You are on page 1of 7

Umetnika batina Azije 1

- ISPIT -

1. Koja su dva osnovna tipa skulpture obeleila kulturu doline Inda?


U dolini Inda naena dva sasvim razliita tipa skulptura: jedan je formalni tip (dostojanstveno
vajarsko delo, budi pomisao na boanstvo, svetenika), a drugi krajnje naturalistiki, organski
tip (oblici prirodni i ivi, meki i obli - inteligentno posmatranje ljudskog tela). Delo koje nam
predstavlja vezu izmeu organskog i formalnog, hijeratinog stila doline Inda jeste bakarna figura
male igraice iz Mohendo-dara.
2. Koja su najkarekristinija dela kulture Inda?
Najkarakteristinija dela kulture doline Inda jesu peati, naeni u znatnim koliinama i ispisani
natpisima u jo uvek nerazreenom pismu doline Inda. Veinom su kvadratnog oblika, a ne
valjkasti, to je karakteristino za peate iz Mesopotamije, i esto imaju ivotinju za glavnu temu.
Peati iz doline Inda vajani su briljivo, s punim modelovanjem, u mekim obrisima, i pokazuju
malo tragova orua ili tehnike.

3. Kakva podela karakterie neolitsku, predangsku Kinu?


Tipini lokalitet - to e rei nalazite na kome su okupljene sve karakteristine crte jedne kulture u ravnici jeste Deng Dzu Jaj, a kultura koja je tamo otkrivena nosi naziv Lung-an. Jedno od
obeleja ove ravniarske kulture jeste graenje kua i bedema od naboja; treba takoe
napomenuti da je ta tehnika ostala u upotrebi i kod kasnijih nosilaca kulture ang. Drugo je
obeleje upotreba veoma tankog, crnog posua. To je moda najfinije neolitsko posue, tako tanko
da podsea na porcelan zvani ljuska jajeta uprkos injenici da je u pitanju glina (sl. 8). Elegantni
oblici karakteristini su za kulturu Lung-ana. Tree obeleje jeste obiaj gatanja pomou prskotina
dobijenih prevlaenjem usijanog iljka po sastruganoj kosti. Iako to nije sasvim isti sistem kao
onaj koji su primenjivali ljudi kasnijeg perioda ang - jer su oni radije upotrebljavali kornjain
trbuni lub - svrha je ista: savetovanje sa precima pomou gatanja. To je najvanija veza izmeu
kulture Lung-ana i kasnijih kultura iz doba dinastije ang. Druga kultura, kultura visoravni,
katkada se naziva kulturom bojene grnarije, kako bi se razlikovala od kulture crne grnarije.
Tipini lokalitet je mesto Jang-ao u blizini dodirne take ovih dveju kultura. Dva karakteristina
elementa umetnosti kulture Jang-ao - crvena i bojena grnarija i upotreba ada iznad sveg
ostalog materijala - od velikog su znaaja ako ih posmatramo sa gledita kasnije kineske kulture.
Tipini lokalitet sredine neolitske kulture jeste ijao-Tun, naselje u Honanu, koji e kasnije biti
poslednja prestonica dinastije ang. Izgleda da je kultura ijao-Tun, koja se nalazi u naseljima na
humkama, neto malo mlaa od kulture Jang-ao i Lung-an, i da je dugovala mnogo ovoj
poslednjoj, mada se graniila s obema. Ako su crvena (ili bojena) i crna grnarija karakteristike
koje preovlauju u njenim sestrinskim kulturama, onda siva grnarija mora biti najire usvojen
naziv za najkarakteristiniji proizvod sredine oblasti. Raena od preiene zemlje i paljivo
peena, siva grnarija bila je modelovana i ukraavana u isto vreme pomou spiralno uvrtenih
glinenih traka i komadia, tako da se dobijao karakteristian ornament koji bi se tanije mogao
opisati kao faktura.
Kulture predangske Kine moemo da naemo na razliitim lokalitetima, ali najlaki nain da ih
razaznamo je ukoliko bacimo pogled na bolju njihove grnarije. Razlikuje se kultura crne grnarije
(Lung-an), kultura crvene ili obojene grnarije (Jang-ao) i kultura sive grnarije (ijao-tun).

