Jednosmjerne Struje (2014) PDF

Skripta
Fakultet Elektrotehnike,
Predmet: Osnovi Elektrotehnike I,
Oblast: Jednosmjerne struje.
Autor: Kasim Jaarevi
Datum: Maj 2014.god
Osnovi Elektrotehnike I,
Oblast: Jednosmjerne struje
Fakultet Elektrotehnike
1.Pojam Elekrine struje

Pod pojmom elektrine struje podrazumijeva se sreeno ili usmjereno kretanje
elektrinih naelektrisanja bez obzira na vrstu i uzrok tog naelektrisanja. Uzrok
kretanja naelektrisanja moe biti elektrino polje, nrazliiti nivoi potencijala itd.
2. Razlika u obrazovanju struje kroz vrste metalne provodnike i kroz tene
rastvore.
Metali i njihove legure pripadaju grupi provdnika prvog reda. Slobodne
nosioce elektriciteta u metalnim provodnicima ine slobodni elektroni, i oni se
odlikuju kristalnom strukturom reetke koju obrazuju skup jona metala.
Pri obrazovanju kristalne reetke svaki atom u zavisnosti od njegove valencije
oslobadja odgovarajui broj slobodnih elektrona. Usljedstvom djelovanja
vanjske sile dolazi do usmjerenog kretanja slobodnih elektrona i oni prilikom
svog kretanja obrazuju struju.
Slobodni nosioci elektriciteta u tenim rastvorima (soli, baza, kiselina, i dr.) su
pozitivni i negativni joni. Kod elektrolita stalno se vri proces jonizacije
molekula, odnosno njihovo raspadanje na pozitivne i negativne jone.
Joni se prilikom jonizacije oslobadjaju intermolekularnih sila i postaju
slobodni. Kretanje tih jona je slino kretanju elektrona u provodnicima, pored
toga toni imaju veu masu pa se zbog toga sporije krei i obrazuju slabiju
struju. Pa zbog toga spadaju u provodnike drugog reda.
Na osnovu ovoga moemo zakljuiti da je razlika u obrazovanju struje kroz
vrste metalne provodnike i kroz tene rastvore u tome to kod vrstih
provodnika struju obrazuju slobodni elektroni i te struje nazivaju se
elektronske i ne utiu na materijalnu sredinu u kojoj se javljaju. Dok struje u
tenim rastvorima obrazuju pozitivni i negativni joni, i te struje nazivaju se
jonskim i utiu na promjenu svojstva sredine i kreu se sporije od elektrona u
provodnicima.
3. Objasniti dali se naelektrisane estice u gasovima ili u vakumu kreu du

linija vektora jaine elektrinog polja .
U gasovima ili u vakumu slobodni nosioci elektriciteta mogu biti samo
elektroni koji nastaju ispucavanjem sa katodne cijevi. Da bi se oni kretali
usmjereno mora postojati elektrino polje. Elektroni u elektrinom polju se
kreu suprotno od smjera djelovanja polja, sto znai da mogu da se kreu
du linija vektora elektrinog polja , ali u suprotnom smjeru.
4. Kroz cijev koja spaja dva suda sa razliitim novooima tenosti postoji
strujanje tenosti npr. strujanje vode. ta se mora uraditi da bi strujanje vode
bilo kroz cijev bilo vremenski konstantno. Napraviti analogiju sa elektrinom
strujom, elektrinim poljem i elektrinim generatorom.
Ako imamo dvije posude sa razliitim nivoima tenosti, spojene nekom cijevi,
kroz cijev e doi do strujanja tenosti. Razliiti nivoi tenosti predstavljaju
potencijalne energije posuda. Strujanje tenosti e biti usmjereno iz posude
koja je na veem potencijalu prema posudi sa manjim potencijalom, i to
strujanje e se odravati sve dok se potencijalne energije posuda ne
izjednae.
Da bi strujanje tenosti (vode)kroz cijev bilo vremenski postojano ili
konstantno mora se postaviti hidraulina pumpa, koja e pumpati onoliko
koliine vode koliko istekne iz posude sa veim potencijalom prema posudi
sa manjim potencijalom. Ovo zahtjeva stalan utroak energije koja je
potrebna za odravanje stacionarnog stanja sistema.
Ovaj system moemo poistovijetiti sa elektrinim kondenzatorom. U ovom
sluaju obloge kondenzatora predstavljale bi posude, i da bi se za ovakav
model odnosno elektrini model obezbijedilo permamentno proticanje
elektriciteta potrebno je odravati stalnu razliku potencijala na oblogama
kondenzatora.
Ovo moemo izvesti tako to u spoljani dio kola postavimo takav uredjaj
koji e stvarati el. polje koje ima mogunost da vraa slobodne elektrone ka
desnoj elektrodi, i na taj nain e se odrati ista raspodjela elektriciteta i
potencijala na oblogama kondenzatora.
Ovakvi uredjaji koji stvaraju el polje nazivaju se generatori i oni odredjuju
potronju elektrine energije el. polja koja se pretvara u toplotu u provodnom
dijelu kola.
5. Pratei efekti elektrine struje

Usmjereno kretanje slobodnih nosilaca elektriciteta, odnosno prticanje el.
struje odlikuje se nizom energetskih efekata koji nastaju kao direktna
posljedica procesa koji se odvija. Neki od njih su:
Toplotni, hemijski, magnetni efekat. Pored ovih postoje jo, fzioloke,
svjetlosne i druge manifestacije.
Termiko djelovanje el struje odlikuje se zagrijavanjem provodnika kada kroz
njega protie el. struja. Prilikom usmjerenog kretanja ti elektroni ubrzavaju pri
emu se sudaraju sa kristalnom reetkom i medjusobno, i prilikom tog sudara
dolazi do nepovratnog pretvaranja kinetike energije u toplotnu odnosno

provodnik se zagrijava.
Hemijska manifestacija poiva na osobini nekih provodnih sredina, da se pri
prelazu el. struje hemijski razlau na pozitivne i negativne jone i ta pojava
naziva se elektroliza. Pod uticajem el. polja pozitivni joni se kreu i pravcu i
smjeru polja, dok se negativni joni kreu u pravcu ali suprotnom smjeru.
Magnetno djelovanje jedno je od najvanijih manifestacija pri kretanju
elektriciteta u okolini provodnika kroz koji protie struja.
Ova manifestacija se ispoljava pri svakom usmjerenom kretanju elektriciteta,
nezavisno od materije u kojoj se vri tj. da li se radi o vremenski postojanom
ili promjenjivom kretanju.
Na osnovu ovoga moemo zakljuiti da su ove dvije pojave neraskidivo
povezane, i da se magnetno djelovanje pojavljuje uvijek kada postoji struja.
6. Jaina i smijer elektrine struje

Pored postojanja slobodnih nosilaca elektriciteta, u provodniku potrebno je da
djeluje i elektrino polje da bi se pojavila struja. Ova struja naziva se
kondukcionom strujom. Da bi el. struja u provodnicima bila vremenski
postojana potrebno je da i el. polje koje je stvara bude vremenski postojano
i ta struja naziva se stacionarnom strujom, a el. polje koje je proizvodi
stacionarnim el. poljem.
U prostor u kome se odvija pomijeranje elektriciteta moramo obezbijediti
kontinuirano dovodjenje energije, jer jedino na taj nain moemo odrati
stalan iznos el. polja. Kao kvantitativni pokazatelj el. Struje u el. polju uveden
je pojam Jaina struje. Jaina struje obiljeava se sa I i to je skalarna
veliina, defnie se kao odnos protekle koliine naelektrisanja i vremena za
koje je ta veliina protekla I =
El. struju pored intenziteta defnie i smijer proticanja. Pozitivan smijer
proticanja konvencijom je usvojen u smijeru suprotnom od smjera kretanja
elektrona, a kako se elektroni kreu suprotno od smjera djelovanja el. polja
tako se pozitivan smijer struje poklapa sa djelovanjem el. polja.
Jedinica za jainu el. struje je Amper
7. Objasniti sistem prijenosa energije od generatora do taaka u strujnom polju

