XV.

GIMNAZIJA
ZAGREB

VJEBA PIGMENTI

Vanja Novakovi

Ivona Petkovi

Pigmenti
ISTRAIVAKO PITANJE
Kojih i koliko pigmenata ima u mrkvi i pinatu?

HIPOTEZA
Pretpostavljamo da e se u mrkvi nalaziti pigmenti karoteni, ksantofili i klorofil A, a u
pinatu klorofil B

VARIJABLE
ZAVISNA: duljina koju pigment pree tijekom pokusa
NEZAVISNA: povre, u naem sluaju mrkva i pinat
KONTROLNA: vrijeme, kreda, filtar papir...

PRIBOR
o

Lie pinata, mrkva, ep, epruveta, pribadae, filtar papir, kare, stalak za
epruvete, tarionik, tuak, menzura, kapaljka, plamenik, ravnalo

KEMIKALIJE
o

15 mL acetona, 35 mL petroletera

METODA RADA
Metodom kromatografije pomou filtar papira emo pokuati odrediti kojih i koliko
pigmenta ima u pinatu i mrkvi.
POSTUPAK

1. Sloit emo aparaturu za kromatografiju. Izrezat emo tri trake filtar papira. irina
papira mora biti takva da ne dodiruje strane od epruvete, a duina da ne dotakne dno
epruvete. (slika 1.)

2. Sa olovkom emo nacrtati liniju od 30 mm od jednog kraja papira, a drugi kraj emo
savinuti i pribadaom privrstiti za ep. (slika 1.)
3. Pripremit emo otopinu biljnih pigmenata. U zagrijanu vodu u ai na plameniku,
uronit emo na kratko listie pinata, a zatim zgnjeiti u tarioniku. Na jednak nain
emo pripremiti otopinu mrkve.
4. Pomou kapaljke nanjet emo kap otopine pigmenata na filtar papir na liniju koju smo
oznaili. Ponovit emo postupak nanoenja, tako da podruje bude koncentrirano
pigmentom. Svaku otopinu emo nanjeti na zasebnu trakicu.
5. U epruvete emo naliti otapalo (35 mL petroletera i 15 mL acetona) tako da razina ne
bude via od 15 mm. Tri trakice (na: 1. pinat, 2. mrkva, 3. kontrolna) emo
istovremeno uroniti u zasebne epruvete s otapalom te zaepiti. Moramo pripaziti da
otapalo ne smije prelaziti dio s pigmentnom otopinom. Priekat emo nekoliko
minuta, ovisno o tome koliko e se otapalo brzo penjati po kontrolnom filtar papiru.
Kada doe otprilike 20 mm od vrha papira izvadit emo trakice i oznaiti frontu
otapala.
6. Kada je kromatogram potpun, moemo detektiati pigmente. Osim boje koju moemo
detektirati, udaljenost na koju se kreu je karakteristika svakog pigmenta. Pomou
ravnala emo izmjeriti udaljenosti i izraunati Rf: (slika 2.)
A udaljenost izmeu pigmentne toke i poetne linije
B udaljenost izmeu fronte otapala i poetne linije

slika 2. - kromatogram

UZROKOVANI PODACI
A udaljenost izmeu pigmentne toke i poetne linije
B udaljenost izmeu fronte otapala i poetne linije
Tablica 1. udaljenosti na filtar papiru
UZORCI
KONTROLNA
OT. PIGMENTA PINATA
OT. PIGMENTA MRKVE

A/mm

B/mm

3.9
1.6

12.2
12.2

OBRAENI PODACI
Rf = A/B

Tablica 2. obraeni podaci

UZORCI
KONTROLNA
OT. PIGMENTA PINATA
OT. PIGMENTA MRKVE

Rf vrijednosti

PIGMENT

BOJA

0.32
0.13

Klorofil b
Ksantofil

zeleni
uti

PITANJA
1. to to znai da svaki pigment ima odreenu Rf vrijednost?
Komponente se detektiraju izraunavanjem vrijednosti faktora zaostajanja (eng.
Retention factor (Rf): Rf = A/B
2. Vrijednosti Rf za slijedee pigmente su prikazane u tablici (Tablica 3.) Kakav je
raspored tih pigmenata na kromatogramu?
Tablica 3. Rf vrijednosti
PIGMENT
A
B
C
D

Rf vrijednosti
0.78
0.31
0.48
0.92

Najmanju udaljenost od poetka papira ima pigment B, zatim pigmenti C,D,A.

3. Kako razlike u molekularnoj teini dvaju pigmenata mogu utjecati na njihove Rf
vrijednosti?
Kromatografija na papiru zasniva se na razdiobitvari koju razdjeljujemo (npr.
ekstrakt pigmenata)izmeu otapala kao tekue mobilne faze (npr.smjesa
petroletera, acetona i n-propanola) istacionarne faze krutog adsorbensa (npr.
papir).Kod ovakve kromatografije otapalo se uspinjeuz papir zbog kapilarnih sila
samog papira, prenosei bolje topljive tvari iz smjese dalje od starta. Slabije
topljive tvari u smjesi otapalo esporije otopiti te samim time i prenijeti krai dio
puta. Teko topive tvari e s otapalom prevaliti najmanji dio puta.

EVALUACIJA METODE I ZAKLJUAK

Pomou metode kvalitativne analize (tankoslojna kromatografija), namjera ovog rada je
istraiti razlike prisutnosti biljnih pigmenata u pinatu i mrkvi. Otapalo uzlazi pomou
kapilarnih sila papirom. Smjesa pigmenata je podijeljena izmeu stacionarne (filtar
papira) i mobilne faze (otapalo) i razdvaja se zbog njihovih razliite adsorpcije i
topljivosti. Neki od sastojaka jae se vee na stacionarnu fazu dok se drugi slabije veu
na stacionarnu fazu i bre putuju. S druge strane, putovanje ovisi o topljivosti pigmenata
u otapalu. Budui da je mobilna faza nepolarna, najbre e putovati nepolarni sastojci
pigmenta i tako e se sastojci smjese razliito rasporediti na ploi. Za svaki sastojak
karakteristina je njegova Rf vrijednost (faktor zaostajanja)

POPIS LITERATURE

https://www.pmf.unizg.hr/_download/repository/5_AK2_ekstr_krom_elektro.pdf
http://www.biotech.uniri.hr/files/Studenti/Tetragon/Smrznuto_je_zdravo.pdf
https://www.scribd.com/doc/154729496/praktikum-fiziologije-bilja