PRAVNI FAKULTET

Miroslav Rajter

OBITELJSKI STRESORI I OBILJEJA

OBITELJI KAO PREDIKTORI
RODITELJSKOG NASILJA NAD DJECOM

DOKTORSKI RAD

Zagreb, 2013.

FACULTY OF LAW

Miroslav Rajter

FAMILY STRESSORS AND FAMILY

FACTORS AS PREDICTORS OF
PARENTAL VIOLENCE AGAINST
CHILDREN

DOCTORAL THESIS

Zagreb, 2013

PRAVNI FAKULTET

Miroslav Rajter

OBITELJSKI STRESORI I OBILJEJA

OBITELJI KAO PREDIKTORI
RODITELJSKOG NASILJA NAD DJECOM

DOKTORSKI RAD

Mentorica: Prof. dr. sc. Marina Ajdukovi

Zagreb, 2013.

FACULTY OF LAW

Miroslav Rajter

FAMILY STRESSORS AND FAMILY

FACTORS AS PREDICTORS OF
PARENTAL VIOLENCE AGAINST
CHILDREN

DOCTORAL THESIS

Supervisor: Prof. Marina Ajdukovi, PhD

Zagreb, 2013

Prof. dr. sc. Marina Ajdukovi zaposlena je kao redoviti profesor na Studijskom centru
socijalnog rada, Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Doktorirala je psihologiju 1986.
godine na Odsjeku za psihologiju, Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, a neka od
njenih podruja rada, znanstvenog i praktinog interesa su mladi drutveno neprihvatljivog
ponaanja, nasilje u obitelji, supervizija u psihosocijalnom radu, grupni tretman te obiteljska
terapija i savjetovanje.

SAETAK
Nasilje nad djecom u obitelji u suvremenoj se znanstvenoj literaturi prepoznaje kao vaan
drutveni problem s dugoronim negativnim posljedicama za pojedince koji su izloeni
nasilju, ali i za drutvo u cjelini. Teorijski modeli koji se bave ovim fenomenom prepoznaju
sloene interakcije koje se dogaaju na razini dijete-roditelj-okolina i daju naglaenu ulogu
stresu kojemu su izloeni roditelji kao faktoru rizika za nasilje nad djecom u obitelji.
Cilj ovog istraivanja je produbiti razumijevanje povezanosti razliitih izvora obiteljskog
stresa, nekih obiljeja obitelji i roditelja s razliitim oblicima nasilja nad djecom u obitelji, s
posebnim naglaskom na provoenje analiza za doivljeno tjelesno i psihiko nasilje nad
djecom u obitelji.
Podaci u ovom radu prikupljeni su u okviru projekta BECAN sa roditeljima i djecom u dobi
11, 13 i 16 godina, koja pohaaju 5. i 7. razred osnovne kole te drugi razred srednje kole,
provedenom tijekom 2011. godine. Rezultati su pokazali da su za niz varijabli dobivene
statistiki znaajne razlike pri razlikovanju djece koja nisu odnosno koja jesu doivjela
tjelesno nasilje, pri emu stav majke prema tjelesnom kanjavanju i percepcija djeteta
nemirnim i neodgovornim predstavljaju faktor rizika za sve dobne skupine. Kod psihikog
nasilja za znatno manji broj varijabli dobivene su statistiki znaajne razlike meu skupinama
djece prema doivljenom psihikom nasilju, pri emu te varijable pripadaju u u skupine
obiljeja djeteta, stresa, mentalnog zdravlja roditelja i zadovoljstva majke podrkom u odgoju
djeteta.
Doivljeni stresori, iako povezani s nasiljem nad djecom u obitelji, pokazali su uglavnom
niske veliine efekata te je u svrhu poboljanja razumijevanja odnosa stresa i nasilja nad
djecom u obitelji razvijen revidirani model obiteljskog stresa. Provjerom ovog modela
pokazalo se da uz stres, na doivljavanje razliitih oblika nasilja nad djecom u obitelji
znaajno djeluju i drugi faktori, poput svjedoenja djeteta nasilju u obitelji, stav majke prema
tjelesnom kanjavanju i majina percepcija djeteta neodgovornim.
Kljune rijei: nasilje nad djecom, obiteljski stresori, obiljeja obitelji, revidirani model
obiteljskog stresa

SUMMARY

Objective. Contemporary scientific literature recognizes violence against children in the

family as an important social problem with long-term negative consequences both for
individuals who are victims and for the society in general. Theoretical models of this
phenomenon recognise complex interactions that are happening on child-parent-environment
level and perceive the importance of stress that the patents are exposed to as a risk factor for
violence against children in the family.
Aim of this study is to further develop the understanding of relation of various sources of
family stress, some characteristics of the family and parents with various forms of violence
against children in the family, using the analyses for both experienced physical and
psychological violence against children in the family.
Methods. Within this study the data from BECAN project were used. The participants in this
study were children aged 11, 13, and 16, that were pupils of 5th and 7th grade of elementary
school and 2nd grade of secondary school and their parents. The data were gathered during
2011. The sample was selected using multi-stage systematic cluster method. Data about the
exposure of children to various forms of violence in the family were gathered using revised
ICAST-CH questionnaires developed by the International society for prevention of child
abuse and neglect (ISPCAN) and UNICEF. For the purpose of the study in Croatia the
questionnaire for children was expanded with peer violence questionnaire, subjective
assessment of exposure to various forms of violence in the family and some
sociodemographic variables, such as school grades and religiosity. Questionnaire for parents
was expanded with the Attitudes towards corporal punishment scale, exposure of family to
stress and the questionnaire about parents exposure to violence during their childhood and in
the current relationship. Due to the contents of the questionnaires and the age of participants a
significant effort was invested into resolving potential ethical issues and securing the best
interest of all participants.
Results. The results show that there were a lot of variables with significant effects in
distinguishing children who didnt experience physical violence and children who did
experience physical violence. Mothers attitude towards corporal punishment and perception
of the child as restless and irresponsible were risk factors in all age groups. The analyses for
psychological violence show a lesser number of variables with significant effects, where these
variables are related to childs characteristics, stress, parents mental health and mothers
satisfaction with support in the childs upbringing.

Experienced stressors, although correlated to violence in the family, have mostly low effects,
so the revised model of family stress was designed to improve the understanding of the
relation of stress and violence against children. The analysis of this model shows that along
with stress, other factors significantly contribute to the explanation of violence against
children in the family, such as childs witnessing to family violence, mothers attitude towards
corporal punishment and mothers perception of the child as irresponsible.
Conclusion. This study improved the understanding of the complexity of violence against
children in the family. Various factors that children, parents and families can be exposed to
can contribute to the risk for parental violence against children. The importance of the results
that attitudes towards corporal punishment and the perception of the childs characteristics as
irresponsible or restless can predict violence against children accentuate that the holistic
approach that will utilise all resources from the ecosystem in which the child lives in is
necessary to successfully create both prevention and intervention programmes to strengthen
the capacity of parents for facilitation of the optimal development of the child.

Keywords: violence against children, family stressors, family factors, revised model of
family stress

Sadraj
1. UVOD ................................................................................................................................ 1
1.1.

Teorijske osnove objanjenja nasilja nad djecom u obitelji ........................................ 1

1.1.1.

Opi integrativni model nasilja u obitelji ............................................................. 3

1.1.2.

Model obiteljskog stresa ....................................................................................... 4

1.1.3.

Multifaktorski model nasilja u obitelji ................................................................. 8

1.1.4.

Model socijalnog procesiranja informacija ........................................................ 10

1.1.5.

Revidirani model obiteljskog stresa kao polazni model istraivanja ................. 14

1.1.6.

Zakljuno o teorijskim modelima nasilja nad djecom u obitelji ........................ 16

1.2.

Pregled istraivanja o imbenicima rizika i korelatima nasilja nad djecom u obitelji

17

1.2.1.

Sociodemografska obiljeja ............................................................................... 17

1.2.2.

Stres i socijalna podrka ..................................................................................... 19

1.2.3.

Iskustvo s nasiljem u djetinjstvu ........................................................................ 22

1.2.4.

Percepcija djeteta i stavovi prema tjelesnom kanjavanju djece ........................ 23

1.2.5.

Zdravstveni status roditelja ................................................................................ 24

1.2.6.

Zakljuno o istraivanjima u podruju nasilja nad djecom ................................ 24

1.3.

Metodoloki pristupi i problemi u istraivanju nasilja nad djecom u obitelji ........... 26

1.3.1.
1.4.

Konceptualizacija i operacionalizacija nasilja nad djecom u obitelji ................ 29

Zakljuak ................................................................................................................... 36

2.

CILJ ISTRAIVANJA .................................................................................................... 38

3.

PROBLEMI I HIPOTEZE ............................................................................................... 38

4.

METODA ......................................................................................................................... 41
4.1.

Sudionici istraivanja ................................................................................................ 41

4.2.

Mjerni instrumenti ..................................................................................................... 48

4.2.1.

Modificirani upitnici za procjenu incidencije i prevalencije zlostavljanja i

zanemarivanja djece u obitelji .......................................................................................... 49

5.

4.2.2.

Nasilje u kuanstvu ............................................................................................ 50

4.2.3.

Sociodemografska i opa pitanja za roditelje ..................................................... 50

4.2.4.

Upitnik za procjenu djetetovih osobina .............................................................. 50

4.2.5.

Upitnik socijalne podrke ................................................................................... 51

4.2.6.

Stavovi o kanjavanju djece ............................................................................... 51

4.2.7.

Svjedoenje roditelja nasilju meu roditeljima i iskustva s nasiljem u obitelji . 51

4.2.8.

Upitnik svakodnevnog stresa i doivljenih stresora ........................................... 52

4.2.9.

Upitnici bolesti i zdravstvenih potekoa ........................................................... 53

4.3.

Operacionalizacija kategorija nasilja nad djecom u obitelji ...................................... 53

4.4.

Postupak istraivanja ................................................................................................. 55

4.5.

Etiki aspekti istraivanja .......................................................................................... 57

4.6.

Obrade podataka ........................................................................................................ 58

REZULTATI .................................................................................................................... 63
5.1.

Razlike meu djecom koja nisu doivjela tjelesno nasilje, koja su doivjela tjelesno

kanjavanje i koja su doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje prema razliitim

obiljejima ............................................................................................................................ 63
5.1.1.

Sociodemografske varijable ............................................................................... 63

5.1.2.

Obiljeja djeteta.................................................................................................. 70

5.1.3.

Stres .................................................................................................................... 76

5.1.4.

Mentalno zdravlje ............................................................................................... 80

5.1.5.

Zadovoljstvo majke podrkom u odgoju djeteta ................................................ 86

5.1.6.

Majino iskustvo s nasiljem u djetinjstvu .......................................................... 91

5.1.7.

Stav prema tjelesnom kanjavanju ..................................................................... 93

5.1.8.

Zakljuno o rezultatima analiza razlika prema doivljenom tjelesnom nasilju . 95

5.2.

Razlike meu djecom koja nisu doivjela nasilje i koja su doivjela samo psihiko

nasilje prema razliitim obiljejima ..................................................................................... 98

5.2.1.

Sociodemografske varijable ............................................................................... 98

5.2.2.

Obiljeja djeteta................................................................................................ 100

5.2.3.

Stres .................................................................................................................. 102

5.2.4.

Mentalno zdravlje ............................................................................................. 104

5.2.5.

Zadovoljstvo majke podrkom u odgoju djeteta .............................................. 106

5.2.6.

Majino iskustvo s nasiljem u djetinjstvu ........................................................ 108

5.2.7.

Stav prema tjelesnom kanjavanju ................................................................... 109

5.2.8.

Zakljuno o rezultatima analiza razlika prema doivljenom psihikom nasilju

109

5.3.

Povezanost stresa s doivljavanjem razliitih tipova nasilja ................................... 112

5.4.

Provjera Revidiranog modela obiteljskog stresa ..................................................... 119

5.4.1.

Povezanost stresa i uznemirenosti svakodnevnim stresom .............................. 119

5.4.2.

Povezanost uznemirenosti svakodnevnim stresom majki s psihikom agresijom

koju su doivjela djeca ................................................................................................... 120

5.4.3.
6.

Povezanost doivljavanja psihike agresije i razliitih drugih oblika nasilja .. 123

RASPRAVA................................................................................................................... 127
6.1.

Prediktori tjelesnog nasilja nad djecom ................................................................... 127

6.2.

Prediktori psihikog nasilja nad djecom .................................................................. 140

6.3.

Povezanost stresa i nasilja nad djecom u obitelji .................................................... 144

6.4.

Revidirani model obiteljskog stresa ........................................................................ 148

6.5.

Metodoloka ogranienja ......................................................................................... 152

7.

ZAKLJUAK ................................................................................................................ 155

8.

LITERATURA ............................................................................................................... 159

9.

PRILOZI......................................................................................................................... 170
Prilog 1. Kategorizacija pitanja iz djejeg upitnika po pojedinim kategorijama nasilja .... 170
Prilog 2. Postotci sudionika prema doivljavanju nasilja po pojedinim pitanjima ............ 172
Prilog 3. Bivarijatne analize stresora i doivljavanja tjelesnog kanjavanja ..................... 177
Prilog 4. Rezultati logistike regresijske analize stresora kao prediktora i tjelesnog
kanjavanja kao kriterija .................................................................................................... 183
Prilog 5. Bivarijatne analize stresora i doivljavanja tjelesnog zlostavljanja .................... 186

Prilog 6. Rezultati logistike regresijske analize stresora kao prediktora i tjelesnog

zlostavljanja kao kriterija ................................................................................................... 192
Prilog 7. Bivarijatne analize stresora i doivljavanja psihikog zlostavljanja ................... 195
Prilog 8. Rezultati logistike regresijske analize stresora kao prediktora i psihikog
zlostavljanja kao kriterija ................................................................................................... 201
Prilog 9. Rezultati logistikih regresijskih analiza u drugom koraku provjere Revidiranog
modela obiteljskog stresa ................................................................................................... 204
Prilog 10. Rezultati logistikih regresijskih analiza u treem koraku provjere Revidiranog
modela obiteljskog stresa ................................................................................................... 206
Prilog 11. Modificirani ICAST-CH upitnik za djecu ......................................................... 212
Prilog 12. Modificirani ISPCAN-P upitnik za roditelje ..................................................... 239

1.

UVOD

Istraivanja nasilja nad djecom intenzivno su se poela provoditi nakon rada koji su objavili
Kempe i sur. (1962.) u kojem je definiran sindrom pretuenog djeteta. Meutim, iako je od
tada prolo vie od pola stoljea, postoji niz metodolokih problema vezanih uz
konceptualizaciju kljunih pojmova, poput nasilja openito, zlostavljanja, prihvatljivih
roditeljskih postupaka i drugog. Pored ovoga, kako se radi o djeci, a esto i o osjetljivoj
populaciji izloenoj traumama, istraivai su razvili razliite pristupe kojima su pokuavali
nadii izazove koji se veu uz istraivanja u ovom podruju, poput izbjegavanja
retraumatizacije rtava, sposobnosti djece da odgovaraju na pitanja u upitniku, pouzdanosti
informacija koje dolaze iz razliitih izvora i drugog. U uvodu ovog rada prikazana su neka
suvremena stajalita o konceptualizaciji i operacionalizaciji nasilja nad djecom u obitelji,
osnovna obiljeja razliitih metodolokih pristupa u istraivanju te glavni nalazi o obiljejima
i korelatima nasilja nad djecom u obitelji.

1.1.Teorijske osnove objanjenja nasilja nad djecom u obitelji

Povijesno gledano, razvoj teorijskih modela objanjenja nasilja nad djecom zapoeo je
modelima koji su nasilje nad djecom pripisivali jednom uzroku. Zatim su se razvijali modeli
koji su koristili multikauzalna objanjenja nasilja nad djecom, dok suvremeni modeli ne
uzimaju u obzir samo viestruke imbenike rizika, ve i njihovu vremensku dimenziju (kad se
pojavljuju u ivotu djeteta/obitelji, jesu li trajni ili prolazni, odnosno koliko dugo traju (imaju
li ulogu u poticanju ili odravanju nasilnih postupaka) i interaktivnu dimenziju (uzajamne
moderatorske i medijatorske uinke pojedinih imbenika rizika) (Penik, 2006; Bili, Buljan
Flander i Hrpka, 2012.).
Neki autori (npr. Browne i Herbert, 1997.) teorijske modele nasilja nad djecom dijele u dvije
skupine: socioloke i psiholoke modele, s time da njihova podjela datira prije pojave
najznaajnijih interaktivnih modela o kojima e kasnije biti rijei.
Socioloki modeli uglavnom su orijentirani na objanjenje nasilja nad djecom kroz faktore
stresa u obitelji ili opisuju faktore stresa kao manifestacije kulturalnih vrijednosti koje
oblikuju strukturu obitelji. U modelima koji se temelje na stresu, uzroci nasilja pripisuju se
razliitim socio-ekonomskim faktorima koji izazivaju stres (poput siromatva, izolacije, loih
1

radnih uvjeta i drugih) ili saeto diskrepanci izmeu potrebnih i raspoloivih resursa.
Pretpostavku o povezanosti stresa i nasilja iznio je Gelles (1987a.,1987b.; prema Browne i
Herbert, 1997.) prema kojem je nasilje adaptacija ili reakcija na strukturalni stres. Straus
(1980., prema Browne i Herbert, 1997.) i Giles-Sims (1983., prema Browne i Herbert, 1997.)
uz stres govore i o devijantnim obiteljskim strukturama kao uzrocima nasilja u obitelji.
Kulturoloki modeli se baziraju na pretpostavci da je individualno nasilje odraz
mikrokozmosa odnosa moi u drutvu (Browne i Herbert, 1997.). Ovo ukljuuje feministike
modele prema kojima je nasilje nad enama i djecom odraz slabijeg poloaja ena u drutvu,
ali i perspektive koje govore da kulturalne vrijednosti i izloenost nekanjenim agresivnim
modelima utjeu na osobne stavove prema nasilju i vode do prihvaanja agresije kao oblika
izraavanja emocija i oblika kontrole drugih ljudi.
Psiholoka objanjenja nasilja u obitelji mogu se podijeliti na modele temeljene na
individualnim karakteristikama i interaktivne modele. Psihobioloki modeli temelje se na
traenju odreenih osobina linosti ili biolokih faktora kao uzronika nasilja nad djecom.
Zanimljivo je istaknuti rad Marka i Ervina (1970., prema Browne i Herbert, 1997.) koji su
zauzeli ekstreman stav vezan uz ovu perspektivu i zagovarali kirurke zahvate kao rjeenje
problema nasilja nad djecom. S druge strane, u okviru ovih modela istraivali su se utjecaj
hormona (npr. testosterona) i nekih poremeaja (poput alkoholizma) kao uzronika nasilja nad
djecom. Druga perspektiva je psihodinamska, koja se usmjerava na unutarnje psiholoke
konflikte i disfunkcionalne karakteristike pojedinaca.. Znaajni doprinos ove perspektive je
prepoznavanje nekih predispozicija zlostavljaa djece. Tako su Rosenberg i Repucci (1983.;
prema Browne i Herbert, 1997.) zakljuili da zlostavljai uestalije imaju iskrivljenu
percepciju djece, zatim tekoe s kontrolom agresivnih impulsa ili impulzivnost,
egocentrizam, depresiju i iskustvo doivljavanja nasilja u djetinjstvu. Takoer je vaan
doprinos ove perspektive razdvajanje agresije na neprijateljsku i instrumentalnu agresiju
(Sears, Maccoby i Levin, 1957.; prema Browne i Herbert, 1997.). Za razliku od toga, model
socijalnog uenja se ne temelji na individualnim karakteristikama, ve na individualnom
iskustvu. Tako se ovdje stavlja naglasak na opaanje modela i uenje ponaanja promatranjem
djela i njihovih posljedica. Ova perspektiva objanjava nasilje nad djecom kao posljedicu
prethodnih pozitivnih potkrepljenja koja su se manifestirala kao promjene ponaanja nakon
doivljenog nasilja, odnosno iskustva da je primjena nasilja urodila promjenom ponaanja u
skladu s oekivanjima roditelja. Suprotno teoriji socijalnog uenja nalazi se perspektiva da
2

neke karakteristike djece mogu na odreeni nain biti povezane s nasilnim postupcima. Tako
su razliita istraivanja potvrdila hipoteze da su djeca odreenih karakteristika u veem riziku
za doivljavanje nasilja (primjerice prerano roena, bolesna, ili s invaliditetom) (prema
Browne i Herbert, 1997.).
U novije vrijeme sve prisutniji su tzv. integrativni modeli objanjenja nasilja nad djecom u
obitelji. Ovi modeli nisu fokusirani na odreenu individualnu ili drutvenu karakteristiku, ve
pokuavaju objasniti nasilje u obitelji kao sloeni odnos interakcija na razini okolina-roditeljdijete.
Postoji znaajan opus domae i strane literature u kojima su modeli nasilja nad djecom
detaljno objanjeni (npr. Browne i Herbert, 1997.; Penik, 2006.; Bili, Buljan Flander i
Hrpka, 2012.) tako da e u daljnjem tekstu biti detaljnije opisani samo oni modeli koji su od
osobitog znaaja za ovaj rad, a u kojima je naglaena uloga stresa u objanjenju nasilja nad
djecom, ukljuujui Opi integrativni model nasilja u obitelji, Model obiteljskog stresa,
Multifaktorski model nasilja u obitelji i Model socijalnog procesiranja informacija.
1.1.1. Opi integrativni model nasilja u obitelji
Opi integrativni model razvili su Bittner i Newberger (1981., prema Penik, 2006.) i u njega
su ukljueni razni faktori rizika za nasilje1 koji se vezani uz obiljeja okoline, te obiljeja uz
roditelja i djeteta2. Na prvoj su razini opi socio-kulturalni initelji koji obuhvaaju one
znaajke kulture u kojoj obitelj ivi koji se odnose na stavove prema tjelesnom kanjavanju,
stavove prema djeci i djejem poloaju openito, neke zajednike drutvene faktore poput
siromatva i drugih. Na ovoj su razini od osobitog interesa globalni procesi koji se mogu
reflektirati na drutvo u cjelini, poput opeg pada zaposlenosti, inflacije ili drugih generatora
stresa koji utjeu na manje drutvene strukture ili pojedince. Sljedea razina modela odnosi se
na stresore u obitelji koje autori dijele na dijete kao generator stresa, roditelja kao generatora
stresa te na socijalno situacijske stresore. Stresori koji se vezuju uz dijete u ovom se kontekstu
odnose na karakteristike djeteta koje zahtijevaju specifinu odgojnu prilagodbu poput djeteta s
invaliditetom, hiperaktivnog djeteta i druge. U takvim situacijama postoje pojaani zahtjevi na

Razliiti autori u svojim tekstovima koriste razliite termine za nasilje nad djecom u obitelji. Neki govore
openito o nasilju, a neki govore o zlostavljanju. U opisu teorijskih modela i rezultata istraivanja u ovom radu
koristit e se oni termini koje koriste i autori.
2
Shematski prikaz ovog modela moe se pronai u Penik (2006.)

roditelja koji mogu biti od specifinih znanja o odgoju, do financijskih i vremenskih zahtjeva
te na taj nain poveavaju opu razinu stresa kod roditelja. Specifini stresori koji se vezuju
uz roditelja odnose se na ontogenetske imbenike koji oznaavaju dogaaje u razvoju
roditelja, poput doivljenog nasilja u djetinjstvu ili svjedoenja nasilju meu roditeljima. S
druge strane, nalaze se zdravstveno stanje roditelja, primjerice depresivnost, ovisnost o
alkoholu ili drogi, poremeaj linosti ili druge psihike bolesti. Drugi faktori vezani uz
roditelja kao generatora stresa su nisko samopotovanje, slabo znanje o odgoju djeteta i
nerealistina oekivanja od djeteta. Trea skupina izvora stresa su socijalno-situacijski
stresori. Ova skupina ukljuuje sve one izvore stresa koji su ili vezani uz socijalnu situaciju
obitelji ili uz specifine odnose meu roditeljima, odnosno izmeu roditelja i djeteta. Takvi
socijalni initelji mogu ukljuivati siromatvo, nezaposlenost, socijalnu izolaciju, nestabilnu
stambenu situaciju ili loe stambene uvjete. Odnosi meu roditeljima ukljuuju ili nasilne
postupke ili neslaganje, dominantno-submisivni obrazac ponaanja. Odnos izmeu djeteta i
roditelja kao generator stresa obuhvaa faktore koji utjeu na interakciju roditelj-dijete poput
nesigurne privrenosti, kanjavajueg odgojnog stila, zamjene uloga, ali i drugih faktora
poput neeljenog djeteta ili perinatalnog stresa. Pretpostavka modela je da se zlostavljanje
dogaa kada se pojavi situacija okida, poput obiteljske svae, nekog akutnog problema ili
discipliniranja djeteta, ako su prisutni stresori opisani modelom. Ovaj model ne govori o
procesima koji se dogaaju kod roditelja zlostavljaa, ve samo navodi razliite stresore koji
se pojavljuju u ekolokom kontekstu, od mikrorazine ontogenetskog razvoja roditelja, preko
neposredne okoline, odnosno obitelji, do ire okoline i opeg drutvenog konteksta. Teorijska
vrijednost ovog modela sastoji se takoer u tome da navodi neka specifina obiljeja koja je
mogue operacionalizirati i istraivati.

1.1.2. Model obiteljskog stresa

Model obiteljskog stresa, prikazan na slici 1., razvijen je kao ishod istraivanja utjecaja
ekonomskih tekoa na funkcioniranje obitelji i razvoj adolescenata i govori o neposrednim i
posrednim utjecajima ekonomskih tekoa na prilagodbu adolescenata. Conger, Reuter i
Conger (2000.) smatraju kako je adolescencija doba koje je osobito osjetljivo na ekonomski
stres i negativni uinak tog stresa na obiteljske odnose. Roditelji koji doivljavaju
emocionalne tekoe i povezane stresove mogu imati nedostatak emocionalnog i fizikog
kapaciteta potrebnog za odravanje sigurnog okruenja(Simmons i Blyth, 1987., prema
4

Conger, Reuter i Conger, 2000.) Model obiteljskog stresa obuhvaa, pored ekonomskog
stresa, i druge faktore, poput biolokih, psiholokih i socijalnih koji u kombinaciji sa stresom
mogu djelovati na obiteljske odnose. Temeljna postavka ovog modela je da ekonomske
tekoe dovode do ekonomskog pritiska (tekoa u noenju sa zahtjevima) te zbog toga dolazi
do frustracije, ljutnje i drugih emocionalnih stresora kod roditelja (McLoyd, 1989.;
Voydanoff, 1990.; prema Conger, Reuter i Conger., 2000.).

Slika 1. Model obiteljskog stresa (Conger, Reuter i Conger, 2000.)

Poveznica izmeu ekonomskog pritiska i emocionalnog stresa temelji se na Berkowitzovoj

(1989.; prema Conger, Reuter i Conger, 2000.) reformulaciji hipoteze o povezanosti
frustracije i agresije. Prema Berkowitzu, mnogi stresni, frustrirajui ili kanjavajui podraaji
su u direktnoj korelaciji s pojaanim emocionalnim uzbuenjem koje moe varirati od
potitenosti do ljutnje, ne samo kod ljudi, ve i kod drugih vrsta. Taj emocionalni stres
poveava rizik od povlaenja i iritabilnost u socijalnim interakcijama te se time objanjava
veza ekonomski pritisak-emocionalni stres roditelja-brani sukob/nestabilnost. Model takoer
pretpostavlja povezanost u kontekstu odnosa roditelj-dijete tako da postavlja direktnu vezu
izmeu roditeljskog emocionalnog stresa i oslabljenog roditeljstva te izmeu branih sukoba i
nesigurnosti i oslabljenog roditeljstva. Zavrni dio modela pretpostavlja da ekonomske
tekoe utjeu na prilagodbu adolescenta kroz emocionalni stres roditelja, njihove brane
odnose i kapacitet za roditeljstvo. Konkretna financijska podrka je prepoznata i ugraena u
5

dokumente koji zagovaraju sustavno promicanje kljunih zatitnih imbenika od nasilnog

postupanja i zanemarivanja djece u obitelji (CWIG, 2009.), a koji ukljuuju osiguravanje i
promicanje sljedeih aspekata:
1. Privrenost i brinost. Uspostavljanje bliske veze pomae roditelju da bolje razumije,
reagira i komunicira s djetetom.
2. Znanje o djejem razvoju. Roditelji znaju to mogu oekivati od djeteta odreene dobi
i kako mogu pomoi djetetu da razvije svoj puni potencijal.
3. Znanje i vjetine nenasilnog roditeljstva. Roditelji koji znaju koje su nepovoljne
posljedice koritenja nasilja u odgoju, te koji imaju vjetine kako primjenjivati
nenasilne odgojne postupke bolje e upravljati svojim roditeljskim ponaanjem.
4. Otpornost roditelja. Prepoznavanje stresa i poveavanje vjetina rjeavanja problema
moe pomoi roditeljima da bolje razviju svoje mogunosti suoavanja sa stresorima.
5. Socijalni odnosi. Roditelji koji imaju iroku mreu lanova obitelji, prijatelja i susjeda
imaju bolju podrku u tekim razdobljima.
6. Konkretna podrka roditeljima. Roditelji koji imaju bolji pristup materijalnim
resursima i uslugama koje im pomau da ostvare temeljne potrebe mogu biti bolje
posveeni svojoj roditeljskoj ulozi.
Model obiteljskog stresa fokusiran je primarno na ekonomske tekoe i ekonomski stres i ne
govori mnogo o drugim izvorima stresa. Zbog ovoga neki autori (npr. Mistry i sur., 2008.)
ovaj model nazivaju modelom obiteljskog ekonomskog stresa.
Znaajnost ovog modela je u objanjenju kako specifini stresor moe dovesti do naruavanja
obiteljskih odnosa i nasilja nad djecom u obitelji, meutim ovaj model nije nuno ogranien
ovim specifinim stresorom. Polazei od Berkowitzove hipoteze koja predstavlja temelj ovog
modela mogue je postaviti proireni model obiteljskog stresa koji kao antecedente ne uzima
samo ekonomske tekoe, ve i druge izvore stresa kojima su roditelji izloeni. Iako su
materijalne prilike jedan od okolinskih imbenika koji poveavaju roditeljski stres, i roditelj
visokih primanja i dobre materijalne sigurnosti moe iz razliitih drugih razloga biti pod
visokim roditeljskim stresom. Roditeljski stres se opisuje kao uznemirujui osjeaj prema sebi
i djetetu, a takvu uznemirenost i neugodu roditelj direktno pripisuje zahtjevima roditeljstva
koji se pred njega postavljaju. Roditelji koji su pod intenzivnijim roditeljskim stresom ee
svoju djecu opaaju negativno i skloniji su neadekvatnim roditeljskim postupcima, a
neadekvatni roditeljski postupci povezani su s kasnijim tekoama djeteta. S druge strane,
6

djeca nedvojbeno poveavaju obiteljski financijski stres, jer kao to su ukazala kvalitativna
istraivanja, potreba da se djeci zadovolje ne samo temeljne potrebe ve da se osiguraju i neke
dodatne manje elje poveava osjeaj ekonomskog pritiska majki (Mistry i sur., 2008.).
Dio nejasnoa u odreivanju roditeljskog stresa i obiteljskog stresa je povezan s
terminologijom koja se koristi u engleskom govornom podruju koje je dominantno u
istraivanjima u ovom podruju. Tako se za roditeljski stres koristi pojam parenting stress3, a
za okolinski stres kojem je izloena obitelj parental stress. U nekim relevantnim novijim
istraivanjima u kojima je cilj bilo razumijevanje mentalnog zdravlja djece jasno se
diferenciraju ovi pojmovi te se koristi iri konstrukt obiteljskog stresa imenovanog kao
parental stress, koji izmeu ostalog ukljuuje roditeljski stres i financijski stres (Essex i sur.,
2002.; Essex i sur., 2006.; Essex i sur., 2013.).
U literaturi se spominje i pojam family stress. Taj pojam je primarno vezan uz rad branog
para McCubbin koji su sustavno, od poetka 80-tih godina 20. stoljea, razvijali model
otpornosti obitelji na normativni i nenormativne stresne dogaaje u razliitim fazama
ivotnog ciklusa obitelji (McCubbin i McCubbin, 1991.; McCubbin i sur., 1997.). No njihov
rad nije imao vei znaaj za konceptualizaciju odnosa stresa kojem je izloena obitelj i
nasilnih odgojnih postupka, te ga neemo spominjati u tekstu koji slijedi.
Kako bi olakali razumijevanje ove razliku, pojam parental stress u ovom radu nazivamo
obiteljski stres, odnosno obiteljski financijski stres kad govorimo o prethodno spomenutom
modelu. Kao to se moe zakljuiti iz prethodnog odlomka i ireg uvida u literaturu, u pravilu
se roditeljski stres smatra jednom od komponenti obiteljskog stresa (npr. Whipple i WebsterStratton, 1991; Essex i sur., 2002; Essex i sur., 2006.). Pri tome se obiteljski stres u pravilu
mjeri razliitim skalama ivotnih dogaaja koje omoguavaju procjenu stresnosti
kumulativnih uinaka ivotnih dogaaja ili promjena kao to su npr. ekonomske tekoe,
promjena radnog statusa i nezaposlenost, promjena boravita, sukobi sa zakonom, smrt
bliskog lana obitelji i slino.

U skladu s tim se npr. jedna od najpoznatijih skala za ispitivanje roditeljskog stresa naziva Parenting Stress
Index (Abidin, 1995.).

1.1.3. Multifaktorski model nasilja u obitelji

Ovaj model temelji se na pretpostavci da je nasilje u obitelji posljedica sloenih odnosa
drutvenih interakcija i odnosa te predlae da su faktori stresa i drugi faktori pod utjecajem
interpersonalnih odnosa unutar obitelji (prema Browne i Herbert, 1997.). Model je prikazan
na slici 2.
Model pretpostavlja da situacijske stresore ine sljedee etiri komponente:
1) Odnosi meu skrbnicima: partnerski sukobi, rastavljeni roditelji ili samohrano
roditeljstvo.
2) Odnosi prema djeci i starijim lanovima obitelji: veliina obitelji, razmak meu
roenjima djece i drugo.
3) Strukturalni stres: loi stambeni uvjeti, nezaposlenost, socijalna izolacija i drugo.
4) Stres generiran od strane djece: primjerice dijete koje je neposluno, boleljivo,
tjelesno ili psihiki bolesno ili na drugi nain zahtjevno.
Vjerojatnost da ovi stresori dovedu do nasilja u obitelji posredovana je odnosima unutar
obitelji. Tako sigurno privreni odnosi mogu umanjiti utjecaj stresa, a nesigurni i prijetei
mogu predstavljati dodatni faktor rizika. Browne (1989a; prema Browne i Herbert, 1997.)
iznosi da emocionalni ili fiziki napadi koji su rezultat stresora i loih odnosa unutar obitelji
mogu imati negativni uinak i dodatno pogorati odnose unutar u obitelji to dovodi do
dodatnog smanjenja supresorskog uinka obiteljskih odnosa na stres te vodi do eskalacije
nasilja. Kulturne vrijednosti i vrijednosti u zajednici takoer mogu utjecati na stavove i
odnose u obitelji, kao i odreeni aspekti drutvenog poloaja poput dobi, spola, obrazovanja,
narodnosti i drugih.
Prema ovom modelu dinamika nasilja u obitelji se odvija na razliitim ekolokim razinama, a
njegov doprinos oituje se i u objanjenju sloenih interakcija stresa, individualnih osobina i
obiteljskih odnosa te povratnih veza djelovanja stresa i obiteljskih imbenika na nasilje.

Slika 2. Multifaktorski model obiteljskog nasilja (Browne i Herbert 1997.; prevedeno prema Penik 2006.)

1.1.4. Model socijalnog procesiranja informacija

Ovaj model temelji se na teorijama socijalnog kognitivnog uenja i s njim povezanim
modelima socijalnih vjetina. Polazna pretpostavka modela je da pojedinci temeljem iskustava
razvijaju kognitivne sheme koje upravljanju njihovim buduim odgovorima na podraaje iz
okoline (Milner, 2000.) Ovaj model nastao je kao odgovor na postojee kognitivnobihevioralne modele i modele socijalnog uenja koji su uglavnom koristili malen broj
kognitivnih faktora koji su imali medijacijsku ulogu. Kako su se u meuvremenu pojavila
brojna istraivanja koja ukazuju na vei broj faktora povezanih s nasiljem, pojavila se potreba
za obuhvatnijim modelom socijalnog procesiranja informacija.
Model ukljuuje tzv. pred-postojee sheme4, tri stadija kognicije te stadij implementacije
odgovora5.
Pred-postojee sheme su kognitivni obrasci koji se razvijaju tijekom roditeljevog ivota.
Model pretpostavlja da svi roditelji razvijaju globalne (koje se odnose na svu djecu) i
specifine (koje se odnose na vlastito dijete) vrijednosti i uvjerenja, a koje vode roditeljska
ponaanja (Milner, 2000.) Model socijalnog procesiranja informacija pretpostavlja da
zlostavljajui6 roditelji imaju u veoj mjeri netone i pristrane kognitivne sheme koje utjeu
na nain na koji percipiraju, evaluiraju, integriraju i odgovaraju na informacije vezane uz
njihovo dijete. Nastajanje pred-postojeih shema objanjava se uenjem iz primarne obitelji,
ali i kao rezultat interakcije roditelja i djeteta. Pored opih shema, smatra se kako
zlostavljajui roditelji imaju i sheme specifine za osobu koje ukljuuju vjerovanja o drugima
i o sebi (Fiske i Taylor 1991.; prema Milner, 2000.). Model pretpostavlja da e zlostavljajui
roditelji imati razliita, odnosno pogrena vjerovanja o svom djetetu, primjerice da e
vjerovati da je dijete u stanju obavljati zadatke za koje razvojno nije spremno. Milner (2000.)
smatra kako u situacijama kada je roditelj pod opim stresom (osobito kada je u kombinaciji s
stresom vezanim uz dijete) pojaava oslanjanje roditelja na pred-postojee sheme to
poveava vjerojatnost za pojavu zlostavljanja.
U prvom stadiju modela nazvanom Percepcije pretpostavlja se da zlostavljajui roditelji imaju
u veoj mjeri od nezlostavljajuih razvijene negativne percepcije djetetovog ponaanja.

eng. pre-existing schemata

U opisu razliitih dijelova ovog modela koristi se rad Milnera (2000.) kao najobuhvatniji pregled modela.
6
Eng. abusive
5

10

Primjerice, oni u manjoj mjeri uoavaju pozitivne promjene na djetetovom ponaanju koje se
dogaaju kada se dijete pokuava ponaati u skladu s oekivanjima roditelja. Zlostavljajui
roditelji se u veoj mjeri oslanjaju na pred-postojee sheme pa su skloniji uoavati djetetova
ponaanja koja nisu u skladu s njihovim oekivanjima jer pretpostavljaju da e se dijete
ponaati na takav nain. Takoer se smatra da zlostavljajui roditelji drugaije interpretiraju
informacije i okoline u odnosu na nezlostavljajue roditelje. Tako zlostavljajui roditelji
mogu u veoj mjeri netono interpretirati emocionalne izraze djeteta, ili kada ih tono
interpretiraju, pogreno procijeniti intenzitet emocija. Milner (2000.) u modelu socijalnog
procesiranja informacija naglaava ulogu negativnih afektivnih stanja, premda navodi da
tona uloga i intenzitet tog odnosa nisu poznati. Neki autori (npr. Gill, 1970.; Lahey i
sur.,1984.; prema Milner, 2000.) su zakljuili da kada su majke depresivne imaju pojaanu
osjetljivost na djetetovo ponaanje koje nije u skladu s njihovim oekivanjima, meutim, u
kontekstu ovog modela ostaje nejasno je li taj efekt posljedica percepcije ili razliite
evaluacije djetetovog ponaanja, koja je dio druge faze ovog modela.
U drugoj fazi modela nazvanoj Interpretacije i evaluacije pretpostavlja se razlika u
interpretacijama i evaluacijama djetetovog ponaanja. Vjeruje se da zlostavljajui roditelji
rade kvantitativno i kvalitativno razliite prosudbe u odnosu na nezlostavljajue roditelje te se
oekuje da e zlostavljajui roditelji neodgovarajue postupke svoje djece interpretirati
ozbiljnijima i pogrenima. Takoer e biti skloniji interpretirati takve postupke kao
uzrokovane internalnim, stabilnim i globalnim osobinama djeteta i motivirane loim
namjerama. Te razlike izmeu zlostavljajuih i nezlostavljajuih roditelja naglaene su u
interpretaciji djetetovih ponaanja koja nemaju karakter neodgovarajuih ponaanja ili
predstavljaju manja, razvojno uobiajena, neodgovarajua ponaanja. Smatra se da e se u
ovim situacijama zlostavljajui roditelji vie oslanjati na pred-postojee sheme te da e u
veoj mjeri u odnosu na nezlostavljajue roditelje interpretirati i evaluirati djetetove postupke
koristei okvir netonih i pristranih shema. U modelu socijalnog procesiranja informacija,
evaluacija koliko je neko ponaanje pogreno smatra se kljunom razlikom izmeu
zlostavljajuih i nezlostavljajuih roditelja. Ako roditelj percipira neko ponaanje koje
predstavlja manje negativno ponaanje (npr. ostavljanje prljavog sua na stolu) kao jako
pogreno, reakcija moe biti jako discipliniranje7.

