i in i!ek"no k!oz k!e i"ne p%asmane. Ka !ovsko: pe!sona%ni kva%i"e" banke mo8e "akoEe a #"i'e na pove.anje obima epozi"a. @isokoob!azovni& p!ofesiona%ni i s"!#'ni ka !ovi zna"no op!inose ja'anj# konk#!en"ne sposobnos"i je ne banke& /"o .e sa svoje s"!ane mo"ivi!a"i i p!iv#.i po"encija%ne "j. nove komi"en"e& eponen"e i /"e i/e. Na mak!o: p%an# "j. na nivo# 'i"avo( banka!sko( sis"ema je ne zem%je& obim i inamika a(!e(a"ne /"e nje je je an o najbi"ni$ mak!o: fak"o!a fo!mi!anja epozi"no( po"encija%a banka!sko( sis"ema. 5"ope p!ofi"abi%nos"i p!iv!e e i s"ope

/"e nje s"anovni/"va s# o %#'#j#.i fak"o!i fo!mi!anja epozi"a. Obim /"e nje s"anovni/"va zavisi.e o 8ivo"no( s"an a! a i sk%onos"i ka /"e nji. 5"va!anje finansijski$ vi/kova p!iv!e e& zavisi.e o b!zine& obima i s"!#k"#!e ekonomsko( !azvoja& p!o #k"ivnos"i i" . M.,. KLA5I0IKA<IJA D;POFI7A 5vi banka!ski epozi"i se mo(# k%asifici!a"i po s%ije e.im k!i"e!ijima) po k!i"e!ij# po!ijek%a& po k!i"e!ij# imovinko L p!avno( s"a"#sa v%asnika epozi"a& po k!i"e!ij# !o'nos"i 2v!emenske mo(#.nos"i nje(ovo( !aspo%a(anja o s"!ane v%asnika*& i po k!i"e!ij# namjene. 21* Po po!ijek%#& epozi"i mo(# bi"i),G a* s"va!ni 2!ea%ni i%i p!ima!ni* koji nas"aj# #p%a"om (o"ovo( novca na !a'#n banke& p!ijenosom sa neko( !#(o( epozi"a& "!ansfe!om iz neke !#(e banke i s%.. b* izve eni 2ima(ina!ni& sek#n a!ni* je k!ei!ani epozi" koji je nas"ao k!ea"ivnom f#nkcijom& banke "j. njenom sek#n a!nom emisijom novca a na bazi o ob!eno( k!e i"a komi"en"a banke.

0% P/ANIRAN2E U BANKAMA Po pojmom p%ani!anja op."eni"o& po !az#mjeva se ono/enje o %#ka !a i os"va!enja zac!"ani$ ci%jeva na najbo%ji mo(#.i na'in. U banka!s"v# se p%ani!anje obi'no efini!a kao sk#p o !e eni$ p!oce #!e a bi se !ea%izi!ao osnovni ci%j banka!sko( pos%ovanja > maksimizacija imovine v%asnika banke "j. ioni'a!a banke k!oz os"va!enje /"o ve.e v!ije nos"i 2cijene* ionica banke. P%ani!anje # bankama p!e s"av%ja osnov# banka!sko( #p!av%janja i pos%ovne po%i"ike banke. Dob!o #!a en p%an # banci "!eba a sa !8i) 1* jasno efini!ane ci%jeve p%ani!anja& +* mje!e koje "!eba po #ze"i a bi se ci%j i%i ci%jevi os"va!i%i& ,* o!(anizacije koje .e bi"i za #8ene za iz!a # P%ana& nje(ovo p!a.enje i kon"!o%i!anje& -* o !eEivanje me"o o%o(ije i na'na !a a& i 9* p!ob%eme koji mo(# #"ica"i na izv!/enje p%ana "e

na'in e%iminisanja "e/ko.a # !ea%izaciji p%ana. P%ani!anje # bankama ije%i se na )9- 1* s"!a"e/ko p%ani!anje& +* p!ofi"no p%ani!anje& ,* ope!a"ivno p%ani!anje. 5"!a"e/ko p%ani!anje ob#$va"a pe!io o , o B (o ina& p!ofi"no je n# (o in#& a ope!a"ivno o je no( o /es" mjeseci a naj #8e o (o in# ana. Banka!sko p%ani!anje po%azi o o !eEeni$ p!e"pos"avki o b# #.nos"i obijeni$ pomo.# o (ova!aj#.i$ me"o a i "e$nika p!o(nozi!anja 2p!e viEanja*& #z po"!ebn# mo ifikacij# p%ani!ani$ ve%i'ina #ko%iko se # p!aksi 2!ea%izaciji p%ana* ne po"v! e o !eEene p!e"pos"avke "j. p!o(nos"i'ke va!ijab%e. Kao s"o& vi imo p%ani!anje ob#$va"a i p!e viEanje 2p!o(nozi!anje*. P%an je /i!i pojam o p!o(noze je! #k%j#'#je i e%emena" akcije. 7o zna'i a se !ea%izacija p%ana p!a"i i po po"!ebi se v!/i !evi i!anje "j. !evizija p%ana. 5am p!is"#p p!e viEanja i p!o(nozi!anja se sas"oji o ) 1* o !eEivanja ci%ja p!o(nozi!anja& +* ana%iza fak"o!a koji #"i'# na ci%j p!e viEanja& ,* izbo! me"o e i%% "e$nike p!e viEanja& -* izbo! 2(ene!i!anje* po"!ebni$ po a"aka& 9* kons"!#i!anje p!o(nos"i'o( mo e%a& H* p!ojekcija i%i p!o(noza& B* even"#a%na mo ifikacij# p!o(nos"i'ko( mo e%a. Us%ovi #spje/no( banka!sko( p%ani!anja mo(# se po ije%i"i na op/"e i posebne. U op/"e #s%ove spa aj#) 99 1* sis"emska o!(anizacija p%ani!anja& +* k!ea"ivnos" nosi%aca p%ani!anja& ,* a ekva"an info!macijski sis"em banke kao po !/ka p%ani!anja sis"emska o!(anizacija p%ani!anja po !az#mijeva kon"in#i!ano pos"ojanje p%ani!anja # banci& sa "a'no o !eEenim o!(anizacijskim ije%om banke koji iz!a #je p%anove. K!ea"ivnos" nosi%aca p%ani!anja "!a8i a ekva"ne p!ofi%e ka !ova& banke za #8eni$ za pos%ove p%ani!anja. 7o bi mo!a%i bi"i s"!#'njaci ne samo ekonomsko( p!ofi%a& ve. i poznavaoci me"o a i "e$nika p%ani!anja "j. a imaj# znanja iz ekonome"!ije& ope!acijski$ is"!a8ivanja& ma"ema"i'o( p!o(!ami!anja& sim#%acije& s"a"is"i'ki$ me"o a i "e$nika i" . Dob!o( p%ani!anja nema bez a ekva"ni$ p!avov!emeni$ 2a8#!ni$*& "a'ni$ i sveob#$va"ni$ po a"aka iz sfe!e banka!sko( pos%ovanja& /"o p!#8a oba! in"e(!a%ni info!macijski sis"em banke sa svojim !e%evan"nim po sis"emima. Posebni #s%ovi efikasno( p%ani!anje s#) 1* #'e/.e i%i ak"ivna #%o(a mena 8e!a banke& +* meE#sobna koo! inacija 2sa!a nja* o!anizacijski$ ije%ova banke& ,* o"vo!enos" za p!omjene& -* konzis"en"nos" v!s"e p%ana sa v!emenskim pe!io om p%ani!anja& 9* mo(#.nos" na zo!a& H* a ekva"ne p!a.enje p%ana. Mena 8e! banke mo8e ak"ivno #'e/"vova"i # p!oces# p%ani!anja. Nje(ova #%o(a i za a"ak je a o !e i ci%jeve p%ani!anja. Koo! inacija ko banka!sko( p%ani!anja zna'i a # iz!a i i !ea%izaciji p%ana mo!aj# ak"ivno #'es"vova"i i sa!a iva"i svi !e%evan"ni o!(anizacijski ije%ovi banke # smis%# f#nkciona%ne o!(anizacije banke.

