MEULJUDSKI ODNOSI U ODGOJNOM I NASTAVNOM PROCESU

Fuad Imirovi, prof.

Saetak
Odgojno djelovanje je nezamislivo bez meuljudskog odnosa u zajednici. To i objanjava
zato odgoj, u pravom znaenju te rijei, i ne pronalazimo kod ivotinjskih vrsta, jer nema
takvog organiziranog meusobnog djelovanja jednih na druge, kao to je to sluaj kod
ovjeka.
Rad prati istraivanje (anketiranje) provedeno meu srednjokolcima o tome ta
doprinosi uspjenosti odgojnog, a time i nastavnog procesa, odnosno, koji to meuljudski
odnosi koji postoje u nastavi, doprinose boljem i uspjenijem odgojnom procesu. Dobijeni
rezultati su osnova za kasnija istraivanja na ovu temu, a koja e pomoi da se nastavnom
procesu vrati ve pomalo izgubljeni odgojni proces.
Meuljudski odnos je onaj mikroelement odgojnog zbivanja od kojeg ovisi uspjenost
odgojnog djelovanja. Ako to prihvatimo kao tano, tada emo meuljudski odnos koji se
uspostavlja izmeu odgajatelja i odgajanika prihvatiti kao temelj na kojem se gradi odgojno
djelovanje.
Kljune rijei: meuljudski odnos, odgoj, nastava, interakcija, komunikacija, elementi
uspjenog odnosa, anketa
Pojam meuljudskog odnosa
Meuljudski odnos je sloen dinamiki proces u paru ili grupi koji odreuje ponaanje
izmeu osoba koje u njemu sudjeluju. Iz svakodnevnog iskustva znamo da je to veoma sloen i
dinamian proces koji uvjetuje meuzavisnost ponaanja osoba u njemu. Iz tako sagledanog
meuljudskog odnosa proizlazi da je ponaanje jedne osobe u odnosu uvjetovano ponaanjem
druge, te da svakog pojedinca u odreenom odnosu moemo razumjeti samo ako ga sagledamo u
interakciji s drugom osobom u odnosu.1
Po svojoj osnovnoj prirodi ovjek je drutveno bie, te posjeduje uroenu potrebu i
sklonost prema povezivanju s drugim ljudima i tenju da pripada grupi i ivi u zajednici.

Dr. Marija Bratani, Mikropedagogija, kolska knjiga, Zagreb, 1993. str. 31- 32

ovjek ivi i moe opstati jedino u zajednici s drugim ljudima; o njima ovisi i zadovoljenje
velikog broja njegovih potreba.
Upravo to predstavlja glavni motiv zbog kojeg gradimo i ulazimo u odnose te zbog kojeg
su nam meuljudski odnosi toliko vani.
Savremena, humanistiki orijentisana psihologija meuljudski odnos karakterizira kao
odnos dvaju pojedinaca koji podrazumijeva postojanje, prihvaanje i potovanje ukupnog
integriteta, te cjelovitosti sebe i drugoga u odnosu (Pregrad, 2006).
ta to konkretno znai? Ukratko, u opisanu vrstu odnosa takoer ulazimo s namjerom
ispunjavanja svojih potreba vezanih uz druge ljude. Pritom drugu osobu u odnosu ne
smatramo objektom za iskljuivo zadovoljenje onoga to nama treba, ve pritom takoer
nastojimo potovati njene potrebe, elje i osjeaje. Takav odnos i komunikacija unutar njega
se, dakle, temelji na suosjeanju, potovanju, uvaavanju i ljudskoj toplini. U odnosu ovjek
se osjea vaan, koristan, kao da tamo pripada; ukoliko to prestane osjeati, odnos neminovno
upada u potekoe. Npr. 14-godinjak se moe osjeati iskljuen i nevaan ako njegovi
roditelji samostalno isplaniraju zajedniko porodino ljetovanje, bez da su ga pitali za
njegovo miljenje i elje. Ili majka se moe osjeati nepotovano ukoliko nitko ne primijeti i
pohvali trud koji je uloila u pripremu ruka.
ovjek ivi u stalnom procesu uspostavljanja, trajanja i prekida meuljudskih odnosa. U
tim odnosima on prima i alje poruke, ponaa se, komunicira. Komunikacija unutar
meuljudskog odnosa povezana je s potrebom ovjeka da ostvari kontakt s drugim ljudima i
tako dobije orijentaciju o sebi samome i svome ponaanju, kao i emocionalno zadovoljstvo
koje se ostvaruje unutar odnosa, te osjeaj povezanosti i pripadnosti.2
Preneeno na podruje odgoja i nastave, meuljudski odnos se uspostavlja izmeu
odgajatelja i odgajanika, nastavnika i pojedinog uenika ili razreda kao cjeline.
Takav pristup zahtijeva da se osvijesti taj proces u kojem ne samo odgajatelj/nastavnik
svojim ponaanjem utie na odgajanika/uenika, ve u tom procesu imamo i obratne uticaje.
Zbog ega nam je bitan meuljudski odnos? Nastava se sastoji od njenih sudionika:
uenika i nastavnika i, naravno, nastavnog sadraja. Bez ovih faktora nastave, nema nastave.
Ti sudionici nastave meusobno utiu jedni na druge (uenik uenik; uenik nastavnik;
nastavnik uenik itd), odnosno, jednostavno uspostavljaju odnose meu sobom. Kakav e
biti uticaj jednih na druge zavisi od odnosa koji meu njima postoji. Od tog odnosa zavisi i
2