Milner pojam discipliniranje koristi u kontekstu kontinuuma roditeljskih odgojnih metoda kao odgovora na
djetetovo ponaanje u kojemu ti odgovori mogu biti blai i ozbiljniji, koji mogu ukljuivati nasilna ponaanja

11

Trei stadij modela naziva se Integracija informacija i odabir odgovora. Pretpostavlja se da

zlostavljajui roditelji u odnosu na nezlostavljajue daju razliitu teinu odreenim
informacijama i na razliit nain integriraju informacije. Zlostavljajui roditelji se rjee
oslanjaju na informacije iz okoline koje pruaju kontekst za djetetovo ponaanje ili ih
ignoriraju. To se dogaa i u situacijama kada postoje dogaaji koji umanjuju odgovornost
djeteta (primjerice netko je gurnuo dijete i ono je slomilo naoale), pri emu informacije o
kontekstu imaju umanjen ili nikakav efekt pri odabiru roditeljskog odgovora. Ovakav pristup
selekciji informacija omoguava zlostavljajuim roditeljima odravanje uvjerenja o djetetu
koja su povezana s koritenjem zlostavljajuih roditeljskih postupaka. Odabir roditeljskog
odgovora ogranien je metodama odgoja koje roditelj poznaje te se smatra da zlostavljajui
roditelji u odnosu na nezlostavljajue imaju manje znanja o metodama odgoja te imaju manje
razvijene vjetine kreiranja strategija za upravljanje djetetovim ponaanjem.
etvrta faza odnosi se na Implementaciju odgovora i praenje. Ovo oznaava sposobnost
roditelja da upotrijebi neku vjetinu i da prati i po potrebi mijenja svoje ponaanje. Smatra se
da zlostavljajui roditelji imaju manje razvijene vjetine za odgovarajuu primjenu reakcija
usmjerenih na djetetovo ponaanje, kao i vjetine praenje i modificiranja vlastitog ponaanja.
Mnogi faktori utjeu na mogunosti roditelja za praenje i modifikaciju vlastitog ponaanja.
Primjerice, oekivanje da e se dijete ponaati neodgovarajue poveava vjerojatnost da e se
neka odgojna metoda primijeniti i pratiti. Takoer, kada zlostavljajui roditelji ne uspiju
postii poslunost djeteta u situaciji kada primjenjuju ne-agresivne odgojne metode dolazi do
potkrepljenja za upotrebu agresivnih odgojnih metoda.
U modelu socijalnog procesiranja informacija koriste se koncepti automatskog i kontroliranog
procesiranja (Schneider i Shiffrin, 1977., Shiffin i Schneider, 1977., 1984.; prema Milner,
2000.) kako bi se objasnili odnosi izmeu razliitih faza modela. Model pretpostavlja da kada
se koriste automatsko i kontrolirano procesiranje dolazi do drugaijih ishoda pred-postojeih
shema i percepcije djeteta kod zlostavljajuih u odnosu na nezlostavljajue roditelje.
Automatsko procesiranje odvija se nesvjesno i teko ga je modificirati ili potisnuti (Schneider

kod zlostavljajuih roditelja. U kontekstu ovog rada na nasilne postupke uvijek se gleda kao na neprihvatljive
oblike roditeljskog ponaanja koji ne mogu biti dio odgovarajuih roditeljskih reakcija na ponaanje djeteta.

12

i Shiffrin,1977., Shiffin i Schneider, 1977., 1984.; prema Milner, 2000.). Ono omoguuje brze
odgovore na podraaje i moe objasniti neposredne i snane reakcije koje se dogaaju kod
zlostavljajuih roditelja. Automatsko procesiranje moe se podijeliti na dva tipa. Prvi tip je
akcijsko automatsko procesiranje koje opisuje kognitivne procese koji upravljaju internalnim
aktivnostima, primjerice omoguuje zakljuivanje o djetetu, ili procese koji dovode do
direktno do odabira i implementacije odgovora. Drugi tip automatskog procesiranja je
informacijsko automatsko procesiranje koje ne vodi direktno do odgovora, ali moe pruiti
poveznicu izmeu specifinih kognicija, poput percepcije djetetovih osobina i oekivanja
uinka odgojnih metoda.
Kod kontroliranog procesiranja, procesi se odvijaju na svjesnoj razini, zahtijevaju panju i
mogue ih je mijenjati (Schneider i Shiffrin,1977., Shiffin i Schneider, 1977., 1984.; prema
Milner, 2000.). Ti procesi mogu biti osobito korisni u nejasnim situacijama jer omoguuju
roditeljima da se ne oslanjaju na pred-postojee sheme, da u veoj mjeri koriste informacije iz
okoline te da odabiru odgovarajue reakcije.

Uloga stresa u modelu socijalnog procesiranja informacija

U ovom modelu govori se o stresu kao vanom imbeniku u svim fazama modela. Milner
(2000.) smatra da se roditelji koji su pod stresom u veoj mjeri oslanjaju na pred-postojee
sheme, posebno u situacijama kada postoji kombinacija opeg roditeljskog stresa i stresa
vezanog specifino za dijete. U takvim situacijama e roditelji koji su zlostavljajui u veoj
mjeri reagirati u skladu s pristranim vjerovanjima o svom djetetu. Vezano uz prvu fazu,
vjeruje se da zlostavljajui roditelji, u usporedbi s nezlostavljajuim roditeljima, pokazuju
smanjenu pozornost. S druge strane, utjecaj stresa na kodiranje informacija nije jasan i
mogue je da pod stresom zlostavljajui roditelji pokazuju povienu pozornost te bolje
uoavaju podraaje vezane uz dijete jer ih percipiraju u veoj mjeri ugroavajuima. U fazi
interpretacija i evaluacija, model pretpostavlja kako se kod zlostavljajuih roditelja
interpretacije i oekivanja mijenjaju kako raste razina stresa ili negativne emocije. Takoer,
stres i negativna afektivna stanja smanjuju vjerojatnost da e roditelji koristiti informacije iz
okoline koje kontekstualiziraju djetetovo ponaanje i uoavati informacije koje umanjuju
odgovornost djeteta, to se odnosi na treu fazu modela. Vezano uz ovu fazu, pretpostavlja se
da stres i negativno afektivno stanje imaju utjecaja na odabir odgovora i to i kod
zlostavljajuih i kod nezlostavljajuih roditelja, ali je taj utjecaj vei kod zlostavljajuih
13

roditelja. Pretpostavlja se da stres ima utjecaj i u fazi implementacije odgovora i praenja na

nain da utjee na sposobnost roditelja da adekvatno primjeni ili odrava neke vrste
disciplinskih postupaka, posebno one koji zahtijevaju veu ukljuenost, bolju kontrolu
emocija i due vrijeme primjene. S druge strane, smatra se da se u stresnim situacijama
dogaa vie automatskog procesiranja u odnosu na kontrolirano procesiranje. Vea psiholoka
reaktivnost na stres (Milner i Crouch, 1999.; Milner i Dopke, 1997.; prema Milner, 2000.) kod
zlostavljajuih roditelja e poveati vjerojatnost koritenja agresivnih odgojnih metoda
baziranih na netonim i pristranim pred-postojeim shemama. Berkovitz (1990., prema Milner
2000.) govori da e psiholoka podraenost i negativno emocionalno stanje nakon podraaja
automatski izazvati s time povezane kognicije i bihevioralne odgovore.

1.1.5. Revidirani model obiteljskog stresa kao polazni model istraivanja

Suvremeni teorijski modeli objanjenja zlostavljanja djece ovu pojavu prikazuju kao sloeni
fenomen kojeg uzrokuje interakcija brojnih imbenika na razliitim razinama ekologije
djeteta individualnih obiljeja djeteta, individualnih obiljeja roditelja, odnosa u obitelji,
socijalnog poloaja obitelji i irih drutvenih normi. Sloenost modela je dovela do toga da se
u sveobuhvatnim istraivanjima na razini statistikih analiza izdvajaju pojedine razine
djelovanja ili skupine imbenika jer je vrlo teko obuhvatiti cjelinu ovog fenomena vodei
rauna o brojnim moderatorskim i medijatorskim uincima koje se dogaaju na raznim
razinama ekologije djeteta. Upravo iz ovog razloga u ovom radu kreiran je revidirani model
obiteljskog stresa kojim se model Congera, Reutera i Congera (2000.) proiruje na druge
stresore osim financijskog stresa, te se detaljnije razrauje mehanizam djelovanja zatitnih i
rizinih faktora na pojavu nasilja nad djecom u obitelji. Model je prikazan na slici 3. Ovaj
revidirani model nastao je temeljem podataka prikupljenih u okviru projekta BECAN
Epidemiolokog istraivanja zlostavljanja i zanemarivanja djece8 (koji e biti detaljnije opisan
u poglavlju Metoda) te relevantnih teorijskih modela i istraivakih nalaza.

Projekt BECAN je financiran od strane Europske komisije u okviru FP7 programa (ID:
23478/HEALTH/CALL 2007-B). Projekt koordinira Institute of Child Health (GR), a u njemu sudjeluju
slijedee organizacije: Childrens Human Rights Centre of Albania AL), South-West University N.Rilski"
(BG), University of Sarajevo (BH), University of Zagreb (HR), University of Skopje (MK), Babes-Bolyai
University (RO), University of Belgrade (RS), Provincial Health Directorate of Izmir (TK) i Insituto deli
Innocenti (IT).

14

Slika 3. Revidirani model obiteljskog stresa

Revidirani model obiteljskog stresa prikazuje mogue putove i smjerove povezanosti stresa i
drugih medijatora i moderatora s nasiljem nad djecom u obitelji od strane roditelja. Brojevima
su oznaeni putovi a znakovima + i predvieni smjerovi povezanosti. Prema Modelu
obiteljskog stresa (Conger, Reuter i Conger, 2000.) stres uzrokuje naruene odnose meu
roditeljima te meu roditeljima i djecom. Stres je u ovom modelu definiran kao broj
doivljenih stresora (1) te prisutnost svakodnevnog stresom (2). Sukladno Modelu obiteljskog
stresa pojaani roditeljski stres dovest e do naruenih odnosa izmeu roditelja i djeteta to je
u ovom modelu mjereno doivljavanjem psiholoke agresije djeteta u obitelji (3). Prema
istraivanjima opisanima u uvodu ovog rada i prema Opem integrativnom modelu nasilja u
obitelji negativna percepcija djeteta te nasilje meu roditeljima imat e facilitirajui uinak na
injenje psiholoke agresije prema djetetu (4, 5). Prema Multifaktorskom modelu nasilja u
obitelji podrka u odgoju djece djelovat e tako da smanjuje stres (6), dok e svae i situacije
u kojima se dijete ne ponaa sukladno oekivanjima roditeljima dovesti do nasilja (tjelesnog
kanjavanja, tjelesnog zlostavljanja ili psihikog zlostavljanja) prema djeci (7). Sukladno
Opem interaktivnom modelu nasilja u obitelji, nasilje nad djecom pozitivno je povezano i s
iskustvima roditelja s nasiljem u obitelji u djetinjstvu (8) i s pozitivnim stavovima prema
tjelesnom kanjavanju djece (9).

15

Ovaj model usmjeren je na one determinante koje se odnose na obitelj i roditelja. Kako je ovaj
model podreen podacima prikupljenima u okviru projekta BECAN, teorijski nedostaju,
meu ostalima, varijable vezane uz osobine djeteta koje predstavljaju vaan element veine
integrativnih modela nasilja nad djecom u obitelji, a za koje podaci nisu bili prikupljani u
okviru projekta. Ipak, vaan doprinos ovog modela lei u mogunosti provjere korelata za
razliite oblike nasilja nad djecom u obitelji tjelesnog kanjavanja, tjelesnog zlostavljanja i
psihikog zlostavljanja kako bi se ukazalo na mogue slinosti i razlike meu ovim oblicima
nasilja.

1.1.6. Zakljuno o teorijskim modelima nasilja nad djecom u obitelji

Nasilje nad djecom u obitelji je aktualna tema u svim sferama drutva. Promjenjivi kulturalni
konteksti i koncepcije odgoja donose nove interpretacije toga koji su to poeljni odgojni
postupci. Stoga je pri definiranju fenomena potrebno voditi rauna i o kulturalnoj
prikladnosti, ali i o suvremenosti definicije. Razliite definicije oteavaju znanstvenu provjeru
teorija i meukulturalnu usporedbu podataka, meutim, zbog praktine upotrebljivosti
rezultata nuno je da definicije budu paljivo utvrene i odgovaraju drutvenom realitetu.
Teorije koje se bave ovim fenomenom daju razliitu teinu i razliito mjesto potencijalnim
uzronicima ovog oblika roditeljskog ponaanja. Teorije, posebno novijeg datuma, daju
znaajnu ulogu stresu kao prediktoru nasilja nad djecom u obitelji i pokuavaju odrediti
mehanizme djelovanja stresa na ponaanje roditelja. Tako se ispituju razliiti drutveni,
obiteljski i individualni faktori koji djeluju kao faktori rizika ili kao zatitni faktori. Meutim,
nedvojbeno je da se istraivanju ovog fenomena ne moe pristupiti jednodimenzionalno, ve
ga treba prouavati kao sloenu interakciju obiljeja situacije i osobnih obiljeja roditelja,
djeteta, obitelji i ire okoline. Takoer je znaajno da su ove teorija nastale uglavnom kao
pokuaj objanjenja tjelesnog nasilja nad djecom. Psihiko zlostavljanje

ostaje najslabije

definirano i teorijski najslabije objanjeno podruje te je potreba za sustavnim istraivanjem

ovih fenomena jo naglaenija.

u nekim radovima se isprepliu pojmovi psihiko i emocionalno zlostavljanje. U skladu s preporukama koje
navodi dero (2005.) u ovom e se radu koristiti termin psihiko zlostavljanje. Takoer treba napomenuti da se
ponegdje moe nai i termin psiholoko zlostavljanje (i agresija). Kako je psihologija znanost, u ovom radu
koristit e se termin psihiko.

16

1.2. Pregled istraivanja o imbenicima rizika i korelatima nasilja nad djecom u

obitelji
U sljedeem dijelu opisani su rezultati istraivanja koja su se bavila imbenicima rizika i
korelatima nasiljem nad djecom u obitelji, ukljuujui tjelesno i psihiko nasilje. U fokusu su
samo istraivanja i nalazi koji se odnose se na varijable koje su od neposrednog znaaja za
temu ovog rada.

1.2.1. Sociodemografska obiljeja

Dosadanja istraivanja pokazuju razlikovanje obitelji u koritenju tjelesnog kanjavanja
djece s obzirom na neka socio-demografska obiljeja. Dietz (2000.) koristi koncepte
uobiajenog i ozbiljnog tjelesnog kanjavanja, pri emu ozbiljno kanjavanje ukljuuje
postupke poput treenja, udaranja djeteta predmetom, tipanja ili udaranja amara po licu,
glavi ili uima. Ona je nala da su za blae oblike tjelesnog kanjavanja znaajni prediktori
spol djeteta, pri emu su muka djeca ee rtve, spol roditelja koji odgovara na upitnik
(ene su ei poinitelji), iskustvo roditelja s nasiljem u djetinjstvu (roditelji iskustvom
nasilja u djetinjstvu ine manje nasilja), a za ozbiljne oblike tjelesnog kanjavanja
obrazovanje roditelja (roditelji nieg obrazovanja su ei poinitelji), spol djeteta (djeaci su
ee rtve) i visina prihoda (roditelji s niim prihodom su ei poinitelji). Xu, Tung i
Dunaway (2000.) su pronali da su poinitelji tjelesnog kanjavanja ee mlae ivotne dobi,
nieg obrazovanja, imaju nie prihode, nezaposleni su i ive u veim obiteljima. Gershoff
(2002.) je napravila jedan od najobuhvatnijih pregleda nalaza istraivanja u ovom podruju.
Pored ve prikazanih rezultata navodi i niz istraivanja u kojima su mlai roditelji ee bili
poinitelji tjelesnog kanjavanja (Culp i sur., 1999.; Day i sur., 1998.; Giles-Sims i sur.,
1995.; Gunnoe & Mariner, 1997.; Kelley i sur., 1993; Straus & Stewart, 1999.; Wissow,
2001.; prema Gershoff, 2002a.), ali i rezultate o korelatima socio-ekonomskog statusa i
tjelesnog kanjavanja djece. Strauss i Stewart (1999.) su dobili da su mlai roditelji (18-29
godina) koristili tjelesno kanjavanje prosjeno 17,1 puta tijekom posljednjih 12 mjeseci, u
usporedbi s roditeljima u dobi izmeu 30 i 39 godina (12,6 puta) i roditeljima starijima od 40
(9,1 puta). Iz ovih istraivanja nije jasno je li uestalost tjelesnog kanjavanja u funkciji dobi
djeteta, dobi roditelja ili interakciji jednog i drugog. S druge strane, openito se pokazuje da je
uestalija primjena tjelesnog kanjavanja povezana s niim socio-ekonomskim statusom (npr.
17

Bronfenbrenner, 1958.; Flynn, 1994.; prema Gershoff, 2002a.). Nalazi koji su ovdje prikazani
ovise o odabranim uzorcima, tako su npr. Wissow (2001.) istraivanje provodili na majkama
djece mlae od 3 godine, dok su Strauss i Stewart istraivanje provodili s majkama djece u
dobi 0-17 godina.
Penik i Toki (2011.) su u istraivanju s obiteljima djece u dobi od 13 godina dobile da su
muki spol djeteta, nia dob majke i percepcija financijskih tekoa ei kod majki koje su
tjelesno kanjavale djecu, dok se obrazovanje majke, radni status, ukupan broj djece u obitelji
i prosjeni mjeseni prihod po lanu obitelji nisu pokazali znaajnim prediktorima majinog
tjelesnog kanjavanja djeteta. Kada se umjesto majine procjene uestalosti tjelesnog
kanjavanja koristi procjena djeteta o uestalosti tjelesnog kanjavanja od strane majke, spol
djeteta i dob majke nisu se pokazali povezani s uestalosti tjelesnog kanjavanja od strane
majke, dok je dobivena korelacija izmeu veliine mjesta stanovanja i adolescentove procjene
majine uestalosti koritenja tjelesnog kanjavanja. Vezano uz procjene oeva o koritenju
tjelesnog kanjavanja, kao znaajni korelati dobiveni su muki spol djeteta, nia dob oca i
percepcija financijskih tekoa, dok se, kao i kod majki, obrazovanje, radni status i ukupni
broj djece u obitelji nisu pokazali znaajnim korelatima. Kada su se umjesto oevih procjena
koristile procjene adolescenata o uestalosti tjelesnog kanjavanja od strane oeva dob oca i
percepcija financijskih tekoa nisu bili povezani s uestalosti tjelesnog kanjavanja od strane
oca. Uz socio-ekonomski status obitelji mogu se pronai i nekonzistentni nalazi, gdje se nije
pokazalo da je nii socio-ekonomski status povezan s uestalijim tjelesnim kanjavanjem
djece (npr. Day i sur., 1998., Duvall i Booth, 1979.; prema Gershoff, 2002a.).
Vezano uz psiholoko zlostavljanje broj istraivanja je znatno manji, a njihov najobuhvatniji
prikaz su napravili Black, Smith Slep i Heyman (2001.). Prema njihovoj meta-analizi
pokazalo se da su nii prihod obitelji i vea dob djeteta povezani s psihikom zlostavljanjem
(Sedlak 1997.; prema Black, Smith Slep i Heyman, 2001.), dok je za broj djece u obitelji
dobivena negativna korelacija s psihikim zlostavljanjem koja se gubi kada se kontroliraju
varijable dobi, spola i rase djece, obiteljski prihodi i struktura obitelji. Hart i sur. (1996.;
prema dero, 2005.) ne nalaze spolne razlike meu djecom, rtvama psihikog zlostavljanja u
obitelji, ali potvruju nalaz da su nii prihodi obitelji povezani s psihikim zlostavljanjem.
Iwaniec, Larkin i Higgins (2006.) iznose da rano roditeljstvo, siromatvo i vee obitelji
poveavaju potencijal za psihiko zlostavljanje djece u obitelji.

18

Nuno je naglasiti da iako najvei broj roditelja koji ive u siromatvu ili imaju ozbiljne
financijske potekoe ne zlostavlja svoju djecu, djeca koja odrastaju u siromatvu10 su pod
veim rizikom za neke oblike ugroavajuih postupaka u obitelji, posebno za zanemarivanje i
tjelesno zlostavljanje (McLoyd, 1998.; NSPCC, 2008.; Bili, Buljan-Flander i Hrpka, 2012.).
Stoga ne iznenauje da postoji sve vei interes za prouavanje uinka odrastanja u siromatvu
i ogranienim financijskim okolnostima na razvoj djece, ukljuujui i njihove probleme u
ponaanju. Takva istraivanja dosljedno pokazuju da izmeu siromatva i problema u
ponaanju djece kao znaajni posrednik djeluje upravo roditeljsko ponaanje odnosno nasilni
i/ili zanemarujui stil odgoja (npr. Nievar i Luster, 2006.).

1.2.2. Stres i socijalna podrka

Obiteljski stres se u nizu teorijskih modela i istraivanja pojavljuje kao prediktor nasilja nad
djecom u obitelji. U ovom kontekstu takoer treba spomenuti i roditeljski stres koji se definira
kao odbijajua psiholoka reakcija na zahtjeve roditeljstva i kvalitativno je razliit od stresa u
drugim podrujima ivota, premda se smatra kako stresori iz okoline pojaavaju roditeljski
stres (Profaca i Arambai, 2004.). Negativni stresni dogaaji ukljuuju osjeaj gubitka ili
prijetnju od gubitka, ukljuujui gubitak samopotovanja, mogu imati dugorone posljedice te
mogu biti uzrok ili prethodnik kroninih tekoa (Cox i Bentovim, 2000.).
Gershoff (2002.) navodi istraivanja u kojima su negativni ivotni dogaaji i stres specifian
za odnos dijete-roditelj pokazali povezanost s koritenjem tjelesnog kanjavanja. Conger i sur.
(1995.; prema Gershoff, 2002a.) su dobili rezultate koji pokazuju da je stres koji je posljedica
negativnih ivotnih dogaaja prediktor majine depresije, a koja je pak prediktor tjelesnog
kanjavanja. Crouch i Behl (2001.) su utvrdile povezanost stresa s potencijalom za tjelesno
zlostavljanje, koja je moderirana uvjerenjem roditelja u vrijednost tjelesnog kanjavanja.
Penik i Toki (2011.) su utvrdile povezanost izmeu uestalosti tjelesnog kanjavanja i
osjeaja bespomonosti i zabrinutosti i kod majki i kod oeva. Gelles (1987a, 1987b; prema
Browne i Herbert, 1997.) je temeljem svojih istraivanja zakljuio da je nasilje adaptacija ili

10

Temeljem opsenog pregleda razliitih izvora, Bili, Buljan-Flander i Hrpka (2012.: 62) navode: Siromatvo
je snano povezano s poveanom estoom razliitih naina zlostavljanja djece, osim seksualnog (Browne i sur.,
1998.; Sedlak i Broadhurst, 1996.) te se smatra jednim od najeih rizinih imbenika za zanemarivanje.

19

odgovor na strukturalni stres. Schellenbach i sur. (1991.;prema Millner, 2000.) su utvrdili da

su roditelji s visokim rizikom za zlostavljanje djece u veoj mjeri kontrolirajui, odbijajui i
skloni kanjavanju u situacijama kada je prisutan stres, nego u situacijama kada stres nije bio
prisutan. Ovi rezultati dobiveni su i u istraivanju Frodi i Lamb (1980.; prema Browne, 1995.)
u kojima su zlostavljajuim i nezlostavljajuim roditeljima prikazivane snimke djece koja
plau i djece koja se smiju. Roditelji koji su zlostavljai su u obje situacije pokazivali jae
emocionalno uzbuenje, iritaciju i neugodu. Straus (1980.; prema Justice i Justice, 1990.)
zagovara da stres sam po sebi direktno ne uzrokuje nasilje nad djecom u obitelji. U svom
istraivanju utvrdio je povezanost stresa i zlostavljanja djece kada su takoer bili prisutni
iskustvo roditelja s fizikim kanjavanjem u djetinjstvu, uvjerenje u opravdanost tjelesnog
kanjavanja, nasilje meu partnerima, nezadovoljstvo brakom, kombinacija nezaposlenosti,
niskih prihoda i obrazovanja, patrijarhalnost i socijalna izolacija. Justice i Justice (1990.)
smatraju da se nasilja pod stresom dogaa jer su roditelji socijalizirani na taj nain ili ga
smatraju legitimnim nainom rjeavanja problema.
Najnovija istraivanja iz podruja epigenetike su pokazala da kad su roditelji pod
emocionalnim, financijskim ili nekim drugim stresom, to moe promijeniti genetski obrazac
djece, odnosno utjecati na razvoj mozga. Taj uinak je potvren u postojeim longitudinalnim
istraivanjima do razdoblja adolescencije, ali po svemu sudei moe imati uinak kroz cijeli
ivot. Naime, znanstvenici su utvrdili vezu izmeu stresa roditelja u ranom djetinjstvu i DNK
njihove djece. To otvara novu liniju istraivanja o uinku nasljea (nature) i okoline (nurture)
iji je cilj identifikacija kako iskustvo tj. okolina utjee na DNK (nasljee).
Poetna istraivanja na laboratorijskim takorima (Meaney, 2001.) su pokazala se da
posveeno lizanje majke takora i njegovanje mladunadi aktivira gene koji razvijaju
receptore za hormone stresa u mozgu njihove mladunadi. Vie receptora dovodi do manje
hormona stresa kod takora te su oni bolje prilagoeni, znatieljniji, dobroudni, a ne
neurotini, uznemireni i zastraeni kao oni takori koje majke nisu lizale i njegovale.
Nova istraivanja su pokazala da zlostavljanje djece, pa ak i depresija majki, kao i kod
mladunadi takora, dovodi do utiavanja receptora za hormone stresa u mozgu. To dovodi
do toga da su djeca vrlo osjetljiva na stresore te da imaju potekoa da se nose sa stresom
(Begley, 2011.).
Najnovija studija (Essex i sur., 2013.) je pokazala da iskustvo s neodgovarajuim roditeljskim
postupcima i izloenosti nasilju u djetinjstvu ostavlja markere na DNK. U njihovom
20

longitudinalnom istraivanju obiteljski, odnosno stres roditelja se pratio za svakog roditelja

zasebno kao kompozitna mjera pet podruja: (1) simptomi depresije, (2) financijski stres
(pitanja kao npr. Koliko imate potekoa s plaanjem reija i ostalih rauna?),

(3)

roditeljski stres (pitanja kao npr. Osjeate li esto ljutnju prema svom djetetu?), (4) osjeaj
generalnog stresa i preplavljenosti (pitanja kao npr. Osjeate li se rastrgani svojim
obavezama?) i (5) nain izraavanje srdbe u obitelji (npr. pitanja koja su se odnosila na
zabrinutost zbog svai i sukoba u partnerskom odnosu). Roditelji su ispunjavali te upitnike
kad su djeca bila bebe, 3,5 i 4,5 godine. Kada su djeca bila 15 godina analizirali su njihov
DNK. Pokazalo se da kad su majke bile pod visokim stresom dok su djeca bila bebe dolo je
do promjena na 139 gena kod adolescenata, a kad su oevi bili pod stresom u predkolskoj
dobi djeteta utvrena je promjena na 31 genu kod adolescenata. Detaljna analiza uinka
promjena na pojedinim genima pokazala je da obiteljski stres, odnosno stres roditelja ima
uinak na fiziki, emocionalni i kognitivni razvoj preko genetskih markera na DNK-a. To je
potvrdilo nalaze prethodnih istraivanja o negativnom uinku obiteljskog stresa, ukljuujui
financijski stres, na razvoj djece. Ovi nalazi koji pokazuju da takva iskustva mogu dovesti do
toga da se iskljue ili ukljue odreeni geni daju dodatnu teinu nalazima prethodnih
istraivanja koja nisu ukljuivala pokazatelje neurobiologije ranih iskustava.
Socijalnu je podrku mogue odrediti kao postojanje ili raspoloivost drugih osoba na koje se
osoba moe osloniti i preko kojih zna da je vrijedna i da je nekome do nje stalo (Grist Litty i
sur., 1996.; prema Penik, 2006.). Webster-Stratton (1990.) navodi kako veliina negativnog
utjecaja stresa na roditeljstvo ovisi o socijalnoj podrci koja je roditeljima na raspolaganju.
Socijalne mree podravaju roditelje na nain da im pruaju instrumentalnu pomo,
emocionalnu podrku i savjete vezane uz odgoj djece (Gershoff, 2002a.) i zbog toga socijalna
podrka predstavlja vaan faktor u moderiranju veze izmeu stresa i ishoda za dijete.
Pronaeno je da je izostanak socijalne podrke znaajno povezan s incidencijom smrtnih
sluajeva djece koji su bili posljedica zlostavljanja to implicira da socijalna podrka moe
sprijeiti eskalaciju tjelesnog kanjavanja u tjelesno zlostavljanje (Garbarino i Kostenly,
1995.; prema Gershoff, 2002a.). Runtz i Shallow (1997.; prema Crouch i Behl, 2001.) su
utvrdile da tjelesno zlostavljanje u djetinjstvu nema direktnog utjecaja na injenje tjelesnog
zlostavljanja u odrasloj dobi, nego je taj utjecaj posredovan socijalnom podrkom. U
istraivanju Penik i Toki (2011.) dobiveno je da oevi koji percipiraju bolju formalnu
socijalnu podrku prijavljuju manju uestalost tjelesnog kanjavanja, to kod majki nije

21

potvreno. Takoer se neformalna socijalna podrka i formalna podrka ire okoline nisu
pokazale znaajnim prediktorima tjelesnog kanjavanja.
Belsky (1980., 1993.; prema Iwaniec, Larkin i Higgins, 2006.) navodi kako je psiholoko
nasilje ee u obiteljima u kojima stresori nadilaze podrku, premda je prisutno i u obiteljima
u kojima stres nije izraen u tolikoj mjeri.

1.2.3. Iskustvo s nasiljem u djetinjstvu

Slino kao i stres, iskustvo roditelja s nasiljem u djetinjstvu smatra se znaajnim prediktorom
poinjenja nasilja nad djecom u obitelji. Penik (2006.) navodi niz potkrjepa tezi da je
iskustvo doivljenog nasilja u djetinjstvu i svjedoenja nasilju meu roditeljima prediktor
poinjenja nasilja u odrasloj dobi. U njenom istraivanju ova veza je potvrena na uzorku
studentica. Ti rezultati su u skladu i s meunarodnim istraivanjima. Tako su Milner i sur.
(1990.; prema Penik, 2006.) dobili da su studenti koji su u djetinjstvu doivjeli nasilje u
obitelji ili svjedoili obiteljskom nasilju postizali vie rezultate na inventaru rizinosti za
zlostavljanje djece. Buchanan (1996.; prema Penik, 2006.) navodi istraivanja prema kojima
se zakljuuje da e 30-40% zlostavljanih roditelja nastaviti zlostavljati svoju djecu.
Iwaniec, Larkin i Higgins (2006.) navode istraivanja prema kojima je doivljeno nasilje u
obitelji u djetinjstvu povezano s poinjenjem psihikog zlostavljanja u odrasloj dobi. Ovi
nalazi takoer su potvreni i u istraivanjima koja navode Black, Smith Slep i Heyman
(2001.) u kojima se kontinuirano pokazuje vea uestalost poinjenja psihikog nasilja kod
roditelja koji su i sami imali iskustvo doivljavanja nasilja u obitelji u djetinjstvu.
Meutim, treba napomenuti da premda kod roditelja koji su bili rtve zlostavljanja u obitelji u
djetinjstvu postoji poveani rizik za poinjenje nasilja nad djecom, postoji znaajan broj
roditelja s iskustvom nasilja u djetinjstvu koji nisu poinitelji nasilja nad djecom te se u novije
vrijeme istraivanja u ovom podruju usmjeravaju na pronalaenje faktora koji razlikuju one
roditelje koji imaju meugeneracijski prijenos nasilja i one koji nisu nastavili s koritenjem
nasilnih odgojnih postupaka (Penik, 2006.).

22

1.2.4. Percepcija djeteta i stavovi prema tjelesnom kanjavanju djece

Istraivanja ukazuju na povezanost osobina djeteta i roditeljskih postupaka prema djeci. Tako
se pokazalo da djeca koja imaju aktivan temperament, nisku samo-regulaciju ili agresivne
tendencije ee doivljavaju kontrolirajue postupke od svojih roditelja (Gershoff, 2002a.).
Ovakvi rezultati pokazali su se i kod djece koju roditelji opisuju kao jako aktivnu, agresivnu
ili neposlunu. U dvije studije u kojima su sudionici bila djeca koja su posvojena pokazalo se
da su djeca iji su bioloki roditelji bili skloni antisocijalnom ponaanju bila ee fiziki
kanjavana (Ge i sur.., 1996; OConnor i sur., 1998.; prema Greshoff, 2002.). Premda postoje
istraivanja koja opovrgavaju utjecaj genetskih predispozicija djece, O'Connor i sur. (1998.;
prema Gershoff, 2002a.) su pokazali da je nakon kontroliranja genetskih faktora ostala
povezanost izmeu djetetovih eksternalizirajuih ponaanja i tjelesnog kanjavanja. Penik i
Toki (2011.) su takoer pokazale da su problemi u ponaanju djeteta i niska samoregulacija
znaajni prediktori tjelesnog kanjavanja i od strane oeva i od strane majki.
Vissing i sur. (1991.; prema Black, Smith Slep i Heyman, 2001.) su pokazali da su djeja
delinkvencija, agresivnost i interpersonalni problemi djeteta znaajno povezani s psihikim
zlostavljanjem djeteta. Iwaniec i sur. (2000.; prema dero, 2005.) navode kako su neka
obiljeja djeteta, poput hipersenzibilnosti i neprilagodljivosti ona koja ine djecu tekima za
odgoj jer mogu kod roditelja izazivati osjeaj krivnje, bespomonosti i zamjeranja.
Stavovi roditelja o koritenju tjelesnog kanjavanja takoer se konzistentno pokazuju
znaajnim prediktorima nasilja nad djecom u obitelji. Podrka tjelesnom kanjavanju
znaajno je povezana s koritenjem tjelesnog kanjavanja (prema Gershoff, 2002a.) i roditelji
koji koriste tjelesno kanjavanje vjeruju da ono ima vie pozitivnih i manje negativnih
posljedica (Holden i sur., 1997., 1999.; prema Gershoff, 2002a.). Penik i Toki (2011.) su
takoer dobile da su uvjerenja o opravdanosti tjelesnog kanjavanja te manje vjerovanje o
tjelesnim i psihikim posljedicama tjelesnog i psihikog kanjavanja prediktori uestalijeg
tjelesnog kanjavanja i kod majki i kod oeva. Pored ovoga treba napomenuti da su se u
njihovom istraivanju i percepcija stavova okoline o tjelesnom kanjavanju i percepcija
stavova strunjaka o tjelesnom kanjavanju pokazali znaajnom prediktorima koritenja
tjelesnog kanjavanja i kod majki i kod oeva.

23

1.2.5. Zdravstveni status roditelja

Veina istraivanja koja se bavila odnosom zdravstvenog statusa roditelja i rizika za nasilje
nad djecom u obitelji usmjerena je na psihiko zdravlje. Tako se pokazalo da je anksioznost i
depresija majki povezana s koritenjem tjelesnog kanjavanja (prema Gershoff, 2002a.).
Conger, Patterson i Ge (1995.; prema Gershoff, 2002a.) su utvrdili da depresija predstavlja
medijator odnosa ivotnih stresora i koritenja nasilnih disciplinskih postupaka. Kalebi
Jakupevi i Ajdukovi (2011.) su utvrdile da je mjeoviti anksiozno-depresivni poremeaj
roditelja (majki i oeva) i postraumatski stresni poremeaj oeva znaajan prediktor tjelesnog
zlostavljanja djece.
Vezano uz psihiko zlostavljanje, Lesnik-Oberstein i sur. (1995.; prema Black, Smith Slep i
Heyman, 2001.) su dobili da su majke koje su psihiki zlostavljale djecu ee imale
distimine i neurotine simptome, povienu agresivnost i navodile su vie bolesti u protekloj
godini.
Penik i Toki (2011.) su dobile da percipirani zdravstveni status nije znaajno povezan s
koritenjem tjelesnog kanjavanja djece.

1.2.6. Zakljuno o istraivanjima u podruju nasilja nad djecom

Nasilje nad djecom u obitelji predstavlja vrlo dinamino podruje istraivanja zbog svog
iznimnog drutvenog znaaja. Zbog osjetljivosti podruja istiu se metodoloki izazovi koji se
tiu same konceptualizacije pojmova, pristupa istraivanju i etikih izazova. Tako se koriste
definicije koje proizlaze iz razliitih podruja ovisno o specifinim potrebama to oteava
usporedbu rezultata razliitih istraivanja.
Istraivanja u ovom podruju konzistentno ukazuju na neke korelate nasilja nad djecom u
obitelji, poput izloenosti roditelja stresu, nedostatku socijalne podrke, prisutnosti bolesti,
negativnoj percepciji djeteta, iskustvom roditelja s nasiljem u djetinjstvu, stavovima prema
tjelesnom kanjavanju i druge. S druge strane komparacija rezultata istraivanja oteana je
provedbom istraivanja meu roditeljima i djecom razliite dobi, meutim, pokazalo se da je
uestalost koritenja nasilnih postupaka povezana s dobi djeteta (npr. Strauss i Stewart, 1999.)
Ajdukovi i Ogresta (2010.) navode kako su u istraivanjima provedenima u Hrvatskoj
prisutne potekoe istraivanja u ovom podruju, ukljuujui:
24

1. U istraivanjima prevladava kvantitativni pristup s naglaskom na kvantitativnim

anketnim istraivanjima u kojima su izvor informacija strunjaci, majke ili mladi koji
daju retrospektivne podatke.
2. Nedostaju longitudinalna istraivanja
3. Veina istraivanja usmjerena je na prevalenciju tijekom ivota, to oteava usporedbu
rezultata sa slubenim statistikim podatcima
4. Postoji neujednaenost u definiranju nasilja
5. Postojei upitnici nisu psihometrijski evaluirani, koriste se neujednaeno, a pri
prevoenju stranih instrumenata vre se skraivanja to onemoguuje kroskulturalnu
usporedbu.
6. Pri statistikim analizama ne vodi se rauna o uzorku i o distribuciji rezultata.
7. U veini istraivanja koriste se prigodni uzorci, ime je generalizacija rezultata
ograniena.

Kako su istraivanja u ovom podruju klju za razumijevanje ovog fenomena, faktora koji na
njega utjeu i posljedica koje proizlaze iz nasilja nad djecom, nuno je provoditi istraivanja
kako bi se kreirali uspjeniji preventivni programi, ali i omoguilo strunjacima koji rade s
djecom i odraslima razvoj uinkovitijih alata temeljenih na podacima. Upravo zbog ovoga
nuno je u okviru provoenja istraivanja operacionalno definirati nasilje kako bi se
omoguilo razlikovanje kategorija nasilja, ali i provoditi istraivanja pomou kojih e se
analizirati efekti pojedinih rizinih i zatitnih faktora kojima su izloene obitelji, ali i
multivarijatne analize kojima e se omoguiti razumijevanje sloenosti fenomena nasilja nad
djecom u obitelji.

25

1.3.Metodoloki pristupi i problemi u istraivanju nasilja nad djecom u obitelji

U istraivanjima nasilja nad djecom u obitelji najee su prisutna dva osnovna pristupa analiza dokumentacije prijavljenih sluajeva nasilja nad djecom i istraivanja u kojima su
izvor podataka djeca, njihovi roditelji/skrbnici ili strunjaci (Ajdukovi, Ogresta i Rimac,
2013.). Pri tome moemo razlikovati dva osnovna pristupa - prospektivni i retrospektivni.
Analiza dokumentacije provodi se u pravilu na ve prijavljenim sluajevima nasilja nad
djecom u obitelji. Analize dokumentacije prijavljenih sluajevima nasilja nad djecom u
obitelji je izvor podatka koji se koristi u dravnim statistikama i omoguava praenje akata
koji zakonski definiraju i sankcioniraju nasilje nad djecom, ali se jednako tako koriste u
razliitim istraivakim radovima. Ovaj pristup kao svoju temeljnu prednost ima relativno
lako pristupanje informacijama o djeci kod koje je utvreno nasilje, duljina trajanja
istraivanja nije ograniena i izbjegavaju se neki etiki problemi, poput potencijalne
retraumatizacije djece. Meutim, osnovni nedostatak ovog pristupa je da su ti podaci
prikupljani sa specifinom svrhom, a to je praenje sluajeva u sustavu pravosua ili socijalne
skrbi, a ne u istraivake svrhe. Posljedica toga je da su dostupni podaci samo o teim
sluajevima nasilja nad djecom te da su dostupni iskljuivo oni sluajevi koji su uli u sustav
socijalne skrbi ili pravosua, te da je vrsta podatka ograniena zahtjevima slube/sustava u
kojem se prikupljaju.
Temeljna pitanja koja se veu uz prikupljanje podataka o nasilju nad djecom iz dokumentacije
su (prema ENNOC, 2009.):

Koja su ponaanja vezana uz nasilje nad djecom definirana zakonom, podzakonskim

aktima ili smjernicama na razni drave? Koja nisu definirana?

Kakva je odnos izmeu nacionalnih, meunarodnih i operacionalnih definicija?

Koji termini (rijei) ili koje kategorije se koriste u nacionalnoj legislativi? (U

legislativi protiv odraslih poinitelja te u legislativi o zatiti djece)

Koji podaci su trenutno dostupni? Tko prikuplja te podatke? Koliko su ti podaci

pouzdani?

Postoje li podaci o kategorijama nasilja koje se koriste u istraivanju (npr. u pravosuu

se podaci klasificiraju prema zakonima koji su prekreni i dokumentacija esto ne
sadri klasifikaciju dogaaja prema psihosocijalnim kategorijama nasilja nad djecom)?