Generator je uredjaj za proizvodnju elektrine energije.
Strujno kolo je dio prostora u kojem se kreu naelektrisanja pod dejstvom
sile.
Ako za primjer uzmemo jedno jednostavno kolo koje se sastoji od izvora I
potroaa, pod dejstvom EMS slobodni nosioci elektriciteta imaju razliitu gustinu i
smjer na polovima izvora.
U naem sluaju posmatrat emo jednu bateriju i svjetiljku koja je spojena na polove
baterije. Na jednom polu baterije imamo zgusnutu koncentraciju elektrona i to je
negativan pol baterije, dok na drugom polu imamo razrijedjenu koncentraciju
elektrona i to je pozitivan pol baterije.
Zgusnuti elektroni se medjusobno sudaraju i tee da se premjeste na pol sa
razrijedjenom koliinom elektrona i na taj nain stvaraju napon izmedju polova
baterije. Ako sada prikljuimo svjetiljku na polove baterije, ona e zasijati. Na taj
nain smo dokazali da se uspostavila el. struja. Na osnovu ovoga moemo zakljuiti
da se struja moe uspostaviti samo u zatvorenom strujnom polju.
Proces uspostavljanja el. struje sa energetskog stanovita predstavlja proces
prijenosa el. energije od izvora do neke take u strujnom polju, u naem sluaju do
svjetiljke. Na osnovu toga moemo izvesti sl zakljuak:
Da bi se uspostavila el. struja uslovi koji moraju biti ispunjeni su:
- Postojanje slobodnih nosilaca elektriciteta,
- Potroai, provodnici, izvori moraju obrazovati zatvoreni strujni krug,
- Postojanje el. izvora.
8. Gustina struje.
Dio prostora u kome se odigrava fenomen usmjerenog krtanja elektriciteta naziva se
strujno polje. Ako za primjer strujnog polja uzmemo jedan provodnik konstantnog
presjeka kroz koji se vri usmjereno pomijeranje elektriciteta pod uticajem
homogenog el. polja, tada e se kroz sve poprene presjeke provodnika pomijeriti
ista koliina elektriciteta.
Zbog pomenute karakteristike polja i same homogenosti sredine, a pod uslovom da
) pomijeranje elektriciteta
su svi popreni presjeci provodnika jednaki (
e biti ravnomijerno zastupljeno po itavom presjeku. Na osnovu toga u ovom
sluaju moemo uvesti karakteristiku gustine pomijeranja elektriciteta po presjeku
provodnika, odnosno gustinu proticanja struje kroz popreni presjek provodnika.
Veliina J naziva se gustina struje. Iz

defniciju gustine struje. Gustina struje je
provodnika.
Intenzitet vektora gustine struje u optem
jaine struje dI kroz element povrine ds.
veliine tog elementa.
prethodne relacije moemo izvesti

jaina struje kroz popreni presjek
sluaju brojno je jednak koliniku iz
koji je normalan na pravac struje i
Pravac i smijer vektora gustine struje uzima se u pravcu smijera i kretanja

pozitivnog elektriciteta kroz posmatranu taku provodne sredine.
9. jednaina kontinuiteta-Prvi Kirhofov zakon.

Prethodni izraz predstavlja

jednainu
kontinuiteta
integralnom obliku, koji predstavlja matematiku interpretaciju Zakona o

odranju koliine elektriciteta. Negativan znak na desnoj strani predstavlja
matematiki izraz osobine da pozitivnom izlaznom fluksu odgovara negativan
prirataj koliine elektriciteta. Prikazani oblik jednaine kontinuiteta defnie
zakon o konzervaciji elektriciteta u najoptijem sluaju. U stacionarnom
reimu vai da je
zakona u integralnom obliku.
i predstavlja opti oblik prvog kirho fovog
On defnie Zakon o konzervaciji elektriciteta pri stacionarnoj raspodjeli to se

odnosi na to da onoliko pozitivnog i negativnog optereenja koliko udje kroz
graninu povrinu ds za vremenski interval dt mora i da izae.
U analizi elektrinih kola prvi kirhofov zakon primjenjuje se za vorove el.
Kola
Ovaj izraz predstavlja prvi kirhofov zakon u algebarskom obliku i defnie da

je zbir svih struja u granama koje se stiu i bilo koji vor jednak nuli. U
ovom sluaju moramo voditi rauna na predznak ispred pojedinih lanova
sume, pa prema tome struje koje ulaze u vor uzimaju se sa negativnim
predznakom, dok struje koje izlaze iz vora uzimaju se sa pozitivnim
predznakom. Na osnovu ovoga moemo zakljuiti da prvi kirhofov zakon
defnie raspodjelu struje u vorovima el. kola u staionarnom reimu.
( Napisati primjer, i pokazati primjenu prvog kirhofovog zakona, npr za dva vora u koji
se stiu nekoliko provodnika-Nacrtati sliku oznaiti referentne smjerove struja i napisati
jednaine po prvom kirhofovom zakonu za date vorove).
10. Objasniti kako bi glasio opti oblik

prvog Kirchofovog zakona

da je usvojeno da je pozitivna normala
na zatvorenu povrinu uvijek usmjerena ka
unutra.
Primjenom opteg kirhofovog zakona na
zatvorenu povrinu S kod koje je pozitivna
normala uvijek usmjerena ka vani dobija
se:
Kako Vektor gustine struje postoji samo u
unutra njosti provodnika tako
prethodni izraz moemo rastaviti na 4 dijela:
Analizirajui smjerove vektora gustine struje u provodnicima prema orjentaciji

pozitivne normale dobit e se
Prema ovome algebarski zbir svih struja je jednak nuli, s tim to struje koje
ulaze u vor uzimaju se kao negativne dok struje koje izlaze iz vora uzimaju
se kao pozitivne.
U naem sluaju je dato da je pozitivna normala uvijek usmjerena unutra, pa
prema toma opti oblik prvog kirhofovog zakona se nebi promijenio odnosno
glasio bi
. U ovom sluaju jedino to e se promijeniti jeste smjerovi
struja, tj. struje koje ulaze u vor bit e pozitivne, a struje koje izlaze iz vora bit e
negativne.
11. Kretanje neke kuglice po strmoj ravni moe da bude donekle analogno
kretanju elektrona kroz provodnike pod djejstvom elektrinog polja. Da bi ta
analogija postojala, ta bi trebal dodati strmoj ravni? ta u ovom mehanikom
modelu odgovara elektrinom polju, a ta stranim silama?.
Zadani model moe dati analogiju sa el. strujom kroz provodnik, ali pod
uslovom da je strma ravan hrapava kako bi se pod uticajem sile trenja
kuglica kretala konstantnom brzinom. U ovom zadanom modelu el. polju
odgovara gravitaciono polje, a stranim silama odgovara sila kojom se kuglica
popne na vrh strme ravni, odnosno sila koja djeluje nasuprot gravitacionoj
sili.
12. Objasniti smisao referentnog smjera struje kroz provodnik

U svim elektrinim kolim, a naruito u sloenijim el. kolima teko je unaprijed
predpostaviti smijer struje, pa zbog toga prilikom analize kola predpostavimo
referentne smjerove struja proizvoljno. Nakon izvrene analize kola ukoliko
dobijemo negativan rezultat to znai da se proizvoljno odabrani smijer struje
ne poklapa sa stvarnim smjerom struje, i ukoliko je potrebno moemo izvriti
odredjene korekcije.
13. Da li bi se promijenio prvi Kirchof-ov zakon

za vor u kojem se
stie vie provodnika, ako bi se referentni smjerovi ovih struja usvojili ka
voru?.
Ukoliko bi se referentni smjerovi struja usvojili ka voru prvi kirhofov zakon se
ne i mogao primijeniti, jer bi onda svi struje bile negativne
to je nemogue!.
14. Da li bi prvi Kirchof-ov zakon mogao da se pie u tom obliku da

nijedogovoreno da je referentni smjer svih struja u odnosu na vor isti?.
Kako se prvi kirhofov zakon zasniva na jednaini kontinuiteta i odranju
naelektrisanja tj da onoliko pozitivnog i negativnog optereenja koliko udje
kroz graninu povrinu ds, jednako koliini naelektrisanja koja napusti vor u
odnosu na pozitivnu normalu koja pokazuje referentni smijer. U ovom sluaju
nebi bio zadovoljen zakon o odranju koliine elektriciteta, a time nebi vaio
ni prvi kirhofov zakon, odnosno dolo bi do matematikih apsurda.
15. Da li jaine struja u jednaini prvog Kirchof-ovog zakona
oznaavaju algebarske vrijednosti ili ne?.

Jaine struja u jednaini prvog Kirhofovog zakona NE oznaavaju alberaske
vrijednosti !.
16. Objasniti smisao algebarske vrijednosti jaine struje

Pod pojmom algebarska vrijednost jaine struje podrazumijeva se smijer
struje, odnosno algebarski predznak, prema tome struje koje ulaze u vor
uzimaju se sa negativnim predznakom, dok struje koje izlaze iz vora uzimaju
se sa pozitivnim predznakom.
17. Dokazati da je unutar pravog cilindrinog homogenog provodnika kroz

koji postoji vremenski konstantna struja elektrino polje homogeno.
Predstavlja Omov zakon u lokalnom obliku. Lokalni oblik omovog
zakona pokazuje da je vector gustine struje srazmjeran vektoru jaine el.
polja u svakoj taki strujnog polja. Prethodni oblik ima opti znaaj i pokazuje
da se linije vektora gustine struje u svim takama strujnog polja podudaraju
sa linijama vektora el. polja.
- je koefcijent proporcionalnosti odnosno provodnosti provodnika. Za
homogeni cilindrini provodnik je ista u svim njegovim takama.
Prethodnu jednainu smo izveli iz uslova da je konstantno za homogene

cilindrine provodnike. I doli smo do zakljuka da je el. polje u svim
presjecima homogenog cilindrinog provodnika isto odnosno homogeno.
18. Dulov zakon