4. Kako se jo naziva kultura visoravni?


Kulture isoravni katkada se naziva kulturom bojene grnarije, kako bi se razlikovala od kulture
crne grnarije. Tipini lokalitet je mesto Jang-ao u blizini dodirne take ovih dveju kultura (Lungan i Jang-ao).

5. Koje tri najvanije novine oznaavaju raanje istorijske kineske kulture i velike
civilizacije?
Tri najvanije novine koje oznaavaju raanje istorijske kineske kulture i velike civilizacije su:
pronalazak i razvoj pisma; sve vee ovlaivanje prirodnom sredinom sa stanovita poljoprivrede i
razvijena lovaka tehnika, koja je dovela do uvoza nekih od najegzotinijih ivih stvorova poznatih
u celoj Aziji, kako radi lova, tako i za potrebe zverinjaka; i prva pojava bronze u Kini.

6. Kakva su bila pitanja na kostima za gatanje?


Poznata su nam pitanja koja su postavljana na kostima za gatanje, jer su ona ispisana jezikom koji
je u osnovi istovetan sa sadanjim kineskim, premda je primitivniji i arhainiji po svojim oblicima i
mnogo podesniji za piktografsko pismo nego jezik dananjice. Pitanja koja su postavljena na
kostima za gatanje ukazuju, na primer, da su varovali u vrhovnog gospodara, neku vrstu najvieg
boanstva, i u neke duhove. Tu je nesumnjivo u pitanju amanizam, iji su svetenici bili veoma
vane linosti. Ali pitanja se pre svega tiu lova i rata: Hoe li lov biti uspean? Hoe li se bitka s
neprijateljem zavriti u nau korist?
7. Koji je glavni motiv kineskih bronzi?
Glavni motiv kineskih bronzi je preobraavanje jednog stvorenja u drugo. Guang iz Galerije Freer
veoma lepo otelovljuje pojam preobraavanja u epohi ang.
8. Odakle dolaze elementi dekoracije bronze iz epohe ang?
Najubedljivija je teorija kineskog arheologa Li Dija, koji je prvi iskopavao u An-Jangu. Li veruje
oni vode poreklo od bojenih ukrasa na drvetu. Na osnovu dokaza naenih u An-Jangu, doao je
saznanja da je postojala bojena dekoracija drveta, pa je tu dekoraciju uporedio sa dekoracijom
bronzi i naao da su sline. tavie, on je pokazao kako su oblici drvenih predmeta uticali
bronzane oblike, kao u jedinstvenom primerku, uvenom bronzanom bubnju u zbirci Sumitomo.

da
do
na
na

8. ta predstavlja karakteristini kineski motiv tao-tije?


Tao-tije na modernom kineskom znai ljudoderska maska ili prodrljiva maska. Taj izraz se
zadrao uprkos injenici da maska moe predstavljati razne ivotinje, izmeu ostalih bika, tigra i
jelena. Sekira iz Umetnikog muzeja u Klivlendu prikazuje neku ivotinju iz roda maaka, moda
tigar, kako gleda pravo na posmatraa. Maska izgleda tako kao da je lobanja ivotinje bila
rascepljena, pa obe strane glave rasprostrte u frontalnom planu, tako da ih ovek obe vidi spreda.
Ishod ovog postupka je pravougaona ara s ukoenim oima i iskeenim onjacima.
9. ta je "guejski zmaj"?
To je jedan od znaajanih elemenata dekoracije epohe ang i moe se videti na sekirama iz ovog
perioda. Guejski zmaj je predstavljen kao stvorenje s jednom nogom, rogovima, onjacima,
zubima i obino razjapljenim ustima. Na osnovu dokaza koje pruaju stotine obezglavljenih
ljudskih prilika sahranjenih u An-Jangu, moemo zakljuiti da je sekira ovog tipa i veliine sluila
pri prinoenju ljudskih rtava.
10. Kako se dele bronzani stilovi dinastije Do?
U osnovi, bronzani stilovi dinastije Do mogu se podeliti, u skladu s politikom podelom, na tri
jedinice: starije, srednje i mlae razdoblje Do. Uopte uzev, stariji stil Do je nastavak stila ang,
s izmenama nekih oblika i naputanjem drugih. Srednje razdoblje Do donosi korenitu promenu
stila i oigledno opadanje tehnike. Najzad, s mlaim razdobljem Do dolazi preporod dekoracije i
tehnike vetine, i flamboajanta (plameni stil) i ljubav za pojedinosti.
11. Kako izgleda posue srednjeg razdoblja Do?
Korenita promena, prva velika promena u stilu dinastije ang, ne javlja se na poetku starijeg
razdoblja Do, jer je ovo razdoblje uglavnom preuzelo ono to je ve postojalo, ve na poetku
srednjeg razdoblja Do, kada se javlja niz novih oblika posua s novim i veoma ogranienim tipom
dekoracija. Dok posue dinastije ang izgleda da je puno ivotne snage, a posue starijeg
razdoblja Do bilo je flamboajantno ili briljivo uravnoteeno, posue srednjeg razdoblja Do ini

