Prvi poeci bosanskoga knjievnog jezika se javljaju u jednom posebnom
vidu originalnog stvaralatva u srednjovjekovnoj knjievnosti Bosne i Huma; To je epigrafika, natpisi na kamenu, tj. LAPIDARNA ili kamena pismenost; To su epitafi, natpisi na nadgrobnim ploama, uvenim stecima, uglavnom bogumilskim; Pisani su bosanicom, a samo u rijetkim sluajevima glagoljicom poluoblom bosanskm glagoljicom; Umjetnost steaka i njihova pismenost se razvija i traje u vremenu od 13 16. st.; Najstarija arita steke pismenosti se nalaze u starom HUMU, SREDNJOJ BOSNI, te u okolini VIDOKE, dananjega STOCA; Najvei broj natpisa sa ovog podruja se nalazi u BOLJUNIMA- jugozapadno od RADMILJE i STOCA; Znaajni srednjovjekovni tekstovi na kamenu se javljaju u: 1. okolini BLAGAJA- sredita humske vlastele; 2. u dolini LAVE 3. u bosanskom PODRINJU jugoistona Bosna 4. od FOE do VLASENICE i SREBRENICE Vei broj epitafa je pronaen na podruju: 1. srednjovjekovnih upa USORA i SOLI 2. u POSAVINI oko KORAJA I BIJELJINE
Natpisi na stecima | 1
Meu nekropolama steaka najznaajnija je:
1. RADMILJA kod STOCA 2. nekropole u BOLJUNIMA kod STOCA blizu NEVESINJA 3. na BLIDNJEM JEZERU u zapadnoj Hercegovini 4. u BJELOSAVLJEVIIMA kod SOKOCA na GLASINCU 5. na GVOZNOM POLJU kod KALINOVIKA 6. na RAVANJSKIM VRATIMA kod KUPRESA
Ti natpisi su prilagoeni ivim oblicima narodnoga govora i zahtjevima za
jasnou i jednostavnost izraza; Na epitafama steaka je uoljiva ujednaenost zapadnotokavskih osobina; Tu se njeguje bosanski pisani manir, za koji je karakteristian: 1. ikavizam 2. neizvreno jotovanje 3. grupa re umjesto ro, greblje; Bosansko humske steke kao cjelinu odlikuju neke zajednike srednjovjekovne jezike crte, te se uoavaju dva jezikostilska kruga steaka- HERCEGOVAKI i BOSANSKI; Na HERCEGOVAKIM stecima su prisutnije istonotokavske osobine sa ponekom lokalnom jezikom crtom; SREDNJOBOSANSKI, ZAPADNOBOSANSKI, ZAPADNOHERCEGOVAKI steci su sa odlikama zapadne tokavtine;
Natpisi na stecima | 2
Rije je o jednoj teritorijalnoj, meudijalekatskoj ujednaenosti jezika
natpisa i o ujednaenosti u duem vremenskom periodu od nekoliko vjekova; Visok stepen jezike i paleografske ujednaenosti natpisa na stecima svjedoi o pisanom maniru srednjovjekovnoga bosanskoga knji. jezika;
Najpoznatiji kovai i dijaci, koji su ujedno i prvi originalni pisci bosanskoga
knjievnog jezika su: 1. PRODAN i MIOGOST u srednjoj Bosni 2. VESEOKO KUKULAMOVI i VUKAIN na podruju LAVE I JAJCA 3. BRATJEN u TRAVNIKU 4. SEMORAD, MIOGOST, GRUBA I KRILI u okolini STOCA 5. NIKOLA DRAGOLJEVI i DRAGOJE u PODRINJU 6. UGARAK u VRHBOSNI
Tvorci najautentinijih steaka i njihovih epitafa u RADMILJI su:
kova GRUBA i dijak SEMORAD iz okoline STOCA iz II polovine 15. st., kada je bosansko humska umjetnost steaka i njihovih natpisa dostizala vrhunac;