O"vo!enos" za p!omjene ozna'ava a se p%an mo8e ko!i(i!a"i zbo( "o(a /"o svaka banka pos%#je # #s%ovima inami'ko( svo( ok!#8enja& ( je se e/avaj# p!omjene koje mo(# #"ica"i na izmjen# sa !8aja p%ana i%i p%anski$ ve%i'ina. Konzis"en"nos" p%ana sa p%anskim pe!io om po !az#mijeva a p%an "!eba a ob#$va"i ona pi"anja iz banka!ske p!ob%ema"ike koja s# bi"na za a"i v!emenski pe!io za koji se mis%i onije"i p%an. Doba! sis"em p%ani!anja mo!a ima"i i efikasan me$anizam za p!acenje os"va!enja p%anski$ ve%i'ina& kako bi se b%a(ov!emeno #"v! i%o o s"#panje s"va!ni$ o p%anski$ ve%i'ina& "e a bi se mo(%a izv!/i"i ko!ekcija p%ana i !evi i!anje p%anski$ ve%i'ina. 5"!a"e/ko p%ani!anje po'e%o se !azvija"i # ve.im bankama "okom se am ese"i$ (o ina ka a je o/%o o e!e(#%izacije 2%ibe!a%izacije* banka!s"va i pojava konk#!encije izme # finansijski$ ins"i"#cija. Po%azna "aza s"!a"e/ko( p%ani!anja banke je ana%iza #k#pne pon# e i "!a8nje finansijski$ #s%#(a i p%ani!anje b# #.i$ p!omjena # s"!#k"#!i finansijsko( sis"ema. U "om smis%# svaka banka po%aze.i o svoji$ kompa!a"ivni$ p!e nos"i v!/i p!ojekcij# svoje s"!a"e(ije !azvoja. 5misao s"!a"e/ko( p%ani!anja jes"e a se sa(%e aj# osnovni p!avci p!es"!#k"#i!anja bi%ansa banke a # ci%j# s"va!anja "akve konfi(#!acije ak"ive i pasive bi%ansa banke& koja .e bi"no #"ica"i na pove.anje p!ofi"abi%nos"i banke "e njeno smanjenje iz%o8enos"i !izicima. Ove bi%ansne p!omjene "!eba a b# # povezane sa o (ova!aj#.im p!omjenama na p%an# ka !ovske s"!#k"#!e& o!(anizacije banke& "e$no%o(ije pos%ovanja& p!oces#i!anja banka!sko( pos%ovanja i" . <i%j s"!a"e/ko( p%ani!anja je #p!av%janje v!ije no/.#. Fa a"ak s"!a"e/ko( banka!sko( p%ani!anja jes"e #ve.anje pos"oje.e v!ije nos"i banke. Banka koja #spje/no #p!av%ja v!ije no/.# svoji$ pos%ovni$ je inica& p!oizvo i.e kva%i"e"ne finansijske p!oizvo e i p!#8a.e kva%i"e"ne finansijske #s%#(a #z niske "!o(kove. 7!i k%j#Hna pi"anja # p!oces# s"!a"e/ko( p%ani!anja s#)& ko%ika je v!ije nos" banke& "e koje je inica k!ei!aj#& a koje #manj#j# v!ije nos" banke& koje mo(#.nos"i za pove.anjem v!ije nos"i banke pos"oje i na kojima o "i$ mo(#.nos"i "!eba #s"!aja"i& na koji na'in opcije #"v!Eene # p!e"$o nom ko!ak# mo(# bi"i isko!i/"ene a se maksima%no pove.a v!ije nos" banke. 5"!a"e/ki p%an banke sa !8i s%ije e.e e%emen"e) 9B 1* misije& +* za aci& ,* s"!a"e(ija& -* o!(anizacija i 9* na zo!. Misija banke iz!a8ava op/"i s"av #p!avIjanje s"!#k"#!e banke o njenoj #%ozi. 7aj

s"av o !eE#j# s%ije e.i fak"o!i misije banke. In"e!ne fak"o!i) a* is"o!ija banke& b* k#%"#!a banke& c* s"!#k"#!a v%as"i # banci& * k1j#'ni mena 8e!i banke. ;ks"e!m fak"o!i s#) a* nivo ekonomske ak"ivnos"i p!iv!e e i s"!#k"#!ne p!omjene # p!iv!e i& b* "e$ni'ko > "e$no%o/ki p!o(!es& c* zakonska !e(#%a"ive& * #"icaj konk#!encije& e* socija%ni i po%i"i'ki #s%ovi. Is"o!ija banke kao in"e!ne fak"o! misije (ovo!i a .e banka #ko%iko je # p!o/%os"i ima%a #spje/ne !ez#%"a"e& "e !ez#%"a"e .e #(!a i"i # s"!a"e/k# o!ijen"acij#. Ako s# neki !ez#%"a"i iz p!o/%os"i bi%e %o/e& banka .e i$ isk1j#'i"i iz misije. K#%"#!a banke po !az#mjeva je ins"ven na'in o vijanja njene ak"ivnos"i kako # po(%e # o!(anizacijski$ no!mi i p!oce #!e& "ako i k!i"e!ija ko zapo/%javanja& ob%ika pos%ovanja sa komi"en"ima i" . 5"!#k"#!a v%as"i kao in"e!ne fak"o! misije o(%e a se # "ome a na banka!sk# misij# mo(# #"ica"i i nefo!ma%ni s"!#k"#!ni aspek"i v%as"i kao np!. s%#8benici banke koji s# po!ijek%om iz po!o ice koja je osnova%a bank#. Ovi s%#8benici .e ima"i vi/e #"icaja na banka!sko o %#'vanje # o nos# na !#(e s%#8benike banke. K%j#'ni mena 8e!i banke imaj# najve.i #"icaj na banka!sk# misij#. Misija banke ob#$va"a ove e%eme"e) 1* (eo(!afski okvi! p!ima!no( "!8i/"a banka!ski$ #s%#(a& +* ci%jne "e$ni'ke se(men"e& o nosno p!o #k"e i ,* na'in !ea(ovanja na p!omjene # ok!#8enj#. Na osnov# misije banke p!oizi%aze i za aci koji mo(# bi"i kvan"ifici!ani i%i nekvan"ifici!ani. Nakon #"v!Eivanja za a"aka za banke kao cje%in#& s%ije i #"v!Eivanje za a"aka o o!(anizacijskim ije%ovima banke. Ovi "zv. pa!cija%ni za aci mo!aj# bi"i #sk%aEeni sa op/"im& osnovnim za a"kom banke. 5"!a"e(ija banke !az!aE#je na'in os"va!ivanja za a"aka banke. Osnovna f#nkcija joj je a%okacija #k#pni$ banka!ski$ !es#!sa na poje ine ob%as"i banka!sko( pos%ovanja. O!(anizacija kao s%ije e.i e%emen" s"!a"e/ko( p%ana banke mo8e bi"i zasnovana na (eo(!afskom 2"!8i/no > %okacijskom* p!is"#p# i%i f#nkciona%nom p!is"#p# pos%ovanja banke. ;%emen" na zo!a i%i p!a.enja os"va!enja p%ana #"v!E#je na'in kon"!o%e os"va!ivanja zakonski$ p!opisa banka!sko( pos%ovanja& p!ovo enje efini!ani$ ope!a"ivni$ p!oce #!e "e sis"emi finansijsko( izvje/"avanja. 5"!a"e/ko p%ani!anje se mo8e po ije%i"i # s%ije e.e faze)4 1* faza k!ei!anja vizije& +* faza izbo!a s"!a"e(ije i ,* faza !az!a e akcioni$ p!o(!ama

1* Ko sa(%e avanja vizije a%je( !azvoja banke po%azi se o sa a/nje pozicije banke na finansijskom "!8i/"#. Ana%izi!aj# se pozi"ivni i ne(a"ivni fak"o!i pos%ovanja banke # o nos# na konk#!en"ne banke& kao np!.) "ozitivni ;aktoriK Negativni ;aktoriK i!oka baza k%ijena"a ()- slabo upravljanje bankom (C(C- niska pro;itabilnost razvijena organizacijska (#- nekvalitetni zajmovi mr$a D!#(i bi"an aspek" faze vizije& jes"e pi"anje ve%i'ine banke& mje!eno nivoom bi%ansa ak"ive i pasive kao i visinom kapi"a%a banke. Imaj#.i # vi # sa a/nje pozicije banke njen mena 8men" "!eba a izabe!e a%jnj# s"!a"e(ije !azvoja kao op"ima%n#. Da bi se o/%o o s"!a"e(ije& vizije mo!e bi"i s#mi!ana # misije banke koja aje (%avn# po!#k# # po(%e # a%je( !azvoja banke.
21* (

