Sveuilite u Mostaru / Graevinski fakultet

Proraun potresno otpornih objekata metodom temeljenom na pomacima_Peric/ 30. rujna 2008

Analiza potresno otpornih konstrukcija metodom

temeljenom na pomacima: Metoda postupnog guranja
Pushover Analysis
1.

Uvod

1.1

Openito

Metoda postupnog guranja (Pushover- Analysis) spada u skupinu nelinearne

statike analize. Metoda se temelji na pomacima.
Usporedbom deformabilne sposobnoti konstrukcije sa zahtjevanim stupnjem
deformabilnosti pod utjecajem normiranog potresnog djelovanja mogue je odrediti
sigurnost objekta u odnosu na potres.
Pri provoenju analize doputeno je primjeniti nelinearni model pri emu se za
pojedinane strukturne elemente pretpostavlja bilinearno: linearno elastino, idealno
plastino ponaanje.
1.2

Primjena

Postupak se primjenjuje na deformabilne objekte s duktilnim nosivim elementima.

Deformabilni konstrukcijski elementi su po definiciji oni elementi koji pod utjecajem
ciklikog djelovanja imaju izraeno stabilno ponaanje u nelinearnom podruju.
Krhki (neduktilni) mehanizmi sloma ne smiju nastupiti niti kod jednog od primarnih
nosivih elemnata.
Iako se ova metoda prorauna moe primjeniti na sve konstrukcije, najea joj je
primjena provjera postojeih graevina na horizontalna potresna djelovanja.
Radi toga e rezultati dobiveni primjenom metode kapaciteta nosivosti (vidi
prethodno poglavlje) biti koriteni kao polazni rezultati s kojima e rezultati dobiveni
primjenom metode postupnoga guranja biti usporeeni.
1.3

Postupak

Postupak prorauna odvija se u nekoliko faza:

Prevoenje spektra odziva u formatu ( S ae , T ) u ADRS- (Acceleration

Displacement-Response Spectra) format ( S ae , S de ) .

Odreivanje zamjenjujueg ekvivalentnog sustava s jednim stupnjem

slobode (SDOF) afinog s prvim vlastitim tonom. Za prevoenje MDOFmodela u SDOF potrebno poznavanje ovih parametara: modalne mase m* ,
faktor uea (participacije) , i vrijednosti vlastitog vektor 1 . Vlastiti vektor
se u pravilu na razini najvie mase normira na 1 =1.

Proraun krivulje ovisnosti sile guranja i pomaka Fd wd odreivanjem

nelinearnog ponaanja pojedinanih nosivih elemenata.
Prevoenje krivulje kapaciteta nosivosti iz ovisnosti Fd wd u ARDS- format,
tako to se Fd podijeli s m* , a wd s .

Provjera posminih otpora poprenih presjeka za stanje kada je konstrukcija

dostigla maximalno mogui horizontalni pomak (kapacitet deformabilnosti
iscrpljen). Kako je otkazivanje usljed prekoraenja posminih naprezanja u
pravilu krhko, treba ga po svaku cijenu izbjei. Tako se pri provjeri otpora na

Stranica 1 od 22

Sveuilite u Mostaru / Graevinski fakultet

Proraun potresno otpornih objekata metodom temeljenom na pomacima_Peric/ 30. rujna 2008

posmik, pripadajua posmina sila svjesno uveava, a otpor presjeka

svjesno umanjuje odgovarajuim faktorima.
2.

Proraun

Poraun konstrukcij temeljen na pomacima odvija se po tono odreenoj proceduri.

U nastavku e biti prikazano logian slijed provoenja postupka.
2.1

Konstrukcija spektra odziva u ARDS formatu

Za potrebe prorauna elastini spektar odziva bit e predstavljen u ARDS- formatu

s koordinatama ( S ae , S de ) .
Spektar odziva apsolutnih pseudoubrzanja S ae i spektar realtivnih pseudopomaka

S de su veliine povezane jednostavnim odnosom: S ae = 2 S de ;

f =

; pa je
2

T=

= 2 f ;

S de
1 2
=
= 2
. Bitno je napomenuti da ovaj odnos ne
f
S ae

vrijedi za neelastine, reducirane spektre odziva.

Za poznate vrijednosti S ae koje se u pravilu otavaju iz normiranih spektara odziva ili
se proraunavaju iz danih analitikih izraza (vidi sliku 2), lako je odrediti pripadajue
vrijednosti spektralnih pomaka kako slijedi: S de

T2
=
S ae
4 2

Slika1 : Elastini spektar odziva za Zonu 3b i Tlo razreda E s pripadajuim

pomacima Sde prema SIA 260
Vrijednosti parametara S i su za razred tla E
u Sia261 definirani sa S = 1.4; = 1.0

S de =

S ae

T 2 S ae

4 2 a gd

Slika2: Vrijednosti spektara odziva za karakteristine periode [11]

Stranica 2 od 22

Sveuilite u Mostaru / Graevinski fakultet

Proraun potresno otpornih objekata metodom temeljenom na pomacima_Peric/ 30. rujna 2008

Tako je za: T = 1.66 s; S de =

1.66 2
1.054 = 0.0733m = 73.3mm , vidi ovdje takoer
39.438

stranicu 11. Ostali parovi sraunatih vrijednosti dani su u nastavku.