Dul je experiment izveo tako to je u kalorimetar postavio provodnik kroz
koji protie struja i mjerio je koliinu oslobodjene toplote pri raznim
vrijednostima struje. Poznato je da prilikom proticanja strujekroz provodnik
dolazi do njegovog zagrijavanja i ta toplota u ovom sluaju se prenosi na
tenost u izolovanoj
posudi. Mjerenjem temperature te tenosti moemo izraunati koliinu
oslobodjene toplote, odnosno energije koju provodnik predaje okolini.
Oslobodjena toplotna energija srazmjerna je kvadratu jaine struje i vremena
proticanja.
Dul je konstatovao da dimenzije i vrsta materijala provodnika pri raznim

vrijednostima struje i vremena proticanja, utiu na koliinu oslobodjene
toplote, odnosno otpor R.
Veliina A predstavlja rad koji se pri proticanju struje I, za vrijeme t,
transformie u toplotnu energiju unutar provodnika ije dimenzije i el. osobine
karakterie koefcijent R. Jedinica za el.rad je (J) Dul.
Veliina P predstavlja snagu kojom se rad sila el. polja pretvara u toplotu.
Jedinica za snagu je (W) Wat
19. Ako isti intenzitet struje postoji u dvije ice istog provodnika, jednoj
poluprenika a, a drugoj poluprenika (n a), koji je odnos zapreminskih
gustina snaga Dulovih ( Jouleovih) gubitaka u jednoj i u drugoj ici?
Snaga Dulovih gubitaka rauna se kao
, otpor R jednak je
Za prvi provodnik je
Za drugi provodnik je
to znai da je otpor
za
manji od otpora
samim tim je i snaga
Dulovih gubitaka drugog provodnika za
manja od snage Dulovih
gubitaka prvog provodnika. .to znai da je:
20. Elektrina otpornost. Zavisnost elektrinog otpora od el. Struje.

El. otpor defnie osobine kola u el. pogledu odnosno predstavlja pokazatelj
unutranjih opiranja provodnika pri proticanju struje. Sutina el. otpornosti je
u usmjerenom kretanju optereenja pod dejstvom elektrinog polja, kada
dolazi do sudara sa esticama materije. Veliina el. otpornosti zavisi od vrste
materijala provodnika odnosno od strukture i koliine slobodnih nosilaca u
jedinici zapremine. U izrazu za Dulov zakon koefcijent srazmjernosti R
predstavlja elektrini otpor.
jedinica za el. otpor je OM. Om moemo defnisati kao : 1 om je otpornost

provodnika koja za vrijednost struje od 1 A koja protekne za vremenski
interval od 1 s, pretvori u termiku energiju rad od 1 J .
10
El. otpornost je obrnuto srazmjerna kvadratu jaine struje, odnosno to je

otpor manji to je struja vea I obrnuto, to je otpor vei struja je manja. Za
provodnik od homogenog materijala konstantnog poprenog presjeka kod
koga je duina znatno vea od dimenzija presjeka kae se da je linijski ili
iani provodnik.
U tom sluaju njegov otpor je direktno srazmjeran duini provodnika l, a
obrnuto srazmjeran povrini poprenog presjeka S
Koefcijent proporcionalnosti predstavlja takozvani specifini el. otpor.
Specifini el. otpor zavisi od vrste materijala i njegove temperature, a
odredjuje se experimentalno. Elekrina otpornost ne zavisi niti od struje niti
od napona, ve zavisi od vrste materijala provodnika, dimenzija provodnika i
od
temperature
provodnika.
21. Zbog ega specifina otpornost metalnih provodnika raste sa

temperaturom.
Temperatura tijela se predstavlja spoljanom manifestacijom unutranjih
procesa koji se odigravaju u njemu. Ako se unutranja termika kretanja
inteziviraju, temperatura tijela raste, odnosno raste unutranja termika
energija tijela. Poveanje temperature metalnih provodnika, predpostavlja da
se u njemu odvijaju intenzivnija termika kretanja, koja inteziviraju broj sudara
elektrona sa kristalnom reetkom
i medjusobno. Proizvod tog procesa predstavlja povean gubitak kinetike
energije, smanjen protok slobodnih elektrona, odnosno poveani otpor koji
provodnik saoptava struji. .to znai da el. otpor metalnih provodnika se
poveava kada se poveava temperatura provodnika.
22. Da li se ploasti kondenzator sa nesavrenim dielektrikom moe

posmatrati kao otpornik? ta bi bili prikljuci takvog mogueg otpornika.
Kondenzator predstavlja sistem dvije naelektrisane ploe koje se nalaze na
medjusobnom rastojanju, naelektrisane istom koliinom naelektrisanja ali
suprotnog znaka. Izmedju ploa kondenzatora nalazi se dielektrik (najee
vazduh), pa ako bi dielektrik bio idealan onda takav kondenzator u kolu
jednosmijerne struje predstavlja prekid kola.
Medjutim ako bi dielektrik bio nesavren onda bi se takav kondenzator
mogao posmatrati kao otpornik velike otpornosti, ija otpornost zavisi od
kvalitete dielektrika.
Prikljuci takvog otpornika bili bi izvodi kondenzatora.
11
23. Da li se sferini kondenzator sa nesavrenim dielektrikom moe

posmatrati kao otpornik? ta bi bili prikljuci takvog mogueg otpornika
Sfernini kondenzator sa nesavrenim dielektrikom mogao bi se posmatrati
kao otpornik veoma velikog otpora, stim to bi njegova otpornost zavisila od
kvalitete dielektrika.
Prikljuci takvog otpornika bili bi izvodi kondenzatora.
24. Da li jednaina
vai i za veoma kratak dio pravog cilindrinog
provodnika
U jednaini
l predstavlja duinu provodnika, S predstavlja povrinu
poprenog presjeka provodnika, predstavlja specifini otpor provodnika.

Vidimo da se duina l nalazi u brojniku pa stoga ako bi duina provodnika
teila ka nuli, tako bi otpornist tog provodnika teila ka nuli. Moemo
zakljuiti da izraz
vai i za veoma kratak dio pravog cilindrinog
provodnika.
25. Superprovodnost
Za pojedine metalne provodnike kao to su: kalaj, cink, olovo, alminijum i dr.
karakteristino je da se nelinearna zavisnost otpornosti od temeperature
posebno izraava u okolini apsolutne nule. Tada dolazi do nnaglog slabljenja
specifine otpornosti, i njena vrijednost tei ka nuli.
Ovakva pojava poznata je pod nazivom superprovodnost.
Kritina temperatura pri kojoj dolazi do superprovodnosti je u okolini
apsolutne nule za sve provodnike, ali se razlikuje za pojedine materijale..
Osnovne osobine koje karakteriu superprovodnost mogle bi serezimirati u
dva koraka.
Prva osobina provodnika je da ak i pri velikim gustinama struje ne dolazi do
gubitaka u toploti, tj. Da elektroni prilikom svog usmjerenog kretanja ne
nailaze na prepreke.
Druga vana osobina superprovodnosti je nemogunost pojave magnetnog
polja, ak i ako je pri velikim temperaturama magnetno polje postojalo,
prolaskm kroz kritinu taku to polje se istiskuje iz provodnika.
26. Elektromotorna sila generatora. Ohm-ov zakon

Elektromotorna sila predstavalja odnos rada kojeg u vremenu dt izvri
generator i koliine naelektrisanja
i ona je skalar.
Dimenziono elektromotorna sila je napon i jedinica je volt (V), nema smijer ali
joj ga pridruujemo radi lakeg prorauna. Jaina struje kroz provodnik ija je
12
elektrina otpornost R, a na ijim krajevima se odrava stalna razlika

potencijala, odnosno napon U, moe se izraunati kao
Ovaj izraz u elektrotehnici poznat je pod nazivom Ohm-ov zakon. Omov

zakon rijeima moemo iskazati na sl. nain:
Jaina struje kroz provodnik direktno je proporcionalna naponu na krajevima
provodnika, a obrnuto proporcionalna otpornosti provodnika.
Sutina omovog zakona nije samo u direktnoj primjeni pri izraunavanju struje
kroz provodnik, ve u linearnosti procesa i uzroka nastanka el. struje. Dakle
pri konstantnom otporu provodnika, tj. kada ne zavisi od struje kroz
provodnik, ispunjen je uslov linearnosti izmedju napona i struje. kroz
provodnik.
Jedinica za el. otpornost je (Ohm) i definiemo je kao:
om je elektrina otpornost provodnika u kome je stalna potencijalna razlika
od jednog volta, koja se nalazi na njegovim krajevima, prouzrokuje struju
jaine jedan amper.
27. Ohm-ov zakon u lokalnom obliku

Jedan od osnovnih nedostataka omovog zakone jeste ta to ima relativno
ogranienu primjenu, i efikasno se me primijeniti samo na raspodjelu sa
visokim stepenom simetrije. Ako elimo da imamo oblik koji definie direktne
odnose, odnosno definie raspodjelu u optem sluaju, moraju se integralni
oblici prebesti
u tkzv. lokalne ili diferencijalne oblike.
Ako posmatramo homogeni provodnik duine l konstantnog presjeka S sa
ekvipotencijalnim presjecima V1 i V2, pri emu je V1 vee od V2, primjenom
omovog zakona se dobije:
Dobijeni izraz predstavlja Omov zakon u lokalnom obliku. Lokalni oblik

omovog zakona pokazuje da je vektor gustine struje srazmjeran sa vektorom
jaine el. polja u svakoj taki strujnog polja.
Lokalni oblik omovog zakona ima opti znaaj i pokazuje da se linije vektora
gustine struje podudaraju sa linijama vektora jaine el. polja u svakoj taki
strujnog polja.
13
28. Mjerenje elektromotorne sile generatora. Voltmetar