Tko je izvor podataka koji se koriste u istraivanju (npr. pravosudni sustav, socijalni
radnici na terenu)? Koliko su ti podaci pouzdani?
26

Ova pitanja ukazuju na izazove s kojima se trebaju suoiti istraivai prilikom koritenje
dokumentacije kao izvora podatka. Uz pravosudni sustav i sustav socijalne skrbi, podatke o
sluajevima nasilja nad djecom mogu pruati i drugi izvori, poput lijenika i zdravstvenog
sustava, obrazovnih ustanova i organizacija civilnog drutva. U tom kontekstu istraivai
trebaju voditi rauna o specifinim potrebama tih organizacija vezano uz podatke koje
prikupljaju jer e o tome ovisiti na koji nain e se koristiti i kako interpretirati. Takoer, se
pokazalo da postoje manjkavosti u tim evidencijama jer odreeni broj djece koja su
prepoznata kao rtve nasilja nisu slubeno evidentirana u odgovarajuim slubama, a uz to
esto ne postoji dovoljno dobra koordinacija meu sustavima i slijeenje protokola, ak i kada
je to jasno propisano (AlEissa i sur., 2009.; prema Ajdukovi, Rimac i Ogresta, 2012.).
Uz analizi dokumentacije provode se anketna istraivanja s odraslima i djecom o iskustvima
vezanima uz nasilje nad djecom u obitelji. Kada govorimo o prospektivnom pristupu, onda se
prikupljaju longitudinalni podaci koji se odnose na praenje kohorte djece kroz odreeno
vremensko razdoblje (Leventhal, 1982.). U okviru ovog pristupa odabiru se skupine djece
koja nemaju iskustvo nasilja, a koja se razlikuju po nekom faktoru iji se odnos sa nasiljem
eli ispitati i zatim se ona prate kroz odreeno vremensko razdoblje s ciljem utvrivanja hoe
li djeca s faktorom rizika biti u veoj mjeri izloena nasilju. Primjer ovakvog istraivanja
proveli su Altmeier i sur. (1979.) koji su na uzorku od 1400 trudnica proveli intervjue za
utvrivanje rizinosti za injenje nasilja nad djecom. Sudionice su podijeljene na one s
visokim i niskim rizikom te su zatim praene kroz razdoblje od najvie 18 mjeseci kada su se
prikupljali podaci o zlostavljanju i zanemarivanju djece. Ovakva istraivanja u pravilu se
rijetko rade jer je longitudinalna istraivanja s velikim uzorkom teko provoditi, takva
istraivanja mogu biti jako skupa i postoje jake etike zapreke vezane uz identifikaciju grupa
koje su pod visokim rizikom, a kojima se ne prua intervencija, ili kada se nasilje otkrije
istraivai imaju obavezu prijavti ime se prekida istraivanje s tim ispitanicima (Leventhal,
1982.; Kendall-Tackett i Becker-Blease, 2004.).
Retrospektivni iskazi predstavljaju najee koritenu tehniku prikupljanja podataka u
istraivanjima o traumatskim iskustvima u djetinjstvu. Temeljne prednosti ovog pristupa su u
jednostavnosti primjene, mogunost postizanja reprezentativnosti podataka i openito
generalizabilnosti podataka na cijelu populaciju.
Temeljni nedostaci retrospektivnog pristupa lee u mogunosti dosjeanja sudionika. Dube i
sur. (2004.) navode tri osnovna nedostatka retrospektivnih istraivanja. Prvi nedostatak je
27

zaboravljanje koje se dogaa zbog samog protoka vremena. Drugi nedostatak je da

varijabilnost u odgovorima moe biti posljedica osjetljive prirode pitanja i ispitanikove
percepcije socijalnih tabua kada odgovara na takva pitanja (to ponekad moe biti i nedostatak
prospektivnih istraivanja). Trei nedostatak je da stresna iskustva u djetinjstvu mogu
uzrokovati gubitak pamenja koji rezultira djelominom ili potpunom nemogunou
prisjeanja takovih iskustava (Bremner, 1999.; prema Dube i sur., 2004.)
Etiki aspekti istraivanja nasilja nad djecom u obitelji zbog osjetljivosti teme predstavljaju
znaajan izazov u planiranju metodologije kada se istraivanja provode s djecom. Rimac i
Ogresta (2012.) navode da je vanost zatite dobrobiti istaknuta zbog kompleksnosti
istraivanja nasilja nad djecom i osjetljivosti istraivake prakse za istraivanja u kojima
sudjeluju djeca. Oni navode da su u istraivanjima nasilja prisutni neki openitiji etiki
izazovi (npr. kompetentnost djece u pogledu razumijevanja znaenja anonimnosti i
povjerljivosti ili spoznajne vrijednosti istraivanja u odnosu na dobrobit djece) te izazovi
specifini za problematiku prouavanja nasilja nad djecom (npr. postupanje istraivaa u
sluaju otkrivanja nasilja, naini informiranja roditelja i djece o obavezi prijavljivanja,
mogunost retraumatizacije djece). Posebno je zanimljiv potencijalni sukob izmeu prava
roditelja da regulira sudjelovanje djeteta u istraivanju i parva djeteta da u njima sudjeluje.
Rimac i Ogresta (2012.) to svrstavaju u openitije izazove. S jedne strane roditelj ima
obavezu tititi interese i dobrobit djeteta iz ega proizlazi obaveza istraivaa da pri
ispitivanju osjetljivih tema s djecom trai pristanak roditelja za sudjelovanje djeteta. Ovo
naelo u Hrvatskoj je formalizirano kroz Etiki kodeks istraivanja s djecom (Ajdukovi i
Kolesari, 2003.) u kojem se navodi da je za djecu mlau od 14 godina potreban je aktivni
pristanak roditelja za sudjelovanje u istraivanju, dok za djecu stariju od 14 godina nije
potreban aktivni pristanak, ali je potrebno unaprijed informirati roditelje o svrsi i postupku
istraivanja. S druge strane Konvencija o pravima djeteta navodi da dijete ima pravo izraziti
svoje miljenje o stvarima koja ga se tiu. Etiki izazov koji proizlazi iz ovoga je da je upravo
potencijalni poinitelj nasilja nad djetetom taj koji treba dati svoju dozvolu za istraivanje to
dovodi do opravdane sumnje da se odbijanje sudjelovanja u istraivanju ne dogaa po sluaju,
ve da postoji sistematski faktor pri odbijanju. Kao procjena efekta ovog sistematskog faktora
mogue je koristiti tzv. paradata model kada se odreene informacije koje nisu osjetljivog
sadraja, a za koje se vjeruje da su povezane s fenomenom nasilja nad djecom u obitelji (npr.
kolski uspjeh broj izostanaka u koli i drugo) prikupljaju za sve sudionike, te se nakon
prikupljenog istraivanja testiraju razlike izmeu sudionika koji su sudjelovali u istraivanju u
28

odnosu na one koji nisu sudjelovali, te je u sloenijim istraivanjima mogue raditi regresijske
modele kojima se preciznije moe utvrditi veliina efekata.

1.3.1. Konceptualizacija i operacionalizacija nasilja nad djecom u obitelji

Iako su istraivanja nasilja nad djecom intenzivno zapoela nakon pionirskog rada Kempea i
suradnika (1962.), prepoznavanje problema nasilja nad djecom u obitelji zapoelo je ranije. U
tekstu koji slijedi bit e ukratko prikazan razvoj meunarodnih dokumenata koji su pruili
kontekst konceptualizaciji nasilja nad djecom i pruili okvir za razvoj nacionalnih
zakonodavstava za zatitu djece od nasilja u obitelji.
Liga naroda usvojila je Deklaraciju o pravima djeteta 1924. godine u kojoj se govori o
uvjetima koje dijete treba imati kako bi mu se omoguio normalni razvoj (Liga naroda,
1924.). Ova deklaracija ne govori o ogranienjima prava roditelja, niti o odgovornosti za
primjenu obaveza navedenih u deklaraciji. Sljedei vaan dokument bio je Deklaracija o
pravima djeteta Ujedinjenih naroda iz 1959. godine kojom je djelomino proirena
Deklaracija o pravima djeteta iz 1924. godine, ali i dalje je pisana u formi opih naela te se
ne navodi odgovornost za poduzimanje mjera. Tek u Konvenciji o pravima djeteta iz 1989.
godine drave stranke obvezuju se na provoenje lanaka konvencije. Posebno se lankom
19. regulira da e Drave stranke poduzeti sve potrebne zakonodavne, upravne, socijalne i
edukativne mjere da zatite dijete od svakog oblika tjelesnog ili duevnog nasilja, povreda ili
zloporaba, zanemarivanja ili zaputenosti, zlostavljanja ili iskoritavanja, ukljuujui spolno
zlostavljanje, dok o njemu brine roditelj(i), zakonski skrbnik(ci) ili neka druga odgovorna
osoba kojoj je skrb djeteta povjerena (UN, 1989.).
Slijedei Konvenciju o pravima djeteta mnoge su drave bitno ograniile roditeljske odgojne
postupke ili u potpunosti zabranile tjelesno kanjavanje i druge oblike poniavanja djeteta kao
prihvatljive roditeljske postupke. U ovom kontekstu potrebno je razmatrati nasilje nad djecom
u obitelji kroz dva oblika okrutne nasilne postupke usmjerene prema drugoj osobi (to e u
nekim drutvima biti prag tjelesnog zlostavljanja) te kao nasilne odgojne postupke koje
drutvo (i poinitelj) smatra normativnima. Upravo su normativni postupci pod utjecajem
drutvenog konteksta u kojem se odgoj dogaa. Pomicanje minimalne granice dobi u kojoj je
dozvoljen rad djeci, osiguravanje zdravstvene zatite svoj djeci, dostupnost servisa koji
29

pomau roditeljima u odgoju djece (vrtii, patronane sestre, kolski psiholozi, socijalni
pedagozi i drugi) omoguili su promjenu paradigme odgoja od one u kojoj je kanjavanje
djece poeljno i potrebno, prema onoj usmjerenoj na razvoj potencijala djeteta u kojoj nema
mjesta tjelesnom kanjavanju djece. Reperkusije ovih promjena treba sagledati i u
istraivakom smislu gdje se kontekst nasilja nad djecom kao pojave mijenja pa je zbog toga
opravdano oekivati da e se korelati nasilja nad djecom i po svom bivarijatnom intenzitetu,
ali i po intenzitetu meuodnosa s drugim korelatima mijenjati. Upravo je zbog praenja ovih
promjena i pravovremenog reagiranja na promjenu drutvenih okolnosti u kojima se odvija
nasilje nad djecom vana preporuka Vijea Europe (2009.) u kojoj se pozivaju drave lanice
na kontinuirano praenje ovog fenomena u svrhu kreiranja i evaluacije preventivnih
programa.
Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization, WHO) (Krug i sur., 2002.)
openito definira svako nasilje kao namjerno koritenje fizike sile ili moi, bilo kao prijetnje
ili kao ostvarene, protiv sebe, druge osobe, grupe ili zajednice, koje rezultira ili ima visoku
vjerojatnost rezultirati ozljedom, smrti, psiholokom tetom, smetnjama u razvoju ili
deprivacijom. Ova definicija osim to ukljuuje fiziku silu, ukljuuje i pojam moi ime su
obuhvaeni i psiholoki oblici nasilja. Takoer, u okviru ove definicije, nasilje ne mora biti
nuno ostvareno, ve su ukljuene i prijetnje, zastraivanje i drugo. Kada govorimo o nasilju
prema djeci, treba razlikovati pojmove nasilja i zlostavljanja. Nasilje je iri pojam od
zlostavljanja te moe ukljuivati i postupke koji se smatraju disciplinskima. Premda je u
veini zemalja npr. tjelesno kanjavanje djece prihvatljivo, Konvencija o pravima djeteta
zahtjeva od drava potpisnica da zatite djecu od svih oblika fizikog ili mentalnog nasilja
(Krug i sur., 2002.), to je u skladu s hrvatskim zakonodavstvom. Zlostavljanje djece odnosi
se na neprihvatljive disciplinske postupke i prilikom definiranja zlostavljanja koriste se
razliiti socijalni, pravni i medicinski aspekti koji su specifini za kulturu. WHO definira
zlostavljanje kao svaki oblik fizikog ili mentalnog loeg postupanja, seksualno zlostavljanje,
zanemarivanje ili zanemarujue ponaanje te ekonomsko ili drugo iskoritavanje, koje
rezultira ili potencijalno teti zdravlju djeteta, preivljavanju, razvoju ili potovanju u
kontekstu odnosa odgovornosti, povjerenja ili moi (WHO, 1999.). Problem razlikovanja
tjelesnog kanjavanja i zlostavljanja odraava se u znanstvenim istraivanjima na nain da
razliiti autori koriste razliite definicije ili razliit obuhvat nasilja nad djecom u obitelji. Ipak,
znaajan broj istraivaa smatra da su tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje dvije toke
na istom kontinuumu te da se tjelesno zlostavljanje javlja kada se tjelesno kanjavanje djece
30

primjenjuje preesto ili preintenzivno (npr. Garbarino, 1977.; Strauss i Kantor, 1994.; prema
Gershoff, 2002a.). Niz istraivanja pokazao je da je rizik za tjelesno zlostavljanje vei kod
djece koja su tjelesno kanjavana. Prema nekoliko istraivanja (Coontz & Martin, 1988.; Gil,
1973.; Kadushin & Martin, 1981.; prema Gershoff & Bitensky, 2007.) oko zlostavljajui
roditelji u SAD-u izjavili su da je oko dvije treine njihovih zlostavljajuih incidenata
zapoelo kao pokuaj promjene djetetovog ponaanja. Gershoff (2002a.) je u meta-analizi
radova koji se bave ovim podrujem pronala vrlo velik efekt (d=0,69) koji je konzistentno
kroz 10 analiziranih studija ukazivao na odnos izmeu tjelesnog kanjavanja i vjerojatnosti da
e roditelji fiziki ozlijediti dijete ili biti prijavljeni nekoj od agencija za zatitu djece.
Whipple i Richey (1997.) su pokazali da su roditelji u tretmanu zbog zlostavljanja djece ee
tjelesno kanjavali djecu u odnosu na nezlostavljajue roditelje. Penik (2006.) takoer
navodi da se u literaturi nalazi razlikovanje izmeu tjelesnog kanjavanja i tjelesnog
zlostavljanja u intenzitetu, ali da isto tako postoje istraivanja koja ukazuju da tjelesno
zlostavljanje i tjelesno kanjavanje nisu na istom kontinuumu roditeljskog ponaanja.
Gershoff (2002b) navodi kako pri razlikovanju tjelesnog kanjavanja i tjelesnog zlostavljanja
treba imati na umu da se tjelesno zlostavljanje moe manifestirati na isti nain kao i tjelesno
kanjavanje, ali postupci tjelesnog kanjavanja kada se primjenjuju esto ili intenzivno mogu
postati tjelesno zlostavljanje. Zlostavljanje djece se najee dijeli u pet kategorija (npr.
Penik, 2006.; Delale, 2009.): tjelesno zlostavljanje, psihiko zlostavljanje, seksualno
zlostavljanje, zanemarivanje i izlaganje nasilju meu roditeljima, pri emu Bili, Buljan
Flander i Hrpka (2012.) izlaganje nasilju meu roditeljima svrstavaju u posebne oblike
zlostavljanja, meu kojima su i fetalno zlostavljanje, sindrom tresenog djeteta, manipulacija
djecom tijekom razvoda i nasilje meu vrnjacima.
U izvjetaju Nacionalnog centra za zlostavljanje i zanemarivanje djece iz 1977. godine navodi
se kako definiranje zlostavljanja i zanemarivanja djece ima sredinju vanost i prethodi
pitanjima incidencije, etiologije i tretmana. Nejasnoe i dvosmislenosti koje su ukljuene u
definiciju ovog socijalnog problema odraavaju se na sve aspekte podruja sustav
izvjetavanja, tretmanske programe, istraivanja i planiranje politika. (Martin, 1978.; prema
National Research Council, 1993.). Penik (2006.) navodi kako jo uvijek nema prihvaenog
odreenja tjelesnog zlostavljanja, tj. jo uvijek nema usuglaavanja strunjaka o definiciji
pojma zlostavljanja.

31

Neki od razloga zbog koji oteavaju dolaenje do definicije ovog fenomena su (prema
National Research Council, 1993.):

Nedostatak socijalnog konsenzusa o tome to su opasni ili neprihvatljivi oblici

roditeljstva.

Nesigurnost o tome da li definirati zlostavljanje temeljem karakteristika odraslih,

ponaanja odraslih, ishoda za dijete, drutvenog konteksta ili kombinacije ovih
faktora.

Neslaganje treba li se koristiti kriteriji ugroavanja ili tete u definiranju zlostavljanja.

Razliitosti svrhe definicije znanstvena, pravna, i klinika.

injenici da znaenje postupka prema djetetu moe znatno ovisiti o djetetovoj dobi,
spolu, odnosu s poiniteljem, narodnosti i kontekstualnim faktorima

Nejasnoe u definiciji do koje dobi se osoba smatra djetetom i potrebi za definiranjem

subpopulacija (dojenad, djeca, mladi, adolescenti i druge)

Nejasnoe treba li zlostavljanje biti definirano kroz razliite kategorije zlostavljajuih

ponaanja (tjelesno, psihiko, seksualno) ili kao dio irokog spektra normalnih
roditeljskih ponaanja (nezlostavljajue-zlostavljajue).

Tekoe u kreiranju definicija koje je mogue operacionalizirati.

Prilikom definiranja zlostavljanja u pravilu se koriste etiri temeljna pristupa: medicinsko

dijagnostiki, subjektivni, socioloki i pravni, po kojima se neko ponaanje moe
okarakterizirati kao zlostavljajue (Penik, 2006.).
Svaki pristup iz svoje paradigme definira kriterije zlostavljanja, pa tako medicinsko
dijagnostiki pristup kao kriterij zlostavljanja uzima nesluajne tjelesne povrede djeteta.
Prema sociolokom pristupu zlostavljanje odreuju grupe i pojedinci u razliitim drutvenim
ili dravnim institucijama, dok prema subjektivnom pristupu sama rtva odreuje
zlostavljanje svojim samoiskazom o njegovu pojavljivanju i teini (McGee i sur., 1995.;
prema Penik, 2006.).
Pravni pristup orijentiran je na tetu po dijete te prema ovom pristupu zlostavljanje je sve ono
to rezultira (mjerljivom, tekom) tetom po dijete, iako ne nuno tjelesnom povredom.
Vezano uz pravni pristup, u Republici Hrvatskoj nasilje nad djecom definirano je kroz
nekoliko zakona i nije nuno usmjereno na teku i/li mjerljivu tetu po dijete, ve u nekim
sluajevima zabranjuje nasilna ponaanja roditelja, bez obzira na to kakva je teta uinjena
32

djetetu. Obiteljski zakon navodi u lanku 88. kako roditelji i ostali lanovi obitelji ne smiju
dijete podvrgavati poniavajuim postupcima, duevnom ni tjelesnom nasilju, odnosno
zlostavljanju. Kazneni zakon u lanku 177. navodi da roditelj, posvojitelj, skrbnik ili druga
osoba koja grubo zanemaruje svoje dunosti podizanja, odgoja i obrazovanja djeteta kaznit e
se kaznom zatvora do tri godine. Zakon o zatiti od nasilja u obitelji je neto precizniji u
definiranju pa tako u lanku 4. navodi da je nasilje u obitelji svaki oblik tjelesnog, psihikog,
spolnog ili ekonomskog nasilja, s time da se tjelesno nasilje definira kao primjena fizike
sile bez obzira je li nastupila tjelesna ozljeda ili nije.
Zbog razliitih kriterija i definicija zlostavljanja postoji diskrepancija izmeu razliitih
sustava koji se bave ovim podrujem, ali i unutar sustava znanosti gdje je komparacija nalaza
razliitih istraivanja oteana zbog razliitog definiranja ovog fenomena. Zuravin (1991.;
prema National Research Council, 1993.) navodi kako prilikom postavljanja definicije treba
voditi rauna o sljedeim faktorima:
1) Formulacija specifinih ciljeva kojima slui definicija pod ovime smatra kako ne
postoje definicije koje su u stanju udovoljiti zahtjevima svih strunjaka iz svih
podruja. Potrebno je razvijati definicije koje udovoljavaju svrsi za koju su
napravljene.
2) Podjela u homogene podtipove u ovom kontekstu najee se govori o pet tipova
zlostavljanja tjelesno zlostavljanje, tjelesno zanemarivanje, seksualno zlostavljanje,
emocionalno zlostavljanje i moralno/pravno/obrazovno zlostavljanje11.
3) Konceptualna jasnoa oznaava pouzdan i valjan sustav za klasifikaciju sa
specificiranim kriterijima koje ponaanje bi se svrstalo u neku kategoriju i da
kategorije budu jasno razdvojene.
4) Mogunost operacionalizacije predstavlja potrebu da se definicija moe prevesti u
specifina ponaanja koja je mogue mjeriti opaanjem, intervjuom ili na neki drugi
nain u svrhu istraivanja.
Pored ovih opih principa u razvoju definicija koriste se i neki specifini principi:

11

Tijekom posljednjih 20 godina kategorija moralnog/pravnog/obrazovnog zlostavljanja se sve manje navodi u

literaturi, a o zanemarivanju se ne govori kao o iskljuivo tjelesnom zanemarivanju, ve su ukljueni i drugi
oblici zanemarivanja

33

1) Ugroavanje nasuprot vidljive tete. U zakonskim koncepcijama esto se koristi

princip mjerljive tete, odnosno vidljive ozljede (primjerice modrica, lomova,
opekotina i drugog) kao kriterij zlostavljanja zbog lakoe dokazivanja. S druge strane,
ovakva konceptualizacija obuhvaa samo dio spektra zlostavljanja i ne obuhvaa
oblike zlostavljanja koji ne uzrokuju nuno vidljive posljedice (poput udaranja amara,
udaranje predmetom, guranje i drugo). National Research Council (1993.) preporua
da se u znanstvenim istraivanjima koristi perspektiva ugroavanja djeteta kao
okosnica definicije zlostavljanja kako bi se obuhvatio iri spektar roditeljskih nasilnih
postupaka.
2) Ozbiljnost djela. Neki postupci mogu imati razliitu ozbiljnost ovisno o intenzitetu i
vjerojatnosti ozljede (primjerice udarac rukom u glavu dojeneta i djeteta od 10
godina nosi razliitu vjerojatnost teke ozljede). Definicije zlostavljanja stoga moraju
biti prilagoene kontekstu u kojemu se koriste kako bi bolje obuhvaale rizik od
ugroavanja djeteta.
3) estina dogaaja. Ovdje se govori o potrebi razlikovanja kroninih obrazaca od
incidentalnih dogaaja. Tako se i dogaaji koji nose manje ugroavanje djeteta kada se
pojavljuju uestalo mogu definirati kao zlostavljanje.
4) Odnos poinitelja i djeteta. Kada se govori o zlostavljanju djece u obitelji potrebno je
odrediti tko mogu biti potencijalni poinitelji. Ukljuuje li to nuklearnu obitelj, samo
roditelje, iru obitelj i drugo. O ovim kriterijima ovisi procjena incidencije, kao i
komparabilnost s drugim istraivanjima.
5) Razvojna razina. Razliiti postupci mogu biti manje ili vie ugroavajui ovisno o
dobi djeteta, primjerice kod zanemarivanja djece ostavljanje dojeneta samog moe
biti iznimno ugroavajue, to nije sluaj kod djece u ranoj adolescenciji.
6) Namjera ozljeivanja. Ovaj koncept predstavlja vaan dio definicije zlostavljanja.
Moemo razlikovati djela koja roditelji ine s namjerom da ozljede dijete i djela kada
roditelji nisu svjesni ugroavanja djeteta u situacijama kada je rizik od ozljede visok.
7) Kulturalna prilagoenost. Definicije zlostavljanja mogu varirati kroz vrijeme i kroz
kulture, ovisno o opoj prihvaenosti razliitih odgojnih postupaka. U Hrvatskoj je
trenutno zakonom zabranjen svaki oblik fizikog kanjavanja djece ili izlaganja djece
poniavajuim postupcima (Obiteljski zakon, lanak 88.), meutim, istraivaki
34

gledano potrebno je razlikovati tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje kao

razliite koncepte u kontekstu drutvenih normi za roditeljske postupke.

Smjernice za prikupljanje podataka i praenje sustava za zlostavljanu djecu (European

Network of National Opservatories on Childhood-ENNOC, 2009.) nude pregled osnovnih
konceptualizacija zlostavljanja prema najrelevantnijim izvorima i institucijama koje se bave
praenjem nasilja nad djecom te daju razliite definicije za tjelesno i psihiko nasilje. Tako se
navode etiri razliite definicije tjelesnog zlostavljanja definiciju Svjetske zdravstvene
organizacije (WHO) i Meunarodnog udruenja za prevenciju zlostavljanja i zanemarivanja
djece (ISPCAN), onu koritenu u Kanadskoj studiji incidencije prijavljenih sluajeva
zlostavljanja i zanemarivanja djece, zatim definiciju razvijenu u okviru prirunika Working
together to safeguard children te definiciju amerikog Nacionalnog sustava za podatke o
zlostavljanju i zanemarivanju djece (NCANDS). Prema WHO i ISPCAN (2003., prema
ENNOC , 2009.) tjelesno zlostavljanje djeteta definira se kao namjerno koritenje fizike sile
koje ima za posljedicu ili ima visoku vjerojatnost izazivanje tete po djetetovo zdravlje,
preivljavanje, razvoj ili dostojanstvo. Ovo ukljuuje udaranje, premlaivanje, trenju,
grienje, davljenje, oparivanje, izazivanje opekotina, trovanje i guenje. Kanadska studija
incidencije prijavljenih sluajeva zlostavljanja i zanemarivanja djece (Trocm i sur., 2005.)
definira tjelesno zlostavljanje kao guranje, trenju, grabljenje ili bacanje; udaranje rukom;
udaranje rukom, nogom ili grienje; udaranje predmetom; te druge oblike tjelesnog
zlostavljanja (koji ukljuuju npr. davljenje, ubode, izazivanje opekotina i prisilno
ograniavanje kretanja vezanjem i drugo). Britanski prirunik Working Together to Safeguard
Children (HM Government, 2006.) takoer nabraja postupke koji se mogu svrstati u tjelesno
zlostavljanje djece i u definiciju ukljuuje situacije kada roditelj simulira simptome bolesti na
djetetu ili namjerno inducira bolest djeteta. U NCANDS (2005.; prema ENNOC, 2009.)
koristi se jednostavna definicija koja govori da je tjelesno zlostavljanje djece tip zlostavljanja
koji se odnosi na fiziko djelovanje koje je uzrokovalo ili je moglo uzrokovati tjelesnu
ozljedu djeteta. Zajedniko ovim definicijama je da sve ukljuuju primjenu tjelesne sile protiv
djeteta i ponaanja koja mogu uzrokovati tetu po dijete.
Psihiko zlostavljanje prema WHO i ISPCAN-u (2006.; prema ENNOC, 2009.) predstavlja
incidente i/ili izostanak roditelja da kroz vrijeme prui djetetu razvojno prikladno i
podravajue okruenje. U dokumentu se takoer navode specifini primjeri psihikog
35

zlostavljanja poput okrivljavanja, prijetnji, zastraivanja i drugog. Trocm i sur. (2005.) u

kanadskoj studiji incidencije prijavljenih sluajeva zlostavljanja i zanemarivanja djece
(Canadian Incidence Study of Reported Child Abuse and Neglect) navode tekoe u
opisivanju psihikog zlostavljanja zbog toga to ne mora ukljuivati specifian incident ili
vidljivu ozljedu te je teta esto vidljiva tek kroz due vrijeme. Kao kategorije psihikog
zlostavljanja navode se emocionalno zlostavljanje (dijete ima ili je imalo znaajan rizik od
mentalnih, emocionalnih i razvojnih problema kao posljedicu pretjerano nasilnog,
kanjavajueg ponaanja ili uvrijeenog i ekstremnog verbalnog zlostavljanja), propust u
razvoju djeteta (oznaava posljedice zlostavljanja koje nije organskog podrijetla),
emocionalno zanemarivanje (problemi uzrokovani neadekvatnom brigom i emocionalnom
podrkom) te izlaganje ne-intimnom nasilju (nasilju meu odraslima koji nisu roditelji ili
skrbnici). Britanski prirunik Working Together to Safeguard Children (HM Government,
2006.) definira psihiko zlostavljanje kao ono koje izaziva nepovoljne uinke na djetetov
emocionalni razvoj. Navodi se kako to moe ukljuivati navoenje djece da se osjeaj
bezvrijedno i nevoljeno ili vrijedno samo onoliko koliko udovoljavaju potrebama drugih ljudi.
Takoer moe ukljuivati razvojno neprimjerene reakcije ili pretjeranu zatitu i ograniavanje
djeteta u istraivanju svijeta oko sebe, uenju i socijalnim interakcijama. Uz navedeno,
psihiko zlostavljanje se moe pojavljivati i kao esto izazivanje da se djeca osjeaju
prestraeno ili u opasnosti te iskoritavanje ili podmiivanje djeteta. Navodi se kako je
psihiko zlostavljanje u odreenoj mjeri ukljueno u sve oblike zlostavljanja, ali se moe
pojavljivati i samostalno. Ameriki NCANDS (2005.; prema ENNOC , 2009.) u definiranju
psihikog zlostavljanja govori da su to djela ili propust djelovanja koja su izazvala ili su
mogla izazvati kognitivne ili afektivne poremeaje, poremeaje ophoenja ili druge mentalne
poremeaje.

1.4. Zakljuak
U uvodu ovog rada prikazani su temeljni izazovi u podruju istraivanja nasilja nad djecom u
obitelji. Ovi izazovi veu se uz probleme konceptualizacije pojmova, teorijske modele i
istraivake pristupe. Fenomen nasilja nad djecom je sloen drutveni problem s ozbiljnim
posljedicama na dijete i na drutvo u cjelini (Gilbert i sur, 2009.) stoga je potrebno provoditi
kontinuirana istraivanja u svrhu boljeg razumijevanja ovog fenomena i omoguavanja
identifikacije rizika i zatitnih faktora. Takoer treba naglasiti da su istraivanja koja se bave

36

psihikim nasiljem podzastupljena u odnosu na istraivanja koja se bave tjelesnim nasiljem te

je razumijevanje fenomena psihikog nasilja, ime je naglaena znanstvena i praktina
vrijednost istraivanja i modela koji unaprjeuju razumijevanje psihikog nasilja.
Suvremeni teorijski modeli koji se bave ovim podrujem su sloeni, interaktivni i osim
karakteristika djeteta i roditelja, uzimaju u obzir interakcije djeteta roditelja i okoline.
Zajedniko veini suvremenih modela je naglaena uloga stresa kao faktora rizika koji
oslabljuje roditeljske kapacitete i facilitira neadekvatne reakcije roditelja na ponaanje djeteta.
Istovremeno je u teorijskim modelima naglaena vrijednost okolinskih imbenika, poput
socijalne podrke, koji mogu supresirati uinak rizinih faktora i osnaiti roditelje za
koritenje pozitivnih odgojnih metoda.
Istraivanja u podruju, premda se suoavaju s nedostatcima koje navode Ajdukovi i Ogresta
(2010.) te Rimac i Ogresta (2012.), ipak s odreenom konzistencijom ukazuju na postojanje
stabilnih faktora rizika (poput stresa, socioekonomskog statusa, stavova prema tjelesnom
kanjavanju djece, percepcije djetetovih osobina i drugih) i zatitnih faktora (socijalna
podrka). Ovi nalazi dodatno su naglaeni u epigenetikim istraivanjima koja pokazuju da
nasilje nad djecom i ivot u tekim okolnostima moe ostaviti trajne bioloke posljedice na
djecu. Meutim, kako nedostaci koji se veu uz konceptualizaciju nasilja i provedbu
istraivanja oteavaju komparaciju nalaza istraivanja potrebno je prilikom konceptualizacije
nasilja nad djecom koristiti sustavan i znanstveno utemeljen pristup. Takoer, Ajdukovi i
Ogresta (2010.) navode kako je u istraivanjima u Hrvatskoj jo uvijek prisutna faza
senzibilizacije javnosti na prisutnost nasilja nad djecom u obitelji. Provoenjem istraivanja
koja e nadii samu senzibilizaciju, odnosno koja e omoguiti preciznu identifikaciju
veliine rizika pojedinih imbenika koji se veu uz dijete, roditelje i obitelj omoguit e
unaprjeenje programa usmjerenih na prevenciju i na intervenciju u sluajevima nasilja nad
djecom, ali i daljnji razvoj istraivake prakse s ciljem suzbijanja nasilja nad djecom u
obitelji.

37

2. CILJ ISTRAIVANJA

Cilj ovog istraivanja je produbiti razumijevanje odnosa razliitih izvora obiteljskog stresa,
nekih obiljeja obitelji i roditelja s razliitim oblicima nasilja nad djecom u obitelji.
Kako je teorijskih modela i istraivanja koja se odnose na psihiko zlostavljanje djece u
obitelji znatno manje u odnosu na istraivanja koja se bave tjelesnim nasiljem nad djecom u
obitelji, u ovom radu posebna panja posveena je istraivanju povezanosti obiteljskog stresa
i drugih obiteljskih obiljeja s tjelesnim i psihikim nasiljem koje djeca doivljavaju u
obitelji.

3. PROBLEMI I HIPOTEZE
1. Ispitati po kojim se obiljejima razlikuju obitelji u kojima su djeca doivjela: a) niti
jedan oblik tjelesnog nasilja, b) tjelesno kanjavanje i c) tjelesno kanjavanje i tjelesno
zlostavljanje.

Kao prediktorske varijable koristit e se socio-demografska obiljeja obitelji, izloenost

obitelji stresorima, stavovi prema kanjavanju djece, iskustvo roditelja s nasiljem u
djetinjstvu, pokazatelji mentalnog zdravlja (PTSP, alkoholizam, depresija), percepcija
djeteta i percepcija socijalne podrke u odgoju djeteta.
Meu socio-demografskim obiljejima ispitivat e se dob majke, dob oca, obrazovanje
majke, obrazovanje oca, radni status majke, radni status oca, broj djece u kuanstvu,
ukupni mjeseni prihodi kuanstva i veliina mjesta stanovanja.
H1: Temeljem dosadanjih istraivanja, oekuje se da e djece u veoj mjeri iskazivati
doivljavanje tjelesnog kanjavanja i tjelesnog zlostavljanja djeca u obiteljima s niim
ukupnim mjesenim prihodima, s veim brojem djece u kuanstvu, te obiteljima u kojima
su roditelji mlae dobi, nieg obrazovnog statusa, nezaposleni, loijeg mentalnog zdravlja,
koji postiu vie rezultate na mjerama stresa, koji imaju pozitivnije stavove prema

38

tjelesnom kanjavanju djece, koji su imali iskustvo s nasiljem u djetinjstvu, koji imaju
negativniju percepciju djeteta te imaju manje zadovoljstvo socijalnom podrkom.

2.

Ispitati po kojim se obiljejima razlikuju obitelji u kojima su djeca doivjela: a) niti

jedan oblik psihikog nasilja, b) samo psiholoku agresiju, ali ne i tjelesno kanjavanje ili
zlostavljanje i c) psiholoku agresiju i psihiko zlostavljanje, ali ne i tjelesno kanjavanje ili
zlostavljanje.

H2: U skladu s dosadanjim istraivanjima, pretpostavljamo da e djeca u veoj mjeri

iskazivati da su doivjela psihiko nasilje u obiteljima koje imaju nie prihode, te u obiteljima
u kojima su roditelji mlae dobi, koji postiu vie rezultate na mjerama stresa, imaju manje
zadovoljstvo socijalnom podrkom, imaju iskustvo doivljavanja nasilja u obitelji u
djetinjstvu, loiju percepciju djeteta, loiji zdravstveni status. S obzirom na nedostatak
istraivanja u ovom podruju za ostale prediktore ostajemo pri nul-hipotezi i pretpostavljamo
da oni nee biti znaajni prediktori za psihiko nasilje nad djecom u obitelji.

3.

Ispitati doprinos pojedinih stresora i svakodnevnog stresa roditelja tjelesnom

kanjavanju te tjelesnom i psihikom zlostavljanju djece u obitelji.

H3: Sukladno teorijskim modelima nasilja nad djecom u obitelji (Multifaktorski model nasilja
u obitelji, Model obiteljskog stresa, Opi integrativni model nasilja u obitelji, Model
socijalnog procesiranja informacija) te dosadanjim istraivanjima oekuje se pozitivna
povezanost izmeu doivljenog obiteljskog stresa i razliitih oblika nasilja nad djecom u
obitelji.

4.

Provjeriti doprinos revidiranog modela obiteljskog stresa objanjenju tjelesnog

kanjavanja te tjelesnog i psihikog zlostavljanja djece u obitelji.

H4: Temeljem dosadanjih teorijskih modela oekuje se da e doivljeni stresori i prisutnost

svakodnevnog stresa biti pozitivno povezani s osjeajem uznemirenosti stresnim dogaajima.

39

H5: Uznemirenost stresnim dogaajima bit e pozitivno povezana sa psihikom agresijom

prema djeci. Ovaj odnos posredovan je nasiljem meu roditeljima i percepcijom djeteta na
nain da e prisutnost nasilja meu roditeljima i negativna percepcija djeteta pridonositi
povezanosti izmeu uznemirenosti stresnim dogaajima i injenja psihike agresije prema
djetetu.
H6: Oekuje se kako e injenje psihike agresije prema djetetu biti pozitivno povezano
tjelesnim kanjavanjem djeteta. Uvoenjem iskustva majki s doivljenim nasiljem u
djetinjstvu i stavova prema tjelesnom kanjavanju u prediktorski blok poveat e se koliina
objanjene varijance kriterija.
H7: Oekuje se kako e injenje psihike agresije prema djetetu biti pozitivno povezano
tjelesnim zlostavljanjem djeteta. Uvoenjem iskustva majki s doivljenim nasiljem u
djetinjstvu i stavova prema tjelesnom kanjavanju u prediktorski blok poveat e se koliina
objanjene varijance kriterija.
H8: Oekuje se kako e injenje psihike agresije prema djetetu biti pozitivno povezano
psihikim zlostavljanjem djeteta. Uvoenjem iskustva majki s doivljenim nasiljem u
djetinjstvu i stavova prema tjelesnom kanjavanju u prediktorski blok poveat e se koliina
objanjene varijance kriterija.

40

4. METODA
U istraivanju se koristi dio podataka prikupljenih u epidemiolokom istraivanju
zlostavljanja i zanemarivanja djece u okviru meunarodnog projekta BECAN koje je
provedeno u prvoj polovici 2011. godine.
4.1. Sudionici istraivanja
Podaci su se prikupljali od djece u 5. i 7. razredu osnovne kole te drugom razredu srednje
kole i njihovih roditelja. Ove generacije priblino odgovaraju djeci u dobi 11, 13 i 16 godina
to je bila ciljana dobna skupina projekta BECAN
Uzorak je odabran metodom vie-etapnog sustavnog klaster uzorkovanja. U prvoj fazi
istraivanja prikupljen je popis svih osnovnih i srednjih kola u Hrvatskoj s brojem uenika
po razredu. Propozicijama projekta bilo je odreeno da e uzorak odgovarati veliini od
priblino 2% populacije. Temeljem ovoga i prosjenog broja uenika po razrednom odjeljenju
je sustavnim uzorkovanjem odabrano 40 osnovnih kola te 29 srednjih kola iz geografski
podudarnih podruja.
U sljedeem koraku se metodom jednostavnog sluajnog uzorkovanja odabralo dva razredna
odjeljenja u kolama koje su imale vie od dva razredna odjeljenja po generaciji.
U tablici 1. i 2. su prikazani podaci o veliini planiranog i ostvarenog uzorka. Naime, dolo je
do odreenog osipanja planiranog uzorka s obzirom da se u istraivanju paljivo rukovodilo
Etikim kodeksom istraivanja s djecom (Ajdukovi i Kolesari, 2003.). Po tom Kodeksu za
sudjelovanje djece dobi do 14 godina potreban aktivni pristanak roditelja, tj. roditelji moraju
dati pristanak, a u sluaju da ne odgovore smatra se da nisu pristali da dijete sudjeluje u
istraivanju, dok djeca starija od 14 godina sama daju suglasnost o sudjelovanju u
istraivanju, s time da je roditelje potrebno prethodno informirati o istraivanju. To je dovelo
do toga da dio djece mlae od 14 godina nije sudjelovao u istraivanju jer su roditelji odbili
dati pristanak za njihovo sudjelovanje ili obrazac za pristanak uope nije vraen. Uz to, u
skladu s Kodeksom djeca sva djeca su se trebala suglasiti da pristaju sudjelovati u
istraivanju, da su upoznati s time da su podaci u upitnicima povjerljivi te da istraivai imaju
obvezu prijavljivanja nasilja ukoliko im se obrate vezano uz neto to im se dogodilo. Uz
odbijanja sudjelovanja u istraivanju razlog neispunjavanja upitnika je takoer bio izostanak
djeteta iz kole na dan istraivanja. U tablicama 1. i 2. prikazane su inicijalne i zavrne
veliine uzoraka.
41

Nakon provedenog istraivanja napravljen je postupak uteavanja uzorka kako bi se napravila

korekcija zbog nejednake stope odbijanja i geografskih nejednakosti.

42

Tablica 4.1. Prikaz podataka o uzorku djece u istraivanju BECAN

Ciljana
populacija
istraivanja
5. razredi O
7. razredi O
2. razredi S

Veliine
populacije (Broj

Broj kola

uenika u

(1.etapa)

kolama)
40 559
47 353
50 989

Broj
razreda
(2.etapa)

40
40
29

76
77
56

Broj uenika
izabranih u
uzorak
(2.etapa)
1 744
1 771
1 492

Popunili anketu
(pristali na
istraivanje)

1 223
1 188
1 233

Prosjeni
odaziv (%)

70,1
67,1
82,6

Efektivna veliina

Pogreka uzorka

uzorka (nakon

(odstupanje od

uteavanja)

populacije)

1 033
1 018
1 124

(+)(-) 3,96
(+)(-) 4,00
(+)(-) 3,81

Efektivna
veliina uzorka
(nakon
uteavanja)
862
831
541

Pogreka uzorka
(odstupanje od
populacije)

Tablica 4.2. Prikaz podataka o veliini uzorka roditelja

Ciljana
populacija
roditelja djece
istraivanja
5. razredi O
7. razredi O
2. razredi S

Veliine
populacije (Broj
uenika u
kolama)
40 559
47 353
50 989

Broj kola
(1.etapa)

Broj
razreda
(2.etapa)

40
40
29

76
77
56

Broj uenika
izabranih u
uzorak
(2.etapa)
1 744
1 771
1 492

Popunili anketu
(pristali na
istraivanje)

Prosjeni
odaziv (%)

1 048
1 004
779

60,1
56,7
52,2

(+)(-) 4,35
(+)(-) 4,44
(+)(-) 5,53

43

Kako je uzorak oeva svega 350, odnosno 12,9% ukupnog uzorka, taj broj je premalen za
analize predviene u ovom radu te e se iz ovog razloga koristiti samo podaci prikupljeni od
majki. Konani uzorak ini 2242 parova djece i majki, a nakon uteavanja efektivna veliina
uzorka iznosi 1687, odnosno 75,25% originalnog uzorka. S obzirom da je kao jedan od
razloga uteavanja bio nejednak odaziv, ovakav pad u efektivnoj veliini uzorka u odnosu na
originalnu posljedica je razlika u odazivu roditelja ovisno o razrednom odjeljenju.
Podaci o kljunim obiljejima uzorka nakon uteavanja prikazani su u narednim tablicama.
Tablica 4.3. Raspodjela sudionika prema dobnoj skupini djeteta koje je ispunjavalo upitnik

Dobna skupina
djeteta
5. r. O

679

40,2

7. r. O

592

35,1

2. r. S

416

24,6

Tablica 4.4. Raspodjela djece koja su sudjelovala u istraivanju prema spolu

Dobna skupina Djetetov spol

enski
5. r. O
Muki
enski
7. r. O
Muki
enski
2. r. S
Muki

f
381
297
322
270
233
183

%
56,2
43,8
54,4
45,6
56,0
44,0

44

Tablica 4.5. Raspodjela djece koja su sudjelovala u istraivanju prema redoslijedu roenja

Redoslijed roenja djeteta12

Jedino dijete
Prvo (najstarije)
Srednje
Posljednje (najmlae)
Blizanac
Nije moje bioloko dijete

5. r. O
f
%
100
14,8
242
35,7
80
11,8
247
36,5
12
1,8
1
0,1

7. r. O
f
%
74
12,6
199
30,2
100
17,0
238
40,5
10
1,7
0
0,0

2. r. S
f
%
48
11,6
130
31,4
75
18,2
158
38,3
6
1,5
1
0,2

Ukupno
f
%
222
13,2
549
32,7
255
15,2
643
38,3
28
1,7
2
0,1

Tablica 4.6. Deskriptivni podaci o dobi roditelja izraeni u godinama

Dob majke

Dob oca

Dobna
skupina
djeteta
5. r. O
7. r. O
2. r. S
5. r. O
7. r. O
2. r. S

min

max

SD

27
29
33
30
32
36

56
60
60
70
67
69

39,3
41,2
43,4
42,7
44,5
46,8

5,22
5,23
4,83
5,78
5,57
5,33

12

Kod ovog pitanja bilo je mogue vie odgovora. Prikazani postoci odnose se na udio odreene kategorije u
ukupnom uzorku.