T=0.10
T=0.15
T=0.50
T=0.83
T=1.00
T=1.66
T=2.00
T=3.00

Sae/agd =2.800
Sae/agd =3.500
Sae/agd =3.500
Sae/agd =2.100
Sae/agd =1.750
Sae/agd =1.054
Sae/agd =0.875
Sae/agd =0.380

Sde=
Sde=
Sde=
Sde=
Sde=
Sde=
Sde=
Sde=

0.7 mm
2.0 mm
22.2 mm
36.8 mm
44.4 mm
73.3 mm
88.8 mm
88.8 mm

Slika 3 : Spektralni pomaci Sde i spektralna ubrzanja Sae u ARDS- formatu

2.2

Konstrukcija neelastinog spektra uporabom koeficijenata redukcije

Pushover analiza sastoji se od odreivanja grafa nelinearne zavisnosti sile i

pomaka. Ova zavisnost predstavlja ukupnu horizontalnu silu na mjestu upetosti u
zavisnosti od pomaka kontrolne toke odabrane negdje na nosivom elementu.
Najee se kontrolna toka bira na vrhu objekta. Za odreivanje Pushover krivulje
(krivulje kapaciteta nosivosti) koristi se ekvivalentni nelinearni sustav s jednim
stupnjem slobode. Dijeljenjem ukupne sile, koja odgovara otporu elementa na
mjestu upetosti, s ekvivalnetnom modalnom masom sustava s jednim stupnjem
slobode i dijeljenjem pripadajuih pomaka s faktorom uea ( ) za promatrani ton,
mogue je krivulju kapaciteta nosivosti predstaviti u ADRS- formatu. Ova krivulja
predstavlja stranu otpora konstrukcije.
S druge pak strane spektar odziva koji predstavlja potresno djelovanje (crvena
ovojnica na slici 3) predstavljen je u elastinoj formi. Ve je reeno da se efekti
disipacije energije stvaranjem plastinih zglobova u nosivoj kontrukciji mogu uzeti u
Stranica 3 od 22

Sveuilite u Mostaru / Graevinski fakultet

Proraun potresno otpornih objekata metodom temeljenom na pomacima_Peric/ 30. rujna 2008

obzir tako da se elastini spektar odziva reducira pripadajuim (za sve periode ne
vrijede isti principi redukcije) faktorima redukcije.
Redukcija elastinog spektra odziva temelji se na gotovo 40-godinjem iskustvu u
primjeni pravila istih pomaka (equal displacement rule) ija je valjanost dokazana
na velikom broju uzoraka [9], a primjenjuje se za periode vee od ca. Tc = 0.5s .
Neke norme, meu kojima i vicarska doputaju primjenu pravila istih pomaka za
periode vee od T = 0.7 s
Vrijednost koeficijenta redukcije elastinog spektra odziva iznosi:
za periode

T < Tc

vrijedi

= ( Ry 1)

T Tc ;

vrijedi

= Ry ;

pri emu je R y =
2.3

Tc
+ 1 , dok za
T

f el

; a = u
fy
y

Zaokret tetive nosivog elementa

Sigurnost objekta glede potresnog djelovanja dokazuje se usporedbom zahtjevane

deformacijske sposobnosti pod utjecajem normiranih potresnih djelovanja s
kapacitetom deformabilne sposobnosti nosivog elementa. Kao mjera deformacijske
sposobnosti slui zaokret tetive nosivog elemnta.
Definicija: Zaokret tetive mjeri se kao kut izmeu tangente na osu nosivog elemnta
na mjestu maximalnog momenta savijanja i tetive koja spaja mjesto maksimalnog
momenta i mjesto gdje moment savijanja poprima vrijednost 0 (vidi sl. 4.)

ZID

STUP

GREDA

tetiva
Zaokret
krutog
tijela

tangenta ose elementa

Slika 4: Definicija: zaokret tetive kao mjere deformabilne sposobnosti za razliite

nosive elemnate

Stranica 4 od 22

Sveuilite u Mostaru / Graevinski fakultet

Proraun potresno otpornih objekata metodom temeljenom na pomacima_Peric/ 30. rujna 2008

2.4

Definicija odnosa momenta savijanja i kuta krivljenja:

Slika 5: Zaokret tetive pri otkazivanju nosivog elementa

2.5

Elastino zakrivljenje tetive

Pretpostavlja se da se popreni presjek s maximalnim momentom nalazi u

elastinom stanju naprezanja sve dok nije dostignuta nominalna granica teenja. U
momentu dostizanja nominalnih napona teenja zakrivljenost zamjenjujueg tapa
iznosi y .