Za vie informacija pogledati http://www.skole.hr/roditelji/savjeti?news_id=759 preuzeto dana 27.02.2011. g.

razredna klima i atmosfera u razredu (da li je povoljna za uenje i napredovanje uenika ili ne,
da li se moe poboljati ili ne itd), i kao to je ve reeno, ovise i odnosi meu pojedinim
sudionicima u nastavi. A to ne moe biti nebitno ukoliko se eli poboljati i unaprijediti
funkcionisanje jednog uenika, grupe uenika, razreda ili uenika cijele kole.
Odgoja, a time i nastave, nema izvan meuljudskog odnosa. U odgoju su upravo bitne
ljudske relacije.
Ako elimo vratiti odgoj u nau kolu kao primarnu odgojnu instituciju, tada se moramo
zapitati da li posveujemo dovoljno panje meuljudskom odnosu kao temelju odgojnog procesa.
Ope karakteristike meuljudskog odnosa
Meuljudskog odnosa nema bez interakcije. Interakcija se najlake moe definisati kao
aktualan odnos izmeu dvije ili vie jedinki pri emu jedna jedinka utie na ponaanje
drugih. Ona podrazumijeva meusobni odnos ljudi koji jedni spram drugima zauzimaju
odreeno ponaanje, stavove. Znai, meuljudskog odnosa nema bez minimalne interakcije,
a s obzirom da nastava podrazumijeva meusobni odnos njenih sudionika, onda nema ni
nastave bez interakcije.3
Zbog toga je vano da obratimo panju na interakciju i komunikaciju sa uenicima, jer
kao odrasli, educirani, dajemo primjer mlaima kako da se ponaaju, ne samo u koli, nego i
mimo kole. Zbog ega je vano razgovarati u razredu?4

Poticanjem uenika da iskau svoje miljenje o datoj temi, dajemo im do znanja da ih

potujemo i smatramo kompetentnim, a oni e to itekako znati cijeniti,

Ukoliko se o problemima u razredu ne razgovara otvoreno, ukoliko se ne sagledaju sa

vie aspekata i sasluaju sve strane, teko se moe doi do konstruktivnog rjeenja.
Svaka interakcija u (razrednoj) zajednici zasnovana na pretpostavkama, ne moe
rezultirati zdravim meuljudskim odnosima,

Uenici bolje usvajaju vrijednosti i stavove ukoliko aktivno uestvuju u raspravama.

Svakako, potrebno je uvijek zajedniki usaglasiti pravila ponaanja i komuniciranja,
kako bi uenici potovali sagovornike, ali i prihvatali druge i drugaije,

Bratani, str. 32
Za vie informacija pogledati http://www.odgoj.com/index.php?option=com_content&view=article&id=327:znaaj-interakcije-i-komunikacije-u-razredu&catid=63:nastavna-praksa preuzeto dana 27.02.2011. g.
4