se teko i zdepasto. Ono vrsto prijanja uz tle; iako emo o teini donositi zakljuak po izgledu,
onda posue srednjeg razdoblja Do izgleda veoma teko. I dekoracija je odraz ovog izmenjenog
karaktera. U nekim sluajevima ona iezava, pa se estetska raznolikost postie glatkim
povrinama posua ili vodoravnim brazdama, koje podvlae teinu i ono svojstvo ovog posua po
kome nam se ini da ono tako vrsto stoji na tlu. ak i maske iezavaju s drki, koje se obrauju
kao jednostavni prstenovi. itav oblik odlikuje se krajnjom strogou i jednostavnou. (U dinastiji
ang postojao je mali broj posuda u obliku naturalistiki raenih ivotinja, dok u srednjem
razdoblju Do sreemo prve predstave ivotinja koje nisu imale neku nama poznatu korisnu
namenu.)
12. U kom periodu se naziru poeci velikih kineskih filozofskih tradicija?
Poetke velikih kineskih filozofskih tradicija moemo staviti u mlae razdoblje Do. Konfucije
(roen 551. g. pre n.e.) iveo je u ovo doba, isto kao i Lao-Ce (roen 604. g. pre n. e.), Mo Di
(roen oko 500. g. pre n.e.), uitelj sveopte ljubavi, i mnogi drugi, ukljuujui i pobedonosne
filozofe-dravnike, iji je cilj bio stvaranje svemone drave, te su tako napokon znatno doprineli
uzdizanju apsolutistike dinastije in.
13. Kako se naziva karakteristina tehnika inovacija mlaeg stila Do i kako izgleda?
Karakteristina tehnika pojedinost mlaeg stila Do jeste zavojak mlaeg razdoblja Do, pod
pravim uglom lomljena spirala sa uskim i uzdignutim zavojkom na kraju spirale, koji se izdie sa
povrine suda. Ova spirala javlja se esto u bronzi i adu, kad god umetnik radi u plitkom reljefu.
(Druga novina na bronzama mlaeg razdoblja Do jeste primena tehnike umetanja dragocenih
metala. Pomenuli smo upotrebu crne boje i kao materijala za umetanje na bronzama dinastije
ang. Ali u mlaem razdoblju Do vidimo da se kao materijal za umetanje koriste srebro, zlato,
spekulum - jedan stari tip legure bakra i cinka koja daje visok sjaj - pa ak i staklo.)
14. Koje su dve osnovne filozofske doktrine formulisane tzv. Periodu Zaraenih drava?
Dve glavne filozofske struje od prvenstvenog znaaja poev od toga vremena su konfucijevstvo i
taoizam.
15.Po emu je dobio naziv stupanj omon i od kada do kada je trajao? .
Stupanj omon, nazvan tako po vrpastom ornamentu koji se nalazi na zemljanom posuu, trajao
je od 3500. godine p.n.e. pa ak do 200. godine p.n.e. i izgleda da je u vezi s neolitskom fazom u
Manduriji.
16. Kako izgledaju figure dogu?
Najstariji domonski lonci dre se jednostavne vrpaste dekoracije, ali sredinom
treeg milenijuma ostvarena je dekoracija u veoma visokom reljefu koja ostavlja
pomalo fantastian utisak. Ovakvi lonci kao da rastu pred naim oima, irei se u
prostor svojim neobinim ornamentom. Dekoracije na mlaim domonskim tipovima
posua vre prileu uz povrinu, ali su ipak sauvali i neto od onog vrpastog i
vorastog ornamenta koji stvara utisak tako karakteristian za ovu grnariju. Figure
stupnja omon raene su u skladu sa posudama i sa istom neobinom uglastom i
vrpastom dekoracijom. To su esto enske statuete ije karakteristike naglaavaju
plodnost, a to je u skladu i sa nagovetajima koji se kriju u brojnim predmetima od
kamena oblika iz srednje razdoblja omon. Zenska statua sa naglasenim simbolima
plodnosti.
Dogu su enske statuete ije karakteristike naglaavaju plodnost. U skladu sa posudama i figure iz
perioda (stupnja) omon raene su sa istom neobinom uglastom i vrpastom dekoracijom.