Fy L3

y =
2.6

M L
L
= 3EI = y v = y v ; za male kutove vrijedi y = y Lv
3
Lv
Lv
EI 3
Neelastino zakrivljenje tetive

u - granini pomak vrha u momentu otkazivanja nosivog elemnta moe se odrediti

iz slike 5.

u = u Lv = y + p = y Lv + p ( Lv

u = y + (u y ) L pl (1

0.5 L pl

Lv

L pl
2

) , odnosno

Postoji vie metoda za odreivanje duljine plastinog zgloba. Tako je u [5] EC8: dio
3- EN 1998-3:2005 (D) u dijelu Anhang A- stranica 38, u zavisnosti od stupnja
oteenja dano nekoliko izraza za proraun duljine plastinog zgloba.
Ovdje e biti rabljen postupak koji su predloili Paulay & Priesley 1992 godine, a
opisan je u [12]. Prema ovom prijedlogu duljina plastinog zgloba Lpl iznosi:
L pl = a st (0.08 Lv + 0.022 f s d bl ) ; Vrijednost Lpl zavisi od napona na granici velikih
izduenja i promjeru ipaka primjenjenih u rubnom ojaanju promatranog zida.
d bl je prosjean promjer armature u rubnom ojaanju u podruju plastinog zgloba.
Smanjena deformacijska sposobnost europskih betonskih elika uzima se u obzir
faktorom a st koji poprima sljedee vtijednosti:

ft
< 1.15 , odnosno
fs
f
a st = 1.0 za betonske elike s odnosom t 1.15
fs
a st = 0.8 za betonske elike s odnosom

Stranica 5 od 22

Sveuilite u Mostaru / Graevinski fakultet

Proraun potresno otpornih objekata metodom temeljenom na pomacima_Peric/ 30. rujna 2008

2.7

Nelinearna zavisnost sile i pomaka

Tonan opis nelinearne ovisnosti sile i pomaka je esto komlicirano i nije uvijek
potrebno. Za rjeavanje inenjerskih zadataka dovoljna je bilinearna aproksimacija
te zavisnosti.
Bilinearna zavisnost je karakterizirana s dvije toke i to tokom nominalniog teenja
karakteriziranom parom vrijednosti ( Fy , y ) i tokom otkazivanja presjeka
karakteriziranom parom vrijednosti ( Fu , u ) . Sile Fy i Fu sraunavaju se iz
momenta otpora na mjestu upetosti. Pri tome e biti analiziran presjek armiran kako
je to prikazano na slici 6.

Slika 6: Popreni presjek zida na mjestu upetosti

Za ovaj popreni presjek bit e uz pomo nekog od dostupnih programa ( ovdje je
rabljen program Response 2000 , dostupan na internetskoj mrei na adresi:
http://www.ecf.utoronto.ca/~bentz/r2k.htm)
za analizu poprenih presjeka odreen stvarni dijagram zavisnosti momenta
savijanja i krivljenja i u njemu ucrtan pripadajui bilinearni dijagram. Graf predstavlja
parove momenata savijanja i pripadajue kutove krivljenja izazvano djelovanjem
monotono rastue horizontalne sile.
Kako vrijednost pomaka odgovara produktu kuta krivljenja i duljine elementa, to su
dijagrami pomaka i krivljenja afini.

M u = 11'100kNm

u = 13.5rad / km
= u / y = 13.5 / 0.75 = 18

[rad / km
=
Slika 6: Dijagram zavisnosti momenta savijanja i krivljenja
Ovdje sraunatu vrijednost lokalnog duktiliteta krivljenja moemo usporediti s
vrijednou sraunatom na stranici 11 (dio prvi- metoda kapaciteta noenja).

Stranica 6 od 22

]
Lv [mm ]

Sveuilite u Mostaru / Graevinski fakultet

Proraun potresno otpornih objekata metodom temeljenom na pomacima_Peric/ 30. rujna 2008

Tamo je raunski dobijena vrijednost = 12.27 < u / y = 13.5 / 0.75 = 18 , to

iznova dokazuje stupanj visoke duktilnosti promatranog elementa.
Po prijedlogu Priestley-Kowalski iz 1998 nominalna vrijednost otpora na savijanje
poprenog presjeka dostignuto je onda kada zakrivljenje poprenog presjeka
dosegne peterostruku vrijednost krivljenja na granici velikih izduenja. Ovu toku
karakterizira par vrijednosti ( M y ,5 y ) . Meutim ovaj prijedlog je vremenom
modificiran. Danas je opeprihvaen postupak koji e biti objanjen u nastavku
2.8

Nelinearna zavisnost momenta savijanja i krivljenja

U nastavku e biti opisana nelinearna zavisnost momenta savijanja i krivljenja

pravokutnog armiranobetonskog poprenog presjeka
Na slici 7 je predstavljen popreni presjek koji e biti analiziran programom
Response 2000. U svrhu analize uzet je pojednostavljen popreni presjek debljine
30 cm i visine 380 cm. Ukupna armatura u rubnim zonama (zone ojaanja) iznosi
19 20 na svakoj strani i ima neto nepovoljniji poloaj od stvarnog. Vertikalna
armatura postavljena obostrano u hrptu zida nije uzeta u obzir kod odreivanja
otpora na savijanje poprenog presjeka. To je i razlogom zato su ovako odreeni
otpori na savijaneje neto nii od onih odreenih u prvom dijelu - dimenzioniranje
metodom kapaciuteta noenja. Beton odgovara razredu C30/37 a radni dijagrami
betona i betonskog elika prikazani su an slici 8.

