VISOKA TEHNIKA KOLA U BJELOVARU

Struni studij mehatronike

PNEUMATIKA I HIDRAULIKA
Predavanja 3 4

Predava:

Neven Male, dipl. ing.

Voditelj Centra za nove tehnologije - Mehatronika
neven.males@gmail.com

PNEUMATSKI ELEMENTI
Pneumatski elementi su komponente
p
koje
j rade
sa stlaenim zrakom.
Dijele se na:
- Izvrne ili radne elemente (aktuatori)
- Upravljake elemente (ventile)
- Pomone elemente
Od pneumatskih elemenata mogu se izgraditi pneumatski
sklopovi koji mogu izvriti koristan rad
sklopovi,
rad
Pneumatski elementi grafiki se prikazuju simbolima koji
odreuju
d j ffunkciju
k ij i nain
i rada,
d DIN ISO 1219
1219.

IZVRNI ELEMENTI ILI AKTUATORI

Izvrni element pretvaraju energiju stlaenog zraka
u translacijsko ili rotacijsko kretanje.
Podjela pneumatskih elemenata:

Translacijske
standardni cilindri
specijalni cilindri
Rotacijske
rotacijski strojevi
zaokretni cilindri

- jednoradni
- dvoradni

JEDNORADNI CILINDAR
Jednoradni cilindri ostvaruju
j koristan rad samo u jjednom smjeru.
j
Pod
djelovanjem stlaenog zraka klip s klipnjaom kree se u smjeru prema
naprijed.
Povratno kretanje najee se ostvaruje oprugom, a rjee:
djelovanjem vanjske sile (teinom tereta),
reduciranim tlakom zraka preko ventila za regulaciju tlaka,
zranim jastukom (stalni spremnik zraka nieg tlaka).
M k i l d
Maksimalna
duina
i h
hoda
d ovih
ih cilindara
ili d
jje d
do 100 [[mm].
]

JEDNORADNI CILINDAR
5

Jednoradni klipni cilindar:

1 tijelo cilindra, 2-klip
1-tijelo
2 klip s "U"
U brtvom, 3
3-klipnjaa,
klipnjaa, 4
4- povratna opruga,
5-stranji poklopac, 6- prikljuak za stlaeni zrak, 7- prednji poklopac

Klip i klipnjaa su izraeni od CrNi elika, tvrdo kromirani.

JEDNORADNI CILINDAR

MEMBRANSKI CILINDRI

Ovi se cilindri koriste za upinjanje, stiskanje i dizanje.

Membrana od gume ili umjetne mase preuzima ulogu klipa.

MEMBRANSKI CILINDRI

Jednoradni cilindar s
tanjurastom membranom:

Jednoradni cilindar s
putujuom membranom:

1- cilindar,
2- membrana,
3- ipka,
4- opruga

1- cilindar,
2- membrana,
3- ipka,
p g
4 - opruga

- velike sile do 400 kN

- hodovi do 200 mm

PRORAUN SILE ZA
JEDNORADNI CILINDAR
Sila sa stranje strane klipa F1 iznosi:

D2
F1 = A1 pdob. =
pdob. N

A1 A2pdob. p2 -

povrina ela klipa

klipa, m2
povrina klipa s prednje strane, m2
tlak dobave (napajanja), Pa
tlak s stranje
tla
st a je strane,
st a e, Pa

Sila s prednje strane F2 iznosi:

F2 = A2 p2 = ( D2 d 2 ) p2 N
4

Sila trenja FT iznosi:

FT = t Fk = t A1 pdob. N

- sila opruge F0 iznosi 10- 15 % F1

k fi ij t ttrenja
j iiznosii t= 0,1-0,2
0102
- koeficijent
- k koeficijent koji za jednoradni
cilindar iznosi k=0,8-0,9

Sila F koju moe ostvariti jednoradni klipni cilindar s oprugom kod izvlaenja iznosi:

F = F1 F2 F0 F = A1 pdob. A2 p2 F0 FT N

- Tlak p2 = 0

F = k F1 F0 = k A1 pdob. F0 N

JEDNORADNI CILINDAR

10

JEDNORADNI CILINDAR
Pneumatska shema

Primjena u industriji

Direktno upravljanje
p
j j jjednoradnim cilindrom.

