Professional Documents
Culture Documents
Krleza - Gospoda Glembajevi Sažetak
Krleza - Gospoda Glembajevi Sažetak
Razmisliti o:
-
ljubavi prema blinjem, obitelji, znanju i radu kao temelju drutvenog ustrojstva
PSIHOLOKI PLAN
Likovi individualizirani, psiholoki produbljeni.
Intelektualna klima = podloga naturalistikog ponaanja i socijalistike analize
drutvene krize.
esti su:
-
glembajevska krv
danijelijeva krv
animalno, nemir, la
MORALNI PLAN
Prikazuje se degradacija Glembajevih od prvog Glembaja koji je u umi zbog zlata ubio
ovjeka, do posljednjega Leonea. On na kraju drame ubija barunicu Castelli (obiteljska
je povijest puna prijevara, ubojstava, samoubojstava).
Motivi: drutvena nepravda, zloupotreba bogatstva, neodgovornost i razuzdanost mijea se s
motivima koji pripadaju psihologiji likova: degeneracija, hipertrofirana osjetljivost,
erotike i estetske otuenosti od svoje sredine, sterilna moralna izdvojenost
Prisutna je i BIOLOKA motivacija glembajevska krv u Leoneu.
OSNOVNO OBILJEJE DRAME JE PSIHOLOKI REALIZAM
-
Zbiva se jedne noi, kasnog ljeta, godinu dana prije Rata 1914-18. Prvi in u noi izmeu
jedan i pola tri. Drugi in izmeu pola tri i pola etiri. Trei in oko pet.
Svaki od 3 ina drame ima uzlaznu liniju u razvijanju radnje, koja se penje do kulminacije, a
onda se naglo sputa poslije ega dolazi do kratkotrajnog smirenja i predaha.
Leone tragiki junak
= tragiki junak shakespearskog tipa ?
Gospoda Glembajevi tragedija ?
ANTIKA TRAGEDIJA
GOSPODA GLEMBAJEVI
EDIPOV MOTIV
EDIP
rtva sudbine
LEONE
svjesno se ogreuje o pravila
koja zna
djeluje po diktatu svoje
podsvijesti
postupci psiholoki motivirani
sluaj nema socijalno znaenje
kua Glembay
1 no
KOZMIKO PROIRENJE
glasnik
kor
dokazuje tonost znaenja
JESTE opepoznata i
prihvaena
sudbinska
nad-psiholoka
psiholoka
1.
A) Ekspozicija prilika:
Dijalozima prethodi opiran opis ambijenta u kojem poinje dramska radnja:
Crveni salon sa utom brokatnom garniturom ezdesetih godina. U pozadini
dvokrilna vrata, otvorena, s perspektivom na nekoliko otvorenih i rasvijetljenih
soba
B) Ekspozicija karaktera:
Ve prve reenice koje se izgovaraju u drami govore neto o karakterima (mijeanje
njemakih izraza s naim jezikom), a dijalozi izmeu linosti nagovjetavaju tipine
crte junaka
LEONE: Muno je sve to u nama, draga moja dobra Beatrice
ANGELIKA: Svi mi vrvimo u ivotu kao crvi u kvarglu I nitko od nas ne vidi
iznad zbivanja, Leone!...
PUBA: Ovo je ludnica u kojoj ovjek samo badava gubi svoje nerve! Kasno je,
a ja ne kradem svoje vrijeme, sutra me eka pun ko posla!...
GLEMBAY: Ja ipak mislim da bi bilo najoportunije da se preko svega prijee
superiornom, gospodskom utnjom!...
C) Ekspozicija odnosa izmeu lica:
daje se ve poetnim dijalozima
FABRICZY: dakle, Leone, to misli o baruniinu portretu?
LEONE. Ja ne mislim o tom portretu nita, dragi Fabriczy! To uope nije
nikakav portret, to mislim ja!...
DIDASKALIJE srastaju s dijalozima u nedjeljivu cjelinu i oznaavaju Krlein odnos
prema linostima u drami.
Pr. I. in
Za ovog kretanja, amora i gostiju, glazbe i smijeha, na sceni stoji Sestra Dominikanka
Angelika udovica Glembay, roena barunica Zygmuntowicz Beatrix (29 godina) i promatra
6
portrete po zidovima. Ona je vitka, otmjena i dekorativna, bez jedne jedine kapi krvi u
obrazima, s prekrasnim ljiljanskim prozirnim rukama, koje koketno skriva u bogatim
naborima svojih rukava. Uz nju Leone Glembay. Figura dekadentna, pljeiva i prosijeda, sa
gotovo potpuno bijelom rijetkom vedskom bradom, bez brkova. U fraku, s engleskom lulom
u ustima. Igra ruku i ivaca oko te lule abnormalno je intenzivna.
II. in
Ulazi stari Glembay, u svilenom hausroku tamnonaranaste boje. Njegova blijeda, staraka
izmuena pojava potpun je kontrast onoj figuri od prije pola sata u salonu. Ona napudrana i
izbrijana maska pretvorila se u lice bolesnika s tamnim upalim podonjacima, kome su
kretnje nesigurne, a donja eljust tako se abnormalno ovjesila, kao da mu laloke vise same
od sebe i melju zrak. To je lice mlohavo i beskrvno, tim ovjekom vlada depresija. On izgleda
kao ovjek koji je ustao da se pridigne na svoju posljednju borbu. Zato je on u prvome dijelu
dijaloga tih, gotovo patetino svean, i tek postepeno tetive tih vilica opet se napinju, ti zubi
opet animalno kripe i ta se aka sama od sebe die da raskrvari pred sobom ovu nakazu od
njegova roenog sina.
III. in
Ona je uzela dva jastuka s jednog fotelja i postavila ih jedan na drugi na divan struno
bolniarski, a onda je pola spram Leonea kao prava Sestra Milosrdnica i, pomilovavi ga
jednom beskrajno toplom kretnjom ruke, ona ga je kao pacijenta povela do divana.
Tako funkcionalno postavljene didaskalije u dramama Miroslava Krlee govore o pievom
stvaralakom odnosu prema svakoj rijei koju je unio u svoje dramske tekstove. Time se
moe objasniti i to to Krlea napomene ne stavlja u zagrade (kako je uobiajeno).
Ekspozicija Gospode Glembajevih interesantna je i kao primjer motivacije skupa linosti
(Tomaevski) u ovom sluaju to je porodina proslava kada su na okupu sve vanije linosti
u drami pa je pisac u mogunosti da ih odjednom predstavi i tako ubrza uspostaljanje odnosa
izmeu njih, odnosa koji e dovesti do zapleta.
2.
U Gospodi Glembajevima uvoenje dinamikog motiva podudara se s pojavom novih linosti
(Fabriczya i Silberbrandta) koji e u Leoneu (glavnom liku drame) izazvati AKCIJU protiv
njih i pokrenuti ga da im se suprotstavi idejnim stavovima iz kojih se neminovno raaju
sukobi.
Didaskalije kojima je Krlea popratio pojavu Pube mogu biti povod da govorimo o prednosti
itanja drame nad gledateljima predstave ili filma jer itatelj saznaje da je Pubina epavost
posljedica rahitisa, gledatelj taj podatak nema, i itatelju je poznato da je Puba otrouman,
gledatelj u to tek treba da se uvjeri.
3.
Kulminacija tj. najnapetiji moment sukoba je noni dijalog izmeu starog Glembaja i Leonea,
oca i sina, jer je oigledno da je ta no otkrila dva nepomirljiva svijeta koja ne mogu
usporedo egzistirati.