17. ta su dotaku i kako izgleda njihova dekoracija?


Koristei se vetinama iz Koreje koja je bila na viem stupnji razvoja u livenju, narodi
kulture Jajoi, a moda i susedna plemena, lili su bronzana zvona zvana dotaku. Ona se
istiu svojim oblikom, a katkada su i ukraena plitkim reljefom, u kome su predstavljene
kue, amci, ivotinje i prizori iz svakodnevnog ivota u zanimljivom primitivnom
tapiastom stilu.
18. Kakve karakteristike poinje da pokazuje arhitektura u razdoblju Kofun?
Karakteristine za japansko mlae bronzano doba su velike grobnice pod humkama obliku
kljuaonice. U grobovima ovog tipa naeno je mnogo materijala raenog u jaspisu, staklu, adu i
pozlaenoj bronzi, isto kao i poznate inuve u obliku zapete, zvane magatama, poreklom iz
Koreje. Arhitektura protoistorijskog razdoblja poodmakla je daleko od neolitskih zemunica krune
osnove, karakteristinih za stupnjeve omona i starijeg Jajoija. Ona ve sadri mnoge crte za koje
smatramo da su tipino japanske, naroito utananu ali neposrednu upotrebu neobojenog i
neukraenog drveta, krov od trske ili indre, i konstrukciju koja poiva na drvenim koevima ili
stubovima, i skladno prilagoavanje arhitekture prirodnoj okolini.
19. ta je haniva?
To su figure koje se nalaze oko nadgrobne humke i imaju zastitnu ulogu. One imaju karakter valjka
u osnovi; ali na njih su postavljene razne figure pune ivota: likovi ljudi koji pevaju u horu, ratnici
u oklopu, koketno stidljive ene, ivotinje, ptice, pa ak i kue. One nam pruaju izvesnu
predstavu o ivotu u drevnom Japanu. Tehnika majstora koji je izraivao hanive imala je da naglasi
materijal, da glinu tretira tako da izgleda da tehnika iz nje same proistie, dok kod kineskih
grobnih statua umetnik pokazuje tenju da ovlada materijalom. U tome se i vidi razlika izmeu
japanske i kineske umetnosti.
20. ta je aitja a ta vihara?
Iz opteg plana aitje (svetilite-dvorana) lako se vidi zato su je od poetka XIX veka nazivali
budistikom katedralom. Ona se sastoji od glavnog broda, dvaju bonih brodova i
deambulatorijuma iza njih, a ima visoki svod. Mnoge aitje uklesane su u steni, ali su njihovi
prauzori bili drvene graevine iji su luni krovovi bili podizani od grana savijenih u luk privezanih
za uspravne grede, i pokriveni krovinom. Vihare su male elije za kaluere. U Bai, one se niu
du litice prema istoku. Jedna od udaljenijih ima trem na kome su u plitkom reljefu izvajane neke
veoma zanimljive nebudistike teme koje predstavljaju vedska boanstva.
21. Kako se zovu najstarija indijska muka i enska boanstva i ta simbolizuju?
Najstarija indijska muka i enska boanstva su Jaka (muko) i Jaki (ensko). To su
brebudistika boanstva koja simbolizuju plodnost.
22. Gde se nalazi prvi klasini primer budistikog neikoninog simbolizma i ta to
podrazumeva?
Barut (stupa u Barutu) je prvi klasini primer neikoninog simbolizma, nazvanog tako zato to ne
predstavlja lik Bude, vec simboli u izvesnom smislu prizivaju njegovo prisustvo.
23. Navedite nekoliko budistikih neikoninih simbola.
Buda moe biti predstavljen bilo kao Toak, bilo kao otisak stopala, Presto, ili kao bilo kakav drugi
simbol. Bio je predstavljeni kao lotosov toak ili medaljon sa reljefnim poprsjem darodavca, kao
i sa nekanonskim prizorima iz Budinog ivota. Lotosov medaljon s poprsjem mukarca u turbanu.
Trodelni suncobran.
24. Po kakvoj zamisli su graene stupe?
Moe se rei da su sve graene po istoj zamisli: kao zemljana humka obloena kamenom i
prevuena belim i pozlaenim gipsanim malterom, na ijem se vrhu die trodelni suncobran simbol trostrukog vida budizma - Buda, Budin Zakon i Red. Suncobran je obino bio okruen