Jedoradni cilindar upravljan razvodnikom 3/2 (NC - normalno zatvoren).

11

JEDNORADNI CILINDAR
Normalno zatvoreni razvodnik

12

JEDNORADNI CILINDAR
Pneumatska shema

Primjena u industriji

Direktno upravljanje jednoradnim cilindrom

cilindrom.
Jedoradni cilindar upravljan razvodnikom 3/2 (NO - normalno otvoren).
13

DVORADNI CILINDARI
Dvoradni cilindri vre koristan rad u oba smjera.
j
Za p
pokretanje
j klipa
p
stlaeni zrak dovodi se u komoru s jedne strane klipa, a istovremeno
se komora na suprotnoj strani mora ozraiti. Uglavnom se izrauju
kao klipni cilindri.
- Uvueni poloaj klipnjae

- Izvueni poloaj klipnjae

Glavni dijelovi dvoradnog cilindra

1-kouljica, 2- stranji poklopac, 3- prednji poklopac, 4-klipnjaa, 5-brtva,

6-onica, 7-odstruni prsten 8-brtveni klipa, 9-klip, 10- stranji prikljuak,
11- prednji prikljuak, 12- podesivi ublaiva udara

Priguenje dvoradnog cilindra

u krajnjim
k j ji poloajima
l ji
Zbog potreba izbjegavanja udara klipa s prednjim i stranjim
poklopcem, cilindrima se ugrauju podesivi ublaivai udara.

PRIGUENJE U KRAJNJIM POLOAJIMA

17

Namjetanje priguenja na cilindru

DVORADNI CILINDARI

Dijagram tlakova i brzine

dvoradnog cilindra

PRORAUN SILE ZA
DVORADNI CILINDAR
k= 0,4-0,6

(koeficijent trenja
dvoradnog cilindra)

Sila F1 koju klip ostvari pri kretanju prema naprijed:

D2

F1 = A1 pdob. A2 p2 FT =
pdob. ( D 2 d 2 ) p2 FT N
4
4

Sila F2 koju klip ostvari pri kretanju prema nazad:

2

F2 = A2 pdob. A1 p1 FT = ( D d 2 ) pdob.
p1 FT N
4
4

Sila trenja FT

FT = (0,1 0,2) A pdob. N

F sila na klipnjai

F = k A pdob. N

SPECIJALNI CILINDRI
Specijalni
p j
cilindri namijenjeni
j j
su za odreene svrhe.
Ponegdje su oni integrirani u proizvodni program kao
standardni cilindri, to ovisi o proizvoau.

Cilindar s dvostranom klipnjaom

SPECIJALNI CILINDRI
TANDEM
N
C
CILINDAR
N

Upotrebljava se kada je potrebna velika sila pri malom promjeru cilindra.

SPECIJALNI CILINDRI
UDARNI CILINDAR

Udarni cilindar koristi se kad je potrebno ostvariti udarno djelovanje. Veliku

primjenu ima u podruju hladnog oblikovanja (probijanje, kovanje, zakivanje,
utiskivanje i sl.).

CILINDAR BEZ KLIPNJAE S

MAGNETSKIM DJELOVANJEM
Cilindri bez klipnjae s magnetskim djelovanjem imaju samo klip koji se kree
od
d jjednog
d
d
do d
drugog poklopca.
kl
PRIMJENJUJU SE ZA DUGE HODOVE DO 10 m

Prijenos gibanja od klipa na obujmicu vri se magnetskim spojem klipa i obujmice.

VIE
V
POLOAJNI
O O JN C
CILINDAR
N

ADVUP

Viepoloajni cilindar sastavljen je od najmanje dva dvoradna cilindra koji su

sa svojim stranjim poklopcima. Cilindri s istim hodovima mogu ostvariti 3 poloaja,
dok cilindri s razliitim hodovima mogu ostvariti 4 poloaja vrha klipnjae.