U okvi!# vizije banke& mena 8men" banke "!eba a o %#'i) a %i 8e%i a p!o/i!i (eo(!afsko po !#'je je%ovanja banke& ko%iko a pove.a bi%ans banke& ko%iki s"epen ive!zifikacije svoji$ 4p!oizvo a4 a pon# i finansijskom "!8i/"# i komi"en"ima i" . KIj#'ne o %#ke s# # o abi!# a%ji$ p!avaca !azvoja. IzmeE# os"a%o(& banka "!eba a o %#'i a %i a # na!e nom p%anskom pe!io # b# e vi/e #smje!ena na p!iv!e # i%i s"anovn/"vo. 7ako e& "!eba izab!a"i opcij# #nive!za%ne i%i specija%izovane fo!me banka!sko( pos%ovanja. 7!en je # p!avc# #nive!za%ni$ banka!ski$ pos%ovanja. +* 0aza izbo!a s"!a"e(ije banke sa !8i s%ije e.e opcije) a* "!8i/na pene"!acija& i o nosi se na p!o #b%jivanje #'e/.a na finansijskom "!8i/"# sa pos"oje.om& finansijskom s"!#k"#!o!n& b* osvajanje novi$ "!8i/ni$ se(mena"a bi%o # (eo(!afskom smis%# bi%o p#"em /i!e( ob#$va"a novi$ s%ojeva s"anovni/"va #z is"i aso!"iman svoji$ 4p!oizvo a4 i #s%#(a& c* osvajanje novi$ 4p!oizvo a4 o nosi se na #voEenje novi$ finansijski$ #s%#(a na "!8i/"# #z za !8avnje pos"oje.e( p!is#s"va na finansijskom "!8i/"#& * ive!zifikacija je #voEenje novi$ 4p!oizvo a4 i #s%#(a sa is"ov!emenim osvajanjem novi$ "!+8i/ni$ se(mena"a. Da bi banka mo(%a a #"v! i s"!a"e/ki p!avac svo( a%je( !azvoja& mo!a p!vo a sa(%e a k%j#'ne pa!ame"!e !azvoja kao /"o s#) 1* ve%i'ina banke& +* s"epen !aznov!snos"i banka!ski$ #s%#(a& ,* s"epen iz%o8enos"i kama"nom !izik#& -* po%i"ika kama"ni$ s"opa& 9* s"opa p!ofi"a banke& i" . ,* 0aza !az!a e akcioni$ p!o(!ama p!es"av%ja ope!aciona%izacij# faze s"!a"e(ije. Ako s"!a"e/ki p%an banke po%azi o sa a/nje pozicije banke i pozicioni!anja banke # na!e nom pe!io # on a akcioni p!o(!ami povez#j# sa a/nje i p%ani!ano s"anje. Fa svaki akcioni p!o(!am za #8en je o (ova!aj#.i p!ojek"ni "im koji po nosi

izvje/"aj (%avnom mena 8men"# banke. P!ofi"no p%ani!anje je v!emenski o(!ani'eno na pe!io o je ne (o ine. Ovo p%ani!anje je za !az%ik# o s"!a"e/ko(& p!is#"no # svim& bankama. 5a !8aj p!ofi"no( p%ana 'ine e"a%jni bi%ansi s"anja i bi%ansi #spje$a banke& #!aEeni # vi/e va!ijan"i. Ope!a"ivno p%ani!anje je #smje!eno na "ek#.e banka!sko #p!av%janje i o %#'ivanje. P!ije sve(a o nosi se na #p!av%janje ak"ivom& #p!av%janje pasivom i in"e(!isano #p!av%janje ak"ivom& i pasivom "j. #k#pnim bi%ansom. banke. Up!avIjanie bi%ansom banke !azmo"!i.emo # posebnom po(%avIj#. :%7% P 2AM P S/ VNE P /ITIKE BANKE Pos%ovna po%i"ika banke p!e s"av%ja sk#p o !eEeni$ na'e%a& me"o a i p!oce #!a& kako bi se os"va!i%i o !eEeni za aci i ci%jevi pos%ovanja banke # o !eEenom v!emensko!n pe!io #. Favisno o #8ine v!emensko( pe!io a # kojem banka namje!ava a os"va!i o !e eni ci%j& ona se o %#'#je na po #zimanje k!a"ko!o'ni$ i #(o!o'ni$ mje!a pos%ovne po%i"ike. 5v!$a pos%ovne po%i"ike banke jes"e a ona op!inese os"va!enj# ci%jeva pos%ovanja banke. Fa"o se ona ne mo8e i en"ifici!a"i sa ci%jevima. Mo8e se efinisa"i # smis%# a se po%i"ike o nose na kon"in#i!ane o %#ke koje se p!imjenj#j# na sve si"#acije koje se pos"av%jaj# # banka!skom pos%ovanja. Po%i"ikom se p!ecizi!aj# osnovna na'e%a i k!i"e!iji koji omo(#.avaj# a se za os"va!enje ci%jeva #vijek ko!is"imo najpo(o nijim ins"!#men"ima. Pos%ovna po%i"ika banke mo8e bi"i !aciona%na. Osnovne ka!ak"e!is"ike !aciona%ne pos%ovne po%i"ike s#) 1* s"abi%nos"& +* p!i%a(o %jivos"& ,* jasna efinisanos"& i -* sp!ovo %jivos". Osnovne faze ono/enja pos%ovne po%i"ike banke s#) 1* #"v!Eivanje k!a"ko!o'ni$ i #(o!o'ni$ ci%jeva banke& +* p!ik#p%janje svi$ !aspo%o8ivi$ 'injenica& ,*!azma"!anje svi$ mo(#.i$ a%"e!na"iva& -* kona'no ono/enje pos%ovne po%i"ike. U !az!a i i !ea%izaciji pos%ovne po%i"ike& banka se s#s!e. sa vije v!s"e fak"o!a ) 1* vanjski fak"o!i i%i fak"o!i na mak!o nivo#& +* #n#"!a/nji %%i fak"o!i na mik!o nivo# U p!v# (!#p# fak"o!a spa e na p!imje! ekonomska po%i"ika zem%je "j. mone"a!na po%i"ika& fiska%na po%i"ika& inf%a"o!na k!e"anja& iz(!aEenos" "!8i/"a novca i "!8i/"a kapi"a%a& i" . Na #n#"!a/njem i1i mik!o p%an#& pos%ovne po%i"ika banke zavisi o ve%i'ine banke& o ci%jeva i za a"aka koji se 8e%e pos"i.i po%i"ikom& ka !ovsko :

pe!sona%na osnova i s%i'no. Mje!e i za a"ke koje banka po #zima # okvi!# svoje pos%ovne po%i"ike mo(# se po ije%i"i na) 1* k!a"ko!o'ne mje!e pos%ovne po%i"ike +* #(o!one %%i s"!a"e/ke mje!e pos%ovne po%i"ike. 5ve mje!e se #(%avnom o nose na o !eEene (!ape i v!s"e pos%ovni$ ak"ivnos"i kojima se banka bavi i s#s!e.e. Pos%ovna po%i"ika banke se p!ama f#nkciona%nom aspek"# mo8e !as'%ani"i i po ije%i"i na poje ine pa!cija%ne %%i poje ine po%i"ike # okvi!# #k#pne pos%ovne po%i"ike. Naj(!#b%ja po je%a je) 1* po%i"ika s!e s"ava banke& +* po%i"ika p%asmana banke& i ,* po%i"ika %ikvi nos"i banke. Mo(#.a je i ova s"!#k"#!a pos%ovne po%i"ike banke) Po%i"ika koncen"!acije& mobi%izacije i fo!mi!anja s!e s"ava i%i po%i"ika k!e i"no( po"encija%a) a* po%i"ika k!a"ko!oHni$ s!e s"ava b* po%i"ika #(o!o'ni$ s!e s"ava Po%i"ika p%asmana banke a* po%i"ika k!e i"ni$ p%asmana& b* po%i"ika nek!e i"ni$ p%asmana& i c* inves"icijska po%i"ika Po%i"ika !o'ne i sek"o!ske "!ansfo!macije s!e s"ava& Po%i"ika %ikvi nos"i banke& Po%i"ika kama"ni$ s"opa i "a!ifa #s%#(a& i Po%i"ika ve%i'ine banke. Imamo i s%ije e.# s"!#k"#!# pos%ovne po%i"ike banke 2ob#$va"a s%ije e.e posebne po%i"ike*) 1* Po%i"ika izvo!a s!e s"ava& +* Po%i"ika p%asmana 2k!e i"i i inves"icije* ,* Po%i"ika pos%ovni$ ije%ova 2po !#8nica L b!anc$in(*& -* Po%i"ika #p!av%janja kapi"a%om 2v%as"i"im*& 9* Ka !ovska po%i"ika& H* Po%i"ika in"e!ne kon"!o%e i vanjski$ !evizija& B* Po%i"ika p!imjene aka"a pos%ovne po%i"ike& G* Po%i"ika #p!av%janja v%as"i"im finansijama& M* Po%i"ika !izika 13* Po%i"ika %ikvi nos"i Po!e nave eni$ pa!cija%ni$ po%i"ika& banka # svojoi pos%ovnoj po%i"ici mo!a p!imjenjiva"i) p%ani!anje& ko!is"e.i sav!emene na#'ne me"o e& mo e%e i "e$nike p%ani!anje 2ekonome"!ijski mo e%i*& !e(!esijsko : ko!e%acijske me"o e& me"o e inami'ko(& vi/ek!i"e!ija%no( i s"o$as"i'ko( p!o(!ami!anja& me"o e sim#%acije i" .* ma!ke"in(& kako& na se(men"ima "!8i/"a izvo!a s!e s"ava& "ako i na se(men"# "!8i/"a k!e i"a& vo e.i !a'#na o) cijeni svo( p!oizvo a 2kama"ne s"ope na k!e i"e i "a!ifa za #s%#(e*& ekonomskoj p!opa(an a& i" . Ko !ea%izacije pos%ovne po%i"ike banke& "eme%j za ono/enje pos%ovni$ o %#ka mo!aj# bi"i osnovna na'e%a banka!sko( . pos%ovanja) %ikvi nos"& p!ofi"abi%nos" i si(#!nos". Dob!a i efikasna banka!ska pos%ovne po%i"ika mo!a osi(#!a"i s"abi%nos" i