Slika 7: Pojednostavljeni raunski popreni presjek za analizu zavisnosti momenta

savijanja i krivljenja

Slika 8: Radni dijagrami betona i betonskog elika, odgovaraju razredu betona

C30/37 i betonskom eliku B500C
Stranica 7 od 22

Sveuilite u Mostaru / Graevinski fakultet

Proraun potresno otpornih objekata metodom temeljenom na pomacima_Peric/ 30. rujna 2008

Bilinearna aproksimacija e biti konstruirana na temelju sljedeeg postupka:

1) Uzdu krivulje bit e odreena toka koja odgovara prekoraenju momenta
pri pojavi prvih pukotina i prijelazu presjeka iz stanja I u stanje II. Ovaj
podatak ima informativni karakter i slui za proraun i usporedbu elastinih
perioda osciliranja koji su odreeni u dijelu 1, a dobiveni su i analizom
koritenjem MKE na raunalnom programu.
2) Uzdu krivulje trai se ona toka koja odgovara dostizanju prvih napona
teenja (naponi na granici velikih izduenja). Podsjeamo da ovo stanje po
konvenciji uvedenoj u tehniku praksu odgovara nepovratnim plastinim
dilatacijama betonskog elika od 0.2% odnosno 2 promila. Ova toka je
odreena parom vrijednosti ( M y ' ; y ' ) . Tako direktnim oitavanjem para
vrijednosti s grafa ili uvidom u numerike vrijednosti koji su dostupni nakon
provedene analize, to je ipak neto tonije, dolazimo do vrijednosti
momenta i kuta krivljenja koji odgovaraju naponima u betonskom eliku na
razini velikih izduenja. Poznavanjem ovih vrijjednosti lako je odrediti
elastinu krutost raspucalog betonskog presjeka kao:

y ' =

My'
EI y '

, dakle EI y ' =

My '
7750 10 6
=
= 1.157 1016 Nmm 2 / rad
y ' 0.67rad / km

3) Uzdu krivulje trai se nadalje ona toka na kojoj je dilatacija u betonskom

eliku dosegla vrijednost od 15 promila ili dilatacija u betonu na pritisnutom
rubu presjeka dosegla vrijednost od 4 promila. Vrijedi ona vrijednost koja se
prva dostigne. Uvidom u numerike vrijednosti dolazimo do vriejdnosti
nominalnog otpora poprenoga presjeka koji karakterizira par vrijednosti
( M y , y ) vidi sliku 9, a odatle

y = y '

Mn
M
= n .
M y ' EI y '

4) Toka s koordinatama nominalnog teenja karakterizirana vrijednostima

( M y , y ) ne lei na stvarnoj krivulji zavisnosti momenta savijanja i kuta
krivljenja poprenog presjeka. Ove je i vrijednost raunskog nominalnog
optpora ( M n , y ) , a odreena je na slici 10.
5) Na kraju se uzdu stvarne krivulje trai vrijednost pri kojoj je dilatacija
betonskog eilika dosegla vrijednost ultimnih dilatacija. One su u ovom
sluaju limitirane na 50 promila. Druga kontrolna vrijednost su ultimne
dilatacije u betonu koje su limitirane na 4 Promila. Na ovom mjestu treba
dodati da je za betonske presjeke koji nisu ovijeni vilicama ultimna dilatacija
od 4 promila vrijednost koja se redovito postie, a da ne doe do razaranja
betonskog presjeka. Ovijeni betoni mogu postii i vee vrijednosti tlanih
dilatacija od 4 promila. Ovdje se ilo svjesno na prekoraenja rubnih
dilatacija u betonu koje su u klasinom sluaju dimenzioniranja limitirane na
3 promila. Toka s parom vrijednosti ( M u , u ) karakterizira kolaps (ultimate
limit state) analiziranog elementa.
Procedura koja je predstavljena u ovih pet koraka je openito priznata i nalazi
primjenu u svim novijim propisima na podruju europske unije. Graf zavisnosti
momenta savijanja i kuta krivljenja poprenog presjeka s pripadajuim grafom
dilatacija u betonskom eliku dan su na slikama 9 i 10.

Stranica 8 od 22

Sveuilite u Mostaru / Graevinski fakultet

Proraun potresno otpornih objekata metodom temeljenom na pomacima_Peric/ 30. rujna 2008

Slika 9: Zavisnost momenta savijanja i dilatacija u betonskom eliku

Slika 10: Zavisnost momenta savijanja i krivljenja pravokutnog betonskog preskea

Stranica 9 od 22

Sveuilite u Mostaru / Graevinski fakultet

Proraun potresno otpornih objekata metodom temeljenom na pomacima_Peric/ 30. rujna 2008

Pripadajue vrijednosti krutosti betonskog elementa u analiziranim stadijima:

I =

y '=

MI
1430 10 6
= 0.035rad / km ; EI I =
= 4.086 1016 Nmm 2 / rad
EI I
0.035rad / km
My'
EI y '