Oznake cilindara
DNC-40-150-PPV-A-Q-S2-K3-KP-V3
C 01 0
Q S2 3
3
Razvodnik montiran
na cilindar
Ukljetenje
Navoj na klipnjai (unutarnji)
Tip klipnjae (obostrana)
Zatita od rotacije
Klip magnetni za oitavanje pozicije (reed)
Priguenje krajnjih poloaja
Duina
Promjer
Ti cilindra
Tip
ili d (oznaka)
(
k )
27

OZNAKA CILINDRA
DNC-40-150-PPV-A-Q-S2-K3-KP-V3

Tipovi cilindara

DNC

DNCB
29

DNG

ADN

DSNU

ADNP

ESNU

ADVU

Tipovi cilindara

DZF

30

DGP

DMM

DGPL

EFK

DGC

DSM

DRQD

PRIVRENJA CILINDARA
Noice

Prirubnica sprijeda

Prirubnica sprijeda okretna

Prirubnica straga
g okretna

Navoj

Prirubnica straga

Prirubnica u sredini okretna

O - brtva

Oblikovana - brtva

Kvadratina - brtva

Dvostrana ljebasta - brtva

Lonasta - brtva

Uskona ljebasta - brtva

BRTVE NA
CILINDRU

Lonasta dvostrana - brtva Pojaana ljebasta - brtva

L - brtva

s kliznim prstenom

Materijali za izradu brtvi

SMBOLI CILINDARA
JEDNORADNI
DVORADNI
DVORADNI S DVIJE KLIPNJAE
DVORADNI S PRIGUENJEM
U STRANJEM POLOAJU
DVORADNI S PROMJENJIVIM
PRIGUENJEM U STRANJEM POLOAJU

DVORADNI S PRIGUENJEM U
KRAJNJIM POLOAJIMA

Dijagram izbora cilindara

(sila, tlak i promjer)

PNEUMATSKI MII
ZAMJENA ZA CILINDAR

PNEUMATSKI MII
Princip
p rada
Pneumatski miia je vlani pogon koji
oponaa
prirodne
i d miine
ii pokrete.
k t
Kontrakciju sustava formira tlak zraka.
Vlakna miia zauzimaju
a imaj rombodialni oblik
u trodimenzionalnoj strukturnoj reetki.
Kada dovedemo zrak, unutarnji tlak se
poveava i cijev se iri u perifernom smjeru,
stvarajui tako vlane sile gibanja u
uzdunom smjeru
smjeru.
36

Prednosti p
pneumatskog
g miia
Za isti
Z
i ti promjer
j cilindra
ili d
i tlak, pneumatski miii
mogu podii 10 puta tei
teret od konvencionalnih
cilindara
cilindara.
D
D

37

ROTACIJSKI IZVRNI ELEMENTI

Zakretni cilindri su cilindri iji je radni hod pretvoren u
zaokret izlaznog vratila za vei broj krugova ili samo dio
kruga.
Zakretni cilindar s
zubnom letvom

Zakretni pogon

CILINDAR S ZUBNOM LETVOM

PNEUMATSKI MOTORI
Pneumatski rotacijski strojevi (pneumatski

motori) pretvaraju potencijalnu energiju

stlaenog zraka u energiju vrtnje, odnosno
kontinuirano kruno gibanje vratila.
Dijele se na:

klipne motore
lamelaste motore
zupaste
t motore
t
turbinske motore

PNEUMATSKI MOTORI
Simboli

LAMELASTI MOTOR
Lamelasti motori najvie
j
se upotrebljavaju
p
j
j up
pneumatici.
Komprimirani zrak ekspandira i pri tome nastaje kruno gibanje
rotora. Prostor u kojem zrak ekspandira se poveava pri rotaciji
vratila jer je rotor u kuitu postavljen ekscentrino. Lamelasti motori
se izrauju za snage od 0,07 do 15 kW. Broj okretaja u praznom
hodu je izmeu 1.000 i 50.000 min-1