Kroz postavljanje pitanja o datoj temi, nastavnici mogu zainteresirati uenike za neko
gradivo, ali i osvijestiti neka znanja za koja ni sami uenici nisu znali da posjeduju, a
usvojili su ih nehotimino, onako usput, gledajui edukativne emisije na TV-u ili
Internetu, sluajui roditelje, starijeg brata ili sestru, roaka itd. Osim toga, aktiviranje
uenika, pa makar i dali pogrean odgovor, je mnogo efikasnije od gotovog,
serviranog znanja i informacija, koje oni treba pasivno da usvoje,

Uenici se kroz razgovor ue verbalnom izraavanju, retorikim sposobnostima,

otvorenosti, oslobaaju se straha od javnog nastupa, stidljivosti, ime se jaa njihovo
samopouzdanje i uvjerenje da se i njih neto pita,

Dobra interakcija i komunikacija u razredu, preduslov su dobre socijalne i

emocionalne klime u razredu, zdravog okruenja i pozitivne atmosfere, a sve to utie
na to da uenici u kolu dolaze sa radou i jako motivirani za rad.5
U pojedinim istraivanjima analiziran je odnos nastavnika sa svakim pojedinim uenikom, i

dolo se do spoznaje da nastavnik ne moe na isti nain uspostaviti odnos sa svakim pojedinim
uenikom. O vie elemenata ovisi kakav e taj odnos biti. U toj analizi izdvojeno je nekoliko
elemenata o kojima u znatnoj mjeri ovisi uspjenost odnosa. To su: meusobno poznavanje,
interesi, stavovi i vrijednosti, inteligencija, socijalno porijeklo, te metode rada.
Meusobno poznavanje, naroito poznavanje uenika od strane nastavnika, vaan je
element uspjenog odnosa. Nastavnik treba biti informisan o nekim bitnim podacima o
ueniku, i to o njegovom zdravlju, sposobnostima, stavovima i interesima, o njegovim
ambicijama, stremljenjima, namjerama i eljama, o kulturnoj sredini i njegovoj porodici itd.
Meutim, nije vano koliko podataka nastavnik ima o ueniku, ve na koji nain je do njih
doao, a jo je vanije kako se on tim podacima i obavjetenjima o ueniku u svom odnosu
prema njemu koristi.

Naravno, ovdje govorimo o tome ta bismo mogli i trebali oekivati ukoliko imamo ovako zasnovanu
interakciju i komunikaciju sa uenicima u razredu. Meutim, ne smijemo zaboraviti injenicu da, na cjelokupno
doivljavanje nastave, kao i na cjelokupno doivljavanje ivota i vrijednosti u ivotima mladih danas imaju
mediji i sva druga tehnika dostignua, putem kojih se, naalost, ne prenose uvijek pozitivne i univerzalne
vrijednosti. S tim u vezi, ponekad se u nastavi poteko boriti sa sve eim obezvrjeivanjem pozitivnih i
humanih ljudskih vrijednosti, a time i sa obezvreivanjem rada, truda a time i uspjeha, koji dolazi zahvaljujui
linim sposobnostima, a koje su, najee, rezultat obrazovnog napredovanja neke osobe. To uistinu oteava rad
u nastavi i ini da se meuljudski odnosi zasnivaju na nekim drugim principim, koje je u zadnje vrijeme teko
pratiti i kontrolirati.

O tome koliko su nastavnik i uenik slini u stavovima, interesima, sposobnostima i sl.

