VJENCESLAV NOVAK : P O S LJ E D NJ I

S T I PAN I I

Vjenceslav Novak (1859. 1905.) rodio se u Senju, a otac mu je bio ekog podrijetla.
kolovao se u Senju, Gospiu i Zagrebu. Bavio se glazbom (svirao je orgulje i ureivao
glazbene asopise). Bolovao je od tuberkuloze od ega je i umro. Bio je najplodniji pisac
hrvatskog realizma, nazivaju ga i hrvatskim Balzacom. U knjievnost je uao
romantiarskim pripovijetkama ( prip. "Maca" 1881.), a zavrio je kao pisac moderne
psiholoke proze. Pisao je kritike, pjesme, feljtone, drame, a poznat je po svojim romanima i
pripovijetkama u kojima prikazuje Senj, Podgorje, graanski i malograanski svijet, sukob
intelektualca sa zaostalom sredinom, ivot radnika i gradske sirotinje. Otkrivao je moralnu i
psiholoku stranu ljudskog ivota s naglaenim suosjeanjem za ljudsku patnju i stradanja.
DJELA: - romani: "Pavao egota", "Tito Dori", "Dva svijeta","Posljednji Stipanii"
- pripovijetke: "Podgorske pripovijetke", "Iz velegradskog podzemlja", "U glib"
"Nezasitnost i bijeda"
"POSLJEDNJI STIPANII"
- roman (psiholoki, socijalni i povijesni)
-Radnja romana poinje zimi 1864. u Senju. U bijednoj sobi Valpurga Stipani njeguje
bolesnu ker Luciju. Valpurga poinje priati keri prie o patricijskim obiteljima
Domazetovia i Stipania. Ante Stipani oenio se puno mlaom Valpurgom koja mu je
rodila Jurja, ije je roenje raskono proslavio, i Luciju. U obitelji su vladali patrijarhalni
odnosi. Lucija i Valpurga su potpuno izolirane, nemaju nikakva prava, a Ante sve ulae u
kolovanje Jurja. Uskoro obitelj sve vie osiromauje, a propadaju i Antina politika
nastojanja. Lucija se uporno pokuava izboriti za svoja prava, ali bezuspjeno. Otac ju je
odbijao i svaao se s njom. Uskoro umire i ostavlja obitelj bez iega. Juraj dolazi iz Bea s
prijateljem Alfredom. Nagovara majku da proda kuu i uzima novac, a Alfred zavodi i
ostavlja Luciju. Uskoro Lucija i Valpurga padaju u bijedu, Lucija se i razboli i pada u krevet.
Pati za Albertom pa Valpurga nagovara Martina Tintora da pie pisma za koja Lucija misli da
su Alfredova. Uskoro saznaje za majinu prijevaru i umire shrvana boli. Zatim umire i
Valpurga, a Juraj se pomaario i promijenio ime.
TEMA: Propast patrijarhalne i patricijske obitelji Stipani
PROBLEMI U ROMANU:
1. problem obiteljskih odnosa i odgoja:
- patrijarhalna obitelj, otac je glava obitelji, enski dio obitelji mu je podreen
- otac ne doivljava jednako Luciju i Jurja, nemaju ista prava, nemaju iste uvjete obrazovanja,
sva se imovina troi na Jurjevo kolovanje

- Ante je prema Luciji nepravedan, emocionalno hladan

- Lucija uvia oevu nepravdu i uglavnom je pasivno podnosi, ali u jednom mu se trenutku
suprotstavlja (jedina se usuuje suprotstaviti oevom despotizmu, majci ukazuje u kakvom
je mraku provela ivot)
2. problem propadanja patricijske obiteljskih:
- razlozi propadanja:
a) drutveni gleda se samo osobna korist (Ante se eli domai nekih drutvenih i politikih
funkcija da bi pomogao sinu), odnaroenost (Juraj)
b) ekonomski neracionalno troenje (nita ne rade, troe ono to su naslijedili)
c) etiki prevrtljivost, pokvarenost, sebinost, bezosjeajnost za obitelj, ali i za narod
d) kulturni odgoj, kolovanje
3. problem buenja nacionalne svijesti prodor ilirskih ideja u Senj
4. drutvene i politike prilike u Senju u 19. st. (odnaroenje, uspon graanstva)
LIKOVI:
Ante Stipani pripadnik senjske patricijske obitelji, lik strogog i patrijarhalnog oca,
smatrao je da je bolji od drugih, tiranin, obitelj podreuje sebi, omalovaava enski dio
obitelji, sve ulae u sina; od svoj obitelji je elio da bude onakva kakvom ju je on zamislio (od
sina oekuje da zavri fakultet, a od Lucije i Valpurge da mu se pokoravaju); na kraju postaje
svjestan svoje zablude i umire
Juraj Stipani uz Luciju i Valpurgu i on je bio Antina rtva; otac je smatrao da je Juraj
predodreen za velika djela i zato se uvijek posebno odnosio prema njemu, to ga pretvara u
bezosjeajna i bezobzirna ovjeka, nikoga nije mogao voljeti; smru oca spoznaje da nikada
nee dosei visine jer je to samo bila oeva ideja; na kraju doputa da mu majka i sestra umru
krajnjoj bijedi
Lucija Stipani mlada djevojka, osjeajna krhka, otac ju je zanemarivao, ali ju je titila
majka, prezira Jurjevo nepotenje, hladna je prema ocu; borila se za svoja prva (za ljubav,
mladost, za pravo vlastitog izbora), ali e joj sve to biti uskraeno (tragian lik jer ne uspijeva
ostvariti i dokazati sebe u strogoj patrijarhalnoj obitelji); otkriva laan sjaj u obitelji, lanu
veliinu oca, lanu Alfredovu ljubav i lana pisma; razoarana i skrhana umire u borbi za
pravo na vlastiti ivot to njen pothvat ini jo humanijim i lik jo poetinijim
Valpurga Stipani bespomona ena, izvritelj elja mua tiranina koji joj j oduzeo sve
to bi jedno ljudsko bie trebalo imati (radost, ljubav, njenost, ljubav sina); sve to stoiki
podnosi, ali nema snage oduprijeti se muu; pokuava spasiti Luciju; umire kao prosjakinja
"Problem osobne sree, kao osnovna Novakova opsesija, prisutan je u svim njegovim
tekstovima, ali on na kraju nadalje ostaje problem bez konkretnih rjeenja jer ni jedan
njegov lik ne pronalazi pravi izlaz i gotovo svi oni tragino zavravaju." (Miroslav icel)