efikasnos" pos%ovanja banke& /"e e.i je o svi$ mo(#.i$ iznenaEenja koja bi mo(%a p!o#z!okova"i banka!ske !izike) k!e i"ni !izik& !izik ne%ikvi nos"i& !izik neso%ven"nos"i& kama"ni !izik& i" . 7eme%jna p!eok#pacija pos%ovne po%i"ike banke jes"e osi(#!anje po"!ebni$ izvo!a s!e s"ava koja .e omo(#.i"i po"p#no i efikasno za ovo%javanje svi$ po"!eba i za$"jeva komi"ena"a banke& a p!ije sve(a po"!eba za k!e i"ima i !azno!aznim banka!skim. #s%#(ama 2p%a"no( p!ome"a& #s%#(a (a!ancija i" .*. Fbo( "o(a banka na banka!skom "!8i/"# mo!a s"a%no p!a"i"i po"!ebe svoji$ komi"ena"a i pos%ovni$ pa!"ne!a i svojom pos%ovnom po%i"ikom "!eba) 1* nas"oja"i a maksima%no ops%#8i sa svim mo(#.im #s%#(ama "j. za$"jevima svoje komi"en"e i k%ijen"e& +* nas"oja"i a p!iv#'e /"o vi/e novi$ komi"ena"a a posebno eponena"a /"o .e pozi"ivno #"ica"i na ja'anje pe!fo!mansi banke& njeno( !as"a i !azvoja "j. pove.anja sna(e banke k!oz pove.anje banka!ski$ a(!e(a"a) k!e i"no( po"encija%a i epozi"no( po"encija%a banke. Novija s$va"anja pos%ovne po%i"ike banke na(%a/avaj# p!ofi"abi%nos"& kon"!o%# !izika i a ekva"nos" kapi"a%a banke. Ova s$va"anja pojavi%a s# se 1MB3:1$ (o ina # !azvijenim "!8i/nim ekonomijama ka a je o/%o o banka!ske ekspanzije i in"emaciona%izacije banka!s"va. Do "a a je v%a a%o s$va"anje a !as" banke mje!en ve%i'inom njeno( bi%ansa a#"oma"ski ovo i o po!as"a p!ofi"a. Po novim s$va"anjima pos%ovne po%i"ike banke& p!e"pos"avka za !as" banke je po!as" njeno( p!ofi"a. Fbo( "o(a se ve%ika pa8nja posve.#je kva%i"e"i ak"ive bi%ansa banke # smis%# i en"ifikacije ocjene i kon"!o%e& !izika koji pov%a'e poje ini ije%ovi ak"ive. Kako se !izici (#bi"aka pok!ivaj# o (ova!aj#.im !eze!vama a na "e!e" kapi"a%a banke& zbo( 'e(a se i a ekva"nos"i kapi"a%a # sav!emenom banka!skom pos%ovanj# posve.#je zna'ajna pa8nja. Fa kva%i"e"n# ope!aciona%izacij# banka!ske pos%ovne po%i"ike po"!ebno je iz!a i"i a ekva"an sis"em me"o o%o/ki$ pos"#paka i p!oce #!a& a # okvi!# 'e(a .e se osi(#!a"i p!imjna ekonomsko : "!8i/ni$ "j. objek"ivizi!ani$ k!i"e!ija ko o %#'ivanja i ono/enja poje ini$ pos%ovni$ o %#ka. Fa !ea%izacij# pos%ovne po%i"ike banke neop$o no je "ako e! s%ije e.e) a se ona zasniva na !ea%nim ekonomskim pos"avkama i izvo!ima k!e i"no( po"encija%a& a ne na fik"ivnim p%anovima koji nemaj# ma"e!ija%n# osnov#& a banka vo i !a'#na o svim fak"o!ima koji #"i'# na !ea%izacij# p!e viEeni$ "okova p!i%iva s!e s"ava # k!e i"ni po"encija%& "o a ovisno o s"anj# i k!e"anj# ovi$ "okova po #zima mje!e za #sk%aEivanje pos%ovne po%i"ike koj# je onije%a& a se !i(o!ozno p!imjenj#j# sva na'e%a banka!sko( pos%ovanja& p!vens"veno na'e%a %ikvi nos"i& si(#!nos"i& efikasnos"i pos%ovanja i p!ofi"abi%nos"i& a se # pos%ovanj# banke osi(#!a po"p#no po/"ovanje finansijske i mone"a!no: k!e i"ne iscip%ine i #!e no( izv!/avanja svi$ p!e#ze"i$ obaveza.

A% K N1EPT VA/UE AT RISK VaR 4VRI2EDN STI P D RI>IK M5 A%7% P 2AM VA/UE AT RISK @a%#e a" =isk : @a= 2v!ije nos" po !izikom* je me"o a za iz!a8avanje i mje!enje finansijsko( i "!8i/no( !izika.H, Ova me"o a se #spje/no p!imjenj#je i za mje!enje banka!ski$ !izika. P#"em @a= me"o e iz!a'#nava se Wp!ocjenj#jeW np!. neo'ekivani k!e i"ni !izik. @a= je b!oj koji iz!a8ava maksima%no o'kivani (#bi"ak za a"i v!emenski pe!io i za a"i nivo po#z anos"i. @a= je mo e!na mje!a nivoa finansijski$ !izika p!ije sve(a "!8isno( !izika neke ak"ive 2finansijsko( ins"!#men"a* i%i banke. @a= ima p!e nos"i # o nos# na "!a iciona%na mje!i%a !izika& je! "!a iciona%na mje!i%a !izika 2np!. va!ijansa "j. s"an a!na evijacija* nis# # s"anj# a kvan"ifici!aj# !izike na nivo# banke& za !az%ik# o @a= koji "o mo8e& #k%j#'#j#.i i po!"fo%io nivoa banke.
H-

@a= se obi'no efini!a ovako) Ko%iki je (#bi"ak # o !eEenom pe!io # i za o !eEeni nivo po#z anos"i 2 np!) MMI i%i M9I "j. ko%iko s"an a! ni$ evijacija #zmemo za in"e!va% po#z anos"i*. =izik ko @a= mo e%a efini!a se kao maksim#m o'ekivano( (#bi"ka za izvjesni nivo po#z anos"i p!eko a"o( v!emensko( pe!io a i iz!a8ava se # nov'anim je inicama. Baze%ski komi"e" za s#pe!vizij# banaka s#(e!ise 13: nevni pe!io 213 !a ni$ ana i MMI nivo po#z anos"i* @a= je maksima%ni (#bi"ak 2po"encija%ni* koji mo8e a b# e p!eko!a'en samo # p!ecizno efinisanom p!ocen"# o svi$ mo(#.i$ s%#'ajeva. 7aj p!ocena" @je!ova"no.e (#bi"ka koji nije pok!iven p!i$va.enim @a= !izikom naziva se nivo "o%e!ancije. Ako je np!. iz!a'#na"a v!ije nos" @a= C 133 mi%iona X sa nivoom "o%e!ancije o 9I& "o on a zna'i a s# /anse a (#bici banke b# # ve.i o "o( iznosa je nake 9I. D!#(im !ije'ima& # M9I s%#'ajeva neo'kivani (#bici banke ne.e p!e.i 2na ma/i"i* iznos o %33 mi%iona X. @a= je v!ije nos" svi$ !izika koje banka p!e#zima& "j. maksima%ni iznos po"encija%ni$ (#bi"aka koje banka mo8e a ima # svom pos%ovanj#. Nivo po"encija%ni$ (#bi"aka banke mo8e a b# e p!eko!a'en samo # ma%om p!ecizno efini!anom p!ocen"# o svi$ mo(#.i$ s%#'ajeva. 7aj p!ocen" vje!ova"no.e (#bi"aka 2I%i (#bi"ka* koji nije pok!iven sa @a= !izikom zove se nivo "o%e!ancije. Ako je np!. iz!a'#na"o v!ije nos" @a= C 133.333 X sa nivoom "o%e!ancije o 9I& "o zna'i a s# /anse a (#bici banke b# # ve.i o 133.333 X je nak je 9I. I%i&