Elektromotornu silu generatora mjerimo uredjajem koji se naziva Voltmetar.
Voltmetar je konstruisan tako da je njegova unutranja otpornost beskonana,
to znai da kroz njega ne protie struja. Voltmetar se prikljuuje na krajeve
generatora kojem elimo izmjeriti EMS. Beskonana otpornost voltmetra
omoguuje da se prikljuivanjem voltmetra na uredjaj na kome mjerimo EMS,
ne poremeti energetska slika kola, jer ako otpornost nebi bila beskonana
protekla bi neka struja koja bi dovela do kr spoja uredjaja na koji je
prikljuen.
29. Elektrini rad i elektrina snaga generatora

Rad stranih sila u generatoru pri prenoenju, kroz generator, naelektrisanja
sa njegove negativne na pozitivnu elektrodu jednak je
Uobiajeno je da se, umjesto "rad stranih sila u generatoru", krae kae rad
generatora. Prema poslednjoj jednaini, snaga generatora (tj. snaga stranih
sila u generatoru) jednaka je proizvodu njegove ems i jaine struje kroz
generator:
Ova snaga predstavlja, u sutini, snagu energetske transformacije neke druge

vrste energije kojom raspolae generator u elektrinu energiju( energiju el.
polja). Ova relacija vai pod pretpostavkom da je referentni smijer struje
takav da struja proizilazi iz pozitivne elektrode generatora.
30. Elementi kola jednosmjerne struje. Otpornici
Pod el. kolom podrazumijeva se svaka pogodno ostvarena veza elemenata

kola u kojoj se ostvaruje prenoenje el. energije od izvora do potroaa.
14
U izvore el. energije ubrajamo svaki uredjaj u kome se vri pretvaranje nekog
drugog oblika energije u el. energiju.
U potroae ubrajamo svaki uredjaj u kome se vri pretvaranje el. energije u
neki drugi oblik energije.
Dva osnovna elementa u kolima jednosmijerne struje su generator i otpornik.
Odredjen broj elemenata konstruie se tako da daje tano odredjen iznos
otpornosti i ti uredjaju nazivaju se otpornici koji se u kolima jednosmijerne
struje oznaavaju kao na slici pod (a, b, c, ).
U praksi koristimo razliite vrste otpornika, ali razlikujemo dvije osnovne vrste,
a to su : promjenjivi I nepromjenjivi otpornici.
Nepromjenjivi otpornici su otpornici kod kojih veliinu otpornosti ne moemo
mijenjati odnosno ona je konstantna, i takvi otpornici u kolima jednosmijerne
struje oznaavaju se kao na slici pod a .
Promjenjivi otpornici su otpornici kod kojih otpornost moemo podeavati
proizvoljno, esto se takvi otpornici nazivaju jo i reostati i u kolima
jednosmijerne struje oznaavaju se kao na slici pod d. Osnovne karakteristike
otpornika su :
-
Klasa tanosti
Nominalna otpornost
Nominalna snaga
Pored ovih karakteristika postoji jo jedna, moemo rei i najvanija a to je

linearnost otpornika. Pod linearnosti otpornika podrazumijeva se da njegova
otpornost ne zaivi od iznosa struje koja protie, kao I smjera struje.
31. Vezivanje otpornika u elektrinim kolima

U prektinoj primjeni otpornici se esto vezuju u sloenije veze, ali najvanije
veze su: Serijska, Paralelna, Mjeovita.
SERIJSKA VEZA OTPORNIKA
Pod serijskom vezom otpornika podrazumijevamo skup otpornika spojenih
tako da je kraj prvog vezan na poetak drugog, kraj drugog na poetak
treeg itd... Serijska veza n otpornika prikazana je na slici.
15
Prema Prvom kirhofovom zakonu, struja na krajevima svih otpornika je ista,

to je jedna od osnovnih karakteristika ove veze. Primjenom omovog zakona
moemo izraunati napon na kraju svakog otpornika:
Napon izmedju taaka A i B moemo izraunati kao suma svih padova

napona na otpornicima
Izraz na desnoj strani u zagradi predstavlja ukupnu otpornost kola.

PARALELNA VEZA OTPORNIKA
Paralelnu vezu otpornika ini skup otpornika spojenih tako da su poeci
spojeni u jednu zajedniku taku, a krajevi takodje u jednu zajedniku taku.
Karakteristino za ovu vezu je to da su naponi na krajevima otpornika
jednaki. Paralelna veza prikazana je na slici.
Struje na krajevima svakog otpornika moemo izraunati primjenom omovog

zakona.
Po prvom Kirhofovom zakonu ukupna struja jednaka je zbiru svih struja.
(
Ekvivalentnu otpornost itavog kola moemo izraunati kao :
16
Ekvivalentna otpornost je uvijek manja od najmanje otpornosti u paralelnoj

vezi.
MJEOVITA VEZA OTPORNIKA
Mjeovita veza otpornika je veza u kojoj postoje i serijska i paralelna veza,
otpornost ovakve veze se rauna tako to se pojedine serijske i paralelne
veze zamjenjuju ekvivalentnim otpornicima. I na taj nain dobijamo jednu od
osnovnih veza, serijsku ili paralelnu.
32. Konvencija o obiljeavanju napona

Stvarni smijer struje kroz otpornik je od njegovog prikljuka koji je na viem
potencijalu prema onom koji je na manjem potencijalu. Napon raunamo kao
razliku potencijala (
), u tom sluaju je
Predpostavimo sada da je referentni smijer struje suprotan stvarnom smjeru
tada je
I < 0 , u tom sluaju potencijal druge take
je na veem
potencijalu pa je tada napon negativan.
Omov zakon U = RI i dalje vai ali je i lijeva i desna strana jednaine
negativna.
33. Drugi Kirhofov zakon

Drugi kirhofov zakon glasi: U zatvorenoj konturi algebarska suma svih
elektromotornih sila jednaka je algebarskoj sumi svih padova napona na
otpornicima, matematiki zapisano :
vor el. kola je mjesto gdje se spajaju tri ili vie provodnika, grana el. kola je
dio kola izmedju dva vora sa pripadajuim elementima spojenim tako da
kroz njih protie struja iste jaine.
Kontura je put koji prolazi po nekim granama el. kola.
Ako su struje u granama vremenski konstantne, el. polje koje postoji unutar i
u okolini elemenata koji ine mreu ima sve osobine elektrostatikog polja.
Prema tome, linijski integral vektora jaine el. Polja du proizvoljno zatvorene
konture koja se sastoji od grana mree mora biti jednak nuli :
17
Ova jednaina iskazuje takozvani opti oblik drugog Kirhofovog zakona.

Izraunavanje integrala preko napona na krajevima otpornika i generatora koji
se nalaze du posmatrane konture veoma je jednostavno.
Napon izmedju dvije take moemo izraunati kao
.
Predpostavimo da se te dvije take poklapaju i napon izmedju njih mora biti
jednak nuli, to pokazuje drugi kirhofov zakon. To moemo zapisati u obliku
Drugi Kirhofov zakon primjenjuje se za konture el. kola pa prema tome ispred
pojedinih lanova sume E pozitivan znak uzima se ako se smijer obilaska
konture poklapa sa smijerom djelovanja izvora, dok se uprotivnom uzima
suprotno. Pozitivan znak ispred pojedinih lanova sume RI uzima se kao
pozitivan ako se smijer obilaska konture poklapa sa smjerom struje kroz
posmatrani provodnik.
34. Metode prorauna stanja u linearnim elektrinim kolima. Primjena