PNEUMATSKI MOTORI

Aksijalni rotacijski stroj (motor)

izvedba s oscilirajuom ploom:
1 klip,
1kli
2- oscilirajua ploa,
3- razvodni prsten,
4- upravljaki prsten

Klipni radijalni rotacijski stroj (motor):

1- koljenasto vratilo,
2 rotirajui
2ti j i razvodnik,
d ik
3- vijak za punjenje i isputanje ulja,
4- leaj,
5- uljna kupka,
6 centrifugalno
6t if
l podmazivanje
d
i
j kli
klipnjae,
j
7- leaj vratila.

CILINDAR S ZAKRETNOM PLOOM

Pneumatski upravljaki elementi

Pneumatski upravljaki elementi imaju zajedniki naziv ventili.
ventili
Ventili su ureaji koji slue za pokretanje, zaustavljanje, usmjeravanje
protoka fluida (tlanog medija), te za regulaciju protoka i tlaka.

ventili
protoni
razvodnici

zaporni
tlani
l i

RAZVODNICI
Razvodnici su ventili kojij p
proputaju,
p
j , zatvaraju
j i usmjeravaju
j
j

tok radnog medija.

Tip
p razvodnika odnosno njegova
j g
funkcija
j odreeni su:

- brojem prikljuaka
- brojem razvodnih poloaja
- nainom aktiviranja
- veliinom prikljuaka
Konstrukcijska rjeenja
Razvodnici sa sjeditem
- ravni (tanjurasti)
- kuglasti
- konusni

Razvodnici s klipom
- klipni
- plosnati
- ploasti

RAZVODNICI
Broj prikljuaka je broj mjesta za spajanje dovoda, odvoda medija ili otvora za
ispust medija.
Broj razvodnih poloaja je broj funkcionalnih stanja koja moe imati razvodnik,
a prikazuje se kvadratima
kvadratima.
Razvodnik 3/2 znai da ventil ima tri prikljuna mjesta i dva razvodna poloaja.

RAZVODNICI

2/2

4/2

3/2

5/2

3/2

5/3

Nain aktiviranja razvodnika

Nain aktiviranja razvodnika

AKTIVIRANJE RAZVODNIKA

3/2 RAZVODNIK
NORMALNO ZATVORENIM NULTIM POLOAJEM

3/2 RAZVODNIK
NORMALNO OTVORENIM NULTIM POLOAJEM

DIREKTNO UPRAVLJANJE
JEDNORADNIM CILINDROM

3/2 RAZVODNIK
PNEUMATSKI AKTIVIRAN (IMPULSNO, INDIREKTNO)

MEHANIKI GRANINI PREKIDAI

3\2 razvodnik (normalno zatvoren NC)

56

GRANINI PREKIDAI
3\2 razvodnik
(normalno zatvoren NC)

57

3\2 razvodnik
d ik pilot
il t ventil
til
(normalno zatvoren NC)

MEHANIKI GRANINI PREKIDAI

Granini prekida u pneumatskoj shemi

59

Granini prekidai u pneumatskoj shemi

Granini prekidai u pneumatskoj shemi

4/2 RAZVODNIK MEHANIKI

AKTIVIRAN TICALOM

DIREKTNO UPRAVLJANJE
DVORADNIM CILINDROM

5/2 RAZVODNIK (MONOSTABIL)

PNEUMATSKI AKTIVIRAN

Memorijski lan - bistabil

5/2 RAZVODNIK (BISTABIL)

PNEUMATSKI AKTIVIRAN
UPRAVLJAKI
VOD 12

5/2 RAZVODNIK (BISTABIL)

PNEUMATSKI AKTIVIRAN

5/2 RAZVODNIK (BISTABIL)

PNEUMATSKI AKTIVIRAN
UPRAVLJAKI VOD 14

5/2 RAZVODNIK (BISTABIL)

5/3 RAZVODNIK (BISTABIL)