ovisit e i uspjenost njihovog meusobnog odnosa.
No, kako se odnos izmeu nastavnika i uenika ne uspostavlja prema naklonosti i vlastitom
izboru, ve je rezultat sluaja i stjecaja okolnosti, to nastavnik treba upoznati svoje uenike kako
bi po mogunosti stvorio optimalne uvjete uspjenog odnosa. Svaki nastavnik mora biti svjestan
da sa svakim pojedinim uenikom ne moe na isti nain uspostaviti podjednako uspjean
odnos, da e s jednim uenikom, ako za to postoje uvjeti, stvoriti bolji i uspjeniji odnos, dok s
drugim uenikom uz najbolju volju i elju to nee uspjeti.6
Isti e se problem pojaviti i u vezi s razredom. Nastavnicima je iz iskustva poznato da se u
nekim razredima ugodnije osjeaju, pa u te razrede ulaze s vie raspoloenja i volje za rad, te
da su im takvi razradi uspjeniji. Nasuprot njih, imamo razrede koji su za veinu nastavnika
problematini, u koje s tekom mukom ulaze, unaprijed osjeajui da nee biti uspjeni onako
kako bi to eljeli.
Uspostavljanje meuljudskih odnosa
Psiholog William James je primijetio: Ne moe ovjek izmisliti okrutniju kaznu, ak i
kada bi to bilo mogue, od one da pojedinac bude izgubljen u drutvu i postane potpuno
neprimijetan za sve ljude oko njega. (prema DeVito, 1989).
Jedan od prvih i najbitnijih koraka u uspostavljanju gore navedenog uspjenog
meuljudskog odnosa u nastavi, koji je opet temelj za uspjeno odgojno djelovanje u nastavi,
jeste upoznavanje uenika sa kojima se radi. Taj korak moe provoditi uglavnom razrednik,
kako bi to bolje upoznao svoje uenike, njihova razmiljanja, stavove, poglede na kolu,
nastavu, nastavnike. Na osnovu toga, a i uz kasniji rad i angaman, moi e pratiti razvoj
svojih uenika i moi e graditi svoj odnos prema njima, onakav kakav e biti povoljan za
razrednu klimu u tom odjeljenju.
Jedan od lakih naina je primjenjivanje odreenih tehnika (anketnih listova) sa nizom
pitanja kojima se od uenika trai miljenje i stav o nastavnicima, nastavi kao i meusobnim
odnosima unutar procesa nastave. Uvaavajui injenicu da anketni listovi (ankete openito) i
nisu toliko validne tehnike u istraivanju (jer sadre uglavnom pitanja otvorenog tipa, to
dovodi do velikog broja razliitih odgovora), ipak je frekvencija odgovora na pojedina
6

Bratani, str. 37 38.

anketna pitanja relevantan pokazatelj i nudi nove ideje za razmiljanje i unapreivanje

odreenog predmeta istraivanja. S tim u vezi je i jedan anketni list, preuzet iz udbenika
Mikropedagogija autorice Marije Bratani, a pomou kojeg se eli ispitati uspjenost
meuljudskih odnosa meu studentima i profesorima, a mi smo ga malo prilagodili za
primjenu u srednjim kolama.
Uzorak su nam bili uenici III i IV razreda Behram begove medrese u Tuzli, njih
nekoliko grupa, a koje su testirane kroz nekoliko kolskih godina. Pomenute grupe su bile
sluajno odabrane, a usaglaene su po spolu, sposobnostima i uspjehu u koli.
Na taj nain ukupno je testirano oko 100 uenika, i dobijeni rezultati, su nam, uz sva
ogranienja, ipak znaajni pokazatelji uenikih pogleda na savremenu nastavu, kao i
pokazatelji uenikih potreba, odnosno, njihovih oekivanja od nastave.
U nastavku ovog rada donosimo odgovore koji su se najee nalazili u anketnim
listovima, a neke konkretnije komentare i zakljuke emo donijeti na kraju.
1. ta prema vaem miljenju utie na stvaranje pozitivnog stava uenika prema
nastavniku?
Najei dobijeni odgovori:
Kvalitetno izvoenje nastave
Oputenost sa uenicima sloboda miljenja uenika
Otvorenost u razgovoru
Pravednost, jednakopravnost (u ocjenjivanju)
Odnos

i razumijevanje profesora prema ueniku (ako uenik ima neki

problem u uenju ili ponaanju)

Nastavnikovo zalaganje za uenike i predmet
Pozitivne osobine nastavnika (moral, realno ophoenje, iskrenost)
ivotni savjeti koje nastavnici daju uenicima
Humor i raspoloenje nastavnika
2. Koju osobinu najvie cijenite kod svojih nastavnika?

Najei dobijeni odgovori:

Ravnopravnost (u ocjenjivanju i generalno u odnosu spram uenika)
Trud oko prijenosa znanja
Razumijevanje situacije uenika
Raspoloenje profesora (''Jednostavno volim kad nastavnik doe na as
raspoloen)
Otvorenost u komunikaciji, iskrenost...
Profesionalnost (autoritet, ali i tolerantnost)
Pomo ueniku kroz razgovor
Odgovornost i dosljednost itd.
3.

ta prema vaem miljenju najee uzrokuje nerazumijevanje izmeu uenika i

nastavnika?
Pretjerani zahtjevi u okviru nastavnog gradiva
Davanje prednosti nad uenicima
Nastavnikovo nerazumijevanje uenika i nepovjerenje
Obostrana krivica: esto uenici misle da mogu samo sjediti i da e sve ii
glatko, a s druge strane profesori ponekad ne nastoje oprostiti uenicim te im
pomoi da se potrude i u uspiju
Nedostatak komunikacije
Uenika nedisciplina i bezobrazluk
Predrasude (koje postoje i kod uenika i nastavnika) itd.