Kirchoff-ovih zakona
Rijeiti el. kolo znai izraunati struje u granama i napone u vorovima kola.
Kada znamo struje I potencijale vorova, onda moemo odrediti napone na
elementima, kao i raspodjele snage u kolu.
Postoji nekoliko metoda pri proraunu stanja u kolu, jedna od njih, moemo
rei najprirodnija, metoda direktne primjene Kirhofovih zakona.
Postupak:
Na osnovu broja grana i vorova odredimo broj jednaina koje se mogu
napisati po prvom i drugom K.Z.
Nacrta se graf mree i odabere jedno stablo, dodaje se jedna po jedna
sponica granama stabla, i za svaku konturu koja se dobije na taj nain
napie se jednaina po drugom Kirhofovom zakonu. Tako emo dobiti
jednaina, preostalih ( - 1) jednaina dobijemo na osnovu prvog
kirhofovog zakona za bilo koji od vorova mree. Na kraju dobijeni sistem
trebamo rijeiti nekom od metoda u elektrotehnici i izraunati struje, jedna
od poznatijih metoda je metoda determinanti. Osnovni nedostatak ove
metode je u tome to je potrebno rjeavati sistem sa svih
nepoznatih, pa
se zbog toga ova metoda veoma rijetko koristi u elektrotehnici kada imamo
veliki broj jednaina.
Prvi kirhofov zakon primjenjuje se za vorove el. Kola i glasi : Zbir svih struja
u granama koje P se stiu i bilo koji vor jednak je nuli, matematiki
18
zapisano
. Ispred lanova sume moramo voditi rauna o predznaku,
pa prema tome struje koje ulaze u vor se uzimaju sa negativnim
predznakom, dok stuje koje izlaze iz vora se uzimaju sa pozitivnim
predznakom.
Drugi kirhofov zakon primjenjuje se za konture el kola i glasi : U zatvorenoj
konturi, algebarska suma svih elektromotornih sila jednaka je algebarskoj
.
sumi svih padova napona na otpornicima, matematiki zapisano
Kao i kod prethodne i kod ove sume moramo voditi rauna o predznaku, pa
prema tome, ako se smijer obilaska konture poklapa sa smijerom struje kroz
posmatrani provodnik ispred lanova sume RI uzima se pozitivan predznak, u
protivnom se uzima negativan.
Ispred lanova sume E pozitivan predznak se uzima ako se smijer obilaska
konture poklapa sa smijerom djelovanja izvora, uprotivnom se uzima
negativan.
35. Izbor nezavisnih kontura kod primjene Kirchoff-ovih zakona-teorija
grafova
Da bi bilo mogue napisati jednaine kod primjene Kirhofovih zakona moraju
se odabrati nezavisne konture, tj . takve zatvorene putanje koje obrazuju
grane kola, a da pri tome sadre bar jednu granu koja ne pripada ni jednoj
drugoj za koju se piu jednaine.
Skup grana koje povezuju sve vorove el. kola, a da pri tome ne obrazuju
zatvorenu konturu obrazuju tkzv. stablo grafa. Pojedine grane grafa koje
obrazuju stablo grafa nazivaju se grane stabla. Ostale grane koje ne pipadaju
izabranom stablu su nezavisne grane i nazivaju se spojnice. Ako je broj
vorova n tada stablo grafa sadri n - 1 granu. Ako je broj grana m onda
graf sadri m-(n-1) spojnicu to odgovara broju jednaina koje je potrebno
napisati primjenom drugog Kirhofovog
zakona.
Svaka spojnica sa odgovarajuim granama grafa obrazuje jednu konturu koja
je nezavisna od svih drugih kontura koje bi se obrazovale na isti nain
polazei od istog stabla. Tak obrazovana kontura sadri jednu granu, i to ba
spojnicu koja je zatvara, a koja nije zajednika ni sa jednom drugom
konturom.
36. Metoda konturnih struja

Metoda konturnih struja zahtijeva manji borj jednaina, to nas uvodi u
skraivanje postupka kod prorauna kola. Meutim metod konturnih struja
podrazumijeva ukljuivanje odredjene procedure koja se sprovodi pri
19
proraunu u neku definisanu konvenciju, te se na taj nain preskae

odredjena postupnost u formiranju jednaina.
Pri proraunu stanja u kolu prvo se odabiru konture i vorovi za koje se
postavlja
sistem jednaina koritenjem prvog i drugog Kirhofovog zakona. Broj
jednaina koje trebamo zapisati po metodi konturnih struja je
(
)
gdje je n broj vorova, a m broj grana. Zatim u svim granama odaberemo
referentne smjerove struja ( proizvoljno). Odaberemo nezavisne konture, takve
da sadre bar jednu granu koja ne pripada niti jednoj drugoj konturi i tim
granama e tei konturne struje.
) itd. Zatim oznaimo

Nezavisne konture moemo oznaiti npr (
smijer struje kroz nezavisne Grane (
). Za svaku konturu napiemo
jednaine u skladu sa 2 Kirhofovim zakonom. Iz sistema jednaina kojeg
dobijemo raunamo nepoznate struje, te struje koje dobijemo iz sistema
jednaina predstavljaju konturne struje i to su zamiljene struje, koje
odgovaraju strujama u nezavisnim granama. Na osnovu njih moemo odrediti
i struje u zajednikim granama dvije ili vie kontura koje se dobiju kao
algebarska suma konturnih struja koje se zatvaraju preko nje. Opti oblik
sistema jednaina po metodi konturnih struja glasi :
U jednainama:
- Predstavlja ukupnu otpornost n-te konture.
-> Predstavlja ukupnu otpornost u grani izmeu dvije konture,
-> Predstavlja struju n-te konture,
-> Predstavlja sumu elektromotornih sila u posmatranoj konturi. Sistem
jednaina moemo rijeiti na razne naine, koje su nam poznate u
matematici, ali najee se koristi metoda determinanti.
20
37. Da li metoda konturnih struja moe, u optem sluaju, da se koristi za

rjeavanje elektrinih kola koja sadre nelinearne otpornike? Obrazloiti
odgovor.
Metod konturnih struja ne moe se primijeniti u optem sluaju za kolo koje
sadri nelinearne otpornike.
Zbog toga to se metoda konturnih struja zasniva na primjeni Kirhofovih
zakona, a kod izraunavanja struja i napona koritenjem Kirhofovih zakona
mora se primijeniti Omov zakon, a Omov zakon ogranien je samo za
linearne otpornike.
38. Metoda konturnih struja u elektrinom kolu koje sadri i naponske i

strujne generatore.
Sa malim i oiglednim izmjenama, bilo same mree i li jednaina konturnih
struja, metod konturnih struja moe da se koristi za rjeavanje el. kola koja
pored naponskih sadre jo i strujne generatore. Po jednom postupku, koji se
moe primijeniti samo ako mrea ne sadri idealne strujne generatore,
moemo pretvoriti sve realne strujne generatore u naponske, pa metodu
konturnih struja primijeniti na novodobijenu mreu sa iskljuivo naponskim
genratorima.
Drugi direktniji postupak je da uticaj strujnih generator uvedemo na podesan
nain u jednaine konturnih struja. Za to je neophodno da zamislimo da
struja svakog strujnog generatora zatvara du neke zatvorene konture koju
obrazuju grane mree. Tako svaki strujni generator daje jednu konturnu
struju, ija je jaina poznata, jednaka struju strujnog generatora.
To vrijedi samo ako se uzme da grane sa idealnim strujnim generatorom ne
pripadaju ni jednoj drugoj konturi. Medjutim, za te konture ne piemo
jednaine po metodi konturnih struja, zato to jainu struje tih kontura
znamo i sopstvena otpornost tih kontura je beskonano velika, pa se takva
jednaina i ne moe pisati. Prema tome jednaine konturnih struja piemo
samo za konture koje ne sadre idealne strujne generatore, ali pri tome
vodimo rauna o konturnim strujama strujnih generatora.
Drugim rijeima, broj nezavisnih kontura za koje treba napisati jednaine
konturnih struja se odredjuju na osnovu broja grana koje ne sadre idealne
strujne generatore, ali se pri pisanju jednaina konturnih struja uzimaju u
obzir konturne struje strujnih generatora.
21
39. Strujni generator-zamjenske eme

generatora
Za sluaj kada generator radi u
praznom hodu, to jest kada na krajeve
p - n nije prikljuen potroa kroz
generator ne tee struja, te je napon na
izlaznim krajevima generatora jednak
EMS generatora
Drugi znaajan sluaj moe nastupiti u kolu u kojem djeluju generator kod
kojeg je unutranja otpornost jednaka nuli. Ovo svojstvo karakterie idealni
naponski generator, za koji se moe konstatovati da mu izlazni napon nije
funkcija iznosa struje, odnosno da ima konstantnu vrijednost za sve jaine
struje kroz kolo.
Odredjen broj generatora karakterie se sa osobinom da jaina struje kroz
generator praktino ne zavisi od karakteristika potroaa koji je spojen za
krajeve
generatora.
Na
taj
nain
osnovna
karakteristika
ovakvog
generatora je iznos struje koji protie
kroz generator, te se ovakav generator
naziva strujni generator.
Za sluaj kada je unutranja otpornost generatora mnogo vea od otpornosti

potroaa tada je :
U ovom sluaju jaina struje kroz generator praktino ne zavisi od otpornosti

potroaa. U optem sluaju napon na krajevima generatora jednak je
naponu koji djeluje na potroau, jer je potroa direktno spojen za prikljuke
generatora :
Dijeljenjem ove jednaine sa Rg ii sredjivanjem dobije se :
22
Uvodjenjem veliine struje koja je odredjena za sluaj kada je Rg >> R :
Slijedi:
Is - predstavlja struju kroz generator kada je Rg >> R ,