PNEUMATSKI AKTIVIRAN UPRAVLJAKI VOD 12

DIREKTNO UPRAVLJANJE
ZAKRETNIM MOTOROM
ZAUSTAVLJANJE MOTORA U MEUPOLOAJU

4/3 OKRETNI PLOASTI RAZVODNIK

INDIREKTNO UPRAVLJANJE
DVORADNIM CILINDROM
1 .0

1 .1

14
5

1 .2

0 .1

3
1

Oznaavanje pneumatskih elemenata

Sve ugraene elemente treba u upravljakoj
shemi prikazati u polaznom poloaju.
novi

stari
0.1

Opskrba energijom

1.0, 2.0 Radni elementi

1.1, 1.01 Upravljaki elementi
1.2, 1.4

Ulazni elementi ( fiziki i mehaniki aktivirani razvodnici)

1.0, 2.0

Radni elementi

12 2
1.2,
2.2
2

Granini prekidai za davanje naloga izlazu klipa 1A

1A, 2A

1.3, 2.3

Granini prekidai za davanje naloga za ulazu klipa 1A, 2A

Oznaavanje pneumatskih shema

A

Cilindri (aktuatori)

Upravljaki razvodnici

S
Ulazni elementi

Pripremna grupa elemenata

75

Oznaavanje komponenata u
pneumatskoj
k j shemi
h i
1A1
1V4

1V2
1S1

1V3
1S2

1S3

1V1
0Z1
76

1Z1

1S4

Oznaavanje komponenata u
pneumatskoj
t k j shemi
h i

NAINI OZNAAVANJA PRIKLJUAKA

DIN ISO 5599
(nove oznake)

Obiljeavanje slovima
(stare oznake)

Napajanje

Odzraivanje

3, 5, 7

R, S, T

Izlazi (radni vodovi)