!#(im !ije'ima& banke mo8e a o'ek#je a .e samo je anp#" # +3 (o ina ima"i @a= Y 133.333 X 2ov je je @a= iz!a'#na" na (o i/njem nivo#* je! je 9 I # 133 I C +3 p#"a. Ako @a= iz!azimo # v!emenskim "e!minima& "a a za v!ije nos" @a= C %oo mi%iona X za nivo "o%e!ancije o 9I& mo8emo on a @a= in"e!p!e"i!a"i i ovako) Banka mo8e a !a'#na a .e samo je anp#" 2je nom* # +o (o ina 21 ) +o* ima"i @a= Y %oo mi%iona X. 2@a= smo ov je iz!azi%i za (o i/nji nivo*. M9I je nivo po#z anos"i i%i povje!enja& a %33I L M9I C 9I je nivo "o%e!ancije*. Maksima%ni vje!ova"ni (#bi"ak sa M9I:"nim nivoom po#z anos"i je b!oj maksima%ne vje!ova"no.e (#bi"ka koji za ovo%java ov# je na'in#) P!ob 2G#bi"ak Z Maksima%na vje!ova"no.a (#bi"ka* Z 3&M9 i 2P!ob C P!obabi%i"6 C vje!ova"no.Aa*. G#bici .Ae bi"i manji ne(o maksima%ne vje!ova"ni (#bi"ak # M9I posma"!ano( v!emena. Ako je np!. @a= po!"fo%ia #z M9 I nivo po#z anos"i @a= C +3 mi%iona X on a je) P!ob 2P!omjena v!ije nos"i po!"fo%ia Z L +3mi%. X * C 3&39 Fna'i a je mo(#.nos" a .e po!"fo%io iz(#bi"i vise o +3 mi%iona X 2# "ok# na!e ne se mice* iznosi 9I 2@a= v!emenski in"e!va% je je na se mica*. @a= se mo8e iz!azi"i na s%ije e.i na'Hin) @a=V2?* C f[:1 2V* ( je je) V C V:"i kvan"i% o ?& 0 C f#nkcija is"!ib#cije ?. A%"e!na"ivna mje!a !izika je \o'ekivani ne os"a"ak 2manjak*4) H9 5V 2?* C; ] ? I ? Y @a=V 2?*^ Ov# mje!# je "8ee iz!a'#na"i 2p!ocijeni"i* je! je po"!ebno vi/e po a"aka ne(o za @a=. Ova a%"e!na"ivna mje!a jo/ se zove &Us%ovni @a=4 "i. <va= 2<on i"iona% @a%#e a" =isk*. @a= je s"a"is"i'ka mje!a iz%o8enos"i !izik#. Ko @a= mje!enja !izika mo8emo pos"avi"i s"ije e.a va o (ovo!a) ko%iki je maksima%ni (#bi"ak za posma"!ani 2!a'#na"i* pe!io #z np!. M9I nivo po#z anos"i& i%i koji je 2ko%iki je* minima%ni (#bi"ak #z 9SW3 nivo vje!ova"no.e. I Fa iz!a'#navanje @a= naj'e/.e se ko!is"i s"a"is"i'ka no!ma%na is"!ib#cija 2no!ma%ni !aspo!e * i%% Ga#ssova is"!ib#cija 2i%i k!iv#%ja*. G!afi'i& no!ma%na

is"!ib#cija iz(%e a)

%ko je stopa prinosa port;olia nomimalno distribuirana r N(F1 a 2 vjerovatnoa ;unkcije gustine je gra;iki slijedeaK

.=P

1.65
o iznosa @a= pVjavice se P!imje!)

5% n i v o pouz dano sti

Distribucija povrata 91.1H

70 80

100

130

Ovo zna'i a je 9I :"na vje!ova"no.a a .e p!inos po!"fo%ia bi"i manji o 0:1&H9_& a 1I :"na vje!ova"no.a a .e p!inos po!"fo%ia bi"i manji o ! C,## _. Pov!/ina ispo no!ma%ne k!ive # po"p#nos"i je efinisana v!ije nos"ima + pa!ame"!a) ` C s!e ina& _ C s"an a! na evijacija. Imamo a) HGI pov!/ine ispo no!ma%ne k!ive o (ova!a a % _ 6 od sredine Q, M9I pov!/ine ispo no!ma%ne k!ive o (ova!a a + _ o s!e ine `& MM&BI pov!/ine ispo no!ma%ne k!ive o (ova!a a , _ o s!e ine ` 2zaok!#8#je se) HG&+B na HGI& a M9&-9 na M9I*. Nivoi po#z anos"i ko @a= ko!is"e.i no!ma%ni !aspo!e 2 is"!ib#cij#* s# MMI& M9I i M3I. D!#(im !ije'ima& p!e"pos"avimo a va!ijab%a ? ima no!ma%n# is"!ib#cij# sa s!e inom 2`* i s"an a! nom evijacijom 2 _*& on a imamo) P!ob 2? Z ` L +&,,H* C 3&31 21 I* P!ob 2? Z ` L 1&H9H* C 3&39 29I* P!ob 2? Z ` L 1&+GH* C 3&13 213I* 2P!ob C P!obabi%i"6 C vje!ova"no.a*

)##

P!e"pos"av%jamo a je za M9I po#z anos" i za pe!io je no( ana iznos @a= C I mi%ion X. Ov je imamo a je nivo !izika je nak 9I je! je 133I L M9I C 9I. Fna'%& a .emo iz(#bi"i za je an an o +3 ana 2133 ) 9 C +3* vi/e o 1 mi%ion X # o nos# na "!8i/na k!e"anja. i%i& (#bi"ak ve.i o iznosa @a= pojavi.e se samo # 9I posma"!ano( v!emena "j. (#bi"ak manji o iznosa @a= pojavi.e se # M9I s%#'ajeva "j. v!emena. P!imje!) Pozna"a nam je k#m#%a"ivna f#nkcija is"!ib#cije p!inosa po!"fo%ia. P!e"pos"avimo a .e #z 9I :"n# kje!ova"no.# p!inos o po!"fo%ia bi"i manji o > +,I. Ako je inicija%na v!ije nos" nako( po!"fo%ia np!.1 mi%ion X& on a je v!ije nos" @a= 2p C 9I& $ ana* C 3&+, [ % mi%ion +,3.333X. Ko @a= je najbi"niji e%emena" nivo po#z anos"i& je! o nje(ove visine zavisi $o.e Ii v!ije nos" @a= bi"i manja i%i vec.a. Imamo) @a= 2p 9I& $ ana* C 1&H9 [ [ 2v!ije nos" po!"fo%ia* @a= 2p 1I& $ ana* C + &,, [ [ 2v!ije nos" po!"fo%ia* @i imo a nam "!eba v!ije nos" s"an a! ne evijacije 2 * po!"fo%ia. Ako je na nevnom nivo# C 13I 23&13*& a po'e"na v!ije nos" po!"fo%ia je 1 mi%ion X& ima.emo) @a= 2p C 1I& $ C 1 an* C +&,, [ 3&13 [ % mi%.X C +,,.333X @a= 2p C 9I& $ C 1 an* C 1&H9 [ 3&13 [ % mi%.X C 1H9.333X Moze!no& zak%j#'i"i a #ko%iko je ve.i nivo po#z anos"i pove.ava v!ije nos" @a= # na/em p!imje!# za vje!ova"no.# p C 1I a po#z anos" o MMI @a= C +,,.333X& ok je za p C 9I "j. po#z anos" o M9I iznos @a= 1H9.333X. Nivoi po#z anos"i ko @a= 2za p!e"pos"av%jen# no!ma%n# is"!ib#cij#* koji ko!is"i banks J.P. Mo!(an i Base%ski s"an a! i& sa konve!zijom s# s%ije e.i) HH @a=
J.P.Mo!(an @a= Base%:ski @a= Konve!zija J.P.Mo!(an @a= # Base% @a=