I - struja kroz potroa R ,
U - napon na krajevima potroaa ,
Rg - unutranja otpornost generatora .
Ova ekvivalentna ema odgovara optem sluaju realnog kola. Da bi se

uspostavila korelacija izmedju naponske eme generatora i strujne eme,
neophodno je uspostaviti vezu izmedju jednaina koje karatkeriu ove dvije
eme. Za naponsku emu generatora karakteristine relacije su :
Za strujnu emu generatora odgovaraju jednaine
Odnosno
23
Da bi postojala
neophodno je da
kola-potroa R.
To znai, napon
ekvivalentne eme
ekvivalencija naponske eme i strujne eme generatora,

karakteristine veliine budu jednake za zajedniki element
na potroau U i struja I kroz potroa u obadvije
moraju biti jednaki.
Ove jednakosti ujedno definiu odnose preslikavanja ekvivalentne naponske u

strujnu emu i obratno.
40. Zbog ega napon izmeu prikljuaka idealnog naponskog generatora ne

zavisi od jaine i smjera struje kroz njega?
Kada je unutranji otpor generatora znatno manji od otpora R , tada je U =
E i predstavlja idealni naponski generator koji je ematski prikazan :
Kod idealnog naponskog generatora izlazni napon U jednak je EMS E i ne

zavisi od uspostavljene struje u kolu.
41. Kolika je najvea mogua snaga generatora ems E i unutranje otpornosti

Rg, i u kojem sluaju? ta e se desiti ako Rg tei nuli?
Maksimalna snaga generatora postie se za R = 0 tj, kada je generator u
kratkom spoju
U tom sluaju snaga generatora transformie se u toplotu na samom

generatoru, Ako Rg tei nuli tada e snaga na generatoru teiti u
beskonano.
24
42. Da li za idealni naponski generator postoji ekvivalentni idealni strujni

generator i obrnuto? Obrazloiti odgovor
Za idealni naponski generator ne postoji idealni strujni generator, a takodje
ne postoji ni obrnuto. To je zbog toga to je npr. kod idealnog naponskog
generatora EMS beskonana pri emu je njegov unutranji otpor
= 0 pa bi
se na osnovu jednaina ekvivalencije, za struju ekvivalentnog strujnog
generator dobilo
Dobijena struja pokazuje fizikalnu apsurdnost
postupka.
43. Rjeavanje sistema jednaina konturnih struja metodom determinanata

Metod determinanti zahtijeva manji broj jednaina, to nas uvodi u skraivanje
postupka pri analizi kola. Broj jednaina koje je potrebno zapisati po metodi
konturnih struja je m - (n-1), gdje je m broj grana, a n broj vorova. Opti
oblik sistema jednaina po metodi konturnih struja je :
Nakon zapisivanja jednaina sistem moemo rijeiti na nekoliko naina u

matematici, ali najee koristimo metod determinanti. Pa tako za ovaj sistem
moemo napisati determinantu itavog sistema :
Jaina struje u n-toj konturi moe se odrediti kao:
Gdje je D determinanta sistema , a

determinanta koja se dobija tako to
se u determinanti sistema n-te kolone zamijene sa konstantnim lanovima
EMS sa desne strane jednaine.
25
Pokazat emo jedan primjer za neki sistem jednaina dobiven metodom

konturnih struja za koji emo napisati determinantu sistema kao npr. za
sledei sistem :
Determinanta ovog sistema je :
Determinante koje su nam potrebne za odredjivanje pojedinih struja dobijamo

tako to slobodne lanove na desnoj strani sistema jednaina ubacujemo
umjesto elemenata pojedinih kolona determinanti sistema:
Pojedine konturne struje npr. za ovaj sistem jednaina dobiemo kao :
44. Transfiguracija elektrinih kola

Pod transfiguracijom podrazumijevamo transformaciju spoja otpornika u
trougao u ekvivalentni spoj u zvijezdu i obrnuto. Transformacija kola se izvodi
pod osnovnom predpostavkom da se energetski odnosi, u dijelu kola koji se
ne transformie, ne promijene. Transfiguracija se izvodi pod uslovom da se u
vorovima 1,2,3 odre iste vrijednosti struja koje se u njima stiu, i da se
odre jednake vrijednosti ulaznog otpora izmedju vorova 1 i 2 , 2 i 3 , 3 i
1. Spoj otpora u trougao prikazan je na slici pod a), a u zvijezdu na slici
pod b).
26
Ako su poznate vrijednosti otpora u spoju trougao i elimo da odredimo

ekvivalentne vrijednosti otpora u zvijezdu onda se to vri po sledeim
izrazima :
Ako se ostvaruje transiguracija spoja otpora u zvijezdu u ekvivalentni spoj

otpora u trougao dobije se :
45. Princip superpozicije

Sutina principa superpozicije je u tome da se u bilo kojoj grani kola sa
otporima, koji ne zavise od veliina struja i napona, tj. za kolo koje
karakteriu linearni parametri, struja kroz neku granu je jednaka algebarskom
zbiru pojedinanih struja koje u posmatranoj grani kola stvaraju svaka EMS
posebno.
Princip superpozicije vai iskljuivo za veliine koje karakteriu linearni odnosi
(napon-struja) dok za ostale zavisnosti npr. za kvadratnu snagu ovaj princip
ne vai.
Kod rjeavanja principom superpozicije prvo emo odrediti struje pri
djelovanju svakog od iizvora posebno.
Ako u kolu imamo i naponske i strujne generatore, uzmimo sluaj da djeluje
samo npr. naponski izvor, ostale naponske izvore (ukoliko ih ima vie) kratko
spojimo, a strujne izvore otpojimo, odnosno na mjestu
27
gdje je bio strujni izvor nastat e prekid kola. Princip superpozicije moemo
pokazati na jednom primjeru kola koji se sastoji od 3 grane u kojima djeluju
EMS E i strujni generator struje Is. Njihovo pojedinano djelovanje
predstavljeno je odg. ekvivalentnim emama kola sa slike:
Na slici pod b uklonjen je naponski generator EMS E pa je :
Na slici pod c uklonjen je strujni generator pa je
46. Da li princip superpozicije vrijedi u sluaju elektrinih kola sa nelinearnim

elementima?
Sutina principa superpozicije je u tome da se u bilo kojoj grani kola sa
otporima, koji ne zavise od veliina struja i napona, tj. za kolo koje
karakteriu linearni parametri, struja kroz neku granu je jednaka algebarskom
zbiru pojedinanih struja koje u posmatranoj grani kola stvaraju svaka EMS
posebno.
Princip superpozicije vai iskljuivo za veliine koje karakteriu linearni odnosi
(napon-struja) dok za stale zavisnosti npr. za kvadratnu snagu ovaj princip ne
vai.
47. Objasniti zato princip superpozicije ne vai za snage otprnika i generatora

u elektrinim kolima?
Princip superpozicije ne vrijedi za raspodjelu snaga zato to snage
predstavljaju funckiju drugog stepena struje i nelinearno su povezane sa
strujom.
28
48 i 49. Pitanje se ponavlja !

50. Teorema reciprociteta (uzajamnosti)
Teorema reciprociteta odnosi se samo na kola sa linearnim otpornicima i
ovaj oblik moe se primijeniti samo za kolo koje posjeduje 1 generator. Za
jedno kolo koje ini skup pasivnih otpornih elemenata mogue je uoiti dvije
karakteristine grane: granu _k_ u kojoj djeluje jedna EMS Ek i granu _m_
kroz koju protie struja Im, koju izaziva ova EMS. Ako se izbor kontura izvri
tako da grane k i m budu nezavisne grane tj. da pripadaju samo konturama
k i m, tada e EMS Ek izazvati u grani m struju iznosa
Ako se kolo postavi inverzno, odnosno da u grani m djeluje EMS Em, ona e
izazvati struju u grani k Iznosa
Princip uzajamnosti kojeg je ustanovio Kirhof definie da ako neka EMS,

djelujui u nekoj grani m el.kola (slika a) uzrokuje u nekoj drugoj grani k
struju jaine I, onda e ta ista EMS E ako se prebaci u granu k (slika b) da
uzrokuje u grani m struju iste jaine
51. Da li teorema reciprociteta vrijedi u sluaju elektrinog kola sa

nelinearnim elementima?
Teorema reciprociteta primjenjuje se samo u kolima sa linearnim elementima,
te stoga ne vrijedu u el. kolima sa nelinearnim elementima.
29
52. Metod ekvivalentnog generatora (Thevenin-ova teorema)

Metod ekvivalentnog generatora se koristi za odredjivanje struje u smo jednoj
grani linearnih el. kola.
Ovu teoremu je osmislio Tevenen pa se esto naziva Tevenenova teorema.
Sutina ove metoda sastoji se u tome da se struja u dijelu neke posmatrane
grane kola, izmedju taaka j i k, zamijeni jednim realnim ekvivalentnim
generatorom EMS Ee i unutranjeg otpora Re kao na slici.
Elektromotorna sila ekvivalentnog generatora Ee jednaka je naponu izmedju

taaka j i k, kada se posmatrani dio kola izmedju tih taaka otpoji. Ova
elektromotorna sila naziva se jo i tevenenova EMS (Et).
Unutranja otpornost tevenenovog generatora Er=Rt jednaka je ekvivalentnoj
otpornosti izmedju posmatranih taaka j i k, kada su krajevi svih idealnih
naponskih generatora kratko spojeni, a krajevi idealnih strujnih generatora
otpojeni, odnosno na mjestu gdje je bio strujni generator nastat e prekid
kola.
Ekvivalentno kolo prema Tevenenu prikazano je na slici pod b. Struja I kroz
posmatranu granu moe se odrediti primjenom omovog zakona kao :
Nain izraunavanja Et i Rt svodi se na jednu od moguih metoda u

elektrotehnici.
53. Norton-ova teorema

Struju u bilo kojoj grani ili dijelu grane el.kola moemo odrediti ako se
preostali dio aktivnog kola zamijeni sa ekvivalentnim strujnim generatorom.
Ovu metodu je osmislio Norton pa se zbog toga naziva nortonova teorema.
Sutina ove metode je u tome da se svaki realni naponski generator moe
zamijeniti sa ekvivalentnim strujnim generatorom kao na slici :
30
Struja ekvivalentnog nortonovog generatora dobije se kao
i ova struja jednaka je struji kratkog spoja prikljuaka, a paralelna otpornost

el. kola posmatranog sa strane ovih prikljuaka kada su sve EMS i struje
strujnih generatora jednake nuli. Struja u grani sa otpornikom je:
54. Teorema kompenzacije