= 0.67 rad / km ;

EI y ' =

9000 10 6
= 1.1688 1016 Nmm 2 / rad
0.77 rad / km
9000 10 6
=
= 2.093 1015 Nmm 2 / rad
4.3rad / km

y = 0.77rad / km ;

EI y =

n = 4.3rad / km ;

EI y ,n

u = 13.5rad / km ;
2.9

7750 106
= 1.157 1016 Nmm 2 / rad
0.67 rad / km

EI u =

11150 10 6
= 8.26 1014 Nmm 2 / rad
13.5rad / km

Dinamiki model

Za prevoenje jednog realnog (pravilnog) sustava sa est stupnjeva slobode

(MDOF) u ekvivalentni modalni sustav s jednim stupnjem slobode (SDOF) potrebno
je poznavanje sljedeih parametara: * m , * h , * k i . Vrijednost ovih parametara
zavisna je od svojstava multimodalnog sustava. U prilogu 1, preuzeto iz [1], bit e
dan pregled parametara kojima se regularni multimodalni sustavi do 10 stupnjeva
slobode prevode u ekvivalentne zamjenjujue sustave s jednim stupnjem slobode.
Definicija:
Ekvivalentni dinamiki sustav s jednim stupnjem slobode je onaj sustav kod kojega
su utjecaji na mjestu upetosti za promatrani ton identini utjecajima dobivenima na
realnom multimodalnom sustavu.
Veza izmeu pojedinih dinamikih veliina za pomake, sile i momente savijanja
dana je u Tablici 1.
Sustav s vie stupnjeva
slobode MDOF

Sustav s jednim
stupnjem slobode
SDOF

Odnos

Pomak

wd = S de

w* = S de

w* = w /

Sila

Fd = 2 mn S ae

F * = Fd = m * S ae

m* = 2 mn

Moment
savijanja

M d = S ae i z ii mi

M * = M d = h * m * S ae

h* =

zm
i

i i

m n

Tablica 1: Veza izmeu sila i pomaka sustava s vie stupnjeva slobode i

ekvivalentnih sustava s jednim stupnjem slobode
Oitavanjem vrijednosti iz Priloga 1 dolazimo do sljedeih vrijednosti dinamikih
parametara za promatrani sustav sa est stupnjeva slobode:
Koeficijent modalne mase
* m = 0.667 , m = 0.667 2112 = 1409to
Koeficijent modalne ekvivalentne visine * h = 0.783 ,
h = 0.783 6 3.2 = 15.1m
Faktor ekvivalnetne krutosti i faktor uea: * k = 6.05 i = 1.41

Stranica 10 od 22

Sveuilite u Mostaru / Graevinski fakultet

Proraun potresno otpornih objekata metodom temeljenom na pomacima_Peric/ 30. rujna 2008

Prvi vektor vlastitih vrijednosti:

1 = [0.0434 _ 0.1603 _ 0.3314 _ 0.5383 _ 0.7652 _ 1.0]

Slika 11: Grafiki prikaz ekvivalentnog sustava i stvarnog sustava sa 6 stupnjeva

slobode (vidi takoer prvi dio stranica 8)
2.10

Proraun pripadajuih sila i pomaka na ekvivalentnom sustavu s jednim

stupnjem slobode (SDF)

Iz proraunatih vrijednosti momenata na razliitim razinama iskoritenosti

poprenog presjeka mogue je na temelju zamjenjujueg sustava s jednim stupnjem
slobode odrediti pripadajue sile koje u pojedinanim fazama element na mjestu
upetosti (base shear forces) prihvaa.
Tako za h* = 15.1m pripadajue sile odreujemo kako slijedi:
a)

FI =

prijelaz iz stanja I u stanje II

M I 1430
=
= 94.7 kN / zidu za oba zida
h * 15.1

TOT

FI = 2 94.7 = 189.4kN

h*
15100
= 0.035 10 6
= 0.176 10 3
3
3
I / = I h * = 0.176 10 3 15100 = 2.658mm

I = I

Odavde slijedi period osiliranja za osnovni ton elstinog neraspucalog nosivog

sustava.

T = 2

m*
1409
= 2
= 0.883s ;
FI /( I / )
189.4 / 0.002658

Stranica 11 od 22

Sveuilite u Mostaru / Graevinski fakultet

Proraun potresno otpornih objekata metodom temeljenom na pomacima_Peric/ 30. rujna 2008

Usporedba perioda osnovnog tona dobiven raunalnim programom: Tel = 0.83s (vidi
stranicu 9) s ovdje sraunatim periodom od T = 0.883s daje odstupanje od samo ca.
6.4%
b)

Fy ' =

stadij dostizanja prvih napona velikih izduenja

My'
h*

7750
= 513.24kN / zidu za oba zida
15.1

TOT

Fy ' = 2 513.24 = 1026.5kN

h*
15100
y ' = y ' = 0.67 10 6
= 3.37 10 3
3
3
*
3
y ' / = y 'h = 3.37 10 15100 = 50.887mm
Period osiliranja za osnovni ton elstinog raspucalog elementa u memontu prvog
dostizanja napona velikih izduenja:

T = 2
c)

m*
1409
= 2
= 1.66 s ;
Fy ' /( y ' / )
1026.5 / 0.050887
stadij dostizanja nominalne vrijednosti otpora na savijanje

My

9000
= 596.027 kN / zidu za oba zida
h * 15.1
TOT Fy = 2 596.027 = 1192.05kN

Fy =

h*
15100
y = y = 0.77 10 6
= 3.876 10 3
3
3
*
3
y / = y h = 3.876 10 15100 = 58.52mm
Period osiliranja za osnovni ton u memontu dostizanja nominalnog otpora:

T = 2

m*
1409
= 2
= 1.65s ;
Fy /( y / )
1192.05 / 0.05852

Deformacije na razini ekvivalentne mase koje odgovaraju nominalnom momentu

savijanja i kutu krivllenja od n = 4.3rad / km

n = y + ( n y ) L pl (1

0.5 L pl

) = 3.876 10 3 + ( 4.3 0.77 ) 10 3 1410 (1

h*
n / = n h = 7.41 15.1 = 112mm
Pomak na vrhu objekta (na razini krova odnosno zadnje ploe)
u , vrh = 112 = 112 1.41 = 157.8mm

705
) = 7.41 10 3
15100

d)

stadij dostizanja momenta sloma

11'150
= 738.4kN za oba zida Fu ,TOT = 2 738.4 = 1476.82kN
15.1
0.5 L pl
705
u = y + (u y ) L pl (1
) = 3.876 10 3 + (13.5 0.77) 10 3 1410 (1
) = 20.98 10 3
h*
15100

Fu =

Stranica 12 od 22

Sveuilite u Mostaru / Graevinski fakultet

Proraun potresno otpornih objekata metodom temeljenom na pomacima_Peric/ 30. rujna 2008

Duljina plastinog zgloba L pl = a st (0.08 Lv + 0.022 f s d bl ) ;

L pl = 1.0(0.08 Lv + 0.022 f s d bl ) = 0.08 15100 + 0.022 460 20 = 1410mm

u / = u h* = 20.98 15.1 = 317 mm
u , vrh = u = 311.5 1.41 = 447 mm
Vrijednosti sraunatih pomaka za razliite stupnje iskoritenosti poprenog presjeka
prikazane su na slici 12.

vrh = *

Slika 12: Pomaci na razliitim razinama iskoritenosti poprenog presjeka

2.11

Konstrukcija pushover krivulje

Ako dobivene sile ( pri prelasku u stadij II, sile na granici teenja i na granici sloma
podijelimo s masom ( F / m = a ) , dobijamo vrijednosti koje po svome fizikalnom
znaenju odgovaraju ubrzanju i biti e naneene na ordinatu grafa S ae ; S de u ADRSformatu.

FI / m* = 189.4 / 1409 = 0.134 = S ae

Fy ' / m* = 1026 / 1409 = 0.72 = S ae
F y / m* = 1192 / 1409 = 0.85 = S ae
Fu / m* = 1477 / 1409 = 1.05 = S ae
Stranica 13 od 22

Sveuilite u Mostaru / Graevinski fakultet

Proraun potresno otpornih objekata metodom temeljenom na pomacima_Peric/ 30. rujna 2008

Pripadajui pomaci podijeljene s faktorom uea odgovaraju pomaku na visini

ekvivalentne mase sustava s jednim stupnje slobode h * i bit e naneseni na apscisi
istog grafa. Konstrukcija je prikazana na slici 13.

Slika 13: Konstrukcija krivulje kapaviteta nosivosti (pushover krivulja) u ADRS

formatu
2.12

Prevoenje elastinog spektar odziva u neelastini spektar

Kako je ve na poetku ovog priloga pod tokom 2.2 reeno, neelastini spektar
odziva dobiva se direktno iz elastinoga primjenom sljedeih faktora redukcije:

Tc
+1
T
f
dok je za T Tc ; = Ry ; pri emu je R y = el ;
fy

za T < Tc faktor redukcije iznosi = ( Ry 1)

Ry =

f el S ae (T * ) 1.05 1409t
=
=
= 1.2411
fy
S ay
1192

Tako vrijedi za:

Tc
0 .5
+ 1 = (1.2411 1)
+ 1 = 2 .2
T
0 .1
T
0 .5
T = 0.15s ; = ( R y 1) c + 1 = (1.2411 1)
+ 1 = 1 .8
T
0.15
A za sve ostale periode T TC = 0.5s vrijedi = R y = 1.2411
T = 0.1s ; = ( R y 1)

Stranica 14 od 22

Sveuilite u Mostaru / Graevinski fakultet

Proraun potresno otpornih objekata metodom temeljenom na pomacima_Peric/ 30. rujna 2008

=1

= 1.24

Slika 14: Dijagram kapaciteta nosivosti u prostoru Sae i Sde s prikazanom

konstrukcijom toke snoljivosti (performance point)kao pres
Iz dijagrama na slici 14 slijedi:

Poetna krutost elmenta u nerspucalom stadiju ne utjee na ponaanje

elemnta nakon pojave plastinih deformacija pa prijelaz iz stadija I u stadij II
(prijelaz krivulje kapaciteta nosivosti s periode 0,83 s na periodu 1,66 s na
razini F / m* = 0.134 i u budue je niti ne treba razmatrati.
S elastinog spektra odziva oitava se vrijednost maximalnog mogueg
elastinog pomaka konstrukcije u sluaju djelovanja normiranog potresnog
optereanja. Ova vrijednost iznosi S de = 73.7 mm i u literaturi je esto
nazivana ciljnim pomakom i odgovara zahtjevanom kapacitetu
deformabilnosti. Ciljni pomak je vrijednost koja lei na presjecitu elastinog
spektra odziva i elastinog perioda osnovnog tona osciliranja.
Maximalni pomak koji konstrukcija moe razviti u stanju dostizanja napona
teenja (toka M y , y ) odnosno nominalnog otpora (toka M y , n ) na visini

h * iznosi y / = 58.5mm odnosno n / = 112mm . Odgovarajui pomaci

na vrhu objekta za vrijednost koefivijenta uea = 1.41 su prema

tome 82.5mm odnoso 158mm .
Pomak pri kome dolazi do sloma poprenog presjeka je jo i vei i dostie
vrijednost od 317 mm na visini h * odnosno 447 mm na vrhu objekta.
Dokaz provodimo za vrijednost nominalnih veliina u formatu: n / S el
odnosno 112mm 73.7 mm , ime je dokaz izveden.

Stranica 15 od 22

Sveuilite u Mostaru / Graevinski fakultet

Proraun potresno otpornih objekata metodom temeljenom na pomacima_Peric/ 30. rujna 2008

2.13

Performance point (toka snoljivosti)

Ovdje prikazana metoda postupnog guranja je metoda potresnog inenjerstva i

moe se rabiti za analizu postojeih ili dimenzioniranje novih objekata.
U sluaju dimenzioniranja postojeih objekata, kako je to uinjeno u ovom primjeru,
cilj je usporediti deformacijski kapacitet s maximalno moguim elastinim pomacima.
Takozvani performance point ili toka snoljivosti imaju karakter vizualiziranja
mjerodavnih veliina i bez obzira na prikladnost njihovog prikaza nisu esencijalni za
provoenje dokaza temeljonog na pomacima.
No ovdje prikazana metoda nije jedina. Povjesno se radovima Freeman at all 1975
najprije razvila metoda razraena u dokumentima FEMA 273 odnosno ATC40. U
ovim dokumentima se umjesto principa maximalnih pomaka koriste ekvivalentni
periodi i ekvivalentna priguenja, dok inicijalna krutost oscilirajueg elemnta
odgovara sekantnoj krutosti s iznosom 2 [11]. Za postupke predloene ovim
dokumentima je prikaz u ADRS- Formatu kao i tona konstrukcija performance
pointa esencijalna [10].
Presjena toka push over krivulje i neelastinog spektra odziva naziva se
performance point. Ova toka predstavlja maksimalni spektralni pomak za
analizirani elemnt. Iz slike 9 je oito da presjena toka neelastinog spektra odziva
s push over krivuljom (toka 1) daje vrijednost od 58,5 mm i da se ova vrijednost
razlikuje od 73,7 mm dobivenih primjenom principa istih pomaka. Odstupanje iznosi
ca. 20%, a doputena su odstupanja prema gore citiranim dokumentima na razini od
5%.

Slika 15: Mogue strategije kod iznalaenja prihvatljive toke snoljivosti

(performance point 2)
Na slici 15 su prikazane mogue strategije iterativnog iznalaenja novog
poerformance pointa. Na raspolaganju nam stoji ojaanje ili oslabljenje nosivog
elemnta.
Ojaanjem nosivog elemnta poveava se krutost elemnta i smanjuje osnovni period.
Ojaanje ima utjecaja na kapacitet nosivosti pa je potrebno izraditi novu push over
Stranica 16 od 22

Sveuilite u Mostaru / Graevinski fakultet

Proraun potresno otpornih objekata metodom temeljenom na pomacima_Peric/ 30. rujna 2008

krivulju. Za tako modificirane elmente potrebno je jo izvriti korekciju elastinog

spektra odziva novim faktorom redukcije i konstruirati novu toku snoljivosti koja je
na slici 10 obiljeena kao toka (2). Ukoliko je odstupanje jo uvijek vee od 5%
itavi postupak treba ponoviti dok se odstupanje ne svede na prihvatljivu mjeru.
2.14

Kontrola nosivosti elementa na posmik

Pripadajue horizontalne sile djeluju na mjestu upetosti zidova u temelje. Kontrola

nosivosti zidova bit e provedena za sile koje odgovaraju ultimnoj nosivosti
poprenog presjeka na mjestu upetosti, dakle za vrijednost momenta savijanja od
M u = 11150kNm . Pripadajua horizontalna sila za jedan zid je Fu = 738kN .
Ovau silu treba uveati za vrijednost . Tako sliejdi:
+

Vd = Fd = (0.9 +
+

Vd = 0.9 +

VRd ,s =

n
) Fu ; pri emu je n broj katova
10

6
Fu = 1.6 Fu = 1.6 738 = 1180kN
10

Otpor poprenog presjeka armiranog obostrano horizontalnim ipkama s

10 @ 120mm prema Sia 262 Ziffer 4.3.3.4.3 je:

Asw
2 78.5
z f sd ctg =
0.9 3680 390 ctg 45 = 1690kN > 1180kN OK!
s
120
Otpor tlane dijagonale prema Sia 262 Ziffer 4.3.3.4.5 je:

VRd ,c = bw z k c f cd sin cos = 300 (0.9 3680) 0.4 20 sin 45 cos 45 = 3553kN > 1180kN
OK!