2, 4 , 6

A, B, C

Otvor ili prikljuak

Upravljaki prikljuci
- spoj 1 na 2
- spoj 1 na 4

X, Y, Z
12
14

Zatvaranje dovoda zraka

10

Pomoni upravljai zrak

81,91

Pz

5/2 RAZVODNIK MONOSTABIL

Ativiran zrakom / povrat oprugom
4

14

2
12

5
79

3
1

5/2 RAZVODNIK MONOSTABIL

Ativiran elektriki / povrat oprugom
Tehniki podatci

80

TIP RAZVODNIKA

5/2 monostabil

NAIN AKTIVIRANJA

El kt i i
Elektrini

PRIKLJUAK

G1/2

NOMINALNI PROTOK

4,500 l/min

NAPON

24V DC

DIZAJN

Klipni

NAIN ISKLJUENJA

Mehaniki oprugom

5/2 RAZVODNIK MONOSTABIL

Ativiran elektriki / povrat zrakom
Tehniki podatci
TIP RAZVODNIKA

5/2 monostabil

NAIN AKTIVIRANJA

Elektrini

PRIKLJUAK

G3/4

ISPUST ZRAKA

Priguiva zvuka

PROTOK ZRAKA

Reverzibilni

NAIN ISKLJUENJA

Zrak

RUNO AKTIVIRANJE

Da

TIP RAZVODNIKA

Pilot

81
RADNI TLAK

2-16 bar

5/2 RAZVODNIK BISTABIL

Ativiran zrakom / povrat zrakom

82

5/2 BISTABLE DOMINIRA UKLJUENJE

Tehniki podatci

8
3

RAZVODNIK FUNKCIJA

5/2 Bistabile-dominira ukljuenje

NAIN AKTIVIRANJA

Pneumatski

PRIKLJUAK

G3/4

ISPUST ZRAKA

Priguiva zvuka

NAIN UPRAVLJANJA

Direktno

RADNI TLAK

2-16 bar

RADNI MEDIJ

Filtrirani zrak 40 m,
m
s podmazivanjem, bez
podmazivanja, vacuum tehnika

PRINCIP RADA 5/2 RAZVODNIKA

84

OZNAAVANJE RAZVODNIKA
KATALOKA OZNAKA

CPE14-M-1BH-5L-S-1/8

Pneumatski prikljuak
Pilot ventil
Funkcija razvodnika
Napon
i i
irina
85

Tip razvodnika

RAZVODNICI

CPE

86

Tiger 2000

CPV

Tiger Classic

CPA

OZNAAVANJE RAZVODNIKA
MDH-5/2-D-1-M12

El kt i i konektor
Elektrini
k kt
Veliina
Funkcija razvodnika
Tip razvodnika
87

PNEUMATSKI PRIKLJUCI
M3
M5
G3/4

M7
G1/8
G1/4

G1
G3/8

G1/2

88

MDH-5/2-D-1-M12 - C

Veliina razvodnika
D-1
D-2
D-3
-D-4

ISO size 1
ISO size 2
ISO size 3
ISO size 4

RAZVODNICI

ISO 15407

89

ISO 5599

VSVA

ISO 5599

VUVB

RAZVODNICI

RAZVODNICI

CDV15

MHA2
(Brzo preklapanje)

VMPA
MPA
91

Komponente
p
s veim brojem
j
funkcija
j

Zakretni linearni cilindar

Integracija funkcija aktuatora,

aktuatora
upravljakih elemenata i senzora

Pneumatski mii

POVEZIVANJE ELEMENATA

Digitalni ventili

I t i j elektronike
Integriranje
l kt ik u kkuite
it ventila
til

Ventilski otoci

PROPORCIONALNI
RAZVODNICI
A O
C

ZAPORNI VENTILI
Zaporni ventili zatvaraju prolaz zraka u jednom

j
a u suprotnom
p
g
ga otvaraju.
j
smjeru,
Tlak na izlaznojj strani djeluje
j j na zaporni
p
dio,,

te na taj nain potpomae brtveno djelovanje

ventila.

ZAPORNI VENTILI
NEPOVRATNI VENTIL

NEPOVRATNI VENTIL S OPRUGOM

NAIZMJENINO

ZAPORNI (ILI) VENTILE

UVJETNO ZAPORNE VENTILE ( I ) VENTILE
BRZOISPUSNE VENTILE

NEPOVRATNI VENTIL

DEBLOKIRAJUI
NEPOVRATNI VENTIL

99

DEBLOKIRAJUI
NEPOVRATNI VENTIL

Logike funkcije i logiki sklopovi

U logikim funkcijama javljaju se binarne

varijable (imaju dva stanja 0 i 1)

Logiki sklop pretvara ulazne informacije u

izlazne informacije
j drugaijeg
g j g znaenja.
j

Logike funkcije
f nkcije i logiki sklopovi
sklopo i
kombinacijski sklopovi

stanje na izlazu odgovara ulaznoj kombinaciji

slijedni sklopovi

imaju spremnike informacija

NAIZMJENINO ZAPORNI VENTIL

( ILI VENTIL))

NAIZMJENINO ZAPORNI VENTIL

( ILI VENTIL)

Upravljanje
p
j j ILI ventilom

Pneumatska shema

105

KOMBINACIJA LOGIKIH FUNKCIJA

GARANA VRATA

IZVAN

IZNUTRA

((1V1))

Klipnjaa dvoradnog cilindra

upravljana 5/2 glavnim
razvodnikom (bistabil) zatvara
i otvara garana vrata.
Vrata se uvijek iznutra mogu
otvoriti i zatvoriti, a izvana se
mogu otvoriti
t iti i zatvoriti
t iti samo
ako je dodatni 3/2 razvodnik
(1V1) iznutra ukljuen.
poloajne
j skice i
Na osnovu p
teksta zadatka potrebno je:
- nacrtati pneumatsku
shemu upravljanja