4. ta vam prua najvie zadovoljstva na nastavnom satu?

Ukljuivanje svih u organizaciju asa; vjeba koja je zanimljiva i interesantna
Grupe, bavljenje temama o omladini, udruivanje u radu zajedno sa
nastavnikom
Iznoenje uenikog miljenja o sadraju koji se obrauje
Raspoloenost profesora (pria ala...)

 Primjeri iz ivota
Dobra komunikacija i ugodna atmosfera
Aktivnost i eksperimentisanje
Razgovor o aktuelnim temama
Racionalne digresije itd
5. Koje su aktivnosti koje bi uenici trebalo da obavljaju kako bi poboljali svoj odnos
prema nastavi, nastavnicima, i, openito, svoje stavove prema kolovanju i ivotu?
Da potuju i razumiju profesore i ustanovu
Da ozbiljno i redovno ue
Aktivnost i pristojnost
Openito, bolja organizacija za radni dan
Da uenici postanu vie svjesni zato neto rade (odnosno, da imaju cilj u
svom ivotu kojem tee)
Uenici bi trebalo da budu vie ukljueni u humanitarne aktivnosti, kao i,
openito, u neke vannastavne aktivnosti (ouvanje okoline, pomaganje oko
nekih aktivnosti u koli...)
Slobodni da nude svoja inovativna rjeenja, odnosno rjeenja nekog problema
na neto drugaiji nain
Vea zainteresovanost za samostalne zadatke i referate
Vea motiviranost i briga za budunost
Pridravanje pravila i lijepo ponaanje itd.
Naravno, meu ponuenim odgovorima bilo je i pojedinih odgovora koje smo smatrali
naozbiljnim te ih uope nismo uzeli kao relevantne, jer su uenici na poetku anketiranja
dobili jasne upute da odgovaraju iskreno, ozbiljno, i sa najboljim namjerama, kako bismo
nastavu i nastavni proces zajedniki unaprijedili i osavremenili. Ipak, nismo mogli izbjei
neke odgovore, kao to je navoenje spavanja na asu, ili zvonjenje za kraj asa kao
neega to prua najvee zadovoljstvo na asu itd. Takve odgovore smo u potpunosti iskljuili
jer, kao pojedinani sluajevi, smatramo ih nerealnim prikazom openitog uenikog pogleda
na nastavu.

ZAKLJUCI I RAZMATRANJA
Kao prvo, naveemo apel svim nastavnicima, ali i roditeljima, da uzmu u obzir ove
analize, te pokuaju ih primijeniti u svom radu. Ne zaboravimo da se uspjean meuljudski
odnos, kao temelj odgoja, prenosi iz kunog doma, a roditelji su tu nezamjenjiva karika.
Sugestija svim razrednicima - provedite ovaj anketni list nad svojim uenicima, analizirajte
njihove odgovore, te pokuajte odrediti status u svom odjeljenju. Iznenadiete se kakve ete
sve odgovore dobiti, koji su na prvi pogled moda i neupotrebljivi, ali sigurno daju osnovu za
dalji razvoj meuljudskih odnosa.
Iz analize gore odgovorenih pitanja, vidimo da je dio uenika uistinu odgovoran i da
iskreno nudi razloge zbog kojih dolazi do nerazumijevanja u odjeljenju takve odgovore i
takav pristup problemu trebali bismo iskoristiti, te da u odjeljenjima i svom profesionalnom
radu, uz razgovor sa svim uenicima, pokuamo unaprijediti nastavnu praksu.
Uenici ne samo da nude to je to izvor problema, ve i nude konkretna rjeenja, nude
prijedloge za unapreenje odgojno obrazovnog procesa: grupni rad, inovativnost, sloboda
izraavanja, kritiki odnos, tematika prilagoena savremenim pitanjima, pitanja i problemi od
ivotne vanosti, pomo uenicima kada je potrebna itd.
Uenici su, takoer, zainteresovani za rjeavanje nekih nesuglasica i izvora
nerazumijevanja izmeu nastavnika i uenika, te ne vide probleme samo kod svojih
nastavnika (iako su zbog svog egocentrizma ipak najvie ka tome usmjereni), ve nude i
korake za uenike, tj. koje su obaveze i odgovornosti uenika, kako bi se nastavni proces
unaprijedio u jedan savremeniji interakcijsko komunikacijski proces. To se svakako u
nastavnom procesu moe i treba iskoristiti.
Posebno je znaajno, nakon ovako provedene ankete, porazgovarati sa uenicima i
pokuati objasniti i razumiti neke odgovore. U pojedinim se odgovorima krije toliko gorine
prema nastavnicima i nastavi openito, drugi su opet jako pozitivni, i iskreni su u namjeri da
se svim sudionicima nastave pomogne, kako bi ona davala kvalitetnije uenike i tako ih
pripremala za uloge koje e imati kao lanovi drutva. Zbog toga je vano proanalizirati ovu
anketu sa svojim uenicima, kako bi se otkrilo zato su davani pojedini odgovori, na osnovu
ega su uenici formirali takve stavove i koji su koraci da se to promijeni. U svakom
odjeljenju bie znaajna skupina uenika koja e ovom procesu prii zrelo i ozbiljno, te e se
zajedniki uspjeti doi do kvalitetnijeg rjeenja.