Za neko elektrino kolo u kojem, pored izvora EMS, postoje i otpornosti tada
se primjenom drugog Kirhofovog zakona mogu napisati jednaine potencijalne
ravnotee du bilo kojeg zatvorenog puta.
U jednainama egzistiraju EMS i padovi napona na pojedinim otpornicima.
Ako se u posmatranim jednainama uoi neki otporni lan, tada se pad
napona na tom otporniku moe zamijeniti sa zamiljenom EMS.
Ovo prua mogunost da se neki pasivni dio kola predstavi idealnim
naponskim generatorom ija je orjentacija suprotna od orjentacije struje kroz
posmatranu granu kola. kao na sledeoj slici, grana sa otpornikom R3 moe
se zamijeniti sa ekvivalentnim generatorom ija je EMS jednaka padu napona
na otporu R3.
Uspostavljanjem date veze, grana sa uvedenim izvorom EMS moe se tretirati

kao aktivni dio kola u svim jednainama koje tretiraju stanje u kolu. Medjutim,
31
treba imati u vidu da uvedena EMS zavisi od stanja u kolu, za razliku od

ostalih izvora u kolu, te se ovakvi generatori nazivaju i zavisnim generatorima.
Naravno da je mogue uspostaviti i obrnutu ekvivalenciju, to jest tretiranje
generatora kao potroaa u el. kolu. Teorema koja ovo doputa naziva se
teorema Kompenzacije. Prakrina primjena teorema Kompenzacije moe se
nai u kolima kod kojih na primjer, varira iznos otpornosti u jednoj grani.
Predstavljanem ove grane sa izvorom EMS, tada se struje ostalih grana mogu
dovesti u vezu sa ovom promjenom.
55. Da li Tevenenova i Norton-ova teorema mogu da se primjene u sluaju

elektrinih kola sa nelinearnim elementima?
Tevenenova i nortonova teorema se ne mogu primjenjivati u kolima sa
nelinearnim elementima.
56.Teorema o odranju snage

Balansa snaga koji ravnopravno izraava energetske odnose u kolima
jednosmijerne struje, moe se izraziti jednainom
gdje je k broj
pasivnih i aktivnih elemanata u kolu, tako da teorema iskazuje vanu osobinu
elektrinih kola jednosmijerne struje, da je ukupna snaga u kolu jednaka nuli,
odnosno da se elektrino kolo nalazi u stanju dinamike ravnotee u kojoj je
suma svih snaga generatora u dinamikoj ravnotei sa sumom snaga Dulovih
gubitaka u kolu.
Pri tome treba istai da je snaga Dulovih gibitaka uvijek pozitivna, dok
snaga snaga generatora moe biti i negativna ukoliko se generator ponaa
kao potroa el. energije. Teorema o odranju snage ili bilans snaga u kolu
moe se iskazati i pomou izraza :
Gdje lan na lijevoj strani i prvi lan na desnoj strani se dobiju sumiranjem
po granama, dok se drugi lan na desnoj strani dobije sumiranjem po
vorovima.
57. Metoda napona (potencijala) cvorova

Ova metoda koristi se u kolima u kojima je broj grana znatno vei od broja
vorova. Sutina ove metode je u tome da se struje koje teku po granama
kola zamijene nepoznatim potencijalima vorova.
32
Na osnovu prvog Kirhoff-ovog zakona za kolo koje se sastoji od n vorova

moe se uspostaviti sistem od n-1 nezavisnih jednaina, u kojima su
nepoznati potencijali vorova (
) ili potencijalna razlika prema
nekom proizvoljno odabranom voru koji se naziva referentni vor.
konvencijom je usvojeno da potencijal referentnog vora iznosi 0 Volti. Zbog
toga se radi lakeg prorauna uzima da je referentni vor onaj vor u kojem
se stie najvie provodnika. Opti oblik sistema jednaina po metodi
potencijala vorova za kolo koje se sastoji od n vorova je
Gdje je:
Vn - potencijal n-tog vora,
Gnn (j = 1,2,3...n) - Suma provodnosti svih grana koje se stiu u vor n,
Gkn - Suma provodnosti svih grana koje se nalaze izmedju vorova k i n,
In - Struja n-tog vora.
Struja n-tog vora predstavlja algebarsku sumu proizvoda EMS naponskog
izvora i provodnosti grane u kojoj se nalazi naponski izvor, a vezanih za vor
n, kao i algebarske sume struja svih strujnih generator vezanih za vor n.
Pozitivan predznak se uzima ako je smijer djelovanja izvora ka posmatranom

voru, uprotivnom se uzma kao negativan. Nakon to su odreeni potencijali
vorova, struja u nekoj grani izmedju vorova j i k odredjuje se pomou
potencijalne razlike vora j i k kao:
33
58. Napisati opte jednaine napona (potencijala) vorova za sluaj da

elektrino kolo sadri kako naponske, tako i strujne generatore.
Opti oblik sistema jednaina po metodi potencijala vorova kada se u kolu
nalaze i strujni i naponski generatori, glasio bi
Kada se u kolu nalaze i strujni generatori onda je najbolje za referentni vor

uzeti onaj vor za koji je spojen strujni generator jer se na taj nain broj
potrebnih jednaina smanjuje za jedan red.
59. Uslov maksimalne snage
U prostom el. kolu koje sadri generator EMS E i unutranje otpornosti Rg na

koje je prikljuen potroa R struja se moe odrediti kao
Te je snaga na potroau
Jedan dio ove snage odlazi na pokrivanje Dulovih gubitaka u samom

generatoru i predstavlja nepovratne gubitke, dok se drugi dio snage predaje
potroau. Snaga na otporniku je
34

(
Stepen kotisnog dejstva sistema generator-potroa definira se kao odnos

korisne snage na potroau Pr i ukupne snage P koju daje generator.
Stepen korisnog dejstva e biti vei to je unutranja otpornost generatora

manja. Da bi se na potroau ostvarila max snaga potrebno je da njegova
otpornost bude jednaka unutranjoj otpornosti generatora..
Te je max snaga jednaka
Tada stepen korisnog dejstva iznosi 0.5 odnsno 50 % .

U sluaju da se potroa nalazi u sloenijem el. kolu, uslov max snage moe
se odrediti primjenom Tevenenove teoreme. Sloeno el kolo se zamijeni sa
ekvivalentnim generatorom EMS Uab0 i unutranje otpornosti Re. Max snaga na
potroau e se razviti u sluaju kada je njegova otpornost jednaka unutra
njoj otpornosti ekvivalentnog generatora.
60 - 61. Kondenzator u elektrinom kolu vremenski konstantne-stacionarne,

jednosmjerne struje. Optereivanje kondenzatora, Rastereivanje
kondenzatora.
Kondenzator je uredjaj sastavljen od dvije naelektrisanje ploe koje se nalaze
na medjusobnom rastojanju, naelektrisane istom koliinom naelektrisanja ali
suprotnog znaka. Izmedju ploa se nalazi dielektrik. Zbog toga ako se
kondenzator postavi u kolo jednosmijerne struje to predstavlja prekid kola,
medjutim karakteristina su dva sluaja : Punjenje kondenzatora i pranjenje
kondenzatora.
35
Punjenje ili optereivanje kondenzatora
Ako se u trenutku t = 0 prekida P prebaci u poloaj 1 u kolu e

uspostaviti struja i. Poto kondenzator nije bio prethodno optereen, mogu
za trenutak ukljuenja uspostaviti dva poetna uslova neposredno prije
posle ukljuenja prekidaa P za koje vai ( )
( ) Imajui u vidu
je struja koja se uspostavila u kolu jednaka brzini poveanja optereenja
oblogama kondenzatora
se
se
ili
da
na
primjenom drugog Kirhofovog
zakona dobija se
( )
Rjeenje ove diferencijalne jednaine moe se pokazati u obliku
, gdje je
partikularni integral nehomogene diferencijalne jednaine,

dok je
opte rjeenje odgovarajue homogene diferencijalne jednaine.
Partikularno rjeenje nehomogene diferencijalne jednaine definie stacionarni
reim u kolu. U stacionarnom reimu je
.
Reim koji se naziva reimom uspostavljanja, fiziki odgovara procesu utroka
nagomilane energije prije promjene struje. Rjeenjem homogenog dijela
diferencijalne jednaine dobija se
Prema tome rjeenje
( )
jednaine (6) je
. Integraciona konstanta A moe se
odrediti iz poetnog uslova jer je za t=0,
pa je A = -U.
Konano se dobija
( )
Iz izraza za promjenu napona na oblogama kondenzatora mogu se odrediti