KOMBINACIJA LOGIKIH FUNKCIJA

PNEUMATSKA SHEMA

UVJETNO ZAPORNI VENTIL I VENTIL

UVJETNO ZAPORNI VENTIL I VENTIL

UVIJETNO ZAPORNI VENTIL I VENTIL

Upravljanje
p
j j I ventilom

111

UVJETNO ZAPORNI VENTIL I VENTIL

Granini prekidai

LOGIKE
FUNKCIJE
I LOGIKI
SKLOPOVI

NE

ILI

LOGIKE
FUNKCIJE
I LOGIKI
SKLOPOVI

Brzina izlaska klipnjae

Brzina izlaska klipnjae

Brzina izlaska klipnjae

BRZOISPUSNI VENTIL

PRIMJER UGRADNJE
BRZOISPUSNOG VENTILA

PRIMJENA U INDUSTRIJI

PROTONI VENTILI
Namjena protonih ventila je regulacija protoka fluida ime
posredno djeluju i na druge veliine koje zavise od protoka,
odnosno brzine stlaenog zraka.
Priguni ventili slue za kontrolu brzine klipa cilindra.
cilindra
Upotrebljavaju se dva tipa prigunih ventila:
JEDNOSMJERNO PRIGUNI VENTIL

PRIGUNI VENTIL U OBA SMJERA

PRIGUNI VENTIL U OBA SMJERA

JEDNOSMJERNO PRIGUNI VENTIL

MJESTA UGRADNJE
PROTONIH VENTILA

UGRADNJA VENTILA

Na cilindar
jednosmjerno priguni ventil

Na razvodnik
- priguni ventil

BRZINA GIBANJA KLIPNJAE

DVORADNOG CILINDRA

SLIP - STICK EFFECT

TLANI VENTILI
Tlanim
Tl
i ventilima
tili
namjetamo
j t
tltlak
ku
pneumatskim sustavima.
Tlane ventile p
podijelili
j
smo u tri g
glavne skupine:
p
ventili za regulaciju tlaka
ventili za ograniavanje tlaka
(sigurnosni ventili)
proslijedno tlani ventili

TLANI VENTILI

Regulacijski

Proslijedni

Regulator tlaka bez ispusta

Regulator
g
tlaka s ispustom
p

Proslijedni ventil s vanjskim dovodom

Proslijedni ventil s unutarnjim dovodom

Proslijedni tlani ventil

(
(kombinacija)
j )

RAZVODNIK KOJI REAGIRA

NA ODREENU RAZINU TLAKA

Proslijedno
j
tlani ventil
Proslijedno tlani ventil koristi se kad je za dalje
ukljuivanje u pneumatskom upravljakom sustavu
potreban signal ovisan o tlaku.

2
12

Skraeni simbol

RAZVODNIK S KANJENJEM UKAPANJA

(Vremenski lan)

RAZVODNIK S KANJENJEM UKAPANJA

ULAZ 12

IZLAZ 2

PRIMJENA U INDUSTRIJI
RAZVODNIKA S KANJENJEM - UKAPANJA
- ISKAPANJA

RAZVODNIK S KANJENJEM ISKAPANJA

ULAZ 10

IZLAZ 2

USPOREDBA RAZVODNIKA
RAZVODNIK S KANJENJEM UKAPANJA

RAZVODNIK S KANJENJEM ISKAPANJA

SPECIJALNI PNEUMATSKI ELEMENTI

Pneumatski elementi su skupina
p
elemenata koje
j p
po svojoj
j j
funkciji ne moemo svrstati u pneumatske upravljake elemente.
U praksi postoji veliki broj tih elemenata, a najvaniji su:

vakumski ureaji za prihvat,

pneumatski bezkontaktni senzori,
pneumatski indikatori,
indikatori
pneumatski pretvara signala,
pneumatski brojai,
pneumatski vibratori,
ispuhivai,
tlani kontaktni senzori
pomoni elementi itd.