3.

Zakljuak

Priakazan je postupak prorauna nosivih armiranobetonskih konstrukcija temeljen

na pomacima. Radi se o statikom postupku a za opis dinamikog ponaanje realne
graevine koristi se analogija s zamjenjujuim ekvivalentnim sustavom s jednim
stupnjem slobode.
Sljedee bitno pojednostavljenje je bilinearna aproksimacija kapaciteta nosivosti
analiziranog elementa. Postupak je limitiran na periode za koje vrijedi princip istih
pomaka, to u zavisnosti od nacionalnih dokumenata i literature znai da ovaj
princip ne vrijedi za periode manje od ca. 0,7 s.
Postupak nudi zoran prikaz svih relevantnih elemenata potresne analize u jednom
jedinom grafu.

Stranica 17 od 22

Sveuilite u Mostaru / Graevinski fakultet

Proraun potresno otpornih objekata metodom temeljenom na pomacima_Peric/ 30. rujna 2008

Literatura:

[1]

Dazio, Alessandro: Erdbeebensicherung von Bauwerken II

[2]

Paulay,Thomas; Bachman, Hugo; Moser, Konrad:

Erdbebenbemessung von Stahlbetonhochbauten, Birkhuser,
1989
SIA D 0171, Bachman, Dazio, Bruchez, Mittaz, Peruzzi,
Tissieres,:Erdbeebngerechter Entwurf und
Kapazittsbemessung eines Gebudes mit
Stahlbetontragwnden, Sia Zrich, 2002
SIA D 0191, Lestuzzi at all, Grundlagen der Projektierung von
Tragwerken, Einwirkung auf Tragwerke Sia Zrich, 2004
Eurocode 8: Design of structures for erthquacke resistance,
Part 1- Part 6
Paulay T., Priestley .M.J.N: Seismic Design of Reinforced
Concrete and Masonry Buildings. J.Wiley&Sons, New York
1992
Dazio, Alessandro, Stahlbeton, IBK ETHZ Publikation
Dazio, Alessandro, Antwortspektren, IBK ETHZ Publikation
Fajfar, Peter; M. Eeri, A nonlinear analysis Method for
performance based seismic design; Earthquake Spectra,
Vol.16, No.3, pp.573-592, August 2000
Weber, Benedikt, Verformungsbasierte und kraftbasierte
Tragwerksanalyse, Berner FH Burgdorf, 2007
SIA 161 Einwirkungen auf Tragwerke, Sia Zrich, 2003

[3]

[4]
[5]
[6]

[7]
[8]
[9]

[10]
[11]
[12]

[13]

SIA D 0211 berprfung bestehender Gebude bezglich

Erdbeben, Einfhrung in das Merkblatt SIA2018; Sia Zrich,
2005
Response -2000 User Manual, Copyright Evan Bentz, Version
1 March 2001 and Version 1.1 September 2001

Stranica 18 od 22

Sveuilite u Mostaru / Graevinski fakultet

Proraun potresno otpornih objekata metodom temeljenom na pomacima_Peric/ 30. rujna 2008

PRILOG 1
DINAMIKI PARAMETRI
EKVIVALENTNIH SUSTAVA S JEDNIM STUPNJEM SLOBODE

Treba razlikovati fleksibilne sustave koji rade na savijanje (Bigeschwinger) i one

koji rade na posmik (Schubschwinger)

Stranica 19 od 22

Sveuilite u Mostaru / Graevinski fakultet

Proraun potresno otpornih objekata metodom temeljenom na pomacima_Peric/ 30. rujna 2008

Numerike vrijednosti vlastitih vektora za sustave koji rade na savijanje (BigeEMS) i one koji rade na posmik (Schub-EMS)

Stranica 20 od 22

Sveuilite u Mostaru / Graevinski fakultet

Proraun potresno otpornih objekata metodom temeljenom na pomacima_Peric/ 30. rujna 2008

Slika16: Parametri za prevoenje jednog multimodalnog sustava koji radi na savijanje u

jedan ekvivalentni sustav s jednim stupnjem slobode

Stranica 21 od 22

Sveuilite u Mostaru / Graevinski fakultet

Proraun potresno otpornih objekata metodom temeljenom na pomacima_Peric/ 30. rujna 2008

Slika17: Parametri za prevoenje jednog multimodalnog sustava koji radi na posmik u

jedan ekvivalentni sustav s jednim stupnjem slobode

Stranica 22 od 22