manjom ogradom na samom vrhu stupe (ovo potie moda jo iz drevne ideje o Svetom drvetu
okruenom zatitnom ogradom).
25. ta simbolizuje obred krunog obilaska stupe?
Oko same humke vodio je put tako da je hodoasnik koji bi doao da poseti sveto mesto mogao da
obavi obred krunog obilaska humke u pravcu obrnutom od kretanja skazaljke na satu, to je
predstavljalo koraanje Putem ivota oko Planine sveta. Ovaj put oko stupe bio je okruen
ogradom sa vratnicama na svakom od etiri pravca. Ograde i etvore vratnice pruale su
mogunost za bogatu plastinu dekoraciju. Stupa nije graevina koja zatvara prostor, ve vajarsko
delo - zamiljena je da se na nju gleda i da slui kao slika ili shema kosmosa.
26. ta su datake?
Datake su prie o Budinim pretnodnim ivotima u kojima je Buda katkada ljudsko bie, katkada
ovaploen u ivotinji. Svi ovi prizori raeni su po istom obrascu i predstavljaju draesne narodne
priice s jednostavnom poukom, koje nam pruaju veoma zanimljivu sliku umske kulture i
predanja.
27. Navedite tri velika spomenika najstarijeg indijskog figuralnog vajarstva
Sa enom ispod drveta iz Baruta i sa Jakijom sa konsole iz Sanija, darodavci iz Karlea stoje
kao trei od velikih spomenika najstarijeg indijskog figuralnog vajarstva.
28. Koja dva telesna fenomena neophodna za razumevanje indijskog vajarstva?

29. Kako su Indijci doivljavali arhitekturu?


Arhitektura je u stvari vajarstvo, isto kao to je i indijski duh prvenstveno vajarski. Ako je indijski
genije prvenstveno vajarski, onda to isto tako potvruje i njihova arhitektura, kako nam to
pokazuje srednjovekovna hinduska arhitektura. Indijac ne shvata arhitekturu kao prvenstveno
zatvaranje prostora. On je shvata kao masu koju treba modelovati i uobliiti i na koju treba gledati
kao na vajarsko delo i tako je razumeti.
30. Koji su dva znaajna uticaja prisutna u razvoju Budinog lika?
Oko pitanja porekla Budinog lika preterano se raspravljalo delom i stoga to je u pitanju bila
nacionalna osetljivost. Najstarije znaajno delo o toj temi objavio je francuski naunik A. Foucher,
koji je pisao poetkom XX v. o gandarskoj umetnosti i razvoju Budinog lika. Njegova teorija bila je
a je lik Bude stvoren u Gandari pod uticajem helenistike umetnosti, naroito Apolonovog lika.
Nasuprot ovome, indijski naunik Ananda K. Coomaraswamy, nekadanji kustos indijskih zbirki u
Muzeju likovnih umetnosti u Bostonu, dao je isto toliko ubedljive dokaze u prilog indijskom poreklu
ovog lika, koji se razvio iz lika Jake, koliko su Fouchorovi dokazi u prilog klasinom poreklu.
Obojica su u pravu. Izvan svake sumnje je da se Budin lik rodio u kuanskom razdoblju, i da u
njemu ima i indijskih i klasinih elemenata. Meutim, znaajno je to to je razvoj Budinog lika pao
u vreme vladavine tuinske kuanske dinastije, i to je do toga moralo doi zbog sve podrobnije
razrade budizma. Uz to, budizam je bez sumnje imao da se bori o prevlast sa sve snanijim
hinduizmom, verom veoma sklonoj figuralnoj umetnosti, sa mnogobrojnim likovima boanstava.
Brzo napredovanje rimskog uticaja na gandarsku umetnost na severozapadnim granicama
kuanskog carstva moglo je podstai stvaranje Budine predstave u ljudskom obliku. Foucher je
mislio da je klasini uticaj bio helenistiki; meutim, glavni uticaj na gandarsku umetnost dolazio
je iz Rima, u vreme Trajana i kasnije.
31. Navedite karakteristine ikonografske znake Bude