45

Tablica 4.7. Raspodjela roditelja prema branom statusu

5. r. O
Majka
Otac
f
%
f
%

Brani status roditelja

U braku s ocem/majkom
djeteta
U izvanbranoj
zajednici s
ocem/majkom
U braku s drugom
osobom
U izvanbranoj
zajednici s drugom
osobom

7. r. O
Majka
Otac
f
%
f
%

2. r. S
Majka
Otac
f
%
f
%

576 86,5 569 89,9 496 85,6 488 89,2 330 82,6 322 87,0
6

1,0

1,2

1,1

1,1

0,4

0,4

1,4

1,2

1,6

1,6

2,2

2,1

1,0

12

1,9

1,0

0,7

2,0

2,4

Rastavljen/a

1,1

1,1

1,3

1,3

0,7

0,2

Razveden/a

30

4,4

24

3,8

28

4,8

24

4,3

23

5,7

22

6,0

Samohrana majka/otac

18

2,7

0,0

17

2,9

0,1

12

3,1

0,0

Udovica/udovac

11

1,7

0,0

1,4

0,0

13

3,4

0,0

Drugo

0,1

0,9

0,2

1,5

0,0

1,9

Tablica 4.8. Raspodjela roditelja prema obrazovnom statusu

5. r. O
Obrazovni status roditelja

Majka

7. r. O

Otac

Majka

2. r. S

Otac

Majka

Otac

Nije iao/la u kolu

0,0

0,0

0,0

0,2

0,0

0,0

Nedovrena O

0,3

0,8

0,6

0,6

0,3

0,6

Zavrena O

74 11,2 38

6,1

70 12,1 49

8,9

53 13,2 33

8,7

Strukovna kola 3g

133 20,1 169 27,0 100 17,4 139 25,5 65 16,1 108 28,7

Strukovna kola 4g

243 36,7 274 43,8 235 40,8 239 43,7 168 41,8 148 39,4

Gimnazija

31 4,7

16

2,6

42

7,2

13

2,4

27

6,7

11

2,9

Via ili visoka kola

55 8,3

39

6,2

49

8,5

29

5,3

31

7,7

27

7,2

Fakultet ili akademija

115 17,4 70 11,2 70 12,2 61 11,1 44 11,1 43 11,3

Poslijediplomski studij

10 1,5

15

2,4

1,2

12

2,3

12

3,0

1,1

46

Tablica 4.9. Raspodjela roditelja prema radnom statusu

5. r. O
Radni status roditelja

Majka
f

Radi
Obavlja
posao
vlastitom poduzeu
Poljoprivrednik/ca

7. r. O
Otac

Majka

2. r. S
Otac

Majka

Otac

399

60,3 393 63,7

340

58,6

316

58,2

237

59,2

198

54,0

57

8,6

97

15,7

50

8,6

95

17,5

37

9,2

66

18,1

1,3

16

2,6

15

2,5

20

3,8

2,1

2,3

Kuanica

120

18,1

105

18,2

66

16,5

Umirovljen/a

12

1,8

64

10,4

10

1,6

53

9,8

1,2

47

12,9

Nezaposlen/a

57

8,6

34

5,6

52

8,9

43

7,9

43

10,8

37

10,1

Nesposoban/na za rad

0,0

0,6

0,0

0,8

0,0

0,5

Ostalo

1,2

1,4

1,5

11

2,0

1,0

2,0

13

Tablica 4.10. Raspodjela obitelji prema broju djece u kuanstvu

Broj djece u
kuanstvu

5. r. O

7. r. O

2. r. S

151

22,2

128

21,7

96

23,0

294

43,3

232

39,2

179

43,1

168

24,8

156

26,3

100

24,0

44

6,6

56

9,5

30

7,3

15

2,2

12

2,0

0,9

6 i vie

1,0

1,3

1,6

Tablica 4.11. Raspodjela roditelja prema veliini mjesta stanovanja

Veliina mjesta
stanovanja

5. r. O
Majka

7. r. O
Otac

Majka

2. r. S
Otac

Majka

Otac

Velegrad

144

22,3

138

22,5

120

21,3

114

21,4

133

33,8

121

33,5

Grad srednje veliine

115

17,9

108

17,6

111

19,5

99

18,6

64

16,2

62

17,0

Manji grad

155

24,1

146

23,7

127

22,5

121

22,8

77

19,5

67

18,3

Selo

230

35,7

222

36,1

208

36,7

198

37,3

121

30,6

113

31,2

13

Za radni status oca nije bila ponuena ova kategorija

47

4.2. Mjerni instrumenti14

U istraivanju su koritena dva instrumenta, za djecu i za roditelje, koji su se sastojali od
razliitih upitnika. U inicijalnoj fazi konstrukcije upitnika koriteni su modificirani ICAST
upitnici. Originalni upitnici razvijeni su od strane meunarodnog udruenja za prevenciju
zlostavljanja i zanemarivanja djece (ISPCAN) i UNICEF-a s ciljem ispitivanja nasilja nad
djecom u razliitim kulturama i usmjereni su na opise i estinu doivljavanja pojedinih
postupaka bez kategoriziranja pojedinih ponaanja kao zlostavljajuih, to je ostavljeno
istraivaima u svrhu kulturalne prilagodbe. Ovi upitnici su ve koriteni u razliitim
kulturama te su pokazali zadovoljavajuu pouzdanost (Dunne i sur., 2009; Runyan i sur.,
2009; Runyan, Dunne i Zolotor, 2009.; Zolotor i sur., 2009.). Modifikacija upitnika
napravljena je u okviru projekta BECAN kako bi se omoguio bolja kulturalna osjetljivost.
Upitnici su bili oznaeni iframa koje su omoguavale uparivanje djejih i roditeljskih
upitnika, a da se pritom ne narui anonimnost. Hrvatska verzija upitnika za djecu dopunjena je
dodatnim pitanjima poput onih u Upitniku vrnjakog nasilja koji je konstruiran za potrebe
hrvatske verzije instrumenta upitnika, pitanja o subjektivnoj procjeni doivljavanja razliitih
oblika nasilja u obitelji, proirenog upitnika o socio-demografskim varijablama, uspjehu u
koli i religioznosti. Roditeljski upitnik proiren je pitanjima koja se odnose na kontekstualne
okolnosti odgoja djece (poput broja ljudi u kuanstvu, veliine stambenog prostora, visine
mjesenih prihoda i druga), percepciju djeteta, razliite faktore rizika poput tjelesnih i
psihikih bolesti i drugo
Sljedeoj fazi napravljene su fokusne grupe15 s djecom ciljanih dobnih skupina i roditeljima
kako bi se definirala radna verzija upitnika (Ajdukovi, Rajter i Suac, 2010.)
Odrano je sedam fokusnih grupa s uenicima razliite dobi (N=64) i tri grupe s roditeljima
(N=16). Temeljem fokusnih grupa zakljueno je da je djeji upitnik sadrajno primjeren djeci
ciljanih dobnih skupina te su napravljene neke manje modifikacije u formulaciji pitanja kako
bi se omoguilo bolje razumijevanje pitanja. Roditeljski upitnik dopunjen je pitanjima o
stavovima prema tjelesnom kanjavanju, roditeljskom stresu i iskustvima roditelja s vlastitom
viktimizacijom u obitelji u djetinjstvu. Oba upitnika dopunjena su pitanjima o psihikom
nasilju i nenasilnim odgojnim postupcima.

14

Ovi upitnici nalaze se u prilozima 14 i 15.

Detaljniji opis postupka konstrukcije upitnika i nalaza fokusnih grupa moe se nai u Ajdukovi, Rajter i
Suac (2010)
15

48

Navedeni upitnici provjereni su u pilot istraivanju u rujnu i listopadu 2010. godine u etiri
razredna odjeljenja 5. razreda i dva razredna odjeljenja 2. razreda srednje kole te roditeljima
tih uenika. Ukupno je u pilot istraivanju sudjelovalo 133 uenika i 27 roditelja. Upitnici su
se pokazali sadrajno i vremenski primjereni istraivanju, s izuzetkom dobne skupine djece u
5. razredu osnovne kole za koju je upitnik skraen za cijeli BECAN projekt.
U nastavku su detaljnije opisane skale i upitnici koje e se koristiti u ovom istraivanju16.

4.2.1. Modificirani upitnici za procjenu incidencije i prevalencije zlostavljanja i

zanemarivanja djece u obitelji
Dua verzija upitnika, namijenjena uenicima 7. razreda osnovne i 2. razreda srednje kole,
sastoji se od 52 pitanja o djejim iskustvima vezanim uz ponaanje lanova obitelji koji ive s
njima. Kraa verzija za djecu koja pohaaju 5. razred osnovne kole ima 47 pitanja 17. Pitanja
obuhvaaju razliita ponaanja lanova obitelji, od koritenja nagrada, razgovora i
objanjavanja kao odgojnih metoda, preko tjelesnog i drugih naina kanjavanja, do razliitih
oblika psihikog i tjelesnog zlostavljanja i zanemarivanja. Zadatak sudionika bio je na
ponuenoj skali oznaiti jesu li doivjeli navedeno ponaanje te, ukoliko su ga doivjeli u
proteklih godinu dana, koliko se esto to dogaalo. Ponueni odgovori za estinu
doivljavanja tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci) bili su: Jednom ili dvaput
godinje (1-2 puta), Nekoliko puta godinje (3-5 puta), Jednom mjeseno ili u dva
mjeseca (6-12 puta), Nekoliko puta mjeseno (13-50 puta) i Jednom tjedno ili ee (vie
od 50 puta). Uz navedene bili su ponueni i sljedei odgovori: Ne u proloj godini, ali mi se
to dogodilo ranije, Nikada u ivotu i Ne elim odgovoriti. Sudionici koji su u proloj
godini ili ranije doivjeli odreeno ponaanje od strane nekog od lanova obitelji trebali su
oznaiti i tko se sve prema njima na taj nain ponaao. Ponueni odgovori bili su:
Otac/ouh, Drugi mukarac u obitelji, Majka/maeha, Druga ena u obitelji,
Djeak/mladi u obitelji i Djevojica/ djevojka u obitelji, pri emu je bilo mogue
oznaiti vie odgovora.

16

Detaljniji opis oba upitnika nalazi se u Ajdukovi i sur. (2012.) BECAN - Epidemioloko istraivanje
zlostavljanja i zanemarivanja djece: Osnovne informacije o ciljevima i metodologiji projekta. Izvjetaj za kole.
17
Popis pitanja nalazi se u prilogu 1.

49

4.2.2. Nasilje u kuanstvu

Uz pitanja o doivljenom nasilju, djeca su u upitniku odgovarala na etiri pitanja koja se
odnose na svjedoenje nasilju u kuanstvu. Djeca su odgovarala na istoj skali kao i kod
nasilnih postupaka da li se je neko ponaanje dogodilo tijekom ivota ili u protekloj godini, s
time da kod ovih pitanja nije ponueno oznaavanje poinitelja.
4.2.3. Sociodemografska i opa pitanja za roditelje
U upitniku za roditelje su se evidentirali podaci o spolu, dobi, godini roenja i redoslijedu
roenja djeteta za koje roditelj (ili druga osoba) ispunjava upitnik, srodstvu s djetetom, broju
ljudi s kojima dijete ivi i njihovom srodstvu s djetetom te informacija o tome postoji li druga
odrasla osoba, uz osobu koja ispunjava upitnik, koja se redovito brine o djetetu te u kakvom je
srodstvu s njime. Takoer su prikupljeni i neki podaci o djetetovim biolokim roditeljima ili
posvojiteljima: dob, narodnost, obrazovni, radni i brani status, zanimanje, veliina i naziv
mjesta u kojem ive. Osoba koja je ispunjavala upitnik dala je i procjenu materijalnih
mogunosti svoje obitelji te podatke o prosjenom mjesenom prihodu kuanstva i primanju
materijalne pomoi od Centra za socijalnu skrb, procjenu materijalnih mogunosti te
siromatva svoje obitelji u djetinjstvu, informacije o svom stambenom statusu, broju
kvadratnih metara i prostorija u svom domu, o vlastitoj religijskoj pripadnosti i religioznosti
te o programu prema kojem dijete pohaa nastavu (redovni, individualizirani ili prilagoeni).
4.2.4. Upitnik za procjenu djetetovih osobina
Upitnik za procjenu djetetovih osobina sastoji se od 10 parova meusobno suprotnih pridjeva
kojima se moe opisati dijete za koje se ispunjava upitnik, poput marljivo-lijeno. Zadatak
roditelja bio je prvo odabrati koji od dva ponuena pridjeva bolje opisuje dijete te zatim
oznaiti koliko ga dobro odabrani primjer opisuje: donekle, dobro ili u potpunosti.
Ukoliko nikako nisu mogli procijeniti koji pridjev bolje opisuje njihovo dijete, trebali su
oznaiti odgovor Ne mogu se odluiti. Faktorskom analizom ove skale formirana su tri
faktora percepcija djeteta kao neodgovorno, nemirno i nedrutveno. Percepcija djeteta
neodgovornim sastoji se od tri estice (lijeno, nepromiljeno i nesavjesno) i pouzdanost te
skale kree se od 0,754 do 0,782 ovisno o dobnoj skupini djeteta za koje se vrila procjena.
Percepcija djeteta nemirnim sastoji se od etiri estice (svadljivo, neposluno, nemirno i nesmireno) te se pouzdanosti kreu od 0,598 do 0,656. Percepcija djeteta nedrutvenim sastoji
50

se od tri estice (nedrutveno, loeg zdravlja i ne-samopouzdano), a pouzdanosti ove skale

kreu se od 0,598 do 0,643.
4.2.5. Upitnik socijalne podrke
Ovaj upitnik sastoji se od tri pitanja o zadovoljstvu sudionika pomoi i podrkom koju
dobivaju u odgoju djeteta od strane partnera/partnerice, drugih lanova obitelji i prijatelja.
Roditelji na pitanja odgovaraju na skali od 1 (uope nisam zadovoljan/na) do 5 (potpuno sam
zadovoljan/na). Uz zasebno analiziranje estica koritena je ukupna percepcija socijalne
podrke formirana kao suma odgovora na ove tri estice. Pouzdanost ove skale kree se od
0,759 do 0,784.
4.2.6. Stavovi o kanjavanju djece18
Upitnik stavova o kanjavanju djece sastoji se od 10 tvrdnji koje se odnose na psihiko i
tjelesno kanjavanje djece te osoba koja ispunjava upitnik oznaava u kojoj se mjeri slae sa
svakom pojedinom tvrdnjom na skali od pet stupnjeva, od Uope se ne slaem do U
potpunosti se slaem. Primjer tvrdnje je Dijete treba ponekad dobiti batine kako bi nauilo
lekciju. Rezultat na skali formiran je kao suma odgovora na osam estica jer su dvije estice
(Roditelj ima pravo za kaznu ne razgovarati s djetetom ako je uinilo neto loe ili
neprimjereno; Najvei broj roditelja je barem jednom u ivotu fiziki kaznio dijete (udario ga
po stranjici, oamario i sl.) izbaene zbog neadekvatne sadrajne valjanosti. Pouzdanost
ovako konstruirane skale kree se od 0,884 do 0,896.
4.2.7. Svjedoenje roditelja nasilju meu roditeljima i iskustva s nasiljem u obitelji
Pitanja u upitniku o svjedoenju nasilju u primarnoj obitelji odnose se na iskustva svjedoenja
nasilju meu roditeljima koja su sudionici imali u djetinjstvu, tonije na psihiko, tjelesno i
seksualno nasilje od strane njihovog oca prema majci i obrnuto. Pitanja ima ukupno 6, a
sudionici na njih odgovaraju odabirui jedan od ponuenih odgovora koji oznaavaju estinu
doivljavanja takvih iskustava: Mnogo puta, Ponekad, Jednom ili dvaput ili Nikada.
Uz navedene bili su im ponueni i odgovori Ne znam/ne sjeam se i Ne elim odgovoriti.
Upitnik iskustava s nasiljem u primarnoj i sadanjoj obitelji obuhvaa 15 pitanja o
doivljenom psihikom, tjelesnom i seksualnom nasilju te zanemarivanju od strane roditelja,

18

Prilagoeno prema Penik i Toki(2011.) uz suglasnost autorica.

51

kao i psihikom, tjelesnom i seksualnom nasilju koje je osoba doivjela ili poinila sadanjoj
branoj/partnerskoj vezi. Za svako od ponuenih ponaanja sudionici oznaavaju jesu li ga
doivjeli/poinili odabirui jedan od ponuenih odgovora: Ne, nikada, Da, u blaem
obliku ili Da, u teem obliku.
U svrhu ovog istraivanja koritena su samo iskustva u primarnoj obitelji. Prevedenom
faktorskom analizom na pitanjima iz oba upitnika zadrana su tri faktora. Prva skala je nasilje
u obitelji doivljeno od oca (Kao dijete sam bio/bila izloen/a fizikom kanjavanju od strane
oca/ouha, Kao dijete sam bio/bila izloen/a fizikom zlostavljanju od strane oca/ouha, Kao
dijete sam bio/bila izloen/a psihikom zlostavljanju od strane oca/ouha (vrijeanje,
poniavanje, ignoriranje), Kao dijete sam bio/bila izloen/a zanemarivanju od strane
oca/ouha). Pouzdanost ove skale kree se od 0,741 do 0,824.
Druga skala je nasilje u djetinjstvu doivljeno od strane majke (Kao dijete sam bio/bila
izloen/a fizikom kanjavanju od strane majke/maehe, Kao dijete sam bio/bila izloen/a
fizikom zlostavljanju od strane majke/maehe, Kao dijete sam bio/bila izloen/a psihikom
zlostavljanju od strane majke/maehe (vrijeanje, poniavanje, ignoriranje), Kao dijete sam
bio/bila izloen/a zanemarivanju od strane majke/maehe). Pouzdanosti ove skale kreu se od
0,696 do 0,729.
Trea skala je svjedoenje nasilju meu roditeljima (Va otac/ouh je vrijeao ili psovao Vau
majku/maehu?, Va otac/ouh je udario Vau majku/maehu?, Vaa majka/maeha je
vrijeala ili psovala Vaeg oca/ouha?). Kod ove skale izbaene su estice koje se odnose na
seksualno nasilje i fiziko nasilje majke prema ocu zbog niskog varijabiliteta. Pouzdanost
ovako dobivene skale kree se od 0,734 do 0,754.
4.2.8. Upitnik svakodnevnog stresa i doivljenih stresora
Upitnik svakodnevnog stresa i doivljenih stresora sastoji se od dva dijela, pri emu se prvi
dio sastoji od 3 pitanja. U prvom pitanju su sudionici generalno procjenjivali prisutnost stresa
u svakodnevnom ivotu na skali od 1 (uope nije prisutan) do 5 (stalno je prisutan). Drugo
pitanje je ispitivalo uznemirenost sudionika zbog svakodnevnog stresa na skali od 1 (nimalo)
do 5 (izrazito). Tree pitanje odnosilo se na procjenu vlastite uspjenosti noenja sa
svakodnevnim stresom, na koja su sudionici davali svoje procjene na skali od 1 (izrazito
neuspjeno) do 5 (izrazito uspjeno).
52

Drugi dio upitnika sastoji se od 16 stresnih dogaaja za koje su roditelji prvo trebali oznaiti
jesu li ih doivjeli u prethodne tri godine, a zatim, ukoliko su ih doivjeli, koliko ih je to
uznemirilo na skali od 1 (Ovaj me dogaaj uope nije uznemirio) do 5 (Ovaj me dogaaj
izrazito jako uznemirio). Na kraju im je postavljeno otvoreno pitanje o doivljavanju nekog
stresnog dogaaja koji nije naveden u ranijem popisu te njihovoj uznemirenosti tim
dogaajem. Lista stresora generirana je adaptacijom upitnika Upitnika stresnih dogaaja (Cox
i Bentovim, 2000.).
4.2.9. Upitnici bolesti i zdravstvenih potekoa
Instrumentarij za roditelje sadri i etiri upitnika koji se odnose na psihike i tjelesne bolesti i
potekoe lanova obitelji. U upitniku psihikih bolesti i tekoa ponueno je 6 dijagnoza te
jedno otvoreno pitanje, a zadatak sudionika je oznaiti ima li netko od lanova obitelji
(majka/maeha, otac/ouh, netko drugi ili niti jedan lan obitelji) neku od navedenih
dijagnoza. U upitniku kroninih bolesti ponuene su 4 najee skupine kroninih bolesti u
Hrvatskoj (bolesti srca i krvnih ila, tumori, kronine bolesti dinog sustava i kronine bolesti
probavnog sustava) i jedno otvoreno pitanje, gdje roditelji oznaavaju lanove obitelji koji
imaju neke od navedenih zdravstvenih problema. Ponueni odgovori su: majka/maeha,
otac/ouh, dijete za koje se ispunjava upitnik, ostali lanovi obitelji i niti jedan lan
obitelji. Slijedi upitnik potekoa koje se mogu javiti u djejoj dobi i sastoji se od 2
ponuene dijagnoze: hiperaktivnosti (ADHD) i potekoa u uenju, za koje roditelj oznaava
ima li ih dijete za koje ispunjava upitnik, brat/sestra tog djeteta ili drugo dijete koje ivi u
istom kuanstvu. Posljednji je upitnik stanja koja mogu utjecati na tjelesno, psihiko i
socijalno funkcioniranje, gdje je navedeno 5 takvih stanja: oteenja vida, sluha, govornoglasovne komunikacije, oteana pokretljivost ili oteenje udova te mentalna retardacija, kao i
jedno otvoreno pitanje, pri emu je zadatak sudionika oznaiti lanove obitelji koji imaju
dijagnosticirano jedno ili vie od navedenih oteenja ili stanja. Ponueni odgovori koje
roditelji mogu odabrati su: majka/maeha, otac/ouh, dijete za koje se ispunjava
upitnik, ostali lanovi obitelji i niti jedan lan obitelji.
4.3. Operacionalizacija kategorija nasilja nad djecom u obitelji
U projektu BECAN koritene su etiri kategorije koje se odnose na aktivno nasilje nad
djecom: psiholoka agresija, psihiko zlostavljanje, tjelesno kanjavanje i tjelesno
zlostavljanje.
53

Psiholoka agresija odnosi se na komunikaciju prema djetetu koja je usmjerena na nanoenje

psiholoke boli ili komunikacija koja je percipirana takvom (Vissing i sur., 1991.; prema
Gmez-Guadix i sur., 2010.). Takva komunikacija moe biti aktivna ili pasivna, verbalna ili
neverbalna. Psihiko zlostavljanje predstavlja oblike komunikacije prema djetetu koji su po
riziku tete za dijete ozbiljniji ili kronini (prema Strauss i Field, 2003.) Tjelesno kanjavanje
je definirano kao koritenje fizike sile koja djetetu uzrokuje bol, ali ne i ozljede, u svrhu
korekcije ili kontrole djetetovog ponaanja (Strauss, 2001.; prema Gmez-Guadix i sur.,
2010.) Tjelesno zlostavljanje definirano je kao svi oni postupci kod koji dolazi do ozljede
djeteta ili postoji visoki rizik od ozljede djeteta (Strauss i Fauchier, 2011.).
Obzirom da su ove definicije openite i neoperacionalizirane, u hrvatskom dijelu projekta
BECAN provelo se zasebno istraivanje kako bi se omoguila raspodjela estica kojima se
opisuju specifini nasilno oblici ponaanja prema djeci u obitelji u gore navedene kategorije
nasilja nad djecom u obitelji (Delale i sur., 2011.). Cilj istraivanja bio je povezati
konceptualne definicije nasilja nad djecom u obitelji sa specifinim ponaanjima koja je
mogue mjeriti.
U tom istraivanju su uenici drugog razreda srednje kole, studenti prava, psihologije i
socijalnog rada te strunjaci u podruju socijalne skrbi procjenjivali teinu nasilja u pitanjima
iz ICAST upitnika. Koristei ove procjene, literaturu i konzultacije s kolegama strunjacima u
podruju napravljena je kategorizacija estica u 8 kategorija roditeljskih postupaka, pri emu
se dvije kategorije alternativa kanjavanju (4 estice) i oduzimanje privilegija (3
estice) ne odnose na nasilne postupke. Tjelesno nasilje podijeljeno je na tjelesno kanjavanje
i tjelesno zlostavljanje, pri emu tjelesno kanjavanje opisuje 6 estica, tjelesno zlostavljanje
11 estica, dok je psihiko nasilje podijeljeno na psihiku agresiju i psihiko zlostavljanje, pri
emu psihiku agresiju opisuje 9 estica i psihiko zlostavljanje 9 estica. Preostale dvije
kategorije su zanemarivanje(5 estica) i seksualno nasilje (6 estica). Ovakav pristup
posebno je znaajan jer u konceptualizaciju nasilja uvodi participativan pristup, gdje su od
osobitog znaaja podaci prikupljeni od djece, a omogueno je preciznije definiranje
konstrukata i njihovo bolje razumijevanje te preciznija distinkcija blaih i teih oblika nasilja
nad djecom u obitelji. U ovom radu koristit e se podaci samo za tjelesno i psihiko nasilje
koje je predmet istraivanja, dok je popis pitanja po kategorijama prikazan u prilogu 1.
Koriteni podaci odnose se na incidenciju tjelesnog kanjavanja, tjelesnog zlostavljanja,
psiholoke agresije i psihikog zlostavljanja u prethodnoj godini dana u odnosu na vrijeme
54

ispitivanja, dobiveni iz djejih upitnika. Iako podaci iz upitnika omoguavaju da se koristi i

prevalencija tijekom cijelog djetinjstva koristimo podatke samo za posljednju godinu ivota
djeteta koji predstavljaju recentne podatke u odnosu na vrijeme prikupljanja ime se
izbjegavaju neki nedostatci retrospektivnih studija koji su detaljnije opisani u uvodnom
dijelu(Dube i sur., 2004.).
Takoer, podaci dobiveni od roditelja odnose se na trenutne okolnosti (npr. materijalni status)
ili na dogaaje unutar protekle tri godine (stresni dogaaji) te se koritenjem podataka o
nasilnim dogaajima u protekloj godini omoguava vremenska podudarnost sa doivljenim
stresorima i nekim karakteristikama obitelji.
Premda su u istraivanju prikupljeni podaci o doivljavanju nasilja u obitelji od djece i o
poinjenju nasilja nad djecom od roditelja, koristit e se podaci dobiveni od djece. Razlog
ovome je da roditelji mogu biti pod veim percipiranim socijalnim pritiskom da umanje svoje
nasilne postupke jer su svjesni njihove socijalne nepoeljnosti te su djeca po svemu sudei
vjerodostojniji davatelji iskaza.

4.4. Postupak istraivanja

Istraivanje je provedeno u razdoblju od sijenja do svibnja 2011. godine. Obzirom da se u
istraivanju pored ivotne prevalencije ispitivala i incidencija roditeljskih postupaka u
prethodnoj godini, bilo je vano da istraivanje bude provedeno u priblino jednakom periodu
u svim kolama. Zbog obima istraivanja bilo je organizirano pet istraivakih timova koji su
pokrivali istonu Hrvatsku, sredinju Hrvatsku, Primorje i Istru, Dalmaciju te Grad Zagreb,
sjevernu Hrvatsku i Liku. Sveukupno je u istraivanje provelo 68 posebno pripremljenih
istraivaa koji su provodili prikupljanje podataka u skladu s vrlo detaljno elaboriranim
postupkom opisnim u Priruniku za provoenje istraivanja. Priprema istraivaa provedena
je tijekom studenog i prosinca 2010. godine na jednodnevnim ili dvodnevnim treninzima.
Sadraj treninga ukljuivao je detaljno upoznavanje s upitnicima i procedurom primjene
upitnika, upoznavanje s potencijalnim pitanjima i odgovorima za ispitanike te je naglasak
zbog osjetljivosti teme bio na etikim aspektima istraivanja.
Prvi korak u postupku istraivanja bilo je informiranje roditelja o istraivanju na roditeljskim
sastancima. Svrha ovog postupka bilo je pruiti informacije o istraivanju, motivirati roditelje
za sudjelovanje te, kako je za djecu mlau od 14 godina potreban aktivni pristanak roditelja za
55

sudjelovanje u istraivanjima, prikupiti pristanke roditelja za sudjelovanje djeteta. Roditeljima

koji nisu bili prisutni na roditeljskom sastanku poslane su pismene informacije i obrasci za
pristanak za sudjelovanje djeteta u istraivanju preko dijete koje je onda taj pristanak vratilo u
kolu.
Sljedei korak bio je provoenje istraivanja s djecom. U dogovorenom terminu dva
istraivaa su dola u razred i ako se je radilo o osnovnoj koli prozvala uenike koji imaju
pristanak roditelja za sudjelovanje u istraivanju. Preostaloj djeci objanjeno je da je za
sudjelovanje u ovom istraivanju potreban pristanak roditelja te su ta djeca prema dogovoru s
razrednikom ili predmetnim nastavnikom otila u drugu prostoriju ili im je nastavnik zadao
zadatke za rad tijekom sata. Preostaloj djeci podijeljeni su upitnici koji su bili spajalicom
privreni za kuverte u kojima su bili upitnici za roditelje. Proitane su upute za istraivanje
u kojima je objanjenost povjerljivost odgovora te obaveza istraivaa vezana uz prijavu
nasilja ukoliko uenici iskau doivljeno nasije istraivaima te im je naglaeno da ne moraju
sudjelovati u istraivanju. S djecom koja nisu eljela sudjelovati u istraivanju postupak je bio
isti kao i s djecom koja nisu imala pristanak roditelja. Za djecu u srednjoj koli postupak je
bio isti kao i za djecu u osnovnoj koli, osim to nije primijenjen dio procedure koji se odnosi
na pristanke roditelja za sudjelovanje djeteta u istraivanju. Uenicima je objanjen sadraj
kuverte s upitnikom za roditelje te su zamoljeni da te kuverte spreme u svoje torbe kako ih ne
bi zaboravili te da ih daju svojim roditeljima.
Istraivai su potom uz demonstracijski list uenicima objasnili nain odgovaranja na pitanja
koja se odnose na doivljavanje nasilnih postupaka.

Sudionici su nakon toga pristupili

popunjavanju upitnika za vrijeme ega su istraivai osiguravali da u prostoriji bude

odgovarajua atmosfera za ispunjavanje upitnika. Po zavretku ispunjavanja uenici su svoje
upitnike ubacivali u veliku kuvertu te su im podijeljeni listovi s tekstom u kojem im se
zahvaljuje za sudjelovanje u istraivanju.
Uenici su svojim roditeljima odnijeli kuverte u kojima su bile informacije o istraivanju i
upute za ispunjavanje roditeljskog upitnika, roditeljski upitnik, zahvala za sudjelovanje u
istraivanju i kuverta u koju su trebali staviti upitnik i poslati ga po djetetu u kolu. Djeca su,
prema dogovoru sa kolom kuverte s ispunjenim roditeljskim upitnicima davala razredniku ili
kontakt osobi u koli za ovo istraivanje. Ta osoba je kroz period od otprilike dva tjedna
nakon provedenog istraivanja s uenicima povremeno podsjeala uenike da vrate kuverte s
roditeljskim upitnicima, a kada je procijenila da su svi upitnici koji bi trebali biti vraeni
56

pristigli, kontaktirala je istraivae te su istraivai pokupili kuverte s ispunjenim roditeljskim

upitnicima.
4.5. Etiki aspekti istraivanja
U pripremi i provedbi istraivanja posveeno je puno pozornosti o razliitim etikim
aspektima istraivanja. Dozvole za provoenje pilot i glavnog istraivanja dalo je
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta. Uz to, bila je potrebna dozvola svakog ravnatelja
kole kako bi se istraivanje moglo provesti u kolama.
Kako je ve navedeno, prema Etikom kodeksu istraivanja sa djecom za djecu mlau od 14
godina potreban je aktivni pristanak roditelja za sudjelovanje u istraivanju. U tu su svrhu
pripremljeni obrasci za pristanak roditelja u kojima ih se trailo da daju svoj pristanak za
sudjelovanje djeteta. Kako bi se postigao bolji odaziv i kako bi se roditeljima omoguilo da
saznaju informacije o istraivanju, u kolama su istraivai na redovitim roditeljskim
sastancima roditeljima iznijeli informacije o istraivanju i odgovarali na pitanja roditelja.
Zatim su zamolili roditelje da ispune obrasce za pristanak za sudjelovanje djeteta u
istraivanju. Za roditelje koji nisu bili na roditeljskim sastancima pripremljene su kuverte za
informacijama o istraivanju koje su im odaslane preko djece. Bilo je strogo voeno rauna o
tome da u istraivanju ne sudjeluju djeca koja nisu imala pristanak roditelja za sudjelovanje.
U sluaju uenika srednjih kola nije bio potreban pristanak roditelja za sudjelovanje djeteta u
istraivanju, ali je potrebno informirati roditelje o svrsi istraivanja. to je uinjeno na
roditeljskim sastancima, te je takoer pismena informacija bila poslana roditeljima koji nisu
bili prisutni na roditeljskom sastanku.
Takoer su djeca prije samog istraivanja bila paljivo informirana o svrsi istraivanja i
sadraju upitnika te o svom pravu da prije ili tijekom istraivanja mogu odustati od
istraivanja te su za djecu koja nisu sudjelovala u istraivanju bili organizirani alternativni
sadraji prema dogovoru s razrednicima. Kako bi se dodatno osiguralo da djeca budu svjesna
da ne moraju odgovarati na pitanja, uz svako pitanje o nasilju bio je kao jedan od moguih
odgovora stavljen odgovor Ne elim odgovoriti.
Upitnici su bili anonimni i anonimnost se postizala na vie naina. U prvom redu uenici su
upozoreni da nigdje ne piu svoje ime i prezime, a radi uparivanja s roditeljskim upitnicima
upitnici su bili ifrirani s kraticom regije i esteroznamenkastim bojem. Takoer, tijekom
ispunjavanja upitnika u uioni su smjeli biti prisutni samo istraivai, tako da se izbjegne da
57

uitelji ili struni suradnici vide odgovore djece. Roditeljska anonimnost zatiena tako to su
roditelji dobili informaciju da e im djeca donijeti upitnike u zatvorenim kuvertama. Djeca su
bila informirana o sadraju kuverti te su bila zamoljena da kuverte ne otvaraju. Takoer im je
bilo reeno da e im roditelji dati svoje upitnike u zatvorenim kuvertama te da te kuverte vrate
u kolu. Strunim suradnicima koji su prikupljali upitnike od djece bilo je napomenuto da ne
otvaraju kuverte s roditeljskim upitnicima.
Po zavretku ispunjavanja upitnika djeci bila dana zahvalnica s kontakt podacima glavnih
istraivaa i broj telefona udruge Hrabri telefon kojoj su se mogli obratiti u sluaju da su s
nekime eljeli razgovarati o neemu to im se dogodilo vezano uz nasilje.

4.6. Obrade podataka

U okviru prva dva problema ispitivane su razlike meu skupinama djece i majki prema
razliitim obiljejima. Kako se radi o velikom broju varijabli, one su radi preglednosti
podijeljene u skupine: sociodemografska obiljeja, obiljeja djeteta, stres, mentalno zdravlje,
zadovoljstvo majke podrkom u odgoju djeteta, iskustvo majki s nasiljem u djetinjstvu te
stavovi prema tjelesnom kanjavanju djece. U tablici 4.12 nabrojane su varijable po
skupinama.

58

Tablica 4.12 Raspodjela varijabli koritenih u okviru prva dva problema po skupinama

Skupina

Sociodemografska obiljeja

Obiljeja djeteta

Stres

Mentalno zdravlje

Zadovoljstvo majke podrkom u odgoju

djeteta

Iskustvo majki s nasiljem u djetinjstvu

Stav prema tjelesnom kanjavanju djece

Varijabla
Dob majke
Dob oca
Obrazovanje majke
Obrazovanje oca
Radni status majke
Radni status oca
Veliina mjesta stanovanja
Broj djece u kuanstvu
Objektivni prihodi kuanstva
Subjektivni prihodi kuanstva
Spol djeteta
Percepcija djeteta neodgovornim
Percepcija djeteta nemirnim
Percepcija djeteta nedrutvenim
Broj doivljenih stresora
Uznemirenost stresorima
Prisutnost svakodnevnog stresa
Uznemirenost svakodnevnim stresom
PTSP oca
Alkoholizam oca
Depresija oca
Depresija majke
Zadovoljstvo socijalnom podrkom u odgoju
djeteta od strane partnera
Zadovoljstvo socijalnom podrkom u odgoju
djeteta od strane obitelji
Zadovoljstvo socijalnom podrkom u odgoju
djeteta od strane prijatelja
Zadovoljstvo ukupnom socijalnom podrkom
u odgoju djeteta
Majino doivljeno nasilje u djetinjstvu od
strane oca
Majino doivljeno nasilje u djetinjstvu od
strane oca
Majino svjedoenje nasilju meu roditeljima
u djetinjstvu
Stav prema tjelesnom kanjavanju djece

U okviru prvog problema djeca koja su sudjelovala u istraivanju podijeljena su u tri skupine
- oni koji nisu doivjeli nikakvo tjelesno nasilje (BDN), oni koji su doivjeli tjelesno
kanjavanje, ali ne i tjelesno zlostavljanje (TK) te oni koji su doivjeli tjelesno kanjavanje i
tjelesno zlostavljanje (TKTZ). Pri tome se smatra da je dijete doivjelo odreeni tip nasilja
ako je u posljednjih godinu dana doivjelo bilo koji postupak koji pripada tom tipu, bez obzira
59

na intenzitet. Ve je navedeno da je upitnik za djecu skraen za djecu u petom razredu, pri

emu jedno pitanje koje se odnosi na tjelesno zlostavljanje ne postoji u upitniku za djecu u
petom razredu. S obzirom da se ne rade usporedbe meu dobnim skupinama incidencija
tjelesnog zlostavljanja za djecu u sedmom razredu i drugom razredu srednje kole izraunata
je na temelju 11 pitanja koja ine ovi kategoriju, dok je kod djece u petom razredu izraunata
na temelju 10 pitanja.
U tablici 4.13. prikazane su frekvencije prema doivljenom tjelesnom nasilju u protekloj
godini za sve dobne skupine 11 (5. razred O), 13 (7. razred O) i 16 godinjaka (2. razred
S). Temelj ovakvog razlikovanja grupa obitelji nalazi se u tome to hrvatsko zakonodavstvo
zabranjuje svaki oblik tjelesnog kanjavanja, pri emu su blai oblici kanjavanja prekrajna
djela, a tei oblici koji ukljuuju tjelesno zlostavljanje su okarakterizirani kao kazneno djelo.
Tablica 4.13 Prikaz frekvencija djece prema doivljenom tjelesnom nasilju

5. razred
7. razred 2. razred S
N
%
N
%
N
%
Bez doivljenog nasilja (BDN)
401 63,3 346 64,0 256 67,7
Tjelesno kanjavanje (TK)
174 27,4 136 25,2 79
20,8
TK i tjelesno zlostavljanje (TKTZ) 58 9,2 58 10,8 43
11,4
UKUPNO
633
540
378
Tjelesno nasilje

U okviru ovog problema, razlike meu skupinama u prethodno navedenim grupama varijabli
ispitane su (sloenom) analizom varijance uz Bonferronijevu korekciju praga znaajnosti. Pri
tome je kao prvi korak u analizama ispitana razlika izmeu djece koja nisu doivjela tjelesno
nasilje i djece koja su doivjela tjelesno nasilje, dok je u drugom koraku analiza razlika
ispitana meu djecom koja nisu doivjela nasilje, djecom koja su doivjela samo tjelesno
kanjavanje i djecom koja su doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje. Znaajni
multivarijatni glavni efekti dodatno su pojanjeni univarijatnim analizama varijanci s
Bonferroni post-hoc testom. Kao veliina uinka koritena je kvadrirana parcijalna eta (p2)
(Tabachnick i Fidell, 2007). Prema Cohenu (1988) granine vrijednosti za ovaj indikator
uinka su sljedee: 0,01 = mali uinak, 0,06 = srednja veliina uinka te 0,14 = veliki uinak.
Kako su neke varijable u ovom istraivanju kategorijalne, za njihovu analizu koriten je hikvadrat (2) test. Uz rezultate 2 test izraunat je Cramerov V koeficijent kao mjera veliine
efekta. Cohen (1988) navodi granine vrijednosti V koeficijenta: 0,1 = mali uinak, 0,3 =
srednja veliina uinka te 0,5 = veliki uinak.
60

Vezano uz drugi problem istraivanja, inicijalno je planiran isti pristup podjeli djece u
skupine kao i u prvom problemu, samo prema doivljenom psihikom nasilju. Meutim kako
je broj djece koja su doivjela samo psihiko zlostavljanje, a da uz nisu doivjela tjelesno
nasilje iznimno malen, usporedbe su raene samo izmeu djece koja nisu doivjela nikakvo
nasilje (ni tjelesno ni psihiko) i djece koja su doivjela psihiko nasilje bez obzira na njegov
intenzitet (psihika agresija ili/i psiholoko zlostavljanje), ali ne i tjelesno nasilje bez obzira
na njegov intenzitet (tjelesno kanjavanje ili/i tjelesno zlostavljanje). Pri tome treba
napomenuti da je kod djece u petom razredu upitnik skraen, tako da je psihiko nasilje kod
njih raunata na temelju 16 pitanja, dok je kod starijih dobnih skupina ono izraunato na 18
pitanja. U tablici 4.14 prikazane su frekvencije djece po kategorijama prema doivljavanju
psihikog nasilja.
Tablica 4.14. Prikaz frekvencija djece prema doivljenom psihikom nasilju

5. razred
N
%
Bez doivljenog nasilja (BDN)
296 76,3
Psihika agresija
83 21,4
Psihika agresija i psihiko zlostavljanje 9
2,3
Ukupno psihiko nasilje (PN)
92 23,7
UKUPNO
388
Psihiko nasilje

7. razred 2. razred S
N
%
N
%
185 55,1 95
38,2
130 38,7 122 49,0
21 6,2
32
12,8
151 44,9 153 61,8
337
248

Jednako kao i u prvom problemu za analize podataka koritene su sloene analize varijance.
Za analizu razlika za kategorijalne varijable primijenjen je 2 test, a kada se radilo o samo
jednoj kontinuiranoj zavisnoj varijabli za analizu razlika meu skupinama koriten je t-test Uz
t-test izraunat je hedgesov g koeficijent kao mjera veliine uinka. Granine vrijednosti iste
su kao i za Cohenov d koeficijent, odnosno 0,2 = mali uinak, 0,5 = srednji uinak, 0,7 veliki
uinak (prema Cohen, 1988.).
U treem problemu ispituje se doprinos pojedinih stresora i svakodnevnog stresa roditelja
tjelesnom kanjavanju te tjelesnom i psihikom zlostavljanju djece u obitelji. U svrhu
odgovora na ovaj problem provedene su tri logistike regresijske analize s istim setom
prediktora i razliitim oblicima nasilja kao kriterijem. U prediktorski set ukljueni su razliiti
stresori kojima je obitelj mogla biti izloena u protekle tri godine te procjena prisutnosti stresa
u svakodnevnom ivotu. Prije provoenja logistikih regresijskih analiza provedeni su 2
testovi za odnos svakog pojedinog stresora i kriterijske varijable.