M9I MMI

Nivo Po#z anos"i

0ak"o! mje!e 2!azmje!e&mje!i%a* nivoa po#z anos"i

1&H9 +&,,

M9I p!ema MMI

J.P.Mo!(an @a=D+&,,W1&H9

7ipi'na ka%k#%acija za @a= je s%ije e.a) 1. o !eE#jemo i pos"av%jamo @a= pa!ame"!e 2vje!ova"no.# (#bi"ka& nivo po#z anos"i& v!emenski @a= i nov'an# je inic# # kojoj iz!a8avamo @a= @a=jpe!io C v j Dmje!enja D j R"W,H9 v!ije nos"*& ( je je vj C v!ije nos" j:"e pozicije 2po M7M mo e%# (#bi"ka*& pj C (o i/nja os"va!ena +. o !eE#jemo "!8i/n# v!ije nos" svake pozicije 2nov'ano iz!a8eno*& vo%a"i%nos" iz!a8ena s"an a! nom evijacijom pozicije bjc& "C b!oj ana za koji ,. %z!a'#navamo @a= in ivi #a%ni$ pozicija 2 # po!"fo%i#* ajA#.i im p!ipa aj#.e !ac#namo @a=& ,H9 C b!oj ana # (o ini& C I izab!ano( nivoa po#z anos"i p!ocjene "!8i/ne vo%a"i%nos"i& @a=. Pozicija bjc o nosi se na je n# 2poje ina'n#* pozicij# # po!"fo%i# banke. Ako -. iz!a'#navamo @a= #k#pno( po!"fo%ia& o !eE#j#ci ko!e%acije izmeE# svi$ va!ijab%i. 8e%imo iz!a'#na"i @a= za vi/e pozicija # po!"fo%i# banke& on a se ko!is"i s%ije e.Ai iz!az) Konk!e"ni ko!aci iz!a'#navanja @a= s#) 1* iz!a'#navanje "ek#.e v!ije nos"i po!"fo%ia pomo.# ko!i/"enja "ek#.i$ cijena @a= C RvSv RtN#B+ ak"iva koje !8imo # po!"fo%i# & +* o !eEivanje v!emensko( pe!io a za koji ( je je v C vek"o! bjc 2po M7M mo e%#* p!ocijenjeni$ # po!"fo%i#& S iz!a'#navamo @a=& ,* "ek#.i$ mje!enje va!ijabi%nos"i fak"o!a !izika& -* pozicija iz!a'#navanje C nji$ova ma"!ica kova!ijansi. b# #.e v!ije nos"i po!"fo%ia ko!i/"enje b# #.i$ cijena ak"iva # po!"fo%io& 9* @a= se mo8e iz!azi"i i p#"em e.e !e%acije) @a= C @[ nos"i. D @W P!oce P D T#!e Pi & ( je je o !eEivanje nivoa po#z anos"i&s%ije H* iz!a'#navanje @a=[ v!ije @a=[ C "!8i/na v!ije nos" pozicije [& je) @W P C osje"%jivos" na cjenovna k!e"anja po X iz!a'#navanja @a= /ema"ski p!ikazano 2 o%a!#* "!8i/ne v!ije nos"i 2p!va e!ivacija @ po P*& TPi C s#p!o"no k!e"anje cijene # posma"!anom pe!io # & 2@ C v!ije nos"& P C cijene*. 5"!#k"#!a mena 8men"a !izika sa @a=& /ema"ski je s%ije e.a)
Inp#" po!"fo%io $o% in(s Inp#" po a"aka o is"o!iskim cijenama

7!8i/ni po aci
7ek#.a v!ije nos" po!"fo%ia

7ek#.a ozicija

%z!a a mapa !izika

@!ije nos" @a%#acija b# #.i$ ak"iva

Dis"!ib#cija b# #.i$ p!inosa

Val+e a( Ri"* 4VaR5

@!ije nos" b# #Hc Izvje/"avanje i v!ije nos"i po!"fo%ia

#p!avbanje !izikom

Gene!a%no& ko!aci za iz!a'#navanje 0 a@a= ' s# s%ije e.i)

70alue at 'isk) 1,9

5#/"inski ko!ak # p!oce #!i iz!a'#navaiija @a= je vje!ova"no.e b# #.e v!ije nos"i po!"fo%ia.

obijanje

is"!ib#cije an* @a=

5e mi'n# vo%a"i%nos" 29 "!(ova'ki$ ana* i mjese'ni 2+1 "!(ova'ki mo8emo konve!"i!a"i sa nevnim& ovako )

:5e mi'na vo%a"i%nos" C 2Dnevna vo%a"i%nos"* R9 C 2Dnevna vo%a"i%nos"* [ +&+:Mjese'ni @a= C 21 L @a= za 1 an* [ R+1 C 21 L @a= za 1 an* [ -&9G 7.%:% INDIKAT RI PR @ITABI/N STI BANKE 7.%:%7% R IB R AB R EB R 1 Osnovni in ika"o!i p!ofi"abi%nos"i banke s#) =OI 2=e"#!n on Inves"men"* "j. C p!inos na inves"icij# 2inves"i!anje*& =OA 2=e"#!n on Assc"* "j. C p!inos na ak"iv# banke& =O; 2=e"#!n on ;V#i"6* "j. C p!inos na ioni'ki 2v%asni'ki* kapi"a% banke. %z!a'#navaj# se =OI Ne"o o$o ak W Ope!a"ivni o$o ak =OA Ne"o o$o ak W Uk#pna ak"iva =O; Ne"o o$o ak W Dionkki kapi"a% 2Ne"o o$o ak C obi" banke*. In ika"o! po 21* pokaz#je o nos obi"i banke p!ema #k#pnom o$o"k#. 1,, P!imje! )
Ope!a"ivni p!i$o Uk#pna ak"iva =OI [ AU +33.333 +.333.333 9I [ 3&1I AU C 3&1 I

=OA C 3&9 I

Neto dohodak

)$.$$$

1!3 5 +

?
Po%azi se o in ika"o!a =OI& a on a se p!eko =OA iz!a'nava in ika"o! =O;. Nave eni "okovi fo!mi!anja p!ofi"abi%nos"i banke& iz "abe%e mo(# se ovako
Uk#pna ak"iva Eionlki kapital =OA [ ;M +.333.333 EM C 7$B:

)B$.$$$
3&9 [ 1+&9 =O; C H&+9I

!e #ci!a"i)

=OA C =OI [ AU =O; C =OA [ ;M

( je s# AU C ko!isnos" 2ko!isA"enje* ak"ive 2Asse" U"i%iza"i* koji pokaz#je o nos izmeE# ope!a"ivni$ p!i$o a i #k#pne ak"ive& ;M C ioni'ki m#%"ip%ika"o! 2%eve!is8 ioni'ko( kapi"a%a banke*. Ovaj m#%"ip%ika"o! # na/em p!imje!# je 1+&9 i on je zap!avo !ecip!o'na v!ije nos" !e(#%a"o!ne s"ope kapi"a%a banke o GI& "ako a je ;M C 1W3&3G C 1+&9. ;M C AW;. 2 AC #k#pna ak"iva& ; C ioni'ki kapi"a% 2eV#i"6*. 2Leve!i 8 je "zv. m#%"ip%ika"o! kapi"a%a banke i je nak je !ecip!o'noj v!ije nos"i s"ope kapi"a%a*. Nave eni "okovi fo!mi!anja p!ofi"abi%nos"i banke& mo(# se sves"i na s%ije ecAe vije !e%acije) 2 1*P!inos na #k#pn# ak"iv# ope!a"ivni 2+* P!inos na #k#pn# ak"iv# C D P!inos na o$o ak Leve!i 8 D Ko!i/"enje ak"ive

C @isina p!inosa koji obij# ioni'a!i na #%o8eni kapi"a% 4Ko!i/"enje ak"ive4 kao in ika"o! s%#8i za po!eEenje sa !#(im bankama. Ako je ovaj in ika"o! nizak "o zna'i a banka ima s#vi/e ve%ike !as$o e iWi%i masivna iz vajanja za !eze!ve zbo( (#bi"aka o %o/i$ zajmova. In ika"o! 4p!inos na ope!a"ivni o$o ak4 mo8e se np!. pove.a"i ako bi banka na bazi nep!omjenjeno( iznosa ope!a"ivni$ p!i$o a izv!/i%a smanjenje "!o/kova& 'ime bi se pove.ao ne"o o$o ak banke. 7ako e in ika"o! \ko!i/"enje ak"ive4 se mo8e p!omijeni"i #ko%iko na bazi a"e visine #k#pne ak"ive oEe o p!omjene ope!a"ivno( p!i$o a banke. @isina p!ofi"abi%nos"i banke po ioni'kom kapi"a%# banke mo8e se p!omijeni"i ako bi banka p!omijeni%a visin# %eve!i 8a "j. m#%"ip%ika"o!a kapi"a%a. Ako np!. banka smanji s"op# kapi"a%a 2ko%i'nik kapi"a%a i #k#pne ak"ive* sa GI na 9I& "a a bi %eve!i 8 bio pove.an sa 1+&9 na +3. Umno8ak %eve!i 8a i p!inosa na #k#pn# ak"iv# bi se sa a pove.ao sa H&+9 I na 13I "j. pove.a%a bi se p!ofi"abi%nos" banke po je inici ioni'ko( kapi"a%a 2visina p!inosa koji ioni'a!i obij# na svoj #%o8eni kapi"a% # bank#*.