Karakteristini ikonografski znaci Bude: urna, uperak kose izmeu oiju; unia, izraslinu
mudrosti; i znaci Lotosa na tabanima. Dugake une resice govore o Budinom odricanju od
vladarskog poloaja.
32. ta je mudra?
Mudra predstavlja pokret Budine ruke koji ima veoma specifina znaenja u jednom propisanom i
veoma briljivo organizovanom sistemu. Ima raznih mudra; ova gde ruka stoji podignuta sa
dlanom ka napred - abaja mudra, znai ne plai se. Meu drugim pokretima je i Dodirivanje
zemlje (bumispara mudra), kojim se zemlja poziva za svedoka neuspeha napada i kuanja od
strane Mare, boanstva ovaploenog greha; isto tako i pokret okretanja Toka Zakona
(darmaarka mudra).
33. Kako su hinajanski spisi opisivali Budu?
Hinajanski spisi i njihovi metaforini opisi raznih vidova Budinog lika - zlatna koa, nos kao kljun u
papagaja, prsti nalik na latice i opisi znakova njegovog boanstva - plamena, toka, i kovrda kao
alaca u skorpiona.
34. ta simbolizuje Velika stupa u Borobuduru?
Spomenik predstavlja jedan fantastini mikrokosmos, koji nam daje sliku sveta onakvu kakvu su je
znali i zamiljali u teologiji mahajanskog budizma. Spomenik je orijentisan prema etiri pravca
sveta i u vertikalnom rasporedu dri se mahajanske nauke o postanku vasione. Borobudur je,
dakle, magijski spomenik, pokuaj da se univerzum izgradi u malome.
35. ta je sluilo kao glavno sredstvo za irenje meunarodnog stila Tang i budistike
ikonografije u udaljene delova Kine i Japana?
Prenosni svitak je verovatno glavno sredstvo irenja stila Tang i budistike ikonografije do
udaljenih krajeva Kine i Japana. Svitak je predstavljao rukopis i sliku za svetenika kao i za
svetovnjaka. Svici, od kojih su neki dugi po 9 do 12 m, mogli su se smotati i lako prenositi u odei
ili prtljagu. Kada bi ih odmotali koju desetinu santimetara da ih itaju, oni bi, sa tekstom dole i
ilustracijama gore, pruali iluminisanu Bibliju i za posveene i za neposveene. Najbolje ouvan i
najslavniji budistiki svitak u starijem stilu jeste Sutra o uzroku i posledici (Kakogenzaj In-gakjo),
iji smotuljci i delovi postoje u Japanu.
36. Koje su dve osnovne grupe elemenata prisutne u razvijenoj hinduskoj filozofiji?
Postoje dve osnovne skupine elemenata u razvijenoj hinduskoj filozofiji: elementi koji imaju
zaetak u predarijevskim delovima stanovnitva i koji se nazivaju dravidskim; i arijevski i vedski
elementi, vezani za osvajae koji su po svoj prilici unitili civilizaciju doline Inda i koji su svoj nain
miljenja dali kao doprinos hinduizmu. Uopte uzev, dravidski elementi se mogu opisati kao
ulni; to su svojstva vezana za najstarije kultove plodnosti, ija su boanstva nalaena na
lokalitetima u dolini Inda iz vremena oko 2000. godine pre n.e. Prvobitno proste predstave
boanstava plodnosti raene u gnjeenoj glini, likovi ovog kulta bili su kasnije ukljueni u slubu
budizmu. Tipino indijska idealna ena bila je Jaki. enske karakteristike - prsa, bokovi i predeo
pubisa - naglaene su jasno i s onom jedva primetnom preteranou koja omoguuje da kip bude
potpun izraz funkcije boanstva. U mnogim sluajevima ovi elementi plodnosti bili su veoma
doslovno predstavljeni i sluili su kao simboli - falus velikog boga ive, joni velike boginje Devi.
Takvi simboli su dravidski i mogu se pratiti unazad do samih poetaka indijske civilizacije.
Nasuprot ovim ovozemaljskim i intuitivnim elementima stoje elementi sa korenom u
arijskoj tradiciji, koja se moe opisati kao formalna ili intelektualna. Meu njih spadaju shvatanja
hijerarhije i kaste, drutvenih stupnjeva, kao, na primer, u predstavi Raja i Pakla u Angkor Vatu u
Kambodi, sa kraja XII veka. Ovakvo poimanje hijerarhije i kaste, spasenih i prokletih, sasvim su u
skladu s arijskim elementima hinduizma. Naglasak je leao na verskim obredima koje je vrila
bramanska ili svetenika kasta, za razliku od line pobonosti Dravida. U vezi s ovom osobinom
formalnosti stoji i matematika teologija, beskrajna razrada znaajnih brojeva i nagomilavanje
pojedinosti dodavanjem, koje slui kao sredstvo asimilacije i objanjenja. Tako imamo esnaest