Uz svaku regresijsku

analizu prikazan je Nagelkerkeov koeficijent determinacije.

61

U posljednjem problemu provjeren je doprinos revidiranog modela obiteljskog stresa

objanjenju tjelesnog kanjavanja te tjelesnog i psihikog zlostavljanja djece u obitelji. S
obzirom na nedostatak istraivanja o razlikama razliitih tipova nasilja i da Multifaktorski
model nasilja u obitelji predvia funkcioniranje modela za sve tipove nasilja, provedene su
zasebne analize za tjelesno kanjavanje, tjelesno zlostavljanje i psihiko zlostavljanje kako bi
se utvrdilo djeluju li isti faktori u sva tri sluaja.
Testiranje modela provedeno je u tri koraka. U prvom koraku, regresijskom analizom ispitano
je u kojoj mjeri broj doivljenih stresnih dogaaja i prisutnost svakodnevnog stresa predviaju
uznemirenost svakodnevnim stresom. U drugom koraku provedena je hijerarhijska logistika
regresijska analiza, pri emu je u prvom koraku kao prediktor uvrtena uznemirenost
svakodnevnim stresom, a u drugom koraku uvrtene su zadovoljstvo podrkom u odgoju
djeteta, svjedoenje djeteta nasilju u obitelji, percepcija djeteta neodgovornim, percepcija
djeteta nemirnim i percepcija djeteta nedrutvenim. Kao kriterijska varijabla uvrtena je
incidencija psihike agresije, odnosno je li dijete u proteklih godina doivjelo neki od oblika
psihike agresije. U treem koraku provedene su tri hijerarhijske logistike regresijske
analize, po jedna za tjelesno kanjavanje, tjelesno zlostavljanje i psihiko zlostavljanje. U
prediktorski set u prvom koraku uvrtena je incidencija psihike agresije, a u drugom stav
majke prema tjelesnom kanjavanju, majino doivljeno nasilje u djetinjstvu od strane oca,
majino doivljeno nasilje u djetinjstvu od strane majke i majino svjedoenje nasilju meu
roditeljima u djetinjstvu.

62

5. REZULTATI
5.1. Razlike meu djecom koja nisu doivjela tjelesno nasilje, koja su doivjela
tjelesno kanjavanje i koja su doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno
zlostavljanje prema razliitim obiljejima
U prvom problemu ispituju se obiljeja po kojima se razlikuju djeca koja nisu doivjela niti
jedan oblik tjelesnog nasilja, ona koja su doivjela samo tjelesno kanjavanje u protekloj
godini i djeca koja su doivjela i tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje u protekloj
godini.
U okviru ovog problema analize za svaku dobnu skupinu provedene su u dva koraka. U
prvom koraku napravljena je sloena analiza varijance za pojedinu skupinu varijabli, pri emu
se ispitivala razlika izmeu djece koja nisu doivjela nasilje i djece koja su doivjela tjelesno
nasilje. U drugom koraku analize provedena je sloena analiza varijance s tri skupine djece,
odnosno djecom koja nisu doivjela nasilje, djecom koja su doivjela samo tjelesno
kanjavanje i djecom koja su doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje.
Kategorijalne varijable nisu ukljuene u ovaj postupak, ve se za njih raunao hi-kvadrat (2)
test.
5.1.1. Sociodemografske varijable
Prije provedenih sloenih analiza varijance ispitane su korelacije meu zavisnim
sociodemografskim varijablama koje su prikazane u tablici 5.1.

63

Tablica 5.1 Interkorelacije sociodemografskih varijabli

Varijabla

Dob oca

Obraz. status
majke

Obraz. status
oca
Veliina
mjesta
stanovanja
Broj djece u
kuanstvu
Subjektivni
prihod
kuanstva
Objektivni
prihod
kuanstva

Obraz.
status
majke

Obraz.
status
oca

Veliina
mjesta
stanovanja

Razred

Dob
majke

Dob
oca

5.

0,73**

7.

0,75**

2. S

0,78**

5.

0,22**

0,07

7.

0,20**

0,12**

2. S

0,21**

0,11*

5.

0,16**

0,11**

0,56**

7.

0,16**

0,16**

0,57**

2. S

0,21**

0,16**

0,58**

5.

-0,14**

-0,03

-0,35**

-0,36**

Broj djece
u
kuanstvu

Subjektivni
prihod
kuanstva

7.

-0,20**

-0,12**

-0,39**

-0,37**

2. S

-0,24**

-0,12*

-0,44**

-0,45**

5.

-0,29**

-0,24**

-0,08*

-0,11**

0,14**

7.

-0,31**

-0,23**

-0,12**

-0,14**

0,12**

2. S

-0,37**

-0,24**

-0,05

-0,14**

0,10

5.

-0,03

-0,03

0,24**

0,34**

-0,12**

-0,03

7.

-0,02

0,00

0,26**

0,31**

-0,14**

-0,05

2. S

0,02

-0,08

0,28**

0,31**

-0,19**

-0,03

5.

0,06

-0,01

0,51**

0,50**

-0,26**

-0,01

0,55**

7.

0,09*

0,04

0,49**

0,47**

-0,31**

-0,05

0,52**

2. S

0,00

-0,10

0,51**

0,50**

-0,37**

0,00

0,57**

* p<0,05
** p<0,01

Rezultati pokazuju da su interkorelacije meu ispitivanim varijablama kreu u rasponu od

0,00 do 0,75. Najvia povezanost utvrena je izmeu dobi oca i dobi majke koja je vrlo
visoka, te e zbog toga za svaku dobnu skupinu biti provedene dvije sloene analize varijance.
Odnosno, u svaku analizu biti ukljuena po jedna od te dvije varijable.
Deskriptivni pokazatelji za varijable prikazani su u tablicama 5.2, a dobiveni rezultati sloene
analize varijance za sociodemografske varijable prikazani su u tablici 5.3.

64

Tablica 5.2 Deskriptivni podaci za sociodemografske varijable ukljuene u sloenu analizu varijance za
skupinu djece koja nisu doivjela nasilje i skupinu djece koja su doivjela tjelesno nasilje

Varijabla

Skupina

5. razred O
N
M
SD
BDN
361 39,41 5,198
Dob majke
TN
188 38,47 5,233
Ukupno 549 39,09 5,224
BDN
358 43,03 5,768
Dob oca
TN
187 41,72 5,478
Ukupno 545 42,58 5,699
BDN
361 5,59 1,678
Obraz. status majke
TN
188 5,41 1,631
Ukupno 549 5,53 1,663
BDN
361 5,34 1,578
Obraz. status oca
TN
188 5,13 1,385
Ukupno 549 5,26 1,517
BDN
361 3,48 1,414
Veliina mjesta stanovanja
TN
188 3,55 1,408
Ukupno 549 3,50 1,411
BDN
361 2,01 0,941
Broj djece u kuanstvu
TN
188 2,14 0,867
Ukupno 549 2,06 0,917
BDN
361 2,99 0,820
Subjektivni prihod kuanstva
TN
188 2,97 0,804
Ukupno 549 2,98 0,814
BDN
361 10,12 2,698
Objektivni prihod kuanstva
TN
188 9,98 2,661
Ukupno 549 10,07 2,683
BDN djeca koja nisu doivjela tjelesno nasilje
TN djeca koja su doivjela tjelesno nasilje

Dobne skupine
7. razred O
N
M
SD
307 41,25 5,073
174 41,53 5,178
481 41,35 5,108
302 44,51 5,681
174 44,24 5,142
476 44,41 5,486
307 5,34 1,541
174 5,30 1,567
481 5,33 1,549
307 5,20 1,589
174 5,15 1,536
481 5,18 1,568
307 3,50 1,465
174 3,56 1,399
481 3,52 1,440
307 1,85 0,885
174 1,97 0,918
481 1,89 0,898
307 2,82 0,873
174 2,75 0,915
481 2,79 0,888
307 9,63 2,845
174 9,34 2,946
481 9,53 2,882

2. razred S
N
M
SD
261 43,28 4,745
109 43,44 5,047
370 43,32 4,830
259 46,56 4,817
108 47,18 5,956
367 46,74 5,178
261 5,44 1,660
109 5,27 1,470
370 5,39 1,606
261 5,23 1,565
109 4,94 1,580
370 5,15 1,573
261 3,25 1,513
109 3,18 1,467
370 3,23 1,497
261 1,79 0,953
109 1,82 0,954
370 1,79 0,952
261 2,90 0,893
109 2,59 0,819
370 2,81 0,882
261 9,76 2,970
109 9,01 3,023
370 9,54 3,001

Tablica 5.3 Rezultati sloene analize varijance u analizi razlika djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje i
djece koja su doivjela tjelesno nasilje prema sociodemografskim obiljejima
Razred
5.
7.
2. S

Wilks
0,988a
0,983b
0,991a
0,992b
0,965a
0,963b

F
0,925
1,295
0,639
0,510
1,861
1,993

SS1
7
7
7
7
7
7

SS2
541
537
473
468
362
359

p
0,486
0,251
0,724
0,827
0,075
0,055

Parcijalna 2
0,012
0,017
0,009
0,008
0,035
0,037

izostavljena dob oca

izostavljena dob majke
SS stupnjevi slobode
b

Kao to se moe vidjeti u tablici 5.3., niti u jednoj dobnoj skupini, sloenom analizom
varijance, nije utvrena znaajna razlika izmeu djece koja nisu doivjela nasilje i djece koja
su doivjela tjelesno nasilje s obzirom na ukljuene sociodemografske varijable.
65

Kako su radni status majke i oca kategorijalne varijable, razlike meu skupinama djece sa i
bez tjelesnog nasilja ispitane su 2 testom. Rezultati provedenih analiza prikazani su u tablici
5.4.
Tablica 5.4 Rezultati 2 testova za razlike u radnom statusu majke i oca prema doivljavanju tjelesnog
nasilja kod djece
Varijabla

Razred

Grupe

BDN

Radni status majke

Ne radi(%)

Radi(%)

394

28,4

71,6

TN

223

33,6

66,4

BDN

340

32,4

67,6

TN

190

33,2

66,8

BDN

248

29,8

70,2

TN

116

37,1

62,9

BDN

372

19,1

80,9

TN

203

23,6

76,4

BDN

318

26,1

73,9

TN

176

17,6

82,4

BDN

231

27,7

72,3

TN
102
BDN djeca koja nisu doivjela tjelesno nasilje
TN djeca koja su doivjela tjelesno nasilje

29,4

70,6

5.
Radni status majke

7.
2. S
5.

Radni status oca

7.
2. S

1,827

0,176

0,054

0,036

0,850

0,008

1,894

0,169

0,072

1,663

0,197

0,054

4,597

0,032

0,096

0,102

0,750

0,017

Hi-kvadrat testom utvrena je statistiki znaajna razlika za radni status oca djece u sedmom
razredu osnovne kole. Pri tome je u obiteljima u kojima su djeca doivjela tjelesno nasilje
oevi u veoj mjeri zaposleni nego u obiteljima u kojima djeca nisu doivjela tjelesno nasilje.
Veliina uinka za ovu usporedbu je niska.
U sljedeem koraku, analiza je provedena s djecom koja nisu doivjela tjelesno nasilje
(BDN), dok je skupina djece koja su doivjela tjelesno nasilje podijeljena je na djecu koja su
doivjela samo tjelesno kanjavanje (TK) i na djecu koja su doivjela tjelesno kanjavanje i
tjelesno zlostavljanje (TKTZ). U tablici 5.5 prikazani su deskriptivni podaci za ukljuene
varijable, a u tablici 5.6 prikazani su rezultati sloene analize varijance.

66

Tablica 5.5 Deskriptivni podaci za sociodemografske varijable ukljuene u sloenu analizu varijance za
skupinu djece koja nisu doivjela nasilje, skupinu djece koja su doivjela samo tjelesno kanjavanje i
skupinu djece koja su doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje

Varijabla

Dob majke

Dob oca

Obraz. status majke

Obraz. status oca

Veliina mjesta stanovanja

Broj djece u kuanstvu

Subjektivni prihod kuanstva

Objektivni prihod kuanstva

Grupa
BDN
TK
TKTZ
Ukupno
BDN
TK
TKTZ
Ukupno
BDN
TK
TKTZ
Ukupno
BDN
TK
TKTZ
Ukupno
BDN
TK
TKTZ
Ukupno
BDN
TK
TKTZ
Ukupno
BDN
TK
TKTZ
Ukupno
BDN
TK
TKTZ
Ukupno

N
361
142
46
549
358
141
46
545
361
142
46
549
361
142
46
549
361
142
46
549
361
142
46
549
361
142
46
549
361
142
46
549

5. razred O
M
SD
39,41 5,198
38,53 5,510
38,28 4,314
39,09 5,224
43,03 5,768
41,62 5,566
42,02 5,247
42,58 5,699
5,59 1,678
5,41 1,651
5,41 1,586
5,53 1,663
5,34 1,578
5,15 1,384
5,07 1,405
5,26 1,517
3,48 1,414
3,68 1,387
3,15 1,414
3,50 1,411
2,01 0,941
2,15 0,883
2,11 0,823
2,06 0,917
2,99 0,820
2,96 0,803
3,00 0,816
2,98 0,814
10,12 2,698
10,01 2,547
9,89 3,013
10,07 2,683

Dobne skupine
7. razred O
N
M
SD
307 41,25 5,073
126 41,86 5,541
48 40,69 4,006
481 41,35 5,108
302 44,51 5,681
126 44,56 5,484
48 43,40 4,041
476 44,41 5,486
307 5,34 1,541
126 5,16 1,504
48
5,69 1,678
481 5,33 1,549
307 5,20 1,589
126 5,10 1,522
48
5,27 1,581
481 5,18 1,568
307 3,50 1,465
126 3,52 1,413
48
3,67 1,374
481 3,52 1,440
307 1,85 0,885
126 1,89 0,896
48
2,17 0,953
481 1,89 0,898
307 2,82 0,873
126 2,76 0,916
48
2,71 0,922
481 2,79 0,888
307 9,63 2,845
126 9,29 2,885
48
9,48 3,128
481 9,53 2,882

N
261
70
39
370
69
39
367
259
69
39
367
259
69
39
367
259
69
39
367
259
69
39
367
259
69
39
367
259
69
39
367
259

2. razred S
M
SD
43,28 4,745
42,76 4,425
44,67 5,868
43,32 4,830
46,35 5,549
48,64 6,430
46,74 5,178
5,45 1,664
5,51 1,501
4,87 1,341
5,40 1,609
5,24 1,569
5,04 1,640
4,82 1,467
5,16 1,574
3,25 1,518
3,04 1,490
3,38 1,407
3,22 1,500
1,79 0,954
1,90 1,031
1,69 0,800
1,80 0,953
2,90 0,897
2,61 0,752
2,54 0,942
2,81 0,886
9,77 2,971
9,14 2,876
8,82 3,316
9,55 3,004
46,56 4,817

BDN bez doivljenog nasilja

TK doivljeno samo tjelesno kanjavanje
TKTZ doivljeno tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje

67

Tablica 5.6 Rezultati sloene analize varijance u analizi razlika djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje,
djece koja su doivjela samo tjelesno kanjavanje i djece koja su doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno
zlostavljanje prema sociodemografskim obiljejima
Razred
5.
7.
2. S

Wilks
0,976a
0,971b
0,965a
0,966b
0,936a
0,932b

F
0,960
1,130
1,228
1,158
1,740
1,829

SS1
14
14
14
14
14
14

SS2
1080
1072
946
934
722
716

p
0,493
0,327
0,248
0,303
0,044
0,031

Parcijalna 2
0,012
0,015
0,018
0,017
0,033
0,035

izostavljena dob oca

izostavljena dob majke
SS stupnjevi slobode
b

Sloenom analizom varijance utvren je znaajni glavni efekt skupine na ukljuene

sociodemografske varijable i to samo kod mladih u drugom razredu srednje kole. U tablici
5.7 prikazani su rezultati analize glavnih efekata i post-hoc testovi samo za mlade u drugom
razredu srednje kole.
Tablica 5.7 Analiza glavnih efekata i post hoc analiza razlika meu djecom koja nisu doivjela tjelesno
nasilje, djecom koja su doivjela samo tjelesno kanjavanje i djecom koja su doivjela tjelesno
kanjavanje i tjelesno zlostavljanje prema sociodemografski obiljejima za djecu u 2. razredu srednje
kole
Varijabla

SS

Parcijalna 2

Dob majke
2,013 2 0,135
0,011
Dob oca
3,009 2 0,051
0,016
Obraz. status majke
2,300 2 0,102
0,012
Obraz. status oca
1,490 2 0,227
0,008
Veliina mjesta stanovanja
0,620 2 0,538
0,003
Broj djece u kuanstvu
0,557 2 0,574
0,003
Subjektivni prihod kuanstva 5,044 2 0,007
0,027
Objektivni prihod kuanstva 2,563 2 0,078
0,014
SS stupnjevi slobode
BDN bez doivljenog nasilja
TK doivljeno samo tjelesno kanjavanje
TKTZ doivljeno tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje

BDN-TK
+
-

Bonferronijev test
BDN-TKTZ TK-TKTZ
+
-

Bonferronijevom post-hoc analizom utvreno je da su majke u obiteljima u kojima djeca nisu

doivjela tjelesno nasilje svoje prihode procjenjivale boljima u odnosu na majke iz obitelji u
kojima su djeca doivjela samo tjelesno kanjavanje, ali i na majke u obiteljima u kojima su
djeca doivjela i tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje. Veliina uinka u ovim
usporedbama je niska. Izmeu majki iz obitelji u kojima su djeca doivjela samo tjelesno
kanjavanje i majki iz obitelji u kojima su djeca doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno
zlostavljanje nema statistiki znaajne razlike u subjektivnoj procjeni materijalnih mogunosti
obitelji.
68

Preostale kategorijalne varijable, radni status majke i radni status oca, analizirane su 2
testom, s time da je za prag znaajnosti, obzirom na tri usporedbe za svaku varijablu,
napravljena Bonferronijeva korekcija te je kao prag znaajnosti uzeto 0,05/3=0,017.
Rezultati analize razlika za radni status majke prikazani su u tablicama 5.8 i 5.9.

Tablica 5.8 Postoci sudionika u pojedinim dobnim skupinama prema radnom statusu majke
Razred
5.

7.

2. S

Grupe

BDN
TK
TKTZ
BDN
TK
TKTZ
BDN
TK
TKTZ

394
168
55
340
135
55
248
76
39

Radni status majke

Ne radi(%) Radi(%)
28,4
71,6
31,0
69,0
41,8
58,2
32,4
67,6
33,3
66,7
32,7
67,3
29,8
70,2
34,2
65,8
41,0
59,0

BDN bez doivljenog nasilja

TK doivljeno samo tjelesno kanjavanje
TKTZ doivljeno tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje
Tablica 5.9 Rezultati 2 testova analize razlika meu djecom koja nisu doivjela tjelesno nasilje, koja su
doivjela samo tjelesno kanjavanje i koja su doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje prema
radnom statusu majke
Razred
5.

7.

2. S

Grupe
OMNIBUS
BDN-TK
BDN-TKTZ
TK-TKTZ
OMNIBUS
BDN-TK
BDN-TKTZ
TK-TKTZ
OMNIBUS
BDN-TK
BDN-TKTZ
TK-TKTZ

2
4,143
0,364
4,116
2,192
0,042
0,042
0,003
0,006
2,164
0,521
1,959
0,516

p
0,126
0,546
0,042
0,139
0,979
0,837
0,956
0,936
0,339
0,470
0,162
0,472

V
0,082
0,025
0,096
0,099
0,009
0,009
0,003
0,006
0,077
0,040
0,083
0,067

OMNIBUS omnibus hi kvadrat test

BDN bez doivljenog nasilja
TK doivljeno samo tjelesno kanjavanje
TKTZ doivljeno tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje

Provedenim analizama pokazalo se da meu skupinama nema statistiki znaajne razlike niti
u jednoj ispitivanoj varijabli.
Analize razlika prema radnom statusu oca prikazane su u tablicama 5.10 i 5.11.

69

Tablica 5.10 Postoci sudionika u pojedinim dobnim skupinama prema radnom statusu oca
Razred
5.

7.

2. S

Grupe

BDN
TK
TKTZ
BDN
TK
TKTZ
BDN
TK
TKTZ

372
155
49
318
125
52
231
67
36

Radni status oca

Ne radi(%) Radi(%)
19,1
80,9
22,6
77,4
26,5
73,5
26,1
73,9
18,4
81,6
17,3
82,7
27,7
72,3
23,9
76,1
38,9
61,1

BDN bez doivljenog nasilja

TK doivljeno samo tjelesno kanjavanje
TKTZ doivljeno tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje

Tablica 5.11 Rezultati 2 testova analize razlika meu djecom koja nisu doivjela tjelesno nasilje, koja su
doivjela samo tjelesno kanjavanje i koja su doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje prema
radnom statusu majke
Razred
5.

7.

2. S

Grupe
OMNIBUS
BDN-TK
BDN-TKTZ
TK-TKTZ
OMNIBUS
BDN-TK
BDN-TKTZ
TK-TKTZ
OMNIBUS
BDN-TK
BDN-TKTZ
TK-TKTZ

2
1,941
0,832
1,502
0,323
4,127
2,923
1,85
0,03
2,679
0,387
1,884
2,555

p
0,379
0,362
0,220
0,570
0,127
0,087
0,174
0,863
0,262
0,534
0,170
0,110

V
0,058
0,040
0,060
0,040
0,091
0,081
0,071
0,013
0,090
0,036
0,084
0,158

OMNIBUS omnibus hi kvadrat test

BDN bez doivljenog nasilja
TK doivljeno samo tjelesno kanjavanje
TKTZ doivljeno tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje

Jednako kao i kod radnog statusa majke, niti u jednoj usporedbi nije utvrena statistiki
znaajna razlika meu skupina s obzirom na radni status oca.
5.1.2. Obiljeja djeteta
Sljedea skupina varijabli odnosi se na obiljeja djeteta. U ovoj skupini sloenom analizom
varijance ispitivane su razlike meu skupinama u majinoj percepciji djeteta neodgovornim,
nemirnim i nedrutvenim. Pored ovoga, spol djeteta kao kategorijalna varijabla ispitivana je 2
testom. U tablici 5.12 nalaze se interkorelacije meu varijablama koje se odnose na majinu
percepciju djeteta.
70

Tablica 5.12 Interkorelacije varijabli koje se odnose na majinu percepciju djeteta

Percepcija
djeteta
Nemirno

Nedrutveno

Razred

Neodgovorno

Nemirno

5.
7.
2. S
5.
7.
2. S

0,52**
0,50**
0,48**
0,25**
0,16**
0,23**

0,15**
-0,01
0,08

* p<0,05
** p<0,01
Korelacije izmeu gore navedenih obiljeja djeteta gotovo su sve znaajne i kreu se u
rasponu od niskih do umjerenih. U prvom koraku analiza ispitivane su razlike meu djecom
koja nisu doivjela tjelesno nasilje (BDN) i djecom koja su doivjela tjelesno nasilje (TN).
Deskriptivni rezultati za zavisne varijable prikazani su u tablici 5.13, a rezultati sloene
analize varijance prikazani su u tablici 5.14.
Tablica 5.13 Deskriptivni podaci za majinu percepciju djeteta za skupinu djece koja nisu doivjela
nasilje i skupinu djece koja su doivjela tjelesno nasilje

5. razred O
N
M
SD
345
7,02
3,334
BDN
185
8,28 4,017
Neodgovorno
TN
530
7,46 3,633
Ukupno
345 11,62 4,177
BDN
185 13,38 4,712
Nemirno
TN
Ukupno 530 12,24 4,447
345
7,43 3,696
BDN
185
6,87 3,266
Nedrutveno
TN
530
7,23 3,558
Ukupno
BDN djeca koja nisu doivjela tjelesno nasilje
TN djeca koja su doivjela tjelesno nasilje
Percepcija djeteta

Skupina

Dobne skupine
7. razred O
N
M
SD
300 7,28 3,613
172 8,56 3,807
472 7,75 3,732
300 11,72 4,409
172 13,50 3,945
472 12,37 4,327
300 7,55 3,644
172 7,30 3,504
472 7,46 3,592

2. razred S
N
M
SD
258 7,48 3,702
103 9,42 4,235
361 8,03 3,954
258 11,48 4,146
103 13,76 4,389
361 12,13 4,335
258 7,03 3,368
103 8,11 3,822
361 7,34 3,532

Tablica 5.14 Rezultati sloene analize varijance u analizi razlika djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje i
djece koja su doivjela tjelesno nasilje prema majinoj percepciji djeteta
Razred
5.
7.
2. S

Wilks
0,944
0,951
0,920

F
10,400
8,004
10,337

SS1
3
3
3

SS2
526
468
357

p
0,000
0,000
0,000

Parcijalna 2
0,056
0,049
0,080

SS stupnjevi slobode

Sloenom analizom varijance utvrena statistiki znaajna razlika izmeu djece koja nisu
doivjela tjelesno nasilje i djece koja su doivjela tjelesno nasilje s obzirom na majinu
percepciju djeteta. Univarijatnim analizama varijanci utvrena je statistiki znaajna razlika
izmeu djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje i djece koja su doivjela tjelesno nasilje s
71

obzirom na majinu percepciju djeteta kao neodgovornog i nemirnog u sve tri dobne skupine.
Za razliku od toga, statistiki znaajne razlike u percepciji djeteta kao nedrutvenog utvrene
su samo u najstarijoj dobnoj skupini. Pri tome su za sve navedene varijable majke djece koja
su doivjela tjelesno nasilje svoju djecu percipirale negativnije u odnosu na majke djece koja
nisu doivjela tjelesno nasilje (vidjeti tablicu 5.15). Veliine uinka u ovim usporedbama
kreu se oko umjerenih.

Tablica 5.15 Analiza glavnih efekata i post hoc analiza razlika meu djecom koja nisu doivjela tjelesno
nasilje i djecom koja su doivjela tjelesno nasilje prema majinoj percepciji djeteta
Percepcija djeteta
Neodgovorno

Nemirno

Nedrutveno

Razred

SS

Parcijalna 2

5.
7.
2. S
5.
7.
2. S
5.
7.
2. S

14,684
13,155
18,600
19,540
19,212
21,458
2,949
0,544
6,994

1
1
1
1
1
1
1
1
1

0,000
0,000
0,000
0,000
0,000
0,000
0,087
0,461
0,009

0,027
0,027
0,049
0,036
0,039
0,056
0,006
0,001
0,019

SS stupnjevi slobode

Spol djeteta je kao kategorijalna varijabla analiziran 2 testom. Rezultati ove analize prikazani
su u tablici 5.16.
Tablica 5.16 Rezultati 2 testova za razlike u spolu djeteta prema doivljavanju tjelesnog nasilja kod djece
Razred
5.
7.
2. S

Grupe

BDN

Spol
enski(%)

Muki(%)

400

62,0

38,0

TN

232

47,8

52,2

BDN

346

57,5

42,5

TN

194

49,0

51,0

BDN

256

57,0

43,0

TN

122

51,6

48,4

11,991

0,001

0,138

3,660

0,056

0,082

0,972

0,324

0,051

Rezultati hi kvadrat testova pokazuju da je dobivena statistiki znaajna razlika samo kod
najmlae dobne skupine i to takva da je u skupini djece koja su doivjela tjelesno nasilje vie

72

djeaka u odnosu na djevojice, nego u skupini djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje. Kod
starijih dobnih skupina nije utvrena statistiki znaajna razlika.
U sljedeem koraku tri skupine djece, odnosno djeca koja nisu doivjela tjelesno nasilje, djeca
koja su doivjela samo tjelesno kanjavanje i djeca koja su doivjela tjelesno kanjavanje i
tjelesno zlostavljanje usporeene su prema majinoj percepciji djeteta. Deskriptivni podaci za
skupine prikazani su u tablici 5.17, a rezultati sloene analize varijance prikazani su u tablici
5.18.
Tablica 5.17 Deskriptivni podaci za majinu percepciju djeteta za skupinu djece koja nisu doivjela
nasilje, skupinu djece koja su doivjela samo tjelesno kanjavanje i skupinu djece koja su doivjela
tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje

Percepcija djeteta

Grupa

5. razred O
N
M
SD
345 7,02 3,334
140 8,34 4,137
45
8,09 3,655
530 7,46 3,633
345 11,62 4,177
140 13,15 4,496
45 14,11 5,318
530 12,24 4,447
345 7,43 3,696
140 6,71 3,294
45
7,36 3,163
530 7,23 3,558

BDN
TK
Neodgovorno
TKTZ
Ukupno
BDN
TK
Nemirno
TKTZ
Ukupno
BDN
TK
Nedrutveno
TKTZ
Ukupno
BDN bez doivljenog nasilja
TK doivljeno samo tjelesno kanjavanje
TKTZ doivljeno tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje

Dobne skupine
7. razred O
N
M
SD
300 7,28 3,613
118 8,58 3,879
54
8,52 3,679
472 7,75 3,732
300 11,72 4,409
118 13,39 3,823
54 13,74 4,226
472 12,37 4,327
300 7,55 3,644
118 7,15 3,573
54
7,61 3,361
472 7,46 3,592

2. razred S
N
M
SD
258 7,48 3,702
66
9,50 3,982
37
9,27 4,706
361 8,03 3,954
258 11,48 4,146
66 13,32 3,872
37 14,54 5,151
361 12,13 4,335
258 7,03 3,368
66
8,48 3,908
37
7,43 3,617
361 7,34 3,532

Tablica 5.18 Rezultati sloene analize varijance u analizi razlika djece koja nisu doivjela nasilje, djece
koja su doivjela samo tjelesno kanjavanje i djece koja su doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno
zlostavljanje prema majinoj percepciji djeteta
Razred
5.
7.
2. S

Wilks
0,936
0,949
0,907

F
5,882
4,134
5,938

SS1
6
6
6

SS2
1050
934
712

p
0,000
0,000
0,000

Parcijalna 2
0,033
0,026
0,048

SS stupnjevi slobode

Rezultati provedene analize pokazuju da postoji znaajan multivarijatni efekt, odnosno

statistiki znaajna razlika izmeu tri skupine prema majinoj percepciji djeteta. Detaljne
analize glavnih efekata i post-hoc testovi prikazani su u tablici 5.19.

73

Tablica 5.19 Analiza glavnih efekata i post hoc analiza razlika meu djecom koja nisu doivjela nasilje,
djecom koja su doivjela samo tjelesno kanjavanje i djecom koja su doivjela tjelesno kanjavanje i
tjelesno zlostavljanje prema majinoj percepciji djeteta
Percepcija djeteta
Neodgovorno

Nemirno

Nedrutveno

Razred

SS

Parcijalna 2

5.
7.
2. S
5.
7.
2. S
5.
7.
2. S

7,411
6,568
9,318
10,606
9,717
11,758
2,030
0,573
4,582

2
2
2
2
2
2
2
2
2

0,001
0,002
0,000
0,000
0,000
0,000
0,132
0,564
0,011

0,027
0,027
0,049
0,039
0,040
0,062
0,008
0,002
0,025

BDN-TK
+
+
+
+
+
+
+

Bonferronijev test
BDN-TKTZ TK-TKTZ
+
+
+
+
-

Univarijatnim analizama varijanci utvrena je statistiki znaajna razlika meu trima

skupinama (BDN, TK, TKTZ) za majinu percepciju djeteta neodgovornim i nemirnim u
svim dobnim skupinama, dok je za majinu percepciju djeteta nedrutvenim razlika statistiki
znaajna samo kod najstarije dobne skupine. Kako bi se utvrdilo meu kojim skupinama
postoji razlika provedena je Bonferronijeva post-hoc analiza iji su rezultati takoer prikazani
u tablici 5.19. Za sve statistiki znaajne razlike utvreno je da majke djece koja su doivjela
tjelesno kanjavanje djecu percipiraju negativnije u odnosu na majke djece koja nisu doivjela
tjelesno nasilje. U analizi razlika izmeu djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje i djece koja
su doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje dobivena je statistiki znaajna
razlika prema majinoj percepciji djeteta nemirnim u svim dobnim skupinama, prema
majinoj percepciji djeteta neodgovornim samo kod najstarije dobne skupine, dok prema
majinoj percepciji djeteta nedrutvenim nije pronaena statistiki znaajna razlika. Jednako
kao i u prethodnim usporedbama, za sve statistiki znaajne razlike vrijedi da majke djece
koja su doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje svoju djecu percipiraju
negativnije u odnosu na majke djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje. U analizi razlika
djece koja su doivjela samo tjelesno kanjavanje i djece koja su doivjela tjelesno
kanjavanje i tjelesno zlostavljanje nije pronaena niti jedna statistiki znaajna razlika.
Veliina uinkau ovim usporedbama kreu se izmeu niskih i umjerenih.
Tablice 5.20 i 5.21 prikazuju deskriptivne pokazatelje i usporedbu triju skupina djece,
odnosno djece koja nisu doivjela nasilje, djece koja su doivjela samo tjelesno kanjavanje i
djece koja su doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje s obzirom na spolni sastav.

74

Tablica 5.20 Postoci sudionika u pojedinim dobnim skupinama prema spolu djeteta
Razred
5. razred

7. razred

2. razred

Grupe

BDN
TK
TKTZ
BDN
TK
TKTZ
BDN
TK
TKTZ

400
173
58
346
135
58
256
79
43

Spol
enski(%) Muki(%)
62,0
38,0
53,8
46,2
29,3
70,7
57,5
42,5
50,4
49,6
44,8
55,2
57,0
43,0
53,2
46,8
48,8
51,2

BDN bez doivljenog nasilja

TK doivljeno samo tjelesno kanjavanje
TKTZ doivljeno tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje

Tablica 5.21 Rezultati 2 testova analize razlika meu djecom koja nisu doivjela tjelesno nasilje, koja su
doivjela samo tjelesno kanjavanje i koja su doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje prema
spolu djeteta
Razred
5. razred

7. razred

2. razred

Grupe
OMNIBUS
BDN-TK
BDN-TKTZ
TK-TKTZ
OMNIBUS
BDN-TK
BDN-TKTZ
TK-TKTZ
OMNIBUS
BDN-TK
BDN-TKTZ
TK-TKTZ

2
22,914
3,405
22,201
10,408
4,378
2,007
3,240
0,499
1,183
0,367
1,003
0,209

p
0,000
0,065
0,000
0,001
0,112
0,157
0,072
0,480
0,554
0,545
0,317
0,648

V
0,191
0,077
0,220
0,212
0,090
0,065
0,090
0,051
0,056
0,033
0,058
0,041

OMNIBUS omnibus hi kvadrat test

BDN bez doivljenog nasilja
TK doivljeno samo tjelesno kanjavanje
TKTZ doivljeno tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje

Treba napomenuti da je kod ovih analiza prag znaajnosti korigiran s 0,05 na 0,017 zbog
viestrukih usporedbi. Rezultati pokazuju da izmeu djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje
i djece koja su doivjela samo tjelesno kanjavanje nema statistiki znaajnih razlika niti u
jednoj dobnoj skupini. Dobivena je statistiki znaajna razlika prema spolu djeteta izmeu
djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje i djece koje su doivjela tjelesno kanjavanje i
tjelesno zlostavljanje kod djece u petom razredu osnovne kole, pri emu je u skupini djece
koja su doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje vie djeaka u odnosu na
djevojice nego u skupini djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje. Slian rezultat dobiven je
kod djece u petom razredu u usporedbi djece koja su doivjela samo tjelesno kanjavanje i
djece koja su doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje pri emu je u skupini djece
75

koja su doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje vie djeaka u odnosu na

djevojice nego u skupini djece koja su doivjela samo tjelesno kanjavanje. U oba sluaja
veliina efekta je izmeu niske i umjerene.
5.1.3. Stres
Varijable koje se odnose na stres su broj stresora koje je majka doivjela u protekle tri godine,
majina uznemirenost tim stresnim dogaajima, majina procjena prisutnosti stresa u
svakodnevnom ivotu i majina uznemirenost svakodnevnim stresom.
U tablici 5.22 prikazane su interkorelacije ovih varijabli.
Tablica 5.22 Interkorelacije varijabli vezanih uz stres

Varijabla

Uznemirenost
stresnim dogaajima

Prisutnost
svakodnevnog stresa

Uznemirenost
svakodnevnim stresom

Razred

Broj stresnih
dogaaja

Uznemirenost
stresnim
dogaajima

5.

0,91**

Prisutnost
svakodnevnog
stresa

7.

0,93**

2. S

0,92**

5.

0,28**

0,30**

7.

0,30**

0,37**

2. S

0,20**

0,23**

5.

0,25**

0,29**

0,71**

7.

0,28**

0,33**

0,73**

2. S

0,18**

0,26**

0,76**

** p<0,01
Kao to se moe vidjeti u tablici 5.22, povezanost broja stresnih dogaaja i uznemirenosti
stresnim dogaajima, kao i povezanost procjene prisutnosti svakodnevnog stresa i procjene
uznemirenosti svakodnevnim stresom su iznimno visoke. S obzirom na vrlo visoku
povezanost navedenih varijabli bit e provedene dvije sloene analize varijance, pri emu e u
jednoj analizi biti ukljuene broj stresnih dogaaja i procjena prisutnosti svakodnevnog stresa,
a u drugoj uznemirenost stresnim dogaajima i uznemirenost svakodnevnim stresom.
Kao i kod prethodnih skupina varijabli, u prvom koraku ispitana je razlika meu djecom koja
nisu doivjela tjelesno nasilje i djecom koja su doivjela tjelesno nasilje. U tablici 5.23
prikazani su deskriptivni podaci za varijabla koje se odnose na stres, a u tablicama 5.24 i 5.25
rezultati sloene analize varijance.

76

Tablica 5.23 Deskriptivni podaci za varijable vezane uz stres za skupinu djece koja nisu doivjela nasilje i
skupinu djece koja su doivjela tjelesno nasilje

5. razred O
N
M
SD
383 2,31 1,883
BDN
205 2,57 2,034
Broj stresnih dogaaja
TN
Ukupno 588 2,40 1,939
383 2,98 1,187
BDN
Prisutnost svakodnevnog
205 3,00 1,078
TN
stresa
Ukupno 588 2,98 1,149
338 9,96 6,845
BDN
Uznemirenost stresnim
199 10,67 7,711
TN
dogaajima
Ukupno 537 10,23 7,179
338 2,90 1,079
BDN
Uznemirenost
199 3,00 1,082
svakodnevnim
TN
stresom
Ukupno 537 2,94 1,081
BDN djeca koja nisu doivjela tjelesno nasilje
TN djeca koja su doivjela tjelesno nasilje
Varijabla

Skupina

Dobne skupine
7. razred O
N
M
SD
329 2,50 2,071
183 2,74 2,134
512 2,59 2,095
329 3,09 1,147
183 3,22 1,143
512 3,13 1,147
280 10,96 7,526
174 11,90 7,391
454 11,32 7,480
280 3,07 1,127
174 3,14 1,035
454 3,10 1,092

2. razred S
N
M
SD
277 2,34 1,974
110 3,27 2,150
387 2,60 2,067
277 3,12 1,130
110 3,32 1,108
387 3,17 1,126
238 10,08 7,121
111 13,34 7,985
349 11,12 7,550
238 3,05 1,126
111 3,37 0,933
349 3,15 1,078

Tablica 5.24 Rezultati sloene analize varijance u analizi razlika djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje i
djece koja su doivjela tjelesno nasilje prema broju doivljenih stresnih dogaaja i prisutnosti
svakodnevnog stresa
Razred
5.
7.
2. S

Wilks
0,996
0,995
0,957

F
1,237
1,261
8,631

SS1
2
2
2

SS2
585
509
384

p
0,291
0,284
0,000

Parcijalna 2
0,004
0,005
0,043

SS stupnjevi slobode

Tablica 5.25 Rezultati sloene analize varijance u analizi razlika djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje i
djece koja su doivjela tjelesno nasilje prema uznemirenosti stresnim dogaajima i uznemirenosti
svakodnevnim stresom
Razred
5.
7.
2. S

Wilks
0,997
0,996
0,952

F
0,870
0,900
8,721

SS1
2
2
2

SS2
534
451
346

p
0,420
0,407
0,000

Parcijalna 2
0,003
0,004
0,048

SS stupnjevi slobode

Provedene analize pokazuju da su multivarijatni efekti, odnosno statistiki znaajne razlike

pronaene samo kod najstarije dobne skupine i prema broju doivljenih stresnih dogaaja i
prisutnosti svakodnevnog stresa, kao i prema uznemirenosti stresnim dogaajima i
uznemirenosti svakodnevnim stresom. Analize glavnih efekata pojedinih varijabli za
najstariju dobnu skupinu djece prikazane su u tablici 5.26.