0o!mi!anje p!ofi"a banke po me"o o%o(iji o!(anizacije O;<D je s%ije ecAe) 1. Kama"ni o$o ak ? +. Kama"ni !as$o i [ ,. Ne"o > kama"ni o$o ak 21. > +.* ? -. Nekama"ni o$o ak 2ne"o* ? 9 B!#"o > o$o ak 2,. O -.* [

H. B G. M. 13. 11. 1+. 1,.

Ope!a"ivni !as$o i Ne"o > o$o ak 29. > H.* Iz vojene !eze!ve P!ofi" p!ije opo!ezivanja 2B. > G.* Po!ez na o$o ak P!ofi" pos%ije opo!ezivanja 2M. > 13.* =aspo je%jeni p!ofi" Fa !8ani p!ofi" 211. > 1+.*

? [ [ [ [ ? [ [

=OA se mo8e ekomponova"i na + ije%a ) AU 2ko!i/"enje& ko!isnos" ak"ive*d ;= 2e[pense !a"io* "j. !acio "!o/ka. Ovaj !acio pokaz#je kon"!o%# "!o/ka banke& a AU pokaz#je 4p!oizvo nj# 4 o$o"ka banke o njene ak"ive. Dak%e imamo) =OA C AU L ;= 27=W7A* > 27;W7A* ( je je 7= C #k#pni ope!a"ivni o$o ak& 7; C #k#pni "!o/kovi banke 2kama"ni& nekama"ni "!o/kovi& po!ezi& i" .* Ako ioni'ki kapi"a% !as"e& "a a ;M opa a& a opa a i =O;. Pos"oji s#p!o"nos" izmeE# vi/e( kapi"a%a banke i =O;. @a8i p!avi%o a #ko%iko je ;M ve.i #"o%iko je # is"oj p!opo!ciji ve.i =O; # o nos# na =OA. J"o je ve.i =O; "o je p!ofi"abi%nos" banke ve.a. =O; pokaz#je kako mena 8men" banke #p!av%ja p!inosom banke. Uz a"o ;M& po!as" =OA #"i'e na po!as" =O; "j. p!ofi" banke se pove.ava. Dvije (%avne e"e!minan"e =O; s# ope!a"ivna p!ofi"abi%nos" banke i pozicija kapi"a%a banke. 5manjivanjem ; 2 ioni'ko( kapi"a%a* banka mo8e pove.Aa"i =O; na bi%o kojem a"om nivo# =OA. I n ika"o! =OA mo8e se iz!azi"i i ovako) =OA C I O k C f O2LOm* i%i =OA C f O L O mW% : ]b2I : =* I L b2I L =* ( je je k C o(ovo!eni 2obe.avaj#.i* b!#"o p!inos na zajam& f C i!ek"na p!ovizija na zajam& L C bazi'na kama"na s"opa zajma& m C p!emija na !izik& b C kompenza"o!ni bi%ans& = C "!o/ak !eze!vi na epozi" iz kompenza"o!no( bi%ansa 2 epozi" koji je po%o8io zajmo"!8i%ac kao #s%ov za obijanje zajma*. Ako nakna a "j. p!ovizija na zajam 2f* ako necjenovni #s%ov zajma je naka fC b C = C 3& on a se =OA mo8e iz!azi"i kao )

=OA C L O m Ov je je (%avni fak"o! =OA & p!emija za !izik 2m*. P!imje!) A C 133.333 X za kama"n# s"op# L C 1-I p!ovizija za zajam je f C 3&1+9I o iznosa "!a8eno( zajma kompenza"o!ni bi%ans zajmo"!a8ioc kao #s%ov za zajam mo!a 13 I o L C 133.333 X po%o8i"i # bank# kao epozi" 2b*& banka ob!a'#nava i p%a.a !eze!v# cen"!a%noj banci za "aj epozi" 2=*& koja iznosi 13 I 2p!emija za !izik m C 3I* =OA za ovaj zajam je ) =OA C 1 O k C 1 O ]3&331+9 O 3&1-^ W ]1 2M&1* 23&M*^ U 19&9+ I .2v!ije nos"i s# obijene ) 3&331+9 C 3&1+9W133& 3&1-I W133& M&1 C M3.333X O 13.333X "j. M O 3&1 C M O 213 333X W 133.333X*. =ez#%"a") =OA C 1 O k C 19&9+ I obijamo i ovako) C M3.333 X zajma O 1.333 X na ime !eze!vi 213 I na 13.333 X epozi"a* M1.333 X. Ovo je iznos vezane ak"ive banke koja je (ene!i!a%a 1-.1+9X o$o"ka 21-.333 X kama"a C 1-I o 133.333 X O 1+9 X p!ovizija za zajam C 3&1+9I o 133.333 X s"av%jaj#.i # o nos 1- 1+9 X W M1.333 X C 19&9+ I C =OA*. Fna'i p!ijenos koji je os"va!en na ak"iv# je 19&9+ I. =OA je ve.i o obe.avaj#.e( p!inosa na zajam o 1- I 2kama"na s"opa*. Obe.avaj#.i p!inos na zajam je) k C f O2LOm* C 3&331+9 O21O 3* C 3.1- C 1-I 2m C 3* 1: ]b21: =*^ 1: ]21: 3&I* ^ Dak%e& ka%k#%acija p!inosa na zajam is"a je kao i ka%k#%acija p!inosa na ak"iv# 2=OA*. P!eko =OA in ika"o!a mo%e se iz!a'A#na"i in eks !izika za bank#. P!imje!) =OAd bic za) 1& +& ,& -& 9 3&3+ o&o19 3&313 3&339 3&333 In eks !izika 2=I* se !a'A#na) =I C ];2=OA* O <WA^ =OA ( je je < C kapi"a% banke& A C ak"iva banke& =OA C s"an a! na evijacija =OA. Fa na/ p!imje! in eks !izika 2=I* je)

=I C 3&31O3&3HB C 11&33 2p!e"pos"avi%i smo a je =OAC3&33B* 3&33B ?=OA C 3&313 ; 2=OA* C 3&313 2; L o'ekivana v!ije nos"* Da%je imamo) P!ob 2B@;V3* C 1 2+2=I*+ C 1 2+211&3*+ C 3&33-1

gdje je "rob.5 vjerovatnoa, &28 5 knjigovodstvena vrijednost dioni kapitala (eJuitW- banke, (8 5 dioniki kapital banke-. Aori tenjem 9%0" modela jednaine- prinos na kapital banke ( 1!9 1eturn on 9apital- mote se izraziti na ovaj nacinK 1!95 1; M X (1m61;2<ML C <api"a% Ma!ke" Line C 7!zi(na %inija kapi"a%a. <ML p!e s"av%ja %inea!ni sk#p inves"icioni$ mo(#.nos"i koji za a"# si"#acij# p!e s"av%ja efikasni se". Linija <ML pokaz#je o nos o'ekivane s"ope p!inosa inves"icioni$ a%"e!na"ive koje s# na

"rino s

=az%ika p!inosa

"ove.