Ponovna primjena ove ankete je takoer pohvalna akcija dobro bi bilo, nakon izvjesnog
perioda, ponoviti ovu anketu, te komparacijom utvrditi ta se u nekom odreenom vremenu
promijenilo: da li su se i u kolikoj mjeri stajalita uenika promijenila, da li se u njihovoj
percepciji promijenio nastavni proces, ta je to bilo predmet kritika (pozitivnih i negativnih) u
jednom periodu, a ta u drugom itd. Na taj nain, razrednik, ali i menadment kole, mogu
planirati budue aktivnosti na promjeni i usavravanju nekih specifinosti kole i nastave, te
tako unaprijediti odgojno obrazovni proces svojih uenika.

LITERATURA
1. Bratani, M. (1993.): Mikropedagogija, kolska knjiga, Zagreb

2. ati R. i Stevanovi M. (2003): Pedagogija, Pedagoki fakultet, Zenica.

3. DeVito, J.A. (1989): The Interpersonal Communication Book, Harper and Raw,
New York.
4. Osmi, I. (2001): Komunikacije i interakcije u nastavnom procesu, Tuzla, Grin.,
5. Potkonjak N. i imlea P. (urednici) (1989): Pedagoka enciklopedija 1i 2, Zavod
za udbenike i nastavna sredstva, Beograd
6. Pregrad, J. (2006): Odgovornost i odnos u organizaciji. U: Poljak, N. i ehiReli, L. (ur): Sukob@org - upravljanje sukobom u organizaciji. Centar za mir,
nenasilje i ljudska prava, Osijek.
Internet stranice:
1. Medina Jusi-Sofi Znaaj interakcije i komunikacije u razredu, www.odgoj.com
(posjeeno 27.02.2011. g.)
2. Ana Plazoni, Meuljudski odnosi i komunikacija,

www.skole.hr (posjeeno

27.02.2011. g.)

PRILOG

10

ANKETA ZA UENIKE
Upute za uenike:
Danas ete odgovarati na nekoliko pitanja. Ne ispituje se vae znanje, te nema tanih i netanih
odgovora. Pitanja se odnose na ono to vi lino mislite i osjeate. Zato je svaki va iskren odgovor
taan.
Ne trebate se potpisivati.
Odgovorite na svako pitanje. Molimo vas da pri odgovaranju budete otvoreni i iskreni.
Pitanja:
1. ta prema vaem miljenju utie na stvaranje pozitivnog stava uenika prema
nastavniku?
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
2. Koju osobinu najvie cijenite kod svojih nastavnika?
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
3. ta prema vaem miljenju najee uzrokuje nerazumijevanje izmeu uenika i
nastavnika?
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
4. ta vam prua najvie zadovoljstva na nastavnom satu?
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
5. Koje su aktivnosti koje bi uenici trebalo da obavljaju kako bi poboljali svoj odnos
prema nastavi, nastavnicima, i, openito, svoje stavove prema kolovanju i ivotu?
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________

11