77

Tablica 5.26 Analiza glavnih efekata razlika meu djecom koja nisu doivjela tjelesno nasilje i djecom
koja su doivjela tjelesno nasilje prema varijablama vezanim uz stres za skupinu djece u drugom razredu
srednje kole
Varijabla

SS

Parcijalna 2

Broj stresnih dogaaja

Prisutnost svakodnevnog
stresa
Uznemirenost stresnim
dogaajima
Uznemirenost svakodnevnim
stresom

16,848

0,000

0,042

2,561

0,110

0,007

14,653

0,000

0,041

6,921

0,009

0,020

Rezultati analiza pokazuju da samo prema prisutnosti svakodnevnog stresa nije pronaena
statistiki znaajna razlika izmeu majki djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje i majki
djece koja su doivjela tjelesno nasilje. Kod ostale tri varijable pronaena je statistiki
znaajna razlika. Smjer razlika ukazuje da su majke djece koja su doivjela tjelesno nasilje
doivjele vei broj stresnih dogaaja u protekle tri godine, uznemirenost stresnim dogaajima
procjenjuju viom i uznemirenost svakodnevnim stresom procjenjuju viom u odnosu na
majke djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje.Veliine efekata kreu se izmeu niskih i
umjerenih.
U sljedeem koraku analiza ispitivane su razlike izmeu tri skupine djece, odnosno djece koja
nisu doivjela tjelesno nasilje, djece koja su doivjela samo tjelesno kanjavanje i djece koja
su doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje. Deskriptivni pokazatelji za skupine
prikazani su u tablici 5.27, a rezultati sloenih analiza varijance prikazani su u tablicama 5.28
i 5.29.

78

Tablica 5.27 Deskriptivni podaci za varijable vezane uz stres za skupinu djece koja nisu doivjela nasilje,
skupinu djece koja su doivjela samo tjelesno kanjavanje i skupinu djece koja su doivjela tjelesno
kanjavanje i tjelesno zlostavljanje

Varijabla

Grupa

Broj stresnih dogaaja

Prisutnost svakodnevnog
stresa

Uznemirenost stresnim
dogaajima

Uznemirenost
svakodnevnim
stresom

BDN
TK
TKTZ
Ukupno
BDN
TK
TKTZ
Ukupno
BDN
TK
TKTZ
Ukupno
BDN
TK
TKTZ
Ukupno

N
383
154
51
588
383
154
51
588
338
151
48
537
338
151
48
537

5. razred O
M
SD
2,31 1,883
2,57 1,986
2,57 2,193
2,40 1,939
2,98 1,187
3,03 1,084
2,90 1,063
2,98 1,149
9,96 6,845
10,64 7,474
10,75 8,497
10,23 7,179
2,90 1,079
2,95 1,054
3,15 1,167
2,94 1,081

Dobne skupine
7. razred O
N
M
SD
329 2,50 2,071
127 2,81 2,133
56
2,59 2,147
512 2,59 2,095
329 3,09 1,147
127 3,16 1,164
56
3,38 1,088
512 3,13 1,147
280 10,96 7,526
123 11,79 7,459
51 12,18 7,288
454 11,32 7,480
280 3,07 1,127
123 3,19 0,978
48
3,04 1,166
537 3,10 1,092

N
277
71
39
387
277
71
39
387
238
72
39
349
238
72
39
349

2. razred S
M
SD
2,34 1,974
3,38 2,147
3,08 2,169
2,60 2,067
3,12 1,130
3,34 1,095
3,28 1,146
3,17 1,126
10,08 7,121
13,42 7,613
13,21 8,730
11,12 7,550
3,05 1,126
3,38 0,926
3,36 0,959
3,15 1,078

BDN bez doivljenog nasilja

TK doivljeno samo tjelesno kanjavanje
TKTZ doivljeno tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje
Tablica 5.28 Rezultati sloene analize varijance u analizi razlika djece koja nisu doivjela nasilje, djece
koja su doivjela samo tjelesno kanjavanje i djece koja su doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno
zlostavljanje prema broju doivljenih stresnih dogaaja i procjeni prisutnosti svakodnevnog stresa
Razred
5.
7.
2. S

Wilks
0,995
0,990
0,956

F
0,736
1,281
4,402

SS1
4
4
4

SS2
1168
1016
766

p
0,568
0,275
0,002

Parcijalna 2
0,003
0,005
0,022

SS stupnjevi slobode

Tablica 5.29 Rezultati sloene analize varijance u analizi razlika djece koja nisu doivjela nasilje, djece
koja su doivjela samo tjelesno kanjavanje i djece koja su doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno
zlostavljanje prema uznemirenosti stresnim dogaajima i uznemirenosti svakodnevnim stresom
Razred
5.
7.
2. S

Wilks
0,994
0,994
0,952

F
0,739
0,695
4,300

SS1
4
4
4

SS2
1066
900
690

p
0,566
0,595
0,002

Parcijalna 2
0,003
0,003
0,024

SS stupnjevi slobode

Rezultati provedenih analizu pokazali su da je multivarijatni efekt, tj. statistiki znaajna

razlika meu skupinama pronaena samo kod majki djece u drugom razredu srednje kole.
Kod mlaih dobnih skupina nije pronaena statistiki znaajna razlika. Rezultati analize
79

glavnih efekata i post hoc analiza samo za dobnu skupinu kod koje je pronaena statistiki
znaajna razlika prikazani su u tablici 5.30.
Tablica 5.30 Post hoc analiza razlika meu djecom koja nisu doivjela tjelesno nasilje, djecom koja su
doivjela samo tjelesno kanjavanje i djecom koja su doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje
prema varijablama vezanim uz stres za majke djece u drugom razredu srednje kole
Bonferronijev test
BDN-TKTZ TK-TKTZ
-

Varijabla

SS

Parcijalna 2

Broj stresnih dogaaja

Prisutnost svakodnevnog
stresa
Uznemirenost stresnim
dogaajima
Uznemirenost svakodnevnim
stresom
SS stupnjevi slobode

8,696

0,000

0,043

BDN-TK
+

1,308

0,271

0,007

7,316

0,001

0,041

3,453

0,033

0,020

Univarijatnim analizama varijance razlika meu skupinama nije utvrena samo za procjenu
prisutnosti svakodnevnog stresa. U usporedbi djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje i djece
koja su doivjela samo tjelesno kanjavanje statistiki znaajne razlike pronaene su kod
preostale tri varijable i to takve da su majke djece koja su doivjela tjelesno kanjavanje u
protekle tri godine doivjele vie stresnih dogaaja, uznemirenost svakodnevnim stresom
procjenjuju viom i uznemirenost svakodnevnim stresom procjenjuju viom u odnosu na
majke djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje. U usporedbi majki djece koja nisu doivjela
tjelesno nasilje i majki djece koja su doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje
statistiki znaajna razlika pronaena je samo prema uznemirenosti stresnim dogaajima. Pri
tome su majke djece koja su doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje
uznemirenost stresnim dogaajima procijenile viom u odnosu na majke djece koja nisu
doivjela tjelesno nasilje. U usporedbi majki djece koja su doivjela samo tjelesno
kanjavanje i majki djece koja su doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje nije
pronaena niti jedna statistiki znaajna razlika. U provedenim analizama veliine efekata
kreu se izmeu niskih i umjerenih.

5.1.4. Mentalno zdravlje

Varijable koje se odnose na mentalno zdravlje su PTSP oca, alkoholizam oca, depresija oca i
depresija majke. Kako su sve ove varijable kategorijalne, one su ispitivane 2 testovima.
Rezultati provedenih analiza usporedbe za skupinu djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje i
80

skupinu djece koja su doivjela tjelesno nasilje prikazani su u tablicama 5.31, 5.32, 5.33 i
5.34.
Tablica 5.31 Rezultati 2 testova za analizu razlika izmeu djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje i djece
koja su doivjela tjelesno nasilje prema prisutnosti PTSP-a oca
Razred
5. razred
7. razred
2. razred

Grupe

BDN

PTSP oca
Ne(%)

Da(%)

365

94,8

5,2

TN

207

91,3

8,7

BDN

318

94,0

6,0

TN

171

93,6

6,4

BDN

231

92,2

7,8

86,5

13,5

TN
104
BDN djeca koja nisu doivjela tjelesno nasilje
TN djeca koja su doivjela tjelesno nasilje

2,659

0,103

0,068

0,040

0,841

0,009

2,668

0,102

0,089

Tablica 5.32 Rezultati 2 testova za analizu razlika izmeu djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje i djece
koja su doivjela tjelesno nasilje prema prisutnosti alkoholizma oca
Razred

Grupe

BDN

Alkoholizam oca
Ne(%)

Da(%)

364

99,5

0,5

TN

206

98,1

1,9

BDN

318

96,2

3,8

TN

168

97,0

3,0

BDN

229

97,8

2,2

TN
101
94,1
BDN djeca koja nisu doivjela tjelesno nasilje
TN djeca koja su doivjela tjelesno nasilje

5,9

5. razred
7. razred
2. razred

2,448

0,118

0,066

0,207

0,649

0,021

3,071

0,080

0,096

Tablica 5.33 Rezultati 2 testova za analizu razlika izmeu djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje i djece
koja su doivjela tjelesno nasilje prema prisutnosti depresije oca
Razred
5. razred
7. razred
2. razred

Grupe

BDN

Depresija oca
Ne(%)

Da(%)

370

97,8

2,2

TN

210

98,1

1,9

BDN

318

98,1

1,9

TN

174

98,3

1,7

BDN

231

96,5

3,5

92,3

7,7

TN
104
BDN djeca koja nisu doivjela tjelesno nasilje
TN djeca koja su doivjela tjelesno nasilje

0,044

0,834

0,009

0,017

0,898

0,006

2,820

0,093

0,092

81

Tablica 5.34 Rezultati 2 testova za analizu razlika izmeu djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje i djece
koja su doivjela tjelesno nasilje prema prisutnosti depresije majke
Razred

Grupe

BDN

Depresija majke
Ne(%)

Da(%)

370

94,3

5,7

TN

210

95,2

4,8

BDN

318

98,1

1,9

TN

175

91,4

8,6

BDN

231

96,1

3,9

TN
104
93,3
BDN djeca koja nisu doivjela tjelesno nasilje
TN djeca koja su doivjela tjelesno nasilje

6,7

5. razred
7. razred
2. razred

0,221

0,638

0,020

12,368

0,000

0,158

1,267

0,260

0,061

Rezultati provedenih analiza pokazali su kako statistiki znaajna razlika postoji samo za
depresiju majke kod djece u sedmom razredu osnovne kole i to takva da je kod djece koja su
doivjela tjelesno nasilje vie majki koje imaju depresiju nego kod djece koja nisu doivjela
tjelesno nasilje. Ipak, veliina uinka u ovoj usporedbi je niska. U svim drugim usporedbama
nije pronaena statistiki znaajna razlika.
U sljedeem koraku analizirane su razlike meu djecom koja nisu doivjela tjelesno nasilje,
djecom koja su doivjela samo tjelesno kanjavanje i djecom koja su doivjela tjelesno
kanjavanje i tjelesno zlostavljanje prema mentalnom zdravlju roditelja. U tablicama 5.35 i
5.36 prikazani su rezultati 2 testova kojima su testirane ove razlike za PTSP oca. Pri analizi
razlika se zbog broja usporedbi prag znaajnosti korigirao Bonferronijevom korekcijom na
0,017.
Tablica 5.35 Postoci sudionika u pojedinim dobnim skupinama prema PTSP-u oca
Razred
5. razred

7. razred

2. razred

Grupe

BDN
TK
TKTZ
BDN
TK
TKTZ
BDN
TK
TKTZ

365
158
50
318
120
51
231
66
38

PTSP oca
Ne (%) Da(%)
94,8
5,2
93,0
7,0
84,0
16,0
94,0
6,0
93,3
6,7
94,1
5,9
92,2
7,8
83,3
16,7
92,1
7,9

BDN bez doivljenog nasilja

TK doivljeno samo tjelesno kanjavanje
TKTZ doivljeno tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje

82

Tablica 5.36 Rezultati 2 testova analize razlika meu djecom koja nisu doivjela tjelesno nasilje, koja su
doivjela samo tjelesno kanjavanje i koja su doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje prema
PTSP-u oca
Razred
5. razred

7. razred

2. razred

Grupe

OMNIBUS
BDN-TK
BDN-TKTZ
TK-TKTZ
OMNIBUS
BDN-TK
BDN-TKTZ
TK-TKTZ
OMNIBUS
BDN-TK
BDN-TKTZ
TK-TKTZ

8,314
0,629
8,424
3,738
0,079
0,072
0,001
0,037
4,816
4,588
0,000
1,593

0,016
0,428
0,004
0,053
0,961
0,788
0,979
0,848
0,090
0,032
0,983
0,207

V
0,120
0,035
0,142
0,134
0,013
0,013
0,001
0,015
0,120
0,124
0,001
0,124

OMNIBUS omnibus hi kvadrat test

BDN bez doivljenog nasilja
TK doivljeno samo tjelesno kanjavanje
TKTZ doivljeno tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje

Provedene analize razlika prema PTSP-u oca pokazali su da statistiki znaajna razlika meu
skupinama postoji samo u razlikovanju djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje i djece koja
su doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje kod djece u petom razredu osnovne
kole i to takva da je u obiteljima djece koja su doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno
zlostavljanje ea prisutnost PTSP-a oca nego u obiteljima djece koja nisu doivjela tjelesno
zlostavljanje. Veliina efekta u ovoj usporedbi je niska. U svim drugim usporedbama razlike
nisu statistiki znaajne.
U tablicama 5.37 i 5.38 prikazani su rezultati 2 testova za analizu razlika prema prisutnosti
alkoholizma oca.
Tablica 5.37 Postoci sudionika u pojedinim dobnim skupinama prema alkoholizmu oca
Razred
5. razred

7. razred

2. razred

Grupe

BDN
TK
TKTZ
BDN
TK
TKTZ
BDN
TK
TKTZ

364
155
51
318
118
50
229
64
37

Alkoholizam oca
Ne (%) Da(%)
99,5
0,5
97,4
2,6
100,0
0,0
96,2
3,8
96,6
3,4
98,0
2,0
97,8
2,2
95,3
4,7
91,9
8,1

BDN bez doivljenog nasilja

TK doivljeno samo tjelesno kanjavanje
TKTZ doivljeno tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje

83

Tablica 5.38 Rezultati 2 testova analize razlika meu djecom koja nisu doivjela tjelesno nasilje, koja su
doivjela samo tjelesno kanjavanje i koja su doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje prema
alkoholizmu oca
Razred
5. razred

7. razred

2. razred

Grupe

OMNIBUS
BDN-TK
BDN-TKTZ
TK-TKTZ
OMNIBUS
BDN-TK
BDN-TKTZ
TK-TKTZ
OMNIBUS
BDN-TK
BDN-TKTZ
TK-TKTZ

4,902
3,925
0,282
1,342
0,408
0,036
0,399
0,235
3,922
1,181
3,833
0,491

0,086
0,048
0,596
0,247
0,815
0,850
0,528
0,628
0,141
0,277
0,050
0,484

V
0,093
0,087
0,026
0,081
0,029
0,009
0,033
0,037
0,109
0,063
0,120
0,070

OMNIBUS omnibus hi kvadrat test

BDN bez doivljenog nasilja
TK doivljeno samo tjelesno kanjavanje
TKTZ doivljeno tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje

Rezultati provedenih analiza pokazuju da niti u jednoj dobnoj skupini nije pronaena
statistiki znaajna razlika meu skupinama prema prisutnosti alkoholizma oca.
U tablicama 5.39 i 5.40 prikazani su rezultati 2 testova za analizu razlika prema prisutnosti
depresije oca.
Tablica 5.39 Postoci sudionika u pojedinim dobnim skupinama prema depresiji oca
Razred
5. razred

7. razred

2. razred

Grupe

BDN
TK
TKTZ
BDN
TK
TKTZ
BDN
TK
TKTZ

370
158
52
318
123
52
231
66
37

Depresija oca
Ne (%) Da(%)
97,8
2,2
98,7
1,3
96,2
3,8
98,1
1,9
98,4
1,6
96,2
3,8
96,5
3,5
90,9
9,1
97,3
2,7

BDN bez doivljenog nasilja

TK doivljeno samo tjelesno kanjavanje
TKTZ doivljeno tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje

84

Tablica 5.40 Rezultati 2 testova analize razlika meu djecom koja nisu doivjela tjelesno nasilje, koja su
doivjela samo tjelesno kanjavanje i koja su doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje prema
depresiji oca
Razred
5. razred

7. razred

2. razred

Grupe

OMNIBUS
BDN-TK
BDN-TKTZ
TK-TKTZ
OMNIBUS
BDN-TK
BDN-TKTZ
TK-TKTZ
OMNIBUS
BDN-TK
BDN-TKTZ
TK-TKTZ

1,329
0,479
0,559
1,394
0,997
0,034
0,811
0,807
4,101
3,620
0,057
1,527

0,514
0,489
0,455
0,238
0,607
0,854
0,368
0,369
0,129
0,057
0,812
0,216

V
0,048
0,030
0,036
0,081
0,045
0,009
0,047
0,068
0,111
0,110
0,015
0,122

OMNIBUS omnibus hi kvadrat test

BDN bez doivljenog nasilja
TK doivljeno samo tjelesno kanjavanje
TKTZ doivljeno tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje

Provedene analize pokazale su da meu skupinama nije pronaena niti jedna statiki znaajna
razlika prema prisutnosti depresije kod oca.

U tablicama 5.41 i 5.42 prikazani su rezultati 2 testova za analizu razlika prema prisutnosti
depresije majke.

Tablica 5.41 Postoci sudionika u pojedinim dobnim skupinama prema depresiji majke
Razred
5. razred

7. razred

2. razred

Grupe

BDN
TK
TKTZ
BDN
TK
TKTZ
BDN
TK
TKTZ

370
158
52
318
123
52
231
66
37

Depresija majke
Ne (%) Da(%)
94,3
5,7
96,8
3,2
90,4
9,6
98,1
1,9
90,2
9,8
92,3
7,7
96,1
3,9
92,4
7,6
97,3
2,7

BDN bez doivljenog nasilja

TK doivljeno samo tjelesno kanjavanje
TKTZ doivljeno tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje

85

Tablica 5.42 Rezultati 2 testova analize razlika meu djecom koja nisu doivjela tjelesno nasilje, koja su
doivjela samo tjelesno kanjavanje i koja su doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje prema
depresiji majke
Razred
5. razred

7. razred

2. razred

Grupe

OMNIBUS
BDN-TK
BDN-TKTZ
TK-TKTZ
OMNIBUS
BDN-TK
BDN-TKTZ
TK-TKTZ
OMNIBUS
BDN-TK
BDN-TKTZ
TK-TKTZ

3,439
1,491
1,224
3,59
14,305
14,029
5,728
0,187
1,931
1,547
0,126
1,026

0,179
0,222
0,269
0,058
0,001
0,000
0,017
0,665
0,381
0,214
0,722
0,311

V
0,077
0,053
0,054
0,131
0,170
0,178
0,124
0,033
0,076
0,072
0,022
0,100

OMNIBUS omnibus hi kvadrat test

BDN bez doivljenog nasilja
TK doivljeno samo tjelesno kanjavanje
TKTZ doivljeno tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje

Provedene analize pokazale su da su statistiki znaajne razlike meu skupinama pronaene

samo kod djece u sedmom razredu osnovne kole i to u usporedbi djece koja nisu doivjela
tjelesno nasilje i djece koja su doivjela samo tjelesno kanjavanje i u usporedbi djece koja
nisu doivjela tjelesno nasilje i djece koja su doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno
zlostavljanje. U obje usporedbe u obiteljima djece koja su bila izloena nekom obliku
tjelesnog nasilja ea je prisutnost depresije kod majke nego u skupini djece koja nisu bila
izloena tjelesnom nasilju. Veliine efekta u ovim usporedbama kreu se izmeu niskih i
umjerenih.
5.1.5. Zadovoljstvo majke podrkom u odgoju djeteta
Ova skupina varijabli ukljuuje majino zadovoljstvo podrkom u odgoju djeteta od strane
oca, od strane obitelji i od strane prijatelja te ukupno zadovoljstvo podrkom u odgoju djeteta.
Kako je ukupno zadovoljstvo podrkom kompozit prethodno navedene tri varijable, ono je
iskljueno iz sloene analize varijance te e biti zasebno analizirano t-testom, odnosno
jednostavnom analizom varijance.
U tablici 5.43 prikazane su korelacije meu varijablama koje se odnose na tri izvora
zadovoljstva majke podrkom u odgoju djeteta.

86

Tablica 5.43 Interkorelacije varijabli koje se odnose na majinu percepciju djeteta

Zadovoljstvo podrkom
u odgoju djeteta
Obitelj

Prijatelji

Razred

Partner

Obitelj

5.
7.
2. S
5.
7.
2. S

0,48**
0,48**
0,50**
0,48**
0,47**
0,46**

0,68**
0,61**
0,64**

** p<0,01
Rezultati pokazuju ta sve tri varijable zadovoljavaju uvjete za sloenu analizu varijance.
Deskriptivni pokazatelji za ove varijable prikazani su u tablici 5.44, a rezultati sloene analize
varijance prikazani su u tablici 5.45.
Tablica 5.44 Deskriptivni podaci za majino zadovoljstvo podrkom u odgoju djeteta za skupinu djece
koja nisu doivjela nasilje i skupinu djece koja su doivjela tjelesno nasilje
Zadovoljstvo podrkom
u odgoju djeteta

5. razred O
N
M
SD
BDN
346 4,24 1,040
Partner
TN
199 4,18 1,048
Ukupno 545 4,22 1,042
BDN
346 4,11 1,056
Obitelj
TN
199 4,18 1,014
Ukupno 545 4,13 1,041
BDN
346 3,93 1,163
Prijatelji
TN
199 4,05 1,136
Ukupno 545 3,97 1,153
BDN djeca koja nisu doivjela tjelesno nasilje
TN djeca koja su doivjela tjelesno nasilje
Skupina

Dobne skupine
7. razred O
N
M
SD
297 4,14 1,130
176 4,07 1,131
473 4,12 1,130
297 4,17 1,050
176 3,86 1,175
473 4,05 1,107
297 4,02 1,148
176 3,77 1,089
473 3,93 1,132

2. razred S
N
M
SD
251 4,08 1,202
112 3,72 1,246
363 3,97 1,226
251 4,11 1,008
112 3,63 1,123
363 3,96 1,066
251 3,84 1,202
112 3,55 1,207
363 3,75 1,209

Tablica 5.45 Rezultati sloene analize varijance u analizi razlika djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje i
djece koja su doivjela tjelesno nasilje prema majinom zadovoljstvu podrkom u odgoju djeteta
Razred
5.
7.
2. S

Wilks
0,994
0,978
0,954

F
1,124
3,537
5,750

SS1
3
3
3

SS2
541
469
359

p
0,339
0,015
0,001

Parcijalna 2
0,006
0,022
0,046

SS stupnjevi slobode

Rezultati provedenih analiza pokazali su da kod majki djece u petom razredu nema statistiki
znaajne razlike, tj. multivarijatnog efekta prema zadovoljstvu podrkom u odgoju djeteta,
dok kod starijih dobnih skupina postoji znaajni multivarijatni efekt skupine na ukljuene
varijable. Rezultati analiza glavnih efekata za ove dvije skupine prikazani su u tablici 5.46.

87

Tablica 5.46 Analiza glavnih efekata razlika meu djecom koja nisu doivjela tjelesno nasilje i djecom
koja su doivjela tjelesno nasilje prema majinoj percepciji djeteta
Zadovoljstvo podrkom
u odgoju djeteta
Partner
Obitelj
Prijatelji

Razred

SS

Parcijalna 2

7.
2. S
7.
2. S
7.
2. S

0,394
6,806
9,026
15,915
5,585
4,532

1
1
1
1
1
1

0,530
0,009
0,003
0,000
0,019
0,034

0,001
0,019
0,019
0,042
0,012
0,012

Provedene analize pokazale su da samo u usporedbi majki djece koja nisu doivjela tjelesno
nasilje i majki djece koja su doivjela tjelesno nasilje kod djece u petom razredu osnovne
kole nije pronaena statistiki znaajna razlika u zadovoljstvu podrkom u odgoju djeteta od
strane partnera. U svim ostalim usporedbama pronaeni su znaajni glavni efekti, tj. razlike su
statistiki znaajne, pri emu majke djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje iskazuju vee
zadovoljstvo podrkom u odgoju djeteta u odnosu na majke djece koja su doivjela tjelesno
nasilje. Veliine efekata u ovim usporedbama su izmeu niskih i umjerenih.
Za analizu razlika prema ukupnom zadovoljstvu podrkom u odgoju djeteta proveden je t-test
iji su rezultati prikazani u tablici 5.47.
Tablica 5.47 Rezultati t-testa za analizu razlika meu majkama djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje i
majkama djece koja su doivjela tjelesno nasilje prema ukupnom zadovoljstvu podrkom u odgoju djeteta
Razred
5. razred
7. razred
2. razred

Grupe

SD

BDN

320

12,33

2,641

TN

188

12,20

2,823

BDN

281

12,34

2,704

TN

161

11,75

2,863

BDN

209

11,94

2,885

TN

101

10,99

2,842

SS

Hedges g

0,504

505

0,615

0,046

2,178

440

0,030

0,215

2,753

308

0,006

0,334

Provedene analize pokazuju da kod majki djece u petom razredu nije pronaena statistiki
znaajna razlika u ukupnom zadovoljstvu podrkom u odgoju djeteta, dok je kod majki djece
u starijim dobnim skupinama pronaena statistiki znaajna razlika. U oba sluaja majke
djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje iskazuju vee zadovoljstvo podrkom u odgoju
djeteta u odnosu na majke djece koja su doivjela tjelesno nasilje.
U sljedeem koraku provedene su analize razlika izmeu majki djece koja nisu doivjela
tjelesno nasilje, majki djece koja su doivjela samo tjelesno kanjavanje i majki djece koja su
88

doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje prema zadovoljstvu podrkom u odgoju

djeteta.
Deskriptivni pokazatelji za ove analize prikazani su u tablici 5.48, a rezultati sloene analize
varijance prikazani su u tablici 5.49.
Tablica 5.48 Deskriptivni podaci za majino zadovoljstvo podrkom u odgoju djeteta za skupinu djece
koja nisu doivjela nasilje, skupinu djece koja su doivjela samo tjelesno kanjavanje i skupinu djece koja
su doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje
Zadovoljstvo podrkom
u odgoju djeteta

Grupa
BDN
TK
TKTZ
Ukupno
BDN
TK
TKTZ
Ukupno
BDN
TK
TKTZ
Ukupno

Partner

Obitelj

Prijatelji

5. razred O
N
M
SD
346 4,24 1,040
147 4,22 1,004
52 4,08 1,169
545 4,22 1,042
346 4,11 1,056
147 4,21 ,967
52 4,10 1,142
545 4,13 1,041
346 3,93 1,163
147 4,07 1,127
52 4,00 1,172
545 3,97 1,153

Dobne skupine
7. razred O
N
M
SD
297 4,14 1,130
127 4,07 1,156
49 4,08 1,077
473 4,12 1,130
297 4,17 1,050
127 3,94 1,164
49 3,63 1,185
473 4,05 1,107
297 4,02 1,148
127 3,72 1,096
49 3,88 1,073
473 3,93 1,132

2. razred S
N
M
SD
251 4,08 1,202
72 3,76 1,204
40 3,65 1,331
363 3,97 1,226
251 4,11 1,008
72 3,54 1,174
40 3,80 1,018
363 3,96 1,066
251 3,84 1,202
72 3,49 1,245
40 3,68 1,141
363 3,75 1,209

BDN bez doivljenog nasilja

TK doivljeno samo tjelesno kanjavanje
TKTZ doivljeno tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje

Tablica 5.49 Rezultati sloene analize varijance u analizi razlika djece koja nisu doivjela nasilje, djece
koja su doivjela samo tjelesno kanjavanje i djece koja su doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno
zlostavljanje prema majinom zadovoljstvu podrkom u odgoju djeteta
Razred
5.
7.
2. S

Wilks
0,992
0,960
0,946

F
0,704
3,210
3,357

SS1
6
6
6

SS2
1080
468
716

p
0,647
0,004
0,003

Parcijalna 2
0,004
0,020
0,027

SS stupnjevi slobode

Rezultati provedenih analiza pokazali su da kod majki djece u petom razredu osnovne kole
nema statistiki znaajnih razlika, dok su kod majki djece u starijim dobnim skupinama
dobiveni znaajni multivarijatni efekti, tj. statistiki znaajne razlike u zadovoljstvu podrkom
u odgoju djeteta. Rezultati analiza glavnih efekata i post hoc testova za ove dvije skupine
mogu se pronai u tablici 5.50.

89

Tablica 5.50 Post hoc analiza razlika meu djecom koja nisu doivjela nasilje, djecom koja su doivjela
samo tjelesno kanjavanje i djecom koja su doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje prema
majinoj percepciji djeteta
Zadovoljstvo podrkom
u odgoju djeteta
Partner
Obitelj
Prijatelji

Razred

SS

Parcijalna 2

7.
2. S
7.
2. S
7.
2. S

0,198
3,508
5,967
8,757
3,117
2,580

2
2
2
2
2
2

0,820
0,031
0,003
0,000
0,045
0,077

0,001
0,019
0,025
0,046
0,013
0,014

BDN-TK
+
+
-

Bonferronijev test
BDN-TKTZ TK-TKTZ
+
-

SS stupnjevi slobode

Rezultati provedenih analiza ukazali su na statistiki znaajne razlike meu skupinama kod
sve tri varijable. Pri tome su ove razlike znaajne za zadovoljstvo podrkom partnera kod
majki djece u drugom razredu srednje kole, s time da u usporedbama meu pojedinim
skupinama niti jedna usporedba nije pokazala statistiki znaajnu razliku. Kod zadovoljstva
podrkom obitelji razlika je statistiki znaajna u obje dobne skupine, s time da je kod majki
djece u sedmom razredu osnovne kole majke djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje
zadovoljstvo podrkom od strane obitelji procijenila viim u odnosu na majke djece koja su
doivjela samo tjelesno kanjavanje, dok u drugim usporedbama nije pronaena statistiki
znaajna razlika. Kod majki djece u drugom razredu srednje kole razlika u zadovoljstvu
podrkom u odgoju djeteta od strane obitelji pronaena je samo u usporedbi majki djece koja
nisu doivjela tjelesno nasilje i majki djece koja su doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno
zlostavljanje, pri emu su majke djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje zadovoljstvo
podrkom u odgoju djeteta od strane obitelji procijenile viim u odnosu na majke djece koja
su doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje. U analizi razlika prema zadovoljstvu
majke podrkom od strane prijatelja pronaena je statistiki znaajna razlika meu skupinama
samo kod majki djece u drugom razredu srednje kole, meutim niti jedna usporedba meu
pojedinim skupinama nije se pokazala statistiki znaajnom.
Za analizu razlika prema ukupnom zadovoljstvu podrkom u odgoju djeteta upotrjebljena je
analiza varijance iji su rezultati prikazani u tablici 5.51.

90

Tablica 5.51 Rezultati analize varijance meu majkama djece koja nisu doivjela nasilje, majkama djece
koja su doivjela samo tjelesno kanjavanje i majkama djece koja su doivjela tjelesno kanjavanje i
tjelesno zlostavljanje prema ukupnom zadovoljstvu podrkom u odgoju djeteta
Razred

Razred

BDN
TK
TKTZ
BDN
7.
TK
TKTZ
BDN
2. S
TK
TKTZ
SS stupnjevi slobode
5.

SD

320
139
48
281
116
45
209
65
36

12,33
12,28
11,96
12,34
11,83
11,54
11,94
10,76
11,39

2,641
2,740
3,068
2,704
2,930
2,706
2,885
2,878
2,769

SS

0,382

2/504

0,683

2,539

2/438

0,080

4,352

2/307

0,014

Bonferronijev test
BDN TK TKTZ
X
X
X
X
X
X
X
+
+
X
X

Rezultati provedene analize pokazali su da statistiki znaajna razlika meu skupinama

postoji samo kod majki djece u drugom razredu srednje kole i to specifino u usporedbi
majki djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje i majki djece koja su doivjela samo tjelesno
kanjavanje, pri emu su majke djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje ukupno zadovoljstvo
podrkom u odgoju djeteta procijenile viim u odnosu na majke djece koja su doivjela samo
tjelesno kanjavanje.
5.1.6. Majino iskustvo s nasiljem u djetinjstvu
U ovoj skupini varijabli ispitivane su razlike meu skupinama prema majinom iskustvu s
nasiljem u djetinjstvu poinjenim od strane oca, od strane majke i prema iskustvu sa
svjedoenjem nasilju meu roditeljima. U tablici 5.52 prikazane su korelacije meu ovim
varijablama.
Tablica 5.52 Interkorelacije varijabli koje se odnose majino iskustvo s nasiljem u djetinjstvu
Varijabla
Nasilje doivljeno
od majke
Svjedoenje nasilju
meu roditeljima

Razred
5.
7.
2. S
5.
7.
2. S

Nasilje doivljeno
od oca
0,50**
0,52**
0,66**
0,57**
0,57**
0,49**

Nasilje doivljeno
od majke
0,46**
0,47**
0,42**

** p<0,01

Rezultati pokazuju da meu varijablama nema osobito visokih korelacija tako da su sve tri
varijable ukljuene u sloenu analizu varijance. U prvom koraku ispitivana je razlika meu
91

majkama djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje i majkama djece koja su doivjela tjelesno
nasilje. Deskriptivni pokazatelji za ove analize prikazani su u tablici 5.53, a rezultati sloene
analize varijance prikazani su u tablici 5.54.
Tablica 5.53 Deskriptivni podaci za majino iskustvo s nasiljem u djetinjstvu kod majki djece za skupinu
djece koja nisu doivjela nasilje i skupinu djece koja su doivjela tjelesno nasilje

5. razred O
N
M
SD
BDN
399 4,48 1,149
Nasilje doivljeno
TN
220 4,70 1,346
od oca
Ukupno 619 4,56 1,226
BDN
399 4,46 1,009
Nasilje doivljeno
TN
220 4,62 1,138
od majke
Ukupno 619 4,52 1,059
BDN
399 1,26 2,093
Svjedoenje nasilju
TN
220 1,52 2,413
meu roditeljima
Ukupno 619 1,35 2,213
BDN djeca koja nisu doivjela tjelesno nasilje
TN djeca koja su doivjela tjelesno nasilje
Varijabla

Skupina

Dobne skupine
7. razred O
N
M
SD
342 4,57 1,272
195 4,74 1,471
537 4,63 1,349
342 4,46 0,891
195 4,69 1,268
537 4,54 1,049
342 1,35 2,310
195 1,74 2,655
537 1,49 2,446

2. razred S
N
M
SD
287 4,43 1,004
110 4,65 1,288
397 4,49 1,093
287 4,46 0,988
110 4,56 1,113
397 4,49 1,024
287 1,44 2,232
110 1,88 2,489
397 1,56 2,312

Tablica 5.54 Rezultati sloene analize varijance u analizi razlika majki djece koja nisu doivjela tjelesno
nasilje i majki djece koja su doivjela tjelesno nasilje prema majinom iskustvu s nasiljem u djetinjstvu
Razred
5.
7.
2. S

Wilks
0,992
0,988
0,989

F
1,637
2,185
1,514

SS1
3
3
3

SS2
615
533
393

p
0,180
0,089
0,210

Parcijalna 2
0,008
0,012
0,011

SS stupnjevi slobode

Rezultati sloene analize varijance pokazali su da niti u jednoj usporedbi nije pronaena
statistiki znaajna razlika, odnosno multivarijatni efekt meu majkama djece koja nisu
doivjela tjelesno nasilje i majkama djece koja su doivjela tjelesno nasilje.
U sljedeem koraku provedene su analize razlika izmeu majki djece koja nisu doivjela
tjelesno nasilje, majki djece koja su doivjela samo tjelesno kanjavanje i majki djece koja su
doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje prema majinom iskustvu s nasiljem u
djetinjstvu.
Deskriptivni pokazatelji za ove analize prikazani su u tablici 5.55, a rezultati sloene analize
varijance prikazani su u tablici 5.56.

92

Tablica 5.55 Deskriptivni podaci za majino iskustvo s nasiljem u djetinjstvu za skupinu djece koja nisu
doivjela nasilje, skupinu djece koja su doivjela samo tjelesno kanjavanje i skupinu djece koja su
doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje

Varijabla

Grupa

Nasilje doivljeno
od oca

Nasilje doivljeno
od majke

Svjedoenje nasilju
meu roditeljima

BDN
TK
TKTZ
Ukupno
BDN
TK
TKTZ
Ukupno
BDN
TK
TKTZ
Ukupno

5. razred O
N
M
SD
399 4,48 1,149
161 4,63 1,354
59 4,86 1,319
619 4,56 1,226
399 4,46 1,009
161 4,63 1,156
59 4,61 1,099
619 4,52 1,059
399 1,26 2,093
161 1,42 2,229
59 1,78 2,859
619 1,35 2,213

Dobne skupine
7. razred O
N
M
SD
342 4,57 1,272
136 4,64 1,263
59 4,97 1,857
537 4,63 1,349
342 4,46 0,891
136 4,67 1,259
59 4,73 1,298
537 4,54 1,049
342 1,35 2,310
136 1,61 2,551
59 2,03 2,883
537 1,49 2,446

2. razred S
N
M
SD
287 4,43 1,004
72 4,63 1,156
38 4,71 1,523
397 4,49 1,093
287 4,46 0,988
72 4,58 0,915
38 4,53 1,428
397 4,49 1,024
287 1,44 2,232
72 2,17 2,455
38 1,34 2,496
397 1,56 2,312

BDN bez doivljenog nasilja

TK doivljeno samo tjelesno kanjavanje
TKTZ doivljeno tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje
Tablica 5.56 Rezultati sloene analize varijance u analizi razlika majki djece koja nisu doivjela nasilje,
majki djece koja su doivjela samo tjelesno kanjavanje i majki djece koja su doivjela tjelesno
kanjavanje i tjelesno zlostavljanje prema majinom iskustvu s nasiljem u djetinjstvu
Razred
5.
7.
2. S

Wilks
0,988
0,983
0,975

F
1,282
1,564
1,693

SS1
6
6
6

SS2
1228
1064
784

p
0,262
0,154
0,120

Parcijalna 2
0,006
0,009
0,013

SS stupnjevi slobode

Rezultati provedenih analiza pokazuju da niti u jednoj usporedbi nije pronaen multivarijatni
efekt, odnosno statistiki znaajna razlika izmeu majki djece koja nisu doivjela tjelesno
nasilje, majki djece koja su doivjela samo tjelesno kanjavanje i majki djece koja su
doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje.
5.1.7. Stav prema tjelesnom kanjavanju
Posljednja analizirana varijabla je stav majki prema tjelesnom kanjavanju djece. Kako se radi
o samo jednoj zavisnoj varijabli, za analizu razlika meu majkama djece koja nisu doivjela
tjelesno nasilje i majkama djece koja su doivjela tjelesno nasilje upotrijebljen je t-test.
Rezultati ove analize prikazani su u tablici 5.57.

93

Tablica 5.57 Rezultati analize razlika majki djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje i majki djece koja su
doivjela tjelesno nasilje prema stavu prema tjelesnom kanjavanju
Razred
5. razred
7. razred
2. razred

Grupe

SD

BDN

349

13,94

6,048

TN

203

16,35

6,193

BDN

319

15,25

6,617

TN

173

17,31

6,854

BDN

240

14,96

6,759

TN

108

19,40

7,583

SS

Hedges g

-4,464

550

0,000

0,394

-3,264

490

0,001

0,308

-5,452

346

0,000

0,632

SS stupnjevi slobode
BDN djeca koja nisu doivjela tjelesno nasilje
TN djeca koja su doivjela tjelesno nasilje

Rezultati provedenih analiza pokazali su statistiki znaajne razlike u sve tri dobne skupine i
to takve da su majke djece koja su doivjela tjelesno nasilje iskazale pozitivniji stav prema
tjelesnom kanjavanju djece u odnosu na majke djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje.
Veliine efekata kreu se izmeu niskih i umjerenih.
U sljedeem koraku provedena je analiza razlika izmeu majki djece koja nisu doivjela
tjelesno nasilje, majki djece koja su doivjela samo tjelesno kanjavanje i majki djece koja su
doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje prema stavu prema tjelesnom
kanjavanju djece. Analize su provedene analizom varijance te su usporedbe izmeu
pojedinih skupina provedene Bonferronijevim testom. Rezultati analiza prikazani su u tablici
5.58.
Tablica 5.58 Rezultati analize varijance meu majkama djece koja nisu doivjela nasilje, majkama djece
koja su doivjela samo tjelesno kanjavanje i majkama djece koja su doivjela tjelesno kanjavanje i
tjelesno zlostavljanje prema stavu prema tjelesnom kanjavanju djece
Razred

Razred

SD

BDN 349 13,94 6,048

TK
153 15,93 5,668 11,461
TKTZ 50 17,64 7,503
BDN 552 14,83 6,206
7.
TK
319 15,25 6,617 5,997
TKTZ 121 16,93 6,681
BDN
52 18,22 7,229
2. S
TK
492 15,98 6,767 15,175
TKTZ 240 14,96 6,759
SS stupnjevi slobode
BDN bez doivljenog nasilja
TK doivljeno samo tjelesno kanjavanje
TKTZ doivljeno tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje
5.