vrijednosti

ioni' kapi"a%a. <ijena ionica .e !as"i

!stvar

1M/

ila
R 1 C Rf O p2=m>=f*
Traeno

od

=izik banke 51.76

2=izik*

!aso%a(anj# inves"i"o!inia koji #a%a8# # efikasni "!%i(ni po!"fo%io i aj# i%i #zimaj# # zajam po s"opi p!inosa na ne!izi'n# ak"iv#.
1 : M. Go%ijanin) Banka!s"vo J#(os%avije& P!iv!e ni p!e(%e & Beo(!a & 1MBM. s"!.+3. +: Ja$1' M. i os"a%i) =a'#novo s"vo banaka& =evicon& 5a!ajevo& 1MMM.& s"!. 13. ,: M. @#'kov%') Banka!s"vo& Na#'na knji(a& Beo(!a & 1M'B. s"!. 11. i 1. 0i%ipovi') Na#ka o finansijama& @. Mas%e(a& 5a!ajevo& 1M'9. s"!. +,9. -: =.5"evanov%') Nov'ani sis"em J#(os%avije& Beo(!a & 1M'G. s"!. 9,. 9: D. =a'%e Na#ka o novc#& Fa(!eb& 1M99& s"!. 1-. H M. Go%ijanin& is"o& s"!. +1. B: Leko @.) Up7av%janie bankom& zabi%.%eMke sa p!e avanja& ;konomski fak#%"e" Fa(!eb& +331& s"!. ,. 2%ieffe!man* 5. Mo e!n Bankin( inAnico!6 an P!ac"ised& Qi%e6& N.R. 1MMH. 5"!. 1H.* G: 5"!anjak A.) Mone"ame finansije& P!va knji+evna kom#na& Mos"a!& s"!. 1--. > 1-B. M: Leko @.)is"o& s"!. H. 13 : =ocno!n "!ansfo!macijom banke pobo%i(avaj# kva%i"e" s!e s"ava # smis%# p!o #+enja nji$ove !oHnos"i. 3 ovome He se e"a%jnije !asp!av%ja"i na !#(om mjes"# # ovom !a #. Ko javnop!avni$ banaka obi" nije ci%j veH s%#+i samo a se pok!ij# "!o(kovi pos%ovanja. Ko p!iva"ni$ banaka p!ofi" je osnovni ci%j i smisao pos%ovanja. Fbo( "o(a one #!(e se%ekcij# najp!ofi"abi%niji$ banka!ski$ pos%ova. 4 Banke k!a"ko!oHno( k!e i"i!anja #!(e pos%ove 4novHano( "!iiM"a4 a banke #(o!oHno( k!e i"i!anja obav%jaj# pos%ove 4"!+iM"a kapi"a%a4. 1,: M. Go%ijanin& is"o& s"!.,1. 1-: 5. Komazec) Mone"a!na i financijska ekonomija& 4f"ampa4& fibenik 1MG1.(. s"!. -BB. 19 : 7. B#mazov%H) P!ivQenje i "3i("e kapi"a%a& @ijeHe kon(!esa bo(njaHki$ in"e%ek"#a%aca& 5a!ajevo& 1MMB.(. s"! BH. 1H : K!ei!anje novca 1 m#%"ip%ikacij# !nV(# obav%ja"i samo one banke koje se bave p!ik#p%janjem epozi"a . Fbo( nave eno(& kome!cija%na banke s# po najveHom kon"!o%om mone"mi$ v%as"i "j. cen"!a%ise banke. 1B : B#mazov^H 7. ) is"o& s"!. BB. i BG. a p!ema =is"IH +.) 7!z%ke kapi"a%a& Beo(!a & 1MM3. s"!.131: 13+. 1G : B#mazovi. 7. is"o& s"!. BG.1BM. 1M : B#mazovI. 7. is"o& s"!. BG. +3 : B!ki. M.) Osnove banka!s"va "!8i/no( "ipa& Bosanska knji(a& 5a!ajevo& 1MM-. s"!. 11. +1 : JovIH 5.) Banka!s"vo& NaL%Hna knji(a& Beo(!a & 1MM3. s"!. -9B. ++ : Neki a#"o!i navo e i k!i"e!ij osnovni$ f#nkcija banke kao k!i"e!ij po je%a banka!ski$ pos%ova. 2M.Go%ijanin& is"o& s"!. +,+. +, : A. 5"!anjak& is"o& s"!. 1H,. +- : Pos%ovi c#vanj . a ncnovcan%$ epozi"a o nose se na v!ije nosne papi!e 2mjenice& obveznice i !.* kao i na iznajm%jivanje sefova za c#vanje !azni$ !a(ocijenos"i. Pos%ovi nap%a"e o nose se na nap%a"# !azni$ po"!a+%vanja p!e #zeHa& koje obav%ja banka& "j. koja se povje!avaj# banci a i$ banka nap%aH#je. +9 : Pos%ovi obav%janje s%#+be po nepov!a"nom finansi!anj# inves"icija bi%e s# ka!ak"e!is"iHni za b%vf# 50=J # a minis"!a"ivnom pe!io #. +H : Konj$o +1H 1.) Mone"ama znanos"& 4Lo(os4 5p%i"& 1MMH. 5"!. ++3. +B : =iA1H J. Ma!kovic I.) Pos%ovne finansije& 5av!eniena ac$:ninis"!acija& Beo(!a & 1MG+. (. s"!. H 5. +G : Ka"#nanDH A.) Banka& p!incipi i p!aksa bankovno( pos%ovanja& 4Iz avaHko ins"!#k"ivni bi!o4& Fa(!eb& 1MG1. s"!. 9B,. +M LJ a$1H A i os"a%i) =ac#novo s"vo banaka& =evicon& 5a!ajevo& 1MMM.(.& s"!.1,. ,3 : Ja$iH A i os"a%i) is"o& s"!. 1+. ,1 : Ja$^H M. i os"a%i) is"o& s"!. 13. 1+ P!ema) Fak%an D. ) Banka!s"vo # "!Mnom mak!osis"em#& ;konomski fak#%"e"& Unive!zi"e" 4Qema% Bje iH4 Mos"a!& +333.(. s"!. BM:GB. ,, : j3@I H 5.) I 5"o& 5"!. 1-,. ,9 : KonjD$o +%H 1.) Mone"a!na znanos"& 4Lo(os4& 5p%i"& 1MMH. 5"!. 1++ > 1+,. ,H : b!oviH M.) Mone"amo k!e i"ni sis"em& 5av!emena a minis"!acija& Beo(!a & 1MG3. s"!. +MM >,33. ,G : jO@1H 5.) is"o& s"!.19M

9- : Fak%an D. is"o& s"!. -+ 99 : Fak%an D. is"o& s"!. -,. 9H : Leko @.) is"o& s"!. 1B,. 9B :Fak%an D. ) is"o& s"!. -9. 9G : H7O@1H M. )Banka!ski menaemen"& ;konomski ins"i"#" Beo(!a & 1MM9. s"!. ,9M : P!ema Fak%an D.) is"o& s"!. 9B > H3. H1 : @#HH N. Mo e%i pos%ovne po%i"ike banke& cas:4P%an%!anje i ana%iza pos%ovanj#4 b!. 1+W1MGG. Beo(!a & s"!. M,. H, : g5i!e o @a= koncep"# vi je"i #) 7$e @a%#e a" =isk& An !eas e @!ies&Qes" LB& D:-3133 D#sse% o!f& Ge!man6&7$is ve!sion) J#ne 13. +333.& 1 <a%c#%a"in( @a%#e:a":=isk& 0inancia% Ins"i"#"ions <en"e!& b6 Qi%%iam0a%%on& MH:-M. 7$e Q$a!"on 5c$oo% Unive!si"6 of Penns6%vania H- : Ma!ke" =isk) An In"!o #c"ion "o "$e concep" e ana%6"ics of @a%#e:a" =isk& b6 Jo$n 0!ainan <ono! Mee(an& 7ec$ica% Pape!& Decembe! 1MMH. <en"!a% bank of I!e%an . H9 : Po pojmom kvan"i%a po !az#mjevamo kva!"i%e& eci%e i pe!cen"i%e. Kvan"i%i ije%e se!ij# po a"aka na vise ije%ova poHev(% o He"v!"o( o s"o"o( ije%a.%z efinicije kvan"i%a mo"e se zak%jOi"% a je p!vi kva!"i% v!ije nos" va!ijab%e koji ob#$va"a v!ije nos" obi%jOja o koje +9I e%emena"a sk#pa ima manj# %%i je nak# v!ije nos" "o( obi%je+ja. Po je%om se!ije po a"aka na He"i!% je naka ije%e& v!ije nos"i ob%%jczja koje i$ ije%e nazivaj# se kva!"i%ima. Dije%jenjem s!eije po a"aka na %o i%% %oo je naki$ ije%ova obijaj# se eci%i i pe!cen"i%i. =ac#!%aj# se "!i kva!"i%e& eve" eci%e 1MM pe!cen"i%e HH : Baze%ski komi"e" za s#pe!vizij# banaka osnovan je je 1MB9. (o ine o s"!ane (#vc!ne!a cen"!a%ni$ banaka& visoko !azvijeni$ zema%ja (!#pe G:13. ine (a visoki finansijski f#nkcione!i 1+ zema%ja o He(a (!#p iz ;v!opske #nije "o po je an p!e s"avnik 5AD:a& Kana e& Japans i 5vica!ske.. =ijeH je o Komi"e"# f#nkcione!a iz cen"!a"ni$ banaka i kon"!o%o!a& koji se sas"aj# svaka "!i mjeseca # Banci za me #na!o na po!avnanja # Baze%#. P!opisi koje onosi Baze%ski komi"e" obavez#j#Hi s# "ek ka a 1$ # vi # zakona "isvoje pa!"amen"i zema%ja. HB : P!ema) 5#n(a! ;ne!(6 56s"ems& Inc!emen"a%& Ma!(ina% an <omponen" @a=& <a%c#%a"ion& an in"e!p!e"a"ion fo! ene!(6 commo i"6 po!"fo%ios in bo"$ Ana%6"ica% an Mon"e <a!%o f!amePo!k Mic$ae% Den"on H J.D. Ja6a!aman& sep"embe! +33-. 1,, : Izvje("aj o o$o"k# banke sa !+i) 1* kama"ni o$o ak& +* kama"ne "!o(kove& ,* ne"o kama"ni o$o ak 2!az%ika izme # kamp"no( o$o"ka i kama"ni$ "!o(kova*& -* p!ovizij# 2nakna e* za k!e i"ne 2oHek%vane* (#bi"ke& 9* neka!na"ni o$o ak& H* nekama"ne "!oskovc& 1 B* p%aHenepCze. 1,- : 3 mje!i i koncep"# =A=O<:a vi je"i #) 0inancia% Ins"i"#"ions <en"e!& =A=O< Base <api"a% B# (e"in( an Pe!fo!mance ;va%#a"ion) A <ase 5"# 6 of Bank <api"a% A%%oca"ion& <$i!s"op$e! James& MH: -o& 7$e Q$a!"on 5c$oo% Unive!si"6 of Penns6%vania& D!af". 5ep"embe! ++& 1MMH.