izrazi
( )
( )
( )
36
Pranjenje ili rastereivanje kondenzatora
Ako se prekida P prebaci iz poloaja 1 u poloaj 2 nastupit e

rastereivanje kondenzatora. Proces rasterivanja kondenzatora u kolu definie
drugi Kirhofov zakon. Opte rjeenje uspostavljene diferencijalne jednaine je
( )
( )
Integralna konstanta A moe se odrediti iz poetnih uslova t=0 ,
pa je A = U. Promjena napona na oblogama kondenzatora definisana je
izrazom
( )
dok su ostali parametri
( )
( )
( )
iji su dijagrami prikazani na slici.
37
62. Koristei analogiju elektrostatikih kola i elektrinih kola koja sadre

otpornike pokazati valjanost prvog i drugog Kirchoff-ovog zakona i izvesti
odgovarajue jednaine
1 Kirhofov zakon za elektrina kola :
1 Kirhovov zakon za elektrostatika kola :
2 Kirhofov zakon za elekrina kola :
2 Kirhofov zakon za elektrostatika kola :
63. Koristei analogiju elektrostatikih kola i elektrinih kola koja sadre

otpornike izvesti jednaine za ekvivalentnu kapacitivnost serijske i paralelne
veze n kondenzatora kapacitivnosti C1, C2, ..., Cn.
38
65. Napisati opte jednaine konturnih proteklih koliina elektriciteta za

elektrostatika kola
66. Napisati opte jednaine potencijala vorova za elektrostatika kola

Opti oblik sistema jednaina po metodi potencijala vorova za kolo koje se
sastoji od n vorova je
Gdje je:
Gnn (j = 1,2,3...n) - Suma provodnosti svih grana koje se stiu u vor n,
Gkn - Suma provodnosti svih grana koje se nalaze izmedju vorova k i n,
In - Struja n-tog vora.
39
Medjutim u naem sluaju se radi o elektrostatikim kolima pa je potrebno

izviti odredjene zamjene
Gdje je:
Cnn (j = 1,2,3...n) - Suma naelektrisanja svih grana koje se stiu u vor n,
Ckn - Suma naelektrisanja svih grana koje se nalaze izmedju vorova k i n,
Qn - Naelektrisanje n-tog vora.
67. Izvesti teoremu superpozicije za elektrostatika kola

Princip superpozicije za elektrostatika kola glasi :
Koliina proteklog naelektrisanja u bilo kojooj grani sloenog elektrinog kola
jednaka je algebarskoj sumi proteklih koliina naelektrisanja koje bi stvarali
naponski i strujni generatori pri njihovom pojedinanom djelovanju.
68. Objasniti znaenje i vezu: koliina naelektrisanja, koliina elektriciteta,

optereenost kondenzatora
koliina naelektrisanja i koliina elektriciteta predstavlja dva termina istog
znaenja za koliinu slobodnih nosilaca elektriciteta (naelektrisanja).
Optereenost kondenzatora predstavlja sposobnost kondenzatora da na
svojim oblogama nagomilava slobodne nosioce naelektrisanja.
69. Izvesti jednaine za optereenost Q(t), struju i(t) i uc(t) na krajevima

kondenzatora u sluaju optereivanja kondenzatora. Nacrtati i objasniti
dijagrame. ta je sa dijagramom i(t)?
( )
( )
( )
(
(
40
)
)
Napon na kondenzatoru i koliina naelektrisanja na kondenzatoru rastu dok

se struja smanjuje. Struja u kolu postoji samo dok se kondenzator ne
naelektrie.
70. Izvesti jednaine za optereenost Q(t), struju i(t) i uc(t) na krajevima

kondenzatora u sluaju rastereivanja kondenzatora. Nacrtati i objasniti
dijagrame. ta je sa dijagramom i(t)? Zato struja ima negativnu vrijednost?
( )
( )
( )
Napon na kondenzatoru i koliina naelektrisanja na oblogama kondenzatora

opadaju. Struja raste ali iz pozitivne vrijednosti do nule. Struja je negativna
zato to djeluje u smijeru koji je suprotan smijeru struje koju proizvodi izvor
to znai da ona predstavlja neku vrstu otpornosti stvarnoj struji.
71. Objasniti energetske procese u RC kolu

??
41
Neka od Logikih pitanja koja se pojavljuju (odg na sl.pitanja su 'printscren')

1.Dokazati da je intenzitet struje kroz svaki provodnik isti!
2. Na provodniku poluprenika a nastavlja se provodnik poluprenika b. Ako kroz

takav provodnik postoji struja, odrediti odnos intenziteta vektora gustine struje u
oba dijela provodnika, u takama udaljenim od mjesta promjene poluprenika!
42
3 .Da li je snaga nekog nelinearnog otpornika jednaka proizvodu jaine struje kroz
njega i napona izmeu njegovih krajeva? Obrazloi odgovor.
4. Primjenom koje metode bi se najbre rijeilo elektrino kolo na slici? Obrazloi!
Tehnika obrada dokumenta: Kasim Jaarevi

Sretno na ispitu!
43

Jednosmjerne Struje (2014) PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Jednosmjerne Struje (2014) PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Skripta

Autor: Kasim Jaarevi

1.Pojam Elekrine struje

3. Objasniti dali se naelektrisane estice u gasovima ili u vakumu kreu du

Autor: Kasim Jaarevi

5. Pratei efekti elektrine struje

Autor: Kasim Jaarevi

dolazi do nepovratnog pretvaranja kinetike energije u toplotnu odnosno

6. Jaina i smijer elektrine struje

Autor: Kasim Jaarevi

7. Objasniti sistem prijenosa energije od generatora do taaka u strujnom polju

Autor: Kasim Jaarevi

Veliina J naziva se gustina struje. Iz

prethodne relacije moemo izvesti

Pravac i smijer vektora gustine struje uzima se u pravcu smijera i kretanja

9. jednaina kontinuiteta-Prvi Kirhofov zakon.

integralnom obliku, koji predstavlja matematiku interpretaciju Zakona o

i predstavlja opti oblik prvog kirho fovog

On defnie Zakon o konzervaciji elektriciteta pri stacionarnoj raspodjeli to se

Ovaj izraz predstavlja prvi kirhofov zakon u algebarskom obliku i defnie da

Autor: Kasim Jaarevi

10. Objasniti kako bi glasio opti oblik

Analizirajui smjerove vektora gustine struje u provodnicima prema orjentaciji

. U ovom sluaju jedino to e se promijeniti jeste smjerovi

Autor: Kasim Jaarevi

12. Objasniti smisao referentnog smjera struje kroz provodnik

13. Da li bi se promijenio prvi Kirchof-ov zakon

14. Da li bi prvi Kirchof-ov zakon mogao da se pie u tom obliku da

15. Da li jaine struja u jednaini prvog Kirchof-ovog zakona

oznaavaju algebarske vrijednosti ili ne?.

16. Objasniti smisao algebarske vrijednosti jaine struje

Autor: Kasim Jaarevi

17. Dokazati da je unutar pravog cilindrinog homogenog provodnika kroz

Prethodnu jednainu smo izveli iz uslova da je konstantno za homogene

18. Dulov zakon

Autor: Kasim Jaarevi

Dul je konstatovao da dimenzije i vrsta materijala provodnika pri raznim

20. Elektrina otpornost. Zavisnost elektrinog otpora od el. Struje.

jedinica za el. otpor je OM. Om moemo defnisati kao : 1 om je otpornost

Autor: Kasim Jaarevi

El. otpornost je obrnuto srazmjerna kvadratu jaine struje, odnosno to je

21. Zbog ega specifina otpornost metalnih provodnika raste sa

22. Da li se ploasti kondenzator sa nesavrenim dielektrikom moe

Autor: Kasim Jaarevi

23. Da li se sferini kondenzator sa nesavrenim dielektrikom moe

vai i za veoma kratak dio pravog cilindrinog

l predstavlja duinu provodnika, S predstavlja povrinu

poprenog presjeka provodnika, predstavlja specifini otpor provodnika.

vai i za veoma kratak dio pravog cilindrinog

26. Elektromotorna sila generatora. Ohm-ov zakon

Autor: Kasim Jaarevi

elektrina otpornost R, a na ijim krajevima se odrava stalna razlika

Ovaj izraz u elektrotehnici poznat je pod nazivom Ohm-ov zakon. Omov

27. Ohm-ov zakon u lokalnom obliku

Dobijeni izraz predstavlja Omov zakon u lokalnom obliku. Lokalni oblik

Autor: Kasim Jaarevi

28. Mjerenje elektromotorne sile generatora. Voltmetar

29. Elektrini rad i elektrina snaga generatora

Ova snaga predstavlja, u sutini, snagu energetske transformacije neke druge

30. Elementi kola jednosmjerne struje. Otpornici

Pod el. kolom podrazumijeva se svaka pogodno ostvarena veza elemenata

Autor: Kasim Jaarevi

Pored ovih karakteristika postoji jo jedna, moemo rei i najvanija a to je