SS

2/548

0,000

2/489

0,003

2/345

0,000

Bonferronijev test
BDN TK TKTZ
X
+
+
+
X
+
X
X
+
X
+
X
X
+
+
+
X
+
X

94

Rezultati provedenih analiza pokazali su da kod majki u sve tri dobne skupine postoji
statistiki znaajna razlika u stavu prema tjelesnom kanjavanju djece. Pri tome u usporedbi
majki djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje i majki djece koja su doivjela samo tjelesno
kanjavanje statistiki znaajne razlike dobivene su kod majki djece u petom razredu osnovne
kole i kod majki djece u drugom razredu srednje kole. U obje ove usporedbe majke djece
koja su doivjela tjelesno kanjavanje iskazale su pozitivniji stav prema tjelesnom
kanjavanju djece u odnosu na majke djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje. U usporedbi
majki djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje i majki djece koja su doivjela tjelesno
kanjavanje i tjelesno zlostavljanje u svim dobnim skupinama dobivena je statistiki znaajna
razlika pri emu majke djece koja su doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje
iskazuju pozitivniji stav prema tjelesnom kanjavanju u odnosu na majke djece koja nisu
doivjela tjelesno nasilje. U usporedbi majki djece koja su doivjela samo tjelesno
kanjavanje i majki djece koja su doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje nije
pronaena niti jedna statistiki znaajna razlika.
5.1.8. Zakljuno o rezultatima analiza razlika prema doivljenom tjelesnom nasilju
Obzirom na obim obrada rezultata vezano uz ovaj problem u tablici 5.59 prikazani su saeti
rezultati svih analiza. U tablici 5.59 prazna elija oznaava da nije pronaena statistiki
znaajna razlika, a oznake 5, 7 i 2 oznaavaju da su pronaene razlike kod skupina
djece koja pohaaju odgovarajui razred.
Tablica 5.59 Rezultati analiza prema doivljenom tjelesnom nasilju

Skupina

Varijabla

Sociodemografska
obiljeja

Dob majke
Dob oca
Obrazovanje majke
Obrazovanje oca
Radni status majke
Radni status oca
Veliina mjesta
stanovanja
Broj djece u
kuanstvu
Objektivni prihodi
kuanstva
Subjektivni prihodi

BDN-TN

Usporedba
BDNBDN-TK
TKTZ

TKTKTZ

95

Obiljeja djeteta

Stres

Mentalno zdravlje

Zadovoljstvo majke
podrkom u odgoju
djeteta

Iskustvo majki s
nasiljem u djetinjstvu

kuanstva
Spol djeteta
Percepcija djeteta
neodgovornim
Percepcija djeteta
nemirnim
Percepcija djeteta
nedrutvenim
Broj doivljenih
stresora
Uznemirenost
stresorima
Prisutnost
svakodnevnog
stresa
Uznemirenost
svakodnevnim
stresom
PTSP oca
Alkoholizam oca
Depresija oca
Depresija majke
Zadovoljstvo
socijalnom
podrkom u odgoju
djeteta od strane
partnera
Zadovoljstvo
socijalnom
podrkom u odgoju
djeteta od strane
obitelji
Zadovoljstvo
socijalnom
podrkom u odgoju
djeteta od strane
prijatelja
Zadovoljstvo
ukupnom
socijalnom
podrkom u odgoju
djeteta
Majino doivljeno
nasilje u djetinjstvu
od strane oca
Majino doivljeno
nasilje u djetinjstvu
od strane oca

5,7,2

5,7,2

5,7,2

5,7,2

5,7,2

7,2

7,2

7,2

96

Stav prema tjelesnom

kanjavanju djece

Majino
svjedoenje nasilju
meu roditeljima u
djetinjstvu
Stav prema
tjelesnom
kanjavanju djece

5,7,2

5,2

5,7,2

Provedenim analizama utvrene su statistiki znaajne razlike prema sociodemografskim

obiljejima samo vezano uz radni status oca i uz subjektivne prihode kuanstva. Vezano uz
obiljeja djeteta statistiki znaajne razlike pronaene su kod svih varijabli s time da je spol
djeteta jedina varijabla u ukupnom setu testiranih varijabli koja se pokazala statistiki
znaajnom u usporedbi djece koja su doivjela samo tjelesno kanjavanje i djece koja su
doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje. Meu varijablama vezanim uz stres
statistiki znaajne razlike dobivene su samo kod najstarije skupine djece, pri emu se
majina procjena prisutnosti svakodnevnog stresa nije pokazala statistiki znaajnom niti u
jednoj usporedbi. Od varijabli vezanih uz mentalno zdravlje roditelja statistiki znaajnima
pokazao se PTSP oca u jednoj usporedbi za djecu u petom razredu te depresija majke kod
djece u sedmom razredu. Meu varijablama koje se odnose na majino zadovoljstvo
podrkom u odgoju djeteta sve varijable pokazale su se statistiki znaajnima u nekim
usporedbama kod djece u sedmom razredu osnovne kole i kod djece u drugom razredu
srednje kole, dok se u najmlaoj dobnoj skupini niti jedna varijabla nije pokazala statistiki
znaajnom. Majino iskustvo s nasiljem u djetinjstvu nije se pokazalo statistiki znaajnim
niti u jednoj usporedbi. Posljednja usporedba napravljena je za stav prema tjelesnom
kanjavanju djece, gdje se statistiki znaajna razlika pojavila u svim dobnim skupinama.

97

5.2. Razlike meu djecom koja nisu doivjela nasilje i koja su doivjela samo
psihiko nasilje prema razliitim obiljejima
Drugi problem u ovom radu je ispitati po kojim obiljejima se razlikuju obitelji u kojima su
djeca doivjela: a) niti jedan oblik psihikog nasilja, b) samo psiholoku agresiju, ali ne i
tjelesno kanjavanje ili zlostavljanje i c) psiholoku agresiju i psihiko zlostavljanje, ali ne i
tjelesno kanjavanje ili zlostavljanje. Ovako formuliranim problemom odnosno nastojalo se
ispitati razlike kod djece koja nisu bila izloena tjelesnom nasilju, ve samo psihikom.
Ovakav pristup omoguuje razlikovanje psihikog nasilja, premda treba imati na umu da se
psihiko nasilje moe pojavljivati kada se i pojavljuje tjelesno nasilje. Pokazalo se kako je
broj djece koja doivljavaju najtee oblike psihikog nasilja, a da ne doivljavaju tjelesno
nasilje iznimno malen tako da je bilo potrebno ovu skupinu djece spojiti sa skupinom djece
koja su doivjela samo psihiku agresiju.
U ovom problemu primijenjen je isti pristup analizi kao i u prvom problemu, s time da se
analize korelacija meu varijablama nee ponovno raditi jer su ve prikazane u analizama u
okviru prvog problema.
5.2.1. Sociodemografske varijable
Kao i u prvom problemu, za analizu razlika meu skupinama prema sociodemografskim
varijablama napravljene su dvije sloene analize varijance zbog visoke korelacije dobi majke i
dobi oca. Tako je u prvoj analizi iskljuena dob oca, a u drugoj analizi dob majke.
Deskriptivni podaci prikazani su u tablici 5.60, a rezultati analiza u tablici 5.61.

98

Tablica 5.60 Deskriptivni podaci za sociodemografske varijable ukljuene u sloenu analizu varijance za
skupinu djece koja nisu doivjela nasilje i skupinu djece koja su doivjela psihiko nasilje

Varijabla

Skupina

BDN
Dob majke
PN
Ukupno
BDN
Dob oca
PN
Ukupno
BDN
Obraz. status majke
PN
Ukupno
BDN
Obraz. status oca
PN
Ukupno
BDN
Veliina mjesta stanovanja
PN
Ukupno
BDN
Broj djece u kuanstvu
PN
Ukupno
BDN
Subjektivni prihod kuanstva
PN
Ukupno
BDN
Objektivni prihod kuanstva
PN
Ukupno
BDN djeca koja nisu doivjela nasilje
PN djeca koja su doivjela psihiko nasilje

5. razred O
N
M
SD
266 39,17 5,061
84 40,40 5,608
350 39,46 5,216
264 42,80 5,504
83 44,23 6,446
347 43,14 5,766
266 5,59 1,681
84
5,62 1,714
350 5,59 1,686
266 5,39 1,652
84
5,21 1,345
350 5,35 1,584
266 3,53 1,393
84
3,37 1,479
350 3,49 1,414
266 2,05 0,982
84
1,92 0,824
350 2,01 0,947
266 3,04 0,761
84
2,83 0,955
350 2,99 0,815
266 10,22 2,652
84
9,96 2,774
350 10,16 2,680

Dobne skupine
7. razred O
N
M
SD
171 41,09 5,289
127 41,53 4,807
298 41,28 5,086
168 43,98 5,473
125 45,19 6,053
293 44,49 5,749
171 5,24 1,497
127 5,38 1,532
298 5,30 1,511
171 5,12 1,582
127 5,28 1,577
298 5,18 1,579
171 3,71 1,434
127 3,23 1,481
298 3,50 1,471
171 1,89 0,871
127 1,80 0,920
298 1,85 0,892
171 2,82 0,863
127 2,78 0,881
298 2,81 0,870
171 9,59 2,863
127 9,56 2,799
298 9,58 2,831

2. razred S
N
M
SD
93 42,96 4,637
157 43,27 4,826
250 43,16 4,750
92 46,54 4,875
156 46,43 4,819
248 46,47 4,831
93
5,31 1,674
157 5,55 1,611
250 5,46 1,636
93
5,28 1,521
157 5,19 1,594
250 5,22 1,564
93
3,19 1,513
157 3,28 1,493
250 3,25 1,498
93
1,83 1,007
157 1,72 0,890
250 1,76 0,935
93
2,97 0,949
157 2,87 0,863
250 2,90 0,896
93
9,90 2,945
157 9,73 2,908
250 9,80 2,917

Tablica 5.61 Rezultati sloene analize varijance u analizi razlika djece koja nisu doivjela nasilje i djece
koja su doivjela psihiko nasilje prema sociodemografskim obiljejima
Razred
5.
7.
2. S

Wilks
0,972a
0,969b
0,969a
0,962b
0,978a
0,976b

F
1,382
1,561
1,315
1,604
0,774
0,837

SS1
7
7
7
7
7
7

SS2
342
339
290
285
242
240

p
0,342
0,146
0,243
0,134
0,242
0,558

Parcijalna 2
0,028
0,031
0,031
0,038
0,022
0,024

izostavljena dob oca

izostavljena dob majke
SS stupnjevi slobode
b

Rezultati provedenih analiza pokazuju kako nema multivarijatnog efekta, odnosno statistiki
znaajne razlike meu djecom koja nisu doivjela nasilje i djecom koja su doivjela psihiko
nasilje prema testiranim sociodemografskim obiljejima. Dodatne analize napravljene su za
99

radni status majke i radni status oca jer su to kategorijalne varijable koje su analizirane 2
testom. Rezultati ovih analiza prikazani su u tablici 5.62.

Tablica 5.62 Rezultati 2 testova za analizu razlika meu djecom koja nisu doivjela nasilje i djecom koja
su doivjela psihiko nasilje prema radnom statusu oca i majke
Varijabla

Razred
5. razred

Radni status majke

7. razred
2. razred
5. razred

Radni status oca

7. razred
2. razred

Grupe

BDN

Radni status
Ne radi(%)

Radi(%)

291

30,2

69,8

PN

91

24,2

75,8

BDN

181

30,4

69,6

PN

150

36,0

64,0

BDN

93

31,2

68,8

PN

147

27,2

72,8

BDN

279

17,6

82,4

PN

82

24,4

75,6

BDN

168

26,2

73,8

PN

141

26,2

73,8

BDN

86

25,6

74,4

PN

137

28,5

71,5

1,244

0,265

0,057

1,170

0,279

0,059

0,439

0,508

0,043

1,911

0,167

0,073

0,000

0,992

0,001

0,221

0,638

0,032

Rezultati pokazuju da niti prema radnom statusu majke, niti prema radnom statusu oca nisu
pronaene statistiki znaajne razlike meu djecom koja nisu doivjela nasilje i djecom koja
su doivjela psihiko nasilje.
5.2.2. Obiljeja djeteta
Obiljeja djeteta odnose se na majinu percepciju djeteta neodgovornim, nemirnim i
nedrutvenim te na spol djeteta. Tri varijable koje se odnose na percepciju djeteta ukljuene
su u sloenu analizu varijance, dok je spol, kao kategorijalna varijabla analiziran 2 testom.
Deskriptivni podaci za varijable ukljuene u sloenu analizu varijance prikazani su u tablici
5.63, a rezultati analize varijance prikazani su u tablici 5.64.

100

Tablica 5.63 Deskriptivni podaci za majinu percepciju djeteta za skupinu djece koja nisu doivjela
nasilje i skupinu djece koja su doivjela psihiko nasilje
Dobne skupine
7. razred O
N
M
SD
163 7,12 3,764
126 7,63 3,486
289 7,35 3,648
163 11,63 4,482
126 12,14 4,219
289 11,85 4,369
163 7,66 3,922
126 7,37 3,246
289 7,54 3,640

5. razred O
N
M
SD
BDN
6,88 3,259 254
Neodgovorno
PN
7,44 3,666 80
Ukupno 7,01 3,363 334
BDN
11,48 4,081 254
Nemirno
PN
12,23 4,531 80
Ukupno 11,66 4,198 334
BDN
7,41 3,777 254
Nedrutveno
PN
7,54 3,649 80
Ukupno 7,44 3,742 334
BDN djeca koja nisu doivjela nasilje
PN djeca koja su doivjela psihiko nasilje
Percepcija djeteta

Skupina

2. razred S
N
M
SD
95
6,85 3,759
158 7,94 3,636
253 7,53 3,712
95 10,52 4,292
158 12,19 3,921
253 11,56 4,137
95
6,86 3,429
158 7,14 3,362
253 7,04 3,383

Tablica 5.64 Rezultati sloene analize varijance u analizi razlika djece koja nisu doivjela nasilje i djece
koja su doivjela psihiko nasilje prema majinoj percepciji djeteta
Razred
5.
7.
2. S

Wilks
0,993
0,992
0,957

F
0,793
0,791
3,688

SS1
3
3
3

SS2
330
285
249

p
0,498
0,500
0,013

Parcijalna 2
0,007
0,008
0,043

SS stupnjevi slobode

Rezultati sloene analize varijance pokazali su kako kod najstarije skupine sudionika postoji
znaajan multivarijatni efekt, odnosno statistiki znaajna razlika meu djecom koja nisu
doivjela nasilje i djecom koja su doivjela psihiko nasilje prema majinoj percepciji djeteta.
Kod mlaih dobnih skupina nije pronaena statistiki znaajna razlika meu skupinama.
Rezultati analize glavnih efekata za najstariju dobnu skupinu prikazani su u tablici 5.65.
Tablica 5.65 Analiza glavnih efekata za razlike meu djecom koja nisu doivjela nasilje i djecom koja su
doivjela psihiko nasilje prema majinoj percepciji djeteta za djecu u 2. razredu srednje kole

Percepcija djeteta
Neodgovorno
Nemirno
Nedrutveno

SS

Parcijalna 2

5,142
10,066
0,394

1
1
1

0,024
0,002
0,531

0,020
0,039
0,002

SS stupnjevi slobode

Rezultati provedenih analiza pokazali su da meu djecom koja nisu doivjela nasilje i djecom
koja su doivjela psihiko nasilje u drugom razredu srednje kole postoji statistiki znaajna
101

razlika u majinoj percepciji djeteta neodgovornim i nemirnim, pri emu majke djece koja su
doivjela psihiko nasilje svoju djecu percipiraju negativnije u odnosu na majke djece koja
nisu doivjela nasilje. Nije pronaena statistiki znaajna razlika meu skupinama prema
majinoj percepciji djeteta nedrutvenim.
Kao to je ranije navedeno, razlike meu skupinama prema spolu djeteta zasebno su
analizirane i rezultati ovih analiza prikazani su u tablici 5.66.
Tablica 5.66 Rezultati 2 testova za razlike u spolu djeteta prema doivljavanju psihikog nasilja kod
djece
Spol
Razred

5. razred
7. razred
2. razred

Grupe

BDN

enski(%)

Muki(%)

297

63,3

36,7

PN

92

60,9

39,1

BDN

186

60,2

39,8

PN

151

55,0

45,0

BDN

94

50,0

50,0

59,5

40,5

PN
153
BDN djeca koja nisu doivjela nasilje
PN djeca koja su doivjela psihiko nasilje

0,177

0,674

0,021

0,941

0,332

0,053

2,121

0,145

0,093

Rezultati provedenih analiza pokazuju da niti u jednoj dobnoj skupini sudionika nije
pronaena statistiki znaajna razlika meu djecom koja nisu doivjela nasilje i djecom koja
su doivjela psihiko nasilje prema spolu djeteta.
5.2.3. Stres
U analizi razlika prema varijablama vezanim uz stres provedene su dvije sloene analize
varijance zbog visokih korelacija meu varijablama. Tako su u prvoj analizu kao zavisne
varijable ukljuene broj doivljenih stresnih dogaaja u protekle tri godine i procjena
prisutnosti svakodnevnog stresa, a u drugoj analizi ukljuene su uznemirenost stresnim
dogaajima i uznemirenost svakodnevnim stresom. Deskriptivni pokazatelji za ove varijable
prikazani su u tablicama 5.67, a rezultati sloenih analiza varijance prikazani su u tablicama
5.68 i 5.69.

102

Tablica 5.67 Deskriptivni podaci za varijable vezane uz stres za skupinu djece koja nisu doivjela nasilje i
skupinu djece koja su doivjela psihiko nasilje

Varijabla

Skupina

5. razred O
N
M
SD
280 2,09 1,786
93
2,90 2,075
373 2,29 1,892
280 2,88 1,173
93
3,23 1,199
373 2,97 1,187
246 9,41 6,665
81 11,56 7,106
327 9,94 6,829
246 2,84 1,036
81
3,10 1,158
327 2,91 1,071

BDN
Broj stresnih dogaaja
PN
Ukupno
BDN
Prisutnost svakodnevnog
PN
stresa
Ukupno
BDN
Uznemirenost stresnim
PN
dogaajima
Ukupno
BDN
Uznemirenost
svakodnevnim
PN
stresom
Ukupno
BDN djeca koja nisu doivjela nasilje
PN djeca koja su doivjela psihiko nasilje

Dobne skupine
7. razred O
N
M
SD
183 2,34 1,926
137 2,81 2,231
320 2,54 2,072
183 2,98 1,092
137 3,20 1,218
320 3,08 1,150
155 10,30 7,177
121 11,87 7,918
276 10,99 7,538
155 2,99 1,075
121 3,17 1,186
276 3,07 1,126

2. razred S
N
M
SD
106 2,13 1,893
162 2,46 2,034
268 2,33 1,983
106 2,93 1,098
162 3,21 1,150
268 3,10 1,136
84
9,99 6,760
145 10,23 7,441
229 10,14 7,184
84
2,95 1,108
145 3,10 1,153
229 3,05 1,136

Tablica 5.68 Rezultati sloene analize varijance u analizi razlika djece koja nisu doivjela nasilje i djece
koja su doivjela psihiko nasilje prema broju doivljenih stresnih dogaaja i prisutnosti svakodnevnog
stresa
Razred
5.
7.
2. S

Wilks
0,958
0,984
0,983

F
8,040
2,528
2,329

SS1
2
2
2

SS2
370
317
265

p
0,000
0,081
0,099

Parcijalna 2
0,042
0,016
0,017

SS stupnjevi slobode
Tablica 5.69 Rezultati sloene analize varijance u analizi razlika djece koja nisu doivjela nasilje i djece
koja su doivjela psihiko nasilje prema uznemirenosti stresnim dogaajima i uznemirenosti
svakodnevnim stresom
Razred
5.
7.
2. S

Wilks
0,977
0,987
0,996

F
3,883
1,747
0,468

SS1
2
2
2

SS2
324
273
226

p
0,022
0,176
0,627

Parcijalna 2
0,023
0,013
0,004

SS stupnjevi slobode

Rezultati analiza pokazali su da samo u najmlaoj dobnoj skupini sudionika postoji

multivarijatni efekt, tj. statistiki znaajna razlika meu djecom koja nisu doivjela nasilje i
djecom koja su doivjela psihiko nasilje u obje sloene analize varijance prema varijablama
vezanim uz stres. Kod starijih dobnih skupina statistiki znaajna razlika nije pronaena.
Rezultati analiza glavnih efekata za djecu u petom razredu prikazani su u tablici 5.70.

103

Tablica 5.70 Post hoc analiza razlika meu djecom koja nisu doivjela nasilje i djecom koja su doivjela
psihiko nasilje prema varijablama vezanim uz stres za skupinu djece u petom razredu osnovne kole
F

SS

Parcijalna 2

13,229

0,000

0,034

6,051

0,014

0,016

6,129

0,014

0,019

3,543

0,061

0,011

Varijabla
Broj stresnih dogaaja
Prisutnost svakodnevnog
stresa
Uznemirenost stresnim
dogaajima
Uznemirenost svakodnevnim
stresom
SS stupnjevi slobode

Rezultati analiza pokazali su da samo prema uznemirenosti majki svakodnevnim stresom nije
pronaena statistiki znaajna razlika meu djecom koja nisu doivjela nasilje i djecom koja
su doivjela psihiko nasilje. Kod ostale tri varijable pronaene su statistiki znaajne razlike
pri emu su majke djece koja su doivjela psihiko nasilje iskazale da su doivjele vie
stresnih dogaaja u protekle tri godine, procijenile su veu prisutnost stresa u svakodnevnom
ivotu i veu uznemirenost stresnim dogaajima u odnosu na majke djece koja nisu doivjela
nasilje. Veliine efekata u ovim usporedbama su uglavnom niske, osim kod broja stresnig
dogaaja gdje je veliina efekta izmeu niske i umjerene.
5.2.4. Mentalno zdravlje
U ovu skupinu varijabli ukljuene su PTSP oca, alkoholizam oca, depresija oca i depresija
majke. Kako su sve ove varijable kategorijalne, one su analizirane 2 testovima iji su
rezultati prikazani u tablicama 5.71, 5.72, 5.73 i 5.74.
Tablica 5.71 Rezultati 2 testova za analizu razlika izmeu djece koja nisu doivjela nasilje i djece koja su
doivjela psihiko nasilje prema prisutnosti PTSP-a oca
Razred

Grupe

BDN

PTSP oca
Ne(%)

Da(%)

271

95,9

4,1

PN

82

91,5

8,5

BDN

171

95,9

4,1

PN

138

92,0

8,0

BDN

87

94,3

5,7

PN
137
BDN djeca koja nisu doivjela nasilje
PN djeca koja su doivjela psihiko nasilje

90,5

9,5

5. razred
7. razred
2. razred

2,608

0,106

0,086

2,093

0,148

0,082

1,008

0,315

0,067

104

Tablica 5.72 Rezultati 2 testova za analizu razlika izmeu djece koja nisu doivjela nasilje i djece koja su
doivjela psihiko nasilje prema prisutnosti alkoholizma oca
Razred

Grupe

BDN

Alkoholizam oca
Ne(%)

Da(%)

272

99,3

0,7

PN

82

98,8

1,2

BDN

173

98,8

1,2

PN

136

93,4

6,6

BDN

87

98,9

1,1

PN
135
BDN djeca koja nisu doivjela nasilje
PN djeca koja su doivjela psihiko nasilje

97,0

3,0

5. razred
7. razred
2. razred

0,176

0,675

0,022

6,616

0,010

0,146

0,790

0,374

0,060

Tablica 5.73 Rezultati 2 testova za analizu razlika izmeu djece koja nisu doivjela nasilje i djece koja su
doivjela psihiko nasilje prema prisutnosti depresije oca
Razred

Grupe

BDN

Depresija oca
Ne(%)

Da(%)

276

97,1

2,9

PN

82

100,0

0,0

BDN

173

98,3

1,7

PN

136

97,1

2,9

BDN

89

95,5

4,5

PN
134
BDN djeca koja nisu doivjela nasilje
PN djeca koja su doivjela psihiko nasilje

97,8

2,2

5. razred
7. razred
2. razred

2,431

0,119

0,082

0,501

0,479

0,040

0,895

0,344

0,063

Tablica 5.74 Rezultati 2 testova za analizu razlika izmeu djece koja nisu doivjela nasilje i djece koja su
doivjela psihiko nasilje prema prisutnosti depresije majke
Razred

Grupe

BDN

Depresija majke
Ne(%)

Da(%)

276

94,9

5,1

PN

83

91,6

8,4

BDN

173

98,8

1,2

PN

136

97,1

2,9

BDN

89

95,5

4,5

PN
134
BDN djeca koja nisu doivjela nasilje
PN djeca koja su doivjela psihiko nasilje

97,0

3,0

5. razred
7. razred
2. razred

1,309

0,253

0,060

1,274

0,259

0,064

0,352

0,553

0,040

105

Provedene analize pokazale su kako je od svih usporedbi samo kod alkoholizma oca
pronaena statistiki znaajna razlika i to kod djece koja pohaaju sedmi razred osnovne
kole. Ova razlika pokazala je da je u obiteljima djece koja su doivjela psihiko nasilje ea
prisutnost alkoholizma oca u odnosu na obitelji djece koja nisu doivjela nasilje. U svim
drugim usporedbama statistiki znaajna razlika nije pronaena.
5.2.5. Zadovoljstvo majke podrkom u odgoju djeteta
Varijable koje se odnose na majino zadovoljstvo podrkom u odgoju djeteta ukljuuju
majino zadovoljstvo podrkom u odgoju djeteta od strane oca, od strane obitelji i od strane
prijatelja te ukupno zadovoljstvo podrkom u odgoju djeteta. Kako je ukupno zadovoljstvo
podrkom kompozit prethodno navedene tri varijable, ono je iskljueno iz sloene analize
varijance te e biti zasebno analizirano t-testom. Deskriptivni pokazatelji za varijable
ukljuene u sloenu analizu varijance prikazani su u tablici 5.75, a rezultati sloene analize
varijance prikazani su u tablici 5.76.
Tablica 5.75 Deskriptivni podaci za majino zadovoljstvo podrkom u odgoju djeteta za skupinu djece
koja nisu doivjela nasilje i skupinu djece koja su doivjela psihiko nasilje
Zadovoljstvo podrkom
u odgoju djeteta

Skupina

5. razred O
N
M
SD
261 4,30 0,998
76 4,17 1,012
337 4,27 1,001
261 4,15 1,034
76 3,93 1,135
337 4,10 1,060
261 4,00 1,183
76 3,71 1,093
337 3,93 1,168

BDN
Partner
PN
Ukupno
BDN
Obitelj
PN
Ukupno
BDN
Prijatelji
PN
Ukupno
BDN djeca koja nisu doivjela nasilje
PN djeca koja su doivjela psihiko nasilje

Dobne skupine
7. razred O
N
M
SD
161 4,17 1,121
126 4,12 1,143
287 4,15 1,129
161 4,27 0,962
126 4,06 1,151
287 4,18 1,052
161 4,12 1,117
126 3,98 1,095
287 4,06 1,108

2. razred S
N
M
SD
91 4,33 1,076
151 3,91 1,267
242 4,07 1,214
91 4,20 1,002
151 4,07 0,991
242 4,12 0,995
91 4,01 1,159
151 3,73 1,233
242 3,83 1,211

Tablica 5.76 Rezultati sloene analize varijance u analizi razlika djece koja nisu doivjela nasilje i djece
koja su doivjela psihiko nasilje prema majinom zadovoljstvu podrkom u odgoju djeteta
Razred
5.
7.
2. S

Wilks
0,989
0,990
0,966

F
1,286
0,968
2,817

SS1
3
3
3

SS2
333
283
238

p
0,279
0,408
0,040

Parcijalna 2
0,011
0,010
0,034

SS stupnjevi slobode

106

Rezultati provedenih analiza pokazali su da multivarijatni efekt, tj. statistiki znaajna razlika
meu djecom koja nisu doivjela nasilje i djecom koja su doivjela psihiko nasilje prema
majinom zadovoljstvu podrkom u odgoju djeteta postoji samo kod najstarije skupine
sudionika, dok kod mlaih skupina nije pronaena statistiki znaajna razlika. Rezultati
analiza glavnih efekata za najstariju dobnu skupinu prikazani su u tablici 5.77.
Tablica 5.77 Analiza glavnih efekata za razlike meu djecom koja nisu doivjela nasilje i djecom koja su
doivjela psihiko nasilje prema majinom zadovoljstvu podrkom u odgoju djeteta za skupinu djece u
drugom razredu srednje kole
Zadovoljstvo podrkom
u odgoju djeteta
Partner
Obitelj
Prijatelji

SS

Parcijalna 2

7,051
0,992
3,118

1
1
1

0,008
0,320
0,079

0,029
0,004
0,013

SS stupnjevi slobode

Provedene analize pokazale su da postoji statistiki znaajna razlika meu skupinama samo
prema majinom zadovoljstvu podrkom u odgoju djeteta od strane partnera, pri emu majke
djece koja nisu doivjela nasilje iskazuju vee zadovoljstvo podrkom partnera u odgoju
djeteta nego majke djece koja su doivjela psihiko nasilje. Veliina uinka u ovoj usporedbi
je izmeu niske i umjerene.
Kao to je ranije navedeno, ukupno zadovoljstvo majke podrkom u odgoju djeteta je
analizirano zasebno t-testom. Rezultati ove analize prikazani su u tablici 5.78.
Tablica 5.78 Rezultati analize razlika meu djecom koja nisu doivjela nasilje i djecom koja su doivjela
psihiko nasilje prema ukupnom majinom zadovoljstvu podrkom u odgoju djeteta
Razred

Grupe

SD

BDN

239

12,51

2,615

PN

72

11,83

2,668

BDN

148

12,54

2,697

PN

124

12,23

2,653

BDN

75

12,47

2,861

PN
127
BDN djeca koja nisu doivjela nasilje
PN djeca koja su doivjela psihiko nasilje
SS stupnjevi slobode

11,57

2,873

5. razred
7. razred
2. razred

SS

1,928

309

0,055

0,259

0,945

270

0,346

0,115

2,164

200

0,032

0,315

Rezultati provedenih analiza pokazali su da samo u najstarijoj dobnoj skupini postoji

statistiki znaajna razlika meu djecom koja nisu doivjela nasilje i djecom koja su doivjela
psihiko nasilje prema ukupnom majinom zadovoljstvu socijalnom podrkom, pri emu su
107

majke djece koja nisu doivjela nasilje zadovoljnije podrkom koju primaju u odgoju djeteta u
odnosu na majke djece koja su doivjela psihiko nasilje.
5.2.6. Majino iskustvo s nasiljem u djetinjstvu
Majino iskustvo s nasiljem u djetinjstvu ispitivano je kroz majino iskustvo s nasiljem u
djetinjstvu poinjenim od oca, poinjenim od majke i svjedoenje nasilju meu roditeljima.
Deskriptivni podaci za ove tri varijable prikazani su u tablici 5.79, a rezultati sloene analize
varijance prikazani su u tablici 5.80.
Tablica 5.79 Deskriptivni podaci za majino iskustvo s nasiljem u djetinjstvu za skupinu djece koja nisu
doivjela nasilje i skupinu djece koja su doivjela psihiko nasilje

Varijabla

Skupina

5. razred O
N
M
SD
296 4,42 1,086
93 4,72 1,354
389 4,49 1,161
296 4,42 0,978
93 4,53 1,059
389 4,45 0,998
296 1,23 2,074
93 1,41 2,223
389 1,27 2,109

BDN
PN
Ukupno
BDN
Nasilje doivljeno
PN
od majke
Ukupno
BDN
Svjedoenje nasilju
PN
meu roditeljima
Ukupno
BDN djeca koja nisu doivjela nasilje
PN djeca koja su doivjela psihiko nasilje
Nasilje doivljeno
od oca

Dobne skupine
7. razred O
N
M
SD
192 4,47 1,130
140 4,69 1,439
332 4,57 1,272
192 4,42 0,883
140 4,50 0,910
332 4,45 0,894
192 1,26 2,317
140 1,45 2,342
332 1,34 2,326

2. razred S
N
M
SD
112 4,39 0,971
165 4,45 1,027
277 4,43 1,003
112 4,44 0,836
165 4,48 1,097
277 4,47 0,998
112 1,33 2,170
165 1,52 2,305
277 1,44 2,249

Tablica 5.80 Rezultati sloene analize varijance u analizi razlika majki djece koja nisu doivjela psihiko
nasilje i majki djece koja su doivjela psihiko nasilje prema majinom iskustvu s nasiljem u djetinjstvu
Razred
5.
7.
2. S

Wilks
0,986
0,993
0,998

F
1,774
0,806
0,164

SS1
3
3
3

SS2
385
328
273

p
0,152
0,491
0,921

Parcijalna 2
0,014
0,007
0,002

SS stupnjevi slobode

Rezultati provedenih analiza pokazali su da niti u jednoj dobnoj skupini nije pronaen
znaajan multivarijatni efekt, tj. statistiki znaajna razlika meu djecom koja nisu doivjela
nasilje i djecom koja su doivjela psihiko nasilje prema majinom iskustvu s nasiljem u
djetinjstvu.

108

5.2.7. Stav prema tjelesnom kanjavanju

Razlike meu djecom koja nisu doivjela nasilje i djecom koja su doivjela psihiko nasilje
prema stavu majke prema tjelesnom kanjavanju ispitane su t-testom iji su rezultati prikazani
u tablici 5.81.
Tablica 5.81 Rezultati analize razlika majki djece koja nisu doivjela nasilje i majki djece koja su
doivjela psihiko nasilje prema stavu prema tjelesnom kanjavanju
Razred

Grupe

SD

BDN

258

13,66

5,924

PN

80

14,82

6,404

BDN

171

14,88

6,816

PN

139

15,73

6,447

BDN

89

14,79

6,848

PN
143 15,08
BDN djeca koja nisu doivjela nasilje
PN djeca koja su doivjela psihiko nasilje
SS stupnjevi slobode

6,827

5. razred
7. razred
2. razred

SS

Hedges g

-1,489

335

0,137

0,191

-1,111

308

0,268

0,127

-0,306

230

0,760

0,041

Rezultati provedenih analiza pokazali su kako niti kod jedne dobne skupine nije pronaena
statistiki znaajna razlika meu djecom koja nisu doivjela nasilje i djecom koja su doivjela
psihiko nasilje u stavu majke prema tjelesnom kanjavanju.
5.2.8. Zakljuno o rezultatima analiza razlika prema doivljenom psihikom nasilju
Jednako kao i kod tjelesnog nasilja, radi preglednosti rezultata napravljena je tablica 5.82 u
kojoj su brojevima 5, 7 i 2 prikazani razredi u kojima se pojavila statistiki znaajna
razlika za pojedinu varijablu, a ukoliko je elija prazna to oznaava da niti u jednoj dobnoj
skupini nije pronaena statistiki znaajna razlika.

109

Tablica 5.82 Rezultati analiza prema doivljenom tjelesnom nasilju

Skupina

Varijabla
Dob majke
Dob oca
Obrazovanje majke
Obrazovanje oca
Radni status majke

Sociodemografska obiljeja

Radni status oca

Veliina mjesta stanovanja
Broj djece u kuanstvu
Objektivni prihodi kuanstva
Subjektivni prihodi kuanstva
Spol djeteta
Percepcija djeteta neodgovornim
Percepcija djeteta nemirnim
Percepcija djeteta nedrutvenim
Broj doivljenih stresora
Uznemirenost stresorima
Prisutnost svakodnevnog stresa
Uznemirenost svakodnevnim stresom

Obiljeja djeteta

Stres

PTSP oca
Alkoholizam oca
Depresija oca

Mentalno zdravlje

Zadovoljstvo majke podrkom u odgoju

djeteta

Iskustvo majki s nasiljem u djetinjstvu

Depresija majke
Zadovoljstvo socijalnom podrkom u odgoju djeteta od
strane partnera
Zadovoljstvo socijalnom podrkom u odgoju djeteta od
strane obitelji
Zadovoljstvo socijalnom podrkom u odgoju djeteta od
strane prijatelja
Zadovoljstvo ukupnom socijalnom podrkom u odgoju
djeteta
Majino doivljeno nasilje u djetinjstvu od strane oca
Majino doivljeno nasilje u djetinjstvu od strane oca
Majino svjedoenje nasilju meu roditeljima u
djetinjstvu

Stav prema tjelesnom kanjavanju

djece
BDN djeca koja nisu doivjela nasilje
PN djeca koja su doivjela psihiko nasilje

Stav prema tjelesnom kanjavanju djece

Usporedba
BDN-PN

2
2

5
5
5

Rezultati provedenih analiza pokazali su da meu varijablama koje se odnose na

sociodemografska obiljeja, iskustvo majki s nasiljem u djetinjstvu i stav majke prema
tjelesnom kanjavanju nije pronaena statistiki znaajna razlika meu djecom koja nisu
doivjela nasilje i djecom koja su doivjela psihiko nasilje. Meu obiljejima djeteta
statistiki znaajne razlike pronaene su za majinu percepciju djeteta neodgovornim i
110

nemirnim kod najstarije dobne skupine. Od varijabli koje se odnose na stres, statistiki
znaajne razlike pronaene su za broj stresora koje je majka doivjela u protekle tri godine,
uznemirenost stresorima i prisutnost svakodnevnog stresa, dok prema uznemirenosti
svakodnevnim stresom nije pronaena statistiki znaajna razlika meu skupinama. Sve
statistiki znaajne razlike koje se odnose na varijable vezane uz stres pronaene su samo kod
najmlae skupine sudionika. U analizama varijabli koje se odnose na mentalno zdravlje
roditelja, samo je kod alkoholizma oca dobivena statistiki znaajna razlika i to u obiteljima
djece u sedmom razredu osnovne kole, dok u drugim usporedbama nije pronaena statistiki
znaajna razlika. Od varijabli koje se odnose na majino zadovoljstvo podrkom u odgoju
djeteta statistiki znaajne razlike pronaene su za zadovoljstvo podrkom od partnera i
zadovoljstvo ukupnom podrkom u odgoju djeteta, i to u oba sluaja za majke djece u drugom
razredu srednje kole.