Vakum ureaj za prihvat predmeta

Princip rada vakum hvataljke

Upravljanje
p
j j s razliitim tlakovima

3 bar

6 bar

Usisna sapnica

Primjena vakuma
141

Razliiti tlakovi

GRIPERI

142

Pneumatski bezkontaktni senzori

Pneumatski bezkontaktni senzori su ureaji koji
mijenjanju svoje stanje (funkciju) bez dodira,
odnosno samo dolaenjem predmeta ili pokretnog
dijela ureaja (npr. klipnjaa) u blizini senzora.
Najvaniji tipovi ovih elemenata su:

pneumatska brana,
pneumatska refleksna mlaznica,
magnetski aktiviran prekida.

Pneumatska brana

Refleksna mlaznica

1(P) tlak napajanja od 0,1 do 0,2 bara

2(A) signalni tlak vei od 0,5 mbara

Pneumatski bezkontaktni senzori

Magnetski aktivirani prekida

Fluidiki elementi
Termin fluidika obuhvaa izuavanje i primjenu strujanja fluida za
prenoenje i preradu informacija.
Njemaki aerodinamiar L. Prandtl 1904. razrauje difuzor s prianjanjem
mlaza uz stjenku.
stjenku
Smatra se, da je zaetnik fluidike maarski inenjer Henri Coanda,
objanjava pojavu lijepljenja mlaza za stjenku.
C
Coanda
d efekt,
f kt je
j osnovnii principa
i i rada
d fl
fluidikih
idikih elemenata
l
t b
bez pokretnih
k t ih
dijelova. Poetak primjene fluidikih elemenata vezan je za razvoj raketne
tehnike ezdesetih godina.
Fluidiki elementi i sklopovi mogu normalno raditi i u uvjetima kao to
su zagaena i agresivna okolina, eksplozivna atmosfera, ionizirajua
zraenja i magnetska polja
polja, niske temperature do - 50 i visoke
temperature do + 1000 C, vibracije, udari i sl.
Pomou fluidikih elemenata rijeila se veina navedenih problema.

Fluidiki elementi
Fluidiki elementi p
prema svojoj
j j konstrukcijij mogu
g se p
podijeliti
j
na
elemente bez pokretnih dijelova i na elemente s pokretnim
dijelovima.
R d i i pomoni
Radni
i elementi
l
ti sainjavaju
i j
j zajedno
j d fluidike
fl idik sustave.
t
Elementi bez pokretnih dijelova ostvaruju svoju izlaznu funkciju
na jednom od dva principa:
slobodnim djelovanjem meu mlazovima fluida,
djelovanjem izmeu mlaza i stjenke.
U pomone fluidike elemente ubrajaju se u prvom redu
prigunice i spremnici. Podruje radnih tlakova im je iroko i
kree se od 0,1
0 1 do 10 bar
bar, veina elemenata radi s tlakom veim
od 1 bar. Vrijeme promjene stanja kree se izmeu 0,5 -10 ms.

Coanda efekt
Coanda-efekt

Coanda efekt: a - brzina strujanja u mlazu; b dijagram statikog tlaka

ps uz stjenku, po statiki tlak uz povrinu mlaza

Fluidiki bistabil

Logike funkcije

Logiki sklop za funkciju-ILI(OR) i funkciju-NILI(NOR)

Logiki sklop za funkciju-I(AND) i funkciju-NI(NAND)

Fluidiki bistabil

Osnovni bistabil sa simbolom i tablicom istine

Osnovni bistabil obavlja funkciju pamenja u fluidikom sustavu kontrole.
Kad je upravljaki signal C1 ukljuen, a upravljaki signal C2 iskljuen,
izlaz je na 01. Ako se tada iskljui C1 ureaj zadrava prethodno stanje s
izlazom 01. Ako se ukljui C2, na bistabilu je izlaz 02. Ako se iskljui C2
ureaj zadrava stanje s izlazom na 02.

Pneumatska shema s fluidikim bistabilom

1.7

1.1

14

12
5

1.7

3
1

1.3

1 51
1.5

1.2

1.3

Integrirani fluidiki sklop

Na taj se nain postie minijaturizacija sklopova

sklopova. Niz takvih ploa s integriranim
sklopovima mogu se spojiti u "sendvi-izvedbu".