Professional Documents
Culture Documents
Viii Upravljanje Vozilom I Upravljacki Mehanizam PDF
Viii Upravljanje Vozilom I Upravljacki Mehanizam PDF
BC
= ctg
CO
s obzirom da je AC - BC = e a
sledi da je
CO = l
AC BC
e
= ctg ctg = = const
CO
l
(15.1)
2e
= const
l
(15.1a)
p ctg 2 = l ctg1
p ctg 2 = l ctg 1
(15.3)
ctg 2 ctg 2 =
e
p
p ctg 2 p ctg 2 = e
poluprenik zaokretanja; ukoliko je vee zakoenje to su manje bone sile kod vonji
u krivini.
Negativno zakoenje je najee prisutno kod zadnjih tokova, kao i kod
upravljajuih tokova vozila za velike brzine. Granice zakoenja su -0030 do -20.
Prednost negativnog zakoenja je u tome to poboljava prolaz vozila u krivinama.
U konstrukcijama veanja toka, gde je konstruktivno predvieno podeavanje
ovog ugla, obino se biraju manje vrednosti.
kroz tlo neto ispred-iza toka. Ovim izmetanjem take prodora ispred-iza toka
stvara se krak, koji sa bonim silama, koje se javljaju pri vonji u krivini ili pri bilo
kakvom zaokretanju toka na pravolinijskoj putanji, obrazuju moment koji tei da
povrati tokove u neutralan poloaj i uz to spreava pojavu klaenja tokova oko
osovinice rukavca, poznatijeg pod pojmom lepranje tokova, kao posledica
postojanja zazora u osovinicama. Fizikalnost ovog efekta se postie time to usled
dejstva bonih sila tokovi su prinueni da slede svoj trag.
da upravo iz tih razloga, savremena vozila imaju relativno mali ugao zatura a na
pojedinim konstrukcijama je skoro i izostavljen. Ovakva konstrukcija rezultuju time
da je stabilizacioni moment, kao posledica zatura osovinice smanjen ili lak izostavljen
ali se isti nadoknauje elastinou pneumatika. Radi smanjenja napora vozaa pri
dugim vonjama, jedan od razloga postavljanja servo upravljakog mehanizma je
upravo i elastinost tokova.
VIII.3.2 Uticaj procesa koenja na stabilnost vozila
U praksi je primeeno da se koenjem upravljajuih tokova sposobnost vozila
da zadri pravac kretanja znatno menja, odnosno upravljivost vozila se bitno
pogorava. Ovo dolazi stoga to se uticaj ostalih elemenata stabilnosti, opisanih u
taki VIII.3 bitno smanjuje, drugim reima moment stabilizacije upravljajuih tokova
u procesu koenja se bitno smanjuje. Na slici VIII.20 prikazana je uproena ema
sila i poloaja tokova u procesu koenja u krivini.
Prolaskom vozila kroz krivinu, na isto poinje da dejstvije centrifugalna sila, koja
utie da se pneumatici tokova elastino deformiu, ostavljajui otisak izvan
podune ravni toka. U povrinama dodira sa kolovozom, dejstvovae sile bone sile
Fb1 (na desnom toku) i Fb2 (na levom toku). Ove sile u odnosu na osovinicu rukavca
obrazuju moment Tst, koji se ima kao
Tst = Fb1 c1 + Fb 2 c2 Fk 1 l1 + Fk 2 l2
2. Klip
3. Obrtna poluga
5. Upravljaka puna aura
6. Puni segment
8. Usisni ventil
9. Ulazni otvor
11. Aksijalni ljeb
12. Aksijalni ljeb za povratno ulje
14. Ventil za ograniavanje protoka
15. Rezervoar ulja