otelovljenja Vinua, mnoge vidove ive; tri vida Bia; osam ena koje vole (najaka) i mnoge
druge.
37. Navedite etiri najvea hinduska boanstva
Brama stvoritelj, etvoroglav, - kakvoga vidimo na hramu u Ajholu, okrenut licem u sva etiri
pravca sveta i koji sve vidi, bio je jedno od najvanijih boanstava. Ali u danima razvijenog
hinduizma njegov poloaj glavnog boanstva nije bio tako vrst, a u umetnikom pogledu je
svakako daleko od vanog. Meu lanovima velike hinduske trojice glavnu ulogu imaju Vinu i
iva. Vinu ima vise avatara ili otelovljenja, kada se javljaju u ovom ili onom obliku da spase svet
od jedne ili druge nesree - medu njima i u obliku divljeg vepra, lava i ribe. Trei lan trojice, iva,
bio je za svoje vernike vrhovno boanstvo, koje je obuhvatalo sve stvari. Najpoznatija predstava
ive, u oima zapadnjaka, jeste njegova pojava u ulozi Natarade, gospodara igre. Kada je iva
predstavljen kao vrhovno boanstvo, on prima na sebe funkcije sve trojice.
Uz likove velikih bogova treba dodati i lik boginje Devi, poznate pod mnogim imenima, iji
je kult kao Vrhovnog boanstva star koliko i kultura doline Inda. Kao Uma ona je satva, Velika
majka; kao Parvati ona je energija i supruga Sive; kao Durga aktivna je ili raga; kao Kali, boginja
smrti. ona je lama. Kao Durga, na primer, Devi je prikazana okruena svojom pratnjom od
patuljastih vojnika, kako jae na lavu i ubija zlog duha u vidu bika, Mahiu.
38. ta simbolizuje lotos?

39. Gde su se nalazili najlepi primeri slikarskog stila dinastije Tang?


Budistiko slikarstvo pod dinastijom Tang, kako u Kini tako i u odgovarajuem razdoblju u Japanu,
obuhvata dva glavna formata: zidne slike i prenosne slike u obliku svitka za veanje i runog
svitka. Zidne slike ukraavale su zidove peina i hramova i bile su dela kako nepoznatih zanatlija
tako i velikih slikara ija su imena stigla i do nas kao imena umetnika sa samog vrhunca kineskog
slikarstva. Jedno od najveih imena itavog kineskog slikarstva jeste ime legendarnog Vu Dao-dzea
najveeg meu kineskim slikarima likova i tvorcima budistikog zidnog slikarstva. Kako nijedno od
njegovih dela vie ne postoji, moramo pogledati dela bezimenih zanatlija. Dok se najprefinjeniji i
najlepi primeri zidne dekoracije u stilu Tang nalaze u Japanu, u Kini postoje hiljade primera u
nekim od zabaenih, vie provincijskih naselja. Najvanije meu njima je veliko hodoasniko
sredite i zavrna taka trgovakog puta Dun-Huang.
40. Koje delo predstavlja najlepi izraz ideala mukosti u najstarijem indijskom
vajarstvu i kom stilu pripada?
Skulptura nazvana Herkul i nemejski lav podsea na kakav klasian prizor. Ona predstavlja oveka
koji se ispod drveta bori s lavom. U ovom sluaju u pitanju je jedno od najveih dela kuanskog
razdoblja i jedno od najlepih izraza ideala mukosti u najstarijem indijskom vajarstvu. Iako tema
moda potie iz klasinog izvora, njena obrada, srazmere grudi i struka i masivnost nogu su
indijske odlike, a ne klasine.

You might also like