111

5.3. Povezanost stresa s doivljavanjem razliitih tipova nasilja

U treem problemu ispituje se doprinos pojedinih stresora i svakodnevnog stresa roditelja

tjelesnom kanjavanju te tjelesnom i psihikom zlostavljanju djece u obitelji.
U svrhu odgovora na ovaj problem provedene su tri logistike regresijske analize s istim
setom prediktora i razliitim oblicima nasilja kao kriterijem. U prediktorski set ukljueni su
razliiti stresori kojima je obitelj mogla biti izloena u protekle tri godine te procjena
prisutnosti stresa u svakodnevnom ivotu. Prije provoenja logistikih regresijskih analiza
provedeni su 2 testovi za odnos svakog pojedinog stresora i kriterijske varijable. Uz svaku
regresijsku analizu prikazan je Negelkerkeov koeficijent determinacije. Takoer treba
napomenuti da je iz logistikih regresijskih analiza izbaen stresor Vlastiti problemi s
ovisnostima jer su prilikom analiza podataka s ukljuenim ovim stresorom dobiveni
neinterpretabilni rezultati. U tablici 5.83 prikazane su veliine efekata za analizu razlika u
doivljavanju pojedinih stresora prema doivljavanju tjelesnog kanjavanja, a detaljni
rezultati analiza prikazani su u prilozima 3-8.
Tablica 5.83 Veliine efekata u 2 testovima ( koeficijent) za pojedine stresore i doivljavanje tjelesnog
kanjavanja19

Varijabla
Preseljenje
Roenje djeteta
Vlastita nezaposlenost ili gubitak posla
Nezaposlenost ili gubitak posla lana ue obitelji
Rastava ili razvod od svog partnera/partnerice
Vlastita tjelesna bolest ili ozljeda
Tjelesna bolest ili ozljeda lana ue obitelji
Vlastiti psihiki problem(i)
Psihiki problem(i) lana ue obitelj
Smrt blieg lana obitelji
Financijske tekoe
Vlastiti problemi s ovisnostima
Problemi s ovisnostima lana ue obitelji
Nasilje u partnerskom odnosu
Vlastiti sukob sa zakonom
Sukob sa zakonom lana ue obitelji

5. razred
0,048
0,038
0,114**
0,103*
0,022
0,033
0,018
0,042
0,047
0,014
0,039
0,023
0,022
0,041
0,014
0,025

7. razred
0,040
0,014
0,027
0,016
0,042
0,044
0,010
0,035
0,003
0,106*
0,038
0,003
0,037
0,070
0,009
0,022

2.razred S
0,019
0,059
0,025
0,058
0,009
0,184**
0,127*
0,138**
0,130*
0,014
0,015
0,047
0,065
0,073
0,048
0,103*

* p<0,05
** p<0,01

19

U svim sluajevima gdje su se pokazale statistiki znaajne razlike vea je incidencija tjelesnog kanjavanja u
obiteljima koje su doivjele pojedini stresor

112

Analize pojedinih stresora pokazale su da razliiti stresori statistiki znaajni u svakoj

dobnoj skupini. Tako je kod najmlae dobne skupine vie djece bilo izloeno tjelesnom
kanjavanju u protekloj godini u kojima su majke ili lanovi ue obitelji bili nezaposleni ili
doivjeli gubitak posla. Kod djece u sedmom razredu jedini znaajan stresor je smrt lana ue
obitelji, dok se kod djece u drugom razredu srednje kole znaajni stresori odnose na tjelesnu
ili psihiku bolest majke ili lana ue obitelji te na sukob sa zakonom lana ue obitelji. Za
sve stresore vrijedi da je u obiteljima u kojima se dogodio stresor, vie djece bilo izloeno
tjelesnom kanjavanju u protekloj godini. Ovdje treba napomenuti da je 2 test vrlo osjetljiv
na razlike u frekvencijama po pojedinim kategorijama i prilikom interpretacije rezultata treba
voditi rauna o tome da iako pojedini stresor pokazuje statistiku znaajnost, mogue je da se
radi o vrlo malom broju sudionika. Primjerice sukob sa zakonom lana ue obitelji, koji je
statistiki znaajan kod djece u drugom razredu srednje kole, doivjelo je devet sudionika
(3,3%) od 274 sudionika koliko nije doivjelo tjelesno kanjavanje u protekloj godini, dok je
u skupini koja je doivjela tjelesno kanjavanje (111 ispitanika) devet sudionika (8,1%)
doivjelo ovaj stresor. U tablici 5.84 prikazani su rezultati logistike regresijske analize sa
stresorima kao prediktorima i incidencijom tjelesnog kanjavanja kao kriterijem.
Tablica 5.84 Omjeri vjerojatnosti (odds ratio) u logistikoj regresijskoj analizi stresora kao prediktora i
tjelesnog kanjavanja kao kriterija (referentna skupina su djeca s incidencijom tjelesnog kanjavanja)

Varijabla
Preseljenje
Roenje djeteta
Vlastita nezaposlenost ili gubitak posla
Nezaposlenost ili gubitak posla lana ue obitelj
Rastava ili razvod od svog partnera/partnerice
Vlastita tjelesna bolest ili ozljeda
Tjelesna bolest ili ozljeda lana ue obitelji
Vlastiti psihiki problem(i)
Psihiki problem(i) lana ue obitelj
Smrt blieg lana obitelji
Financijske tekoe
Problemi s ovisnostima lana ue obitelji
Nasilje u partnerskom odnosu
Vlastiti sukob sa zakonom
Sukob sa zakonom lana ue obitelji
Procjena svakodnevnog stresa
Negelkerke R2

5. razred
0,664
1,545
1,507
1,622
0,642
1,288
0,703
1,201
1,124
0,914
1,011
0,915
2,031
0,889
1,246
1,011
0,050

exp(B)
7. razred
1,115
0,940
0,874
0,922
2,174
1,086
1,055
0,754
0,905
1,601*
1,079
1,523
0,212*
1,523
1,363
1,084
0,046

2.razred
0,767
1,562
0,814
1,319
0,706
2,215*
1,305
1,231
2,086
0,720
0,872
1,116
4,041
1,255
1,894
0,935
0,121

* p<0,05

113

Rezultati logistike regresijske analize pokazuju da u petom razredu nema znaajnog

prediktora vezanih uz pojedinane stresore i percepciju izloenosti svakodnevnom stresu. Kod
djece u sedmom razredu znaajnim prediktorima pokazali su se smrt blieg lana obitelji i
nasilje u partnerskom odnosu meu roditeljima. Djeca u ijim obiteljima su se dogodili ovi
dogaaji bila su vie izloena tjelesnom kanjavanju. Kod djece u drugom razredu od varijabli
vezanih uz izvore stresa samo se tjelesna bolest ili ozljeda majke pokazala znaajnim
prediktorom. Zanimljivo je uoiti kako u analizama odnosa pojedinih stresora kod djece u
petom razredu postoje dva stresora za koje su dobivene statistiki znaajne razlike, dok se u
logistikoj regresijskoj analizi niti jedan prediktor nije pokazao znaajnim. Ovakav
neuobiajen rezultat posljedica je razliite osjetljivosti koritenih testova te je za pouzdanije
interpretacije potrebno replicirati ove rezultate. U tablici 5.85 prikazane su veliine efekata za
analizu razlika u doivljavanju pojedinih stresora prema doivljavanju tjelesnog zlostavljanja.
Tablica 5.85 Veliine efekata u 2 testovima ( koeficijent) za pojedine stresore i doivljavanje tjelesnog
zlostavljanja

Varijabla
Preseljenje
Roenje djeteta
Vlastita nezaposlenost ili gubitak posla
Nezaposlenost ili gubitak posla lana ue obitelji
Rastava ili razvod od svog partnera/partnerice
Vlastita tjelesna bolest ili ozljeda
Tjelesna bolest ili ozljeda lana ue obitelji
Vlastiti psihiki problem(i)
Psihiki problem(i) lana ue obitelj
Smrt blieg lana obitelji
Financijske tekoe
Vlastiti problemi s ovisnostima
Problemi s ovisnostima lana ue obitelji
Nasilje u partnerskom odnosu
Vlastiti sukob sa zakonom
Sukob sa zakonom lana ue obitelji

5. razred
0,070
0,006
0,020
0,045
0,035
0,000
0,039
0,057
0,032
0,031
0,012
0,037
0,023
0,014
0,037
0,021

7. razred
0,085*
0,027
0,104*
0,030
0,077
0,022
0,006
0,025
0,054
0,015
0,028
0,034
0,087*
0,008
0,017
0,009

2.razred S
0,063
0,052
0,051
0,064
0,033
0,038
0,105*
0,047
0,045
0,032
0,002
0,028
0,032
0,043
0,102*
0,055

* p<0,05
** p<0,01
Analiza pojedinih stresora pokazala je da kod djece u petom razredu niti jedan zasebni
stresor nije pokazao znaajan efekt vezano uz doivljavanje tjelesnog zlostavljanja u protekloj
godini. Kod djece u sedmom razredu znaajni efekti dobiveni su za preseljenje, nezaposlenost
ili gubitak posla majke te probleme s ovisnostima lana ue obitelji, dok je u drugom razredu
srednje kole znaajan stresor tjelesna bolest lana ue obitelji i sukob majke sa zakonom. I u
ovom sluaju vezano uz sukob sa zakonom majke radi se o vrlo malom broju sudionika te
114

ovaj rezultat moe indicirati na znaajnost ovog stresora, ali je potrebna replikacija nalaza za
pouzdano zakljuivanje. U tablici 5.86 prikazani su rezultati logistike regresijske analize sa
stresorima kao prediktorima i incidencijom tjelesnog zlostavljanja kao kriterijem.
Tablica 5.86 Omjeri vjerojatnosti (odds ratio) u logistikoj regresijskoj analizi stresora kao prediktora i
incidencije tjelesnog zlostavljanja kao kriterija (referentna skupina su djeca s incidencijom tjelesnog
zlostavljanja)

Varijabla
Preseljenje
Roenje djeteta
Vlastita nezaposlenost ili gubitak posla
Nezaposlenost ili gubitak posla lana ue obitelj
Rastava ili razvod od svog partnera/partnerice
Vlastita tjelesna bolest ili ozljeda
Tjelesna bolest ili ozljeda lana ue obitelji
Vlastiti psihiki problem(i)
Psihiki problem(i) lana ue obitelj
Smrt blieg lana obitelji
Financijske tekoe (npr. dugovanja, tekoe s
plaanjem rauna, kredita)
Problemi s ovisnostima (klaenje, kockanje, alkohol
ili droga) lana ue obitelji
Nasilje u partnerskom odnosu
Vlastiti sukob sa zakonom
Sukob sa zakonom lana ue obitelji
Procjena svakodnevnog stresa
Negelkerke R2

5. razred
1,930
0,719
1,051
1,662
0,119
1,191
0,594
1,732
1,112
1,424

exp(B)
7. razred
1,357
0,856
2,049*
0,733
2,189
1,082
0,907
0,770
1,204
0,815

2.razred S
1,965
1,765
0,901
1,050
0,492
1,187
1,584
1,237
1,279
0,660

0,845

0,958

0,855

1,275

2,727*

0,083

1,392
1,136
1,880
0,860
0,059

0,395
3,672
0,367
1,199
0,072

4,704
17,781
0,208
0,969
0,086

* p<0,05

Za tjelesno zlostavljanje kod djece u petom razredu i drugom razredu srednje kole nisu se
pojavili znaajni prediktori vezani uz izvore stresa. Kod djece u sedmom razredu kao znaajni
prediktori dobiveni su nezaposlenost ili gubitak posla majke te problemi s ovisnostima lana
ue obitelji. U obiteljima u kojima su se pojavili ovi stresni dogaaji djeca su u veoj mjeri
izloena tjelesnom zlostavljanju. U tablici 5.87 prikazane su veliine efekata za analizu
razlika u doivljavanju pojedinih stresora prema doivljavanju psihikog zlostavljanja.
Kod analiza pojedinih stresora vezano uz doivljavanje psihikog zlostavljanja u petom
razredu niske veliine efekata pokazali su razvod ili rastava te nasilje u partnerskom odnosu.
Pri tome se kod obje varijable radi o relativno malom broju sudionika. Nasilje u partnerskom
odnosu se pokazalo kao varijabla s niskom veliinom efekta i kod djece u sedmom razredu, uz
115

psihike probleme lana ue obitelji i nezaposlenost ili gubitak posla majke. Kod djece u
drugom razredu srednje kole najvei broj stresora pokazao je znaajne efekte. Ti stresori su
preseljenje, roenje djeteta, tjelesna bolest lana ue obitelji, problemi majke s ovisnostima i
sukob sa zakonom lana ue obitelji.
Tablica 5.87 Veliine efekata u 2 testovima za pojedine stresore i doivljavanje psihikog zlostavljanja

Varijabla
Preseljenje
Roenje djeteta
Vlastita nezaposlenost ili gubitak posla
Nezaposlenost ili gubitak posla lana ue obitelji
Rastava ili razvod od svog partnera/partnerice
Vlastita tjelesna bolest ili ozljeda
Tjelesna bolest ili ozljeda lana ue obitelji
Vlastiti psihiki problem(i)
Psihiki problem(i) lana ue obitelj
Smrt blieg lana obitelji
Financijske tekoe
Vlastiti problemi s ovisnostima
Problemi s ovisnostima lana ue obitelji
Nasilje u partnerskom odnosu
Vlastiti sukob sa zakonom
Sukob sa zakonom lana ue obitelji

5. razred
0,002
0,016
0,024
0,028
0,159**
0,004
0,000
0,024
0,056
0,023
0,048
0,059
0,041
0,104**
0,035
0,070

7. razred
0,070
0,004
0,095*
0,034
0,016
0,037
0,027
0,056
0,106*
0,046
0,056
0,033
0,074
0,113**
0,029
0,024

2.razred S
0,152**
0,200**
0,040
0,142**
0,056
0,046
0,124*
0,026
0,078
0,051
0,010
0,115*
0,058
0,089
0,001
0,106*

* p<0,05
** p<0,01

U tablici 5.88 prikazani su rezultati logistike regresijske analize sa stresorima kao

prediktorima i incidencijom psihikog zlostavljanja kao kriterijem.

116

Tablica 5.88 Omjeri vjerojatnosti (odds ratio) u logistikoj regresijskoj analizi stresora kao prediktora i
incidencije psihikog zlostavljanja kao kriterija (referentna skupina su djeca s incidencijom psihikog
zlostavljanja)

Varijabla
Preseljenje
Roenje djeteta
Vlastita nezaposlenost ili gubitak posla
Nezaposlenost ili gubitak posla lana ue obitelj
Rastava ili razvod od svog partnera/partnerice
Vlastita tjelesna bolest ili ozljeda
Tjelesna bolest ili ozljeda lana ue obitelji
Vlastiti psihiki problem(i)
Psihiki problem(i) lana ue obitelj
Smrt blieg lana obitelji
Financijske tekoe (npr. dugovanja, tekoe s
plaanjem rauna, kredita)
Problemi s ovisnostima (klaenje, kockanje, alkohol
ili droga) lana ue obitelji
Nasilje u partnerskom odnosu
Vlastiti sukob sa zakonom
Sukob sa zakonom lana ue obitelji
Procjena svakodnevnog stresa
Negelkerke R2

5. razred
0,550
1,427
1,274
0,780
3,526*
0,927
0,937
0,937
1,311
1,317

exp(B)
7. razred
1,412
1,054
1,923*
0,561
0,922
1,157
0,872
1,003
1,963
0,626

2.razred S
1,946
3,636*
0,690
2,279*
0,739
1,131
1,391
0,789
1,573
0,466*

1,061

1,076

0,791

0,922

1,255

1,020

1,677
0,649
2,253
1,054
0,056

2,864
2,620
0,406
1,158
0,082

2,367
1,417
1,269
1,099
0,153

* p<0,05

Pri analizi doivljavanja psihikog zlostavljanja u sve tri dobne skupine dobivene su
statistiki znaajni prediktori vezani uz stres. Tako je kod djece u petom razredu vea
uestalost doivljavanja psihikog zlostavljanja u obiteljima u kojima se u protekle tri godine
dogodio razvod ili rastava roditelja. Kod djece u sedmom razredu znaajan prediktor
psihikog zlostavljanja djece je nezaposlenost ili gubitak posla majke. Kod djece u drugom
razredu srednje kole znaajni prediktori psihikog zlostavljanja su roenje djeteta te
nezaposlenost ili gubitak posla lana ue obitelji. Zanimljivo je da smrt blieg lana obitelji
predvia manju uestalost psihikog zlostavljanja.
Ukupno gledano, logistike regresijske analize pokazuju relativno malen efekt ega kod
uenika osnovnih kola, pri emu treba naglasiti da u nekim analizama niti jedan prediktor
nije bio znaajan. Kako se u postupku logistike regresijske analize ne testira znaajnost
multiple korelacije, ovakve situacije indiciraju neznaajnu povezanost s kriterijem. Za razliku
od toga, kod tjelesnog kanjavanja i psihikog zlostavljanja dobiven je umjeren efekt te se
pokazalo da su pojedini stresori znaajni prediktori ovih oblika nasilja kod djece u drugom
117

razredu srednje kole. Naravno, kako se radi o stresnim dogaajima od kojih se neki dogaaju
vrlo rijetko (npr. smrt bliskog lana obitelji), njihovo pojavljivanje moe predstavljati rizik za
one kojima se to dogodilo, ali je za bolje objanjenje nasilja nad djecom u obitelji potrebno
uvoditi dodatne varijable.

118

5.4. Provjera Revidiranog modela obiteljskog stresa

U posljednjem problemu provjeren je doprinos revidiranog modela obiteljskog stresa
objanjenju tjelesnog kanjavanja te tjelesnog i psihikog zlostavljanja djece u obitelji.
Znaajke provjere ovog modela su u tome da se provodi na tri razliite kategorije nasilja i
odvojeno za svaku dobnu skupinu. Kao to je navedeno u obradama podataka, provjera
modela napravljena je u tri koraka pomou regresijskih analiza.
5.4.1. Povezanost stresa i uznemirenosti svakodnevnim stresom
U prvom dijelu modela predvien je odnos stresa i uznemirenosti svakodnevnim stresom tako
da e izloenost veem broju stresora i uestaliji svakodnevni stres biti prediktori
uznemirenosti svakodnevnim stresom. Takoer, temeljem dosadanjih teorijskih modela
oekuje se da e doivljeni stresori i prisutnost svakodnevnog stresa biti pozitivno povezani s
osjeajem uznemirenosti stresnim dogaajima. U tablici 5.89 prikazani su deskriptivni podaci
i korelacije meu varijablama za varijable ukljuene u prvi korak provjere Revidiranog
modela obiteljskog stresa.

Tablica 5.89 Bivarijatne korelacije i deskriptivni pokazatelji za varijable vezane uz stres i uznemirenost
svakodnevnim stresom

Razred Varijabla
5.

7.

2.

Uznemirenost
Broj stresnih dogaaja
Svakodnevni stres
Uznemirenost
Broj stresnih dogaaja
Svakodnevni stres
Uznemirenost
Broj stresnih dogaaja
Svakodnevni stres

SD

668
592
671
577
519
581
402
360
402

2,81
2,49
2,98
2,96
2,62
3,11
2,98
2,64
3,18

1,113
2,003
1,152
1,115
2,093
1,149
1,118
2,024
1,155

r
Uznemirenost Broj stresnih dogaaja
0,25**
0,25**
0,71**
0,28**
0,28**
0,28**
0,73**
0,30**
0,18**
0,18**
0,76**
0,20**

* p<0,05

** p<0,01
Provedene analize pokazuju da su varijable koje se odnose na stres u pozitivnim korelacijama,
pri emu su prisutnost svakodnevnog stresa i uznemirenost svakodnevnim stresom u visokoj
korelaciji, dok je broj stresnih dogaaja relativno nisko pozitivno povezan s druge dvije
varijable u sve tri dobne skupine. U tablici 5.90 prikazani su rezultati regresijse analize s
brojem doivljenih stresnih dogaaja majke u protekle tri godine i prisutnosti svakodnevnog
stresa kao prediktorima te uznemirenosti svakodnevnim stresom kao kriterijem.
119

Tablica 5.90 Rezultati regresijske analize s brojem stresnih dogaaja i uestalosti svakodnevnog stresa
kao prediktorima i uznemirenosti svakodnevnim stresom kao kriterijem

5. razred
7. razred
2. razred S
B
SeB

B
SeB

B
SeB

Broj stresnih dogaaja 0,031 0,017 0,056 0,032 0,017 0,060 0,015 0,020 0,028
Svakodnevni stres
0,670* 0,029 0,694 0,690* 0,031 0,710 0,727* 0,034 0,751
R
0,712
0,731
0,757
2
R
0,507
0,534
0,573
* p<0,05
Varijabla

Rezultati regresijske analize prikazani u tablici 5.90 pokazuju visoke koeficijente multiple
korelacije u sve tri dobne skupine. Ove korelacije su u posljedica visoke korelacije uestalosti
svakodnevnog stresa u ivotu majke i njene uznemirenosti svakodnevnim stresom. Sudei po
rezultatima ove analize broj doivljenih stresnih dogaaja nije prediktor uznemirenosti
svakodnevnim stresom.

5.4.2. Povezanost uznemirenosti svakodnevnim stresom majki s psihikom

agresijom koju su doivjela djeca
Jedna od hipoteza istraivanja (H5) je polazila od toga da e uznemirenost stresnim
dogaajima biti pozitivno povezana sa psihikom agresijom prema djeci. Pretpostavilo se da
je ovaj odnos posredovan nasiljem u kuanstvu (svjedoenjem djeteta nasilju u kuanstvu) i
percepcijom djeteta tako da e prisutnost nasilja meu roditeljima i negativna percepcija
djeteta pridonositi povezanosti izmeu uznemirenosti stresnim dogaajima i injenja psihike
agresije prema djetetu. U tablici 5.91 prikazani su deskriptivni podaci i korelacije meu
varijablama za varijable ukljuene u drugi korak provjere Revidiranog modela obiteljskog
stresa.

120

Tablica 5.91 Bivarijatne korelacije varijabli u drugom koraku testiranja Revidiranog modela obiteljskog
stresa

Varijabla
1. Psihika agresija

2. Uznemirenost

3. Socijalna podrka

4. Nasilje u kuanstvu
5. Percepcija djeteta
neodgovorno
6. Percepcija djeteta
nemirno
7. Percepcija djeteta
nedrutveno

Razred
5.
7.
2.
5.
7.
2.
5.
7.
2.
5.
7.
2.
5.
7.
2.
5.
7.
2.
5.
7.
2.

Varijabla
1.
0,15**
0,09*
0,08
-0,08
-0,08
-0,15**
0,35**
0,31**
0,35**
0,12**
0,14**
0,16**
0,14**
0,15**
0,22**
0,07
-0,02
0,04

2.

3.

4.

5.

6.

-0,26**
-0,31**
-0,27**
0,14**
0,18**
0,08
0,10*
0,12**
0,09
0,17**
0,14**
0,14*
0,11*
0,11*
0,10

-0,06
-0,11*
-0,04
-0,26**
-0,25**
-0,26**
-0,28**
-0,21**
-0,29**
-0,19**
-0,21**
-0,20**

0,08
0,11*
-0,01
0,09*
0,14**
0,11
0,07
0,04
0,01

0,52**
0,50**
0,48**
0,25**
0,16**
0,23**

0,15**
-0,01
0,08

* p<0,05

** p<0,01
Rezultati analiza pokazali su da samo percepcija djeteta nedrutvenim nije znaajno povezana
s psihikom agresijom niti kod jedne dobne skupine, te da socijalna podrka ima znaajnu
negativnu korelaciju s psihikom agresijom samo kod najstarije dobne skupine. Najvie
korelacije s psihikom agresijom dobivene su za svjedoenje djeteta nasilju u kuanstvu, a
treba uoiti da je socijalna podrka negativno povezana sa svim drugim varijablama. U tablici
5.92 prikazani su rezultati hijerarhijske logistike regresijske analize s doivljavanjem
psihike agresije kao kriterijem, gdje je u prvom koraku analize kao prediktor uvedena
uznemirenost majke svakodnevnim stresom, dok su u drugom koraku analize u prediktorski
set uvedene socijalna podrka, svjedoenje djeteta nasilju u kuanstvu i percepcija djeteta.

121

Tablica 5.92 Omjeri vjerojatnosti (odds ratio) u hijerarhijskoj logistikoj regresijskoj analizi drugog
koraka testiranja Revidiranog modela obiteljskog stresa. Referentna skupina su djeca s incidencijom
psihike agresije.

Korak
1

Varijable
Uznemirenost
Socijalna podrka
Nasilje u kuanstvu
P.d. neodgovorno
P.d. nemirno
P.d. nedrutveno
Negelkerke R2

5. razred
1,430* 1,281*
0,995
4,445*
1,014
1,028
1,029
0,045 0,191

Exp(B)
7. razred
2.razred
1,120 1,035 1,417* 1,140
1,024
0,962
2,879*
5,115*
1,044
1,101*
1,035
1,080
0,961
1,019
0,005 0,106 0,035 0,247

* p<0,05

Rezultati logistikih regresijskih analiza razliiti su za sve tri dobne skupine. U petom razredu
pokazalo se da je uznemirenost svakodnevnim stresom znaajan prediktor doivljavanja
psihike agresije, tj. majke djece koja su doivjela psihiku agresiju imaju veu uznemirenost
svakodnevnim stresom u odnosu na majke djece koja nisu doivjela psihiku agresiju. ak i
kada se dodaju varijable u drugom koraku znaajnost ove varijable se zadrava te je uz nju
znaajan prediktor svjedoenje nasilju u kuanstvu. Ukupno ove varijable objanjavaju 19,1%
varijance psihike agresije.
Kod djece u sedmom razredu uznemirenost svakodnevnim stresom nije se pokazala znaajnim
prediktorom psihike agresije. Svjedoenje nasilju u kuanstvo pokazalo se kao jedini
znaajni prediktor psihike agresije u ovoj dobnoj skupini ime je objanjeno 10,6 varijance.
U drugom razredu srednje kole uznemirenost svakodnevnim stresom u prvom koraku
objanjava 3,5% varijance psihike agresije, dok u drugom koraku uznemirenost
svakodnevnim stresom nije znaajan prediktor, a svjedoenje nasilju u kuanstvu i percepcija
djeteta neodgovornim kao znaajni prediktori objanjavaju 24,7% varijance psihike agresije.
Samo u ovoj dobnoj skupini percepcija djeteta neodgovornim dobivena je kao znaajan
prediktor.
Sumarno gledano, uznemirenost svakodnevnim stresom pokazala je prediktivnost za psihiku
agresiju nad djecom u petom razredu osnovne kole i drugom razredu srednje kole. Pokazuje
se da je u obiteljima u kojima majke procjenjuju veu uznemirenost svakodnevnim stresom
ujedno i vei rizik za pojavu psihike agresije nad djecom. Rezultati ovih analiza pokazuju i
da u obiteljima u kojima se pojavljuje nasilje u kuanstvu postoji pojaani rizik za psihiku
122

agresiju nad djecom te upravo ova varijabla najizraenije pridonosi predikciji psihike
agresije.
5.4.3. Povezanost doivljavanja psihike agresije i razliitih drugih oblika nasilja
U sljedeem koraku provjere revidiranog modela obiteljskog stresa napravljene su zasebne
regresijske analize za svaki tip nasilja. U tablici 5.93 prikazane su bivarijatne analize svih
varijabli u prediktorskom setu i kriterija.
Tablica 5.93 Bivarijatne korelacije varijabli ukljuenih u regresijske analize u treem koraku provjere
revidiranog modela obiteljskog stresa

Varijabla
1.Tjelesno kanjavanje

2.Tjelesno zlostavljanje
3.Psihiko zlostavljanje
4. Psihika agresija
5.Stav prema tjelesnom
kanjavanju
6. Majino doivljeno
nasilje u djetinjstvu od
strane oca
7. Majino doivljeno
nasilje u djetinjstvu od
strane majke
8. Majino svjedoenje
nasilju meu roditeljima
u djetinjstvu
* p<0,05

Razred
5.
7.
2.
5.
7.
2.
5.
7.
2.
5.
7.
2.
5.
7.
2.
5.
7.
2.
5.
7.
2.
5.
7.
2.

1.

2.

3.

0,33**
0,34**
0,37**
0,26**
0,22**
0,34**
0,42**
0,34**
0,24**
0,16**
0,14**
0,27**
0,09*
0,02
0,09
0,06
0,10*
0,04
0,06
0,05
0,08

0,41**
0,46**
0,41**
0,30**
0,29**
0,24**
0,18**
0,11*
0,17**
0,11**
0,07
0,07
0,00
0,06
0,03
0,07
0,06
0,03

0,35**
0,29**
0,30**
0,10*
0,08
0,15**
0,08*
0,04
0,08
0,04
0,03
0,04
0,04
0,06
0,05

Varijabla
4.

0,13**
0,09*
0,11*
0,12**
0,08*
0,03
0,10*
0,07
0,02
0,08*
0,08
0,03

5.

6.

7.

0,08
-0,01
0,04
0,05
0,09*
0,07
0,10*
-0,01
0,09

0,50**
0,52**
0,66**
0,57**
0,57**
0,49**

0,46**
0,47**
0,42**

** p<0,01
Rezultati provedenih analiza pokazuju da su sve varijable osim majinog iskustva s nasiljem u
primarnoj obitelji pozitivno povezane s djejim doivljavanjem razliitih oblika nasilja.
Majino doivljeno nasilje u djetinjstvu od strane oca pokazalo se statistiki znaajno, ali vrlo
nisko povezano s djejim doivljavanjem razliitih oblika nasilja samo kod djece u petom

123

razredu, a majino doivljavanje nasilja u djetinjstvu od njene majke znaajno je povezano

samo s djejim doivljavanjem tjelesnog kanjavanja kod djece u sedmom razredu.
Prema hipotezi koja se odnosi na tjelesno kanjavanje (H6) oekivalo se kako e injenje
psihike agresije prema djetetu biti pozitivno povezano tjelesnim kanjavanjem djeteta.
Uvoenjem iskustva majki s doivljenim nasiljem u djetinjstvu i stavova prema tjelesnom
kanjavanju u prediktorski blok poveat e se koliina objanjene varijance kriterija. U svrhu
provjere ove hipoteze provedena je hijerarhijska logistika regresijska analiza iji su saeti
rezultati prikazani u tablici 5.94, a detaljniji rezultati nalaze se u prilogu 10.
Tablica 5.94 Omjeri vjerojatnosti (odds ratio) u logistikoj regresijskoj analizi treeg koraka testiranja
Revidiranog modela obiteljskog stresa s tjelesnim kanjavanjem kao kriterijem (referentna skupina su
djeca s incidencijom tjelesnog kanjavanja)

Korak

Varijable
5. razred
7. razred
2.razred
Psihika agresija
6,787* 6,382* 5,631* 5,500* 5,793* 5,419*
Stav
prema
tjelesnom
1,050*
1,034*
1,076*
kanjavanju
NUD otac
1,058
0,900
1,229
NUD majka
0,968
1,048
0,894
NUD svjedoenje nasilju meu
1,008
1,044
1,015
roditeljima
Negelkerke R2
0,236 0,257 0,175 0,191 0,122 0,199

* p<0,05

NUD majino doivljeno nasilje u djetinjstvu

Testirani model ukazuje na to da je doivljavanje psihike agresije prediktor doivljavanja
tjelesnog kanjavanja u sve tri dobne skupine, a postotak ukupne objanjene varijance kree
se izmeu 19,1% kod djece u sedmom razredu i 25,7% kod djece u petom razredu. Takoer u
svim dobnim skupinama stav prema tjelesnom kanjavanju pridonosi objanjenju varijance
tjelesnog kanjavanja. Omjeri vjerojatnosti govore za koliko se poveava vjerojatnost
pripadanja referentnoj skupini ako se vrijednost prediktora povea za jedan stupanj. Tako za
stav prema tjelesnom kanjavanju vidimo da je omjer vjerojatnosti takav da pozitivniji stav
prema tjelesnom kanjavanju neznatno pridonosi vjerojatnosti da je dijete doivjelo tjelesno
zlostavljanje. Doivljavanje nasilja u primarnoj obitelji majke nije prediktivno za tjelesno
kanjavanje djece.
U sljedeoj hipotezi (H7) pretpostavljeno je da e varijable u prediktorskom setu predviati
tjelesno zlostavljanje, odnosno oekuje se kako e injenje psihike agresije prema djetetu biti
pozitivno povezano tjelesnim zlostavljanjem djeteta. Uvoenjem iskustva majki s doivljenim
nasiljem u djetinjstvu i stavova prema tjelesnom kanjavanju u prediktorski blok poveat e
124

se koliina objanjene varijance kriterija. Saeti rezultati hijerarhijske analize s tjelesnim

zlostavljanjem kao kriterijem prikazani su u tablici 5.95.
Tablica 5.95 Omjeri vjerojatnosti (odds ratio) u logistikoj regresijskoj analizi treeg koraka testiranja
Revidiranog modela obiteljskog stresa s tjelesnim zlostavljanjem kao kriterijem (referentna skupina su
djeca s incidencijom tjelesnog zlostavljanja)

Korak

Varijable
Psihika agresija
Stav prema tjelesnom
kanjavanju
NUD otac
NUD majka
NUD svjedoenje nasilju
meu roditeljima
Negelkerke R2

5. razred
7. razred
2.razred
12,737* 11,905* 17,768* 16,567* 11,771* 10,911*

0,221

1,056

1,044*

1,051*

1,287
0,709

0,993
1,006

1,309
0,840

1,047

1,076

0,974

0,264

0,188

0,208

0,121

0,156

* p<0,05

NUD majino doivljeno nasilje u djetinjstvu

Slini rezultati kao i za tjelesno kanjavanje dobiveni su i za tjelesno zlostavljanje. Iznimka su
rezultati dobiveni za djecu u petom razredu gdje se stav majke prema tjelesnom kanjavanju
nije pokazao prediktivnim za to. Suprotno tome, u starijim dobnim skupinama stav majke
prema tjelesnom kanjavanju uz psihiku agresiju znaajan prediktor tjelesnog zlostavljanja.
No, doprinos stava prema tjelesnom kanjavanju objanjenju varijance tjelesnog zlostavljanja
je, kao i kod tjelesnog kanjavanja, vrlo malen. Ukupna koliina objanjene varijance kriterija
kree se od 15,6% kod djece u drugom razredu srednje kole do 26,4% kod djece u petom
razredu osnovne kole.
Posljednji tip nasilja koji je provjeravan u treem koraku provjere modela je psihiko
zlostavljanje. Prema hipotezi (H8) oekuje se kako e injenje psihike agresije prema djetetu
biti pozitivno povezano s psihikim zlostavljanjem djeteta. Uvoenjem iskustva majki s
doivljenim nasiljem u djetinjstvu i stavova prema tjelesnom kanjavanju u prediktorski blok
poveat e se koliina objanjene varijance kriterija. Saeti rezultati hijerarhijske analize s
tjelesnim zlostavljanjem kao kriterijem prikazani su u tablici 5.96.

125

Tablica 5.96 Omjeri vjerojatnosti (odds ratio) u logistikoj regresijskoj analizi treeg koraka testiranja
Revidiranog modela obiteljskog stresa s psihikim zlostavljanjem kao kriterijem (referentna skupina su
djeca s incidencijom psihikog zlostavljanja)

Korak

Varijable
Psihika agresija
Stav prema tjelesnom
kanjavanju
NUD otac
NUD majka
NUD svjedoenje nasilju
meu roditeljima
Nagelkrirke R2

5. razred
7. razred
2.razred
21,629* 20,287* 21,629* 18,314* 9,012* 8,592*

0,270

1,014

1,019

1,032

1,155
0,960

1,002
0,993

1,177
0,939

1,003

1,068

0,999

0,276

0,192

0,200

0,154

0,171

* p<0,05

NUD majino doivljeno nasilje u djetinjstvu

Kod psihikog zlostavljanja kao kriterijske varijable samo je psihika agresija znaajan
prediktor. Nasilje koje su majke doivjele u djetinjstvu i njihovi stavovi prema tjelesnom
kanjavanju nisu se pokazali prediktivnima za psihiko zlostavljanje. Ukupna koliina
objanjene varijance kree se od 17,1% kod djece u drugom razredu srednje kole do 27,6%
kod djece u petom razredu osnovne kole.

126

6. RASPRAVA
6.1. Prediktori tjelesnog nasilja nad djecom
U prvom problemu ovog istraivanja analizirani su odnosi razliitih prediktora i doivljavanja
razliitog intenziteta tjelesnog nasilja (tjelesno kanjavanje i/ili tjelesno zlostavljanje) djece.
Radi jednostavnosti prikaza prediktori su podijeljeni u skupine te e u raspravi biti napravljen
pregled ovih rezultata po skupinama varijabli.

Sociodemografska obiljeja
Sociodemografska obiljeja roditelja pokazala su se kao varijable s uglavnom niskim ili
neznatnim efektima. Varijable za koje je utvrena statistiki znaajna razlika su radni status
oca za djecu u sedmom razredu osnovne kole, pri emu je u obiteljima u kojima je otac
zaposlen djeca u veoj mjeri bila izloena tjelesnom nasilju, te subjektivni prihodi kuanstva
kod djece u drugom razredu srednje kole, pri emu su majke djece koja nisu doivjela
tjelesno nasilje svoje prihode procjenjivale viima u odnosu na majke djece iz druge dvije
skupine. Treba napomenuti da kod djece u petom razredu osnovne kole skupine djece se nisu
statistiki znaajno razlikovale prema doivljenom nasilju niti na jednoj ukljuenoj varijabli.
Ovi rezultati pokazuju djelomini nesklad s drugim istraivanjima koja su utvrivala vezu
izmeu socioekonomskog statusa i tjelesnog nasilja nad djecom (npr. Gershoff, 2002a.). Tako
se uobiajeno nezaposlenost oca smatra rizikom za doivljavanje tjelesnog nasilja, za to je u
naem istraivanju dobiven drugaiji odnos kod djece u sedmom razredu, dok se prihodi
kuanstva dovode u vezu s tjelesnim nasiljem, pri emu je taj odnos isti ako i u naem
istraivanju. Gershoff (2002.) navodi kako opadanjem socio-ekonomskog statusa dolazi do
poveanja koritenja tjelesnog kanjavanja. Vezano uz istraivanja koja su se bavila
socioekonomskim statusom i obiljejima obitelji, Brown i sur. (1998.) navode da su mlaa
dob majke, slabije obrazovanje i primanje socijalne pomoi prediktori tjelesnog zlostavljanja.
Gershoff i sur. (2010.) su dobili su da su nii obiteljski prihodi i nesigurnost uz hranu
povezani s fizikim kanjavanjem djece. Pinderhughes i sur. (2000.) utvrdili su da je i blae i
tee tjelesno kanjavanje djece povezano s niim obrazovnim statusom roditelja i openito
socioekonomskim statusom. Sedlak i sur. (2010.) su pronali da je vei rizik za tjelesno
nasilje nad djecom u obiteljima u kojima su roditelji nezaposleni, koji imaju nie prihode, iz
veih obitelji i iz ruralnih sredina. Raver, Gershoff i Aber (2010.) su pronale da su nii
127

prihodi povezani s grubljim roditeljskim ponaanjem, viim stresom i slabijim roditeljskim

funkcioniranjem. Smith Slep i O'Leary (2007.) su utvrdile da je nasilje na djecom u obitelji
(tjelesno i psihiko) poinjeno od strane majki povezano s niom dobi majke i veom obitelji,
dok za obrazovanje majki i prihod obitelji nije dobivena znaajna korelacija. Vezano uz odnos
sociodemografskih obiljeja i nasilje poinjeno od strane oeva, znaajna korelacija dobivena
je samo za niu dob oeva, dok za obrazovanje, veliinu obitelji i prihod kuanstva nije
dobivena znaajna korelacija. Bailey i sur. (2009.) su utvrdili da su nasilni postupci roditelja
(tjelesni i psihiki) povezani sa sociodemografskim rizicima i s niom dobi roditelja.
Berzenski i Yates (2013.) su utvrdili povezanost niskog socioekonomskog statusa i tekog
tjelesnog kanjavanja djece.
Pri analizi rezultata istraivanja koja se odnose na odnos obiljeja obitelji i nasilja nad djecom
treba imati na umu odreene nedostatke. Primjerice, istraivanja koja su pokazala da je mlaa
dob majki imbenik rizika za tjelesno nasilje nad djecom su imala u fokusu djecu znatno
mlae dobi te majke mlade ivotne dobi. To sve ukazuje da se pri usporedbi nalaza razliitih
istraivanja treba voditi rauna o niz okolnosti, kao to je u ovom sluaju interakcija dobi
djeteta i zrelosti majke. U istraivanju Straussa i Stewarta (1999.) s djecom u dobi 0-17
godina dobiveno je kako se uestalost tjelesnog kanjavanja mijenja s dobi djeteta, a to je i
potvreno u radu Ajdukovi i suradnika (2012.) u kojem su koriteni podaci iz projekta
BECAN statistiki znaajne razlike utvrene su u obje kategorije tjelesnog nasilja i obje
kategorije psihikog nasilja za prevalenciju prema dobi djece, dok su za incidenciju utvrene
dobne razlike za psihiku agresiju, psihiko zlostavljanje i tjelesno kanjavanje.
Varijable koje se odnose na socio-ekonomski status tradicionalno se u istraivanjima
pojavljuju kao prediktori tjelesnog nasilja nad djecom. Gershoff (2002.) navodi dvije hipoteze
koje govore o vezi socio-ekonomskog statusa i tjelesnog nasilja nad djecom. Prva se vee uz
prelijevanje stresa koja proizlazi iz Modela obiteljskog stresa Congera i sur. (1992.). Prema
ovoj hipotezi ekonomske tekoe (koje su povezane s niskim socio-ekonomskim statusom)
izazivaju stres i putem emocionalnog stresa roditelja i branih sukoba dovode do oslabljenih
roditeljskih kapaciteta i naposljetku do tjelesnog kanjavanja djeteta. Druga hipoteza govori o
socijalizaciji kao moguem objanjenju povezanosti niskog socio-ekonomskog statusa i
tjelesnog nasilja nad djecom. Prema ovoj hipotezi roditelji se trude razvijati vrijednosti i
vjetine, poput konformizma i poslunosti autoritetu, koje e omoguiti djetetu bolju
prilagodbu na budue dogaaje. Zbog ovoga je mogue da se roditelji oslanjaju na tjelesno
128

kanjavanje kako bi osigurali neposrednu poslunost nunu kod poslova koji se veu uz niski
socio-ekonomski status ili odravanje sigurnosti u okolini koja moe biti opasna. Ove dvije
hipoteze provjerene su u radu Greenbergera, O'Neila i Nagela (1994; prema Gershoff, 2002a.)
i dobiveno je da obje hipoteze mogu biti primjenjive. Ipak treba uzeti u obzir da, slino
rezultatima ovog istraivanja, u nekim istraivanjima nije utvrena povezanost socioekonomskog statusa i tjelesnog nasilja nad djecom (npr. Day i sur., 1998., Mahoney i sur.,
2000.; prema Gershoff, 2002a.). Vezano uz istraivanja u Hrvatskoj, Penik i Toki (2011.) su
u svom istraivanju na adolescentima i njihovim roditeljima dobile statistiki znaajne, ali
niske povezanosti tjelesnog nasilja nad djecom s obrazovanjem i radnim statusom oca i
majke te brojem djece u kuanstvu, financijskim tekoama i veliinom mjesta stanovanja. U
istraivanju Ajdukovi i Rajhvajn Bulat (2012.) koje je provedeno na uenicima srednjih
kola financijske mogunosti obitelji su se pokazale kao varijabla s neznatnom veliinom
efekta za doivljavanje fizikog nasilja. Kalebi Jakupevi i Ajdukovi (2011.) su provele
istraivanje iji je cilj bila provjera rizika za tjelesno zlostavljanje djece u obiteljima u kojima
oevi boluju od PTSP-a i u obiteljima u kojima majke i oevi boluju od anksioznodepresivnog poremeaja, hijerarhijska regresijska analiza pokazala je da su uz probleme
mentalnog zdravlja, slabiji ekonomski status, manja socijalna podrka te tjelesna i verbalna
agresija u partnerskim sukobima, znaajni prediktori rizika za tjelesno zlostavljanje djece.
Ovi podaci ukazuju na to da je u hrvatskom kontekstu veza izmeu socio-ekonomskog statusa
i tjelesnog kanjavanja djece slaba to sugerira da postoji jednaka potreba za intervencijama
kod obitelji bez obzira na njihov socio-ekonomski status, ali i da je potrebno dodatno
istraivati moderatorske i medijacijske efekte drugih varijabli, jer je, osobito vezano uz dvije
hipoteze kojima se objanjava povezanost socio-ekonomskog statusa i tjelesnog nasilja nad
djecom potrebno utvrditi mogu li programi prevencije biti jednako usmjereni obiteljima s
razliitim socio-ekonomskim statusom. Upravo su niske financijske mogunosti izvorite
Modela obiteljskog stresa Congera i suradnika (2000.). Meutim, studije koje u fokusu imaju
razliite razine rizika za zlostavljanje djece se esto provode kao dio opsenijih istraivanja
to dovodi do toga da su neke relevantne kontekstualne varijable npr. to je to ekonomski
status obitelji vrlo turo definirane kako bi se omoguilo da se ispitivanjem obuhvati to vie
relevantnih varijabli (to je sluaj i u ovom istraivanju). To je dovelo do toga da se u
najveem broju istraivanja objektivni financijski status ili/i percepcija financijskog statusa
mjeri samo s jednim ili dva pitanjem (Barrera, Caples i Tein, 2001.). Zbog ovoga u buduim
istraivanjima vie panje treba biti posveeno konceptualizaciji varijabli koje se odnose na
129

socio-ekonomski status obitelji. Primjerice u radu Mistrya i Lowea (2006., prema Mistry i
sur., 2008.) koji upuuju da usmjerenost na financijsko zadovoljavanje samo temeljnih
potreba ne opisuje u cijelosti vezu izmeu financijskih problema i dobrobiti roditelja i djece.
Pokazalo se da emocionalna dobrobit majki nije samo povezana s mogunosti zadovoljavanja
temeljenih potreba obitelji, ve da im je vano raspolaganje s sredstvima za neke skromne
elje koje nisu dio temeljenih potreba kao npr. odvesti djecu na pizzu na kraju kolske godine
ili za roendan. S druge strane podaci prikupljeni u projektu BECAN prikupljenu su na
uzorku kolske djece, dok se u nekim istraivanjima (npr. Kalebi Jakupevi i Ajdukovi,
2011.) istraivanje provodilo na klinikim uzorcima, ili ekstremnim skupinama, ime je
interpretabilnost rezultata ograniena kada se govori o opoj populaciji, to nije ogranienje
ovog istraivanja. Zlostavljanje djece je sloen i multidimenzionalni problem (Hooper, 2005.)
i moe se dogoditi i dogaa se u svim socio-ekonomskim grupama, ali nepovoljne financijske
okolnosti i siromatvo poveavaju rizik za razliite oblike nasilja i zanemarivanje djece u
obitelji. Priroda tih veza i njihov kauzalni odnos se jo uvijek istrauje to je djelomice
rezultat potekoa u razjanjavanju sloenih uzronih veza izmeu siromatva, socijalne
iskljuenosti, zlostavljanja djece i drugih i s njima povezanih problema, kao to su problemi
mentalnog zdravlja ili zloupotreba sredstava ovisnosti (Lovell, 2003.; NSPCC, 2008.).

Obiljeja djeteta
Varijable koje su ukljuene u analizu obiljeja djeteta kao imbenika rizika odnose se na spol
djeteta i na majinu percepciju djetetovih osobina.
Spol djeteta pokazao znaajnim prediktorom tjelesnog nasilja samo kod djece u petom
razredu i to u svim usporedbama osim pri usporedbi djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje i
djece koja su doivjela samo tjelesno kanjavanje. Pri tome je u skupini djece koja su
doivjela tjelesno nasilje vie djeaka nego u skupini djece koja nisu doivjela tjelesno
nasilje. Slino tome, u drugim istraivanjima nije dobivena jasna veza izmeu spola djeteta i
izloenosti tjelesnom nasilju u obitelji. Maccoby i Jacklin (1974., prema Gershoff, 2002a.) su
utvrdili kako su djeaci u veoj mjeri izloeni tjelesnom kanjavanju od djevojica, to je
potvreno u nizu kasnijih studija (npr. Erath i sur., 2011.), ali s druge strane, jednako tako
postoje studije u kojima ova razlika nije dobivena (npr. Holden i sur, 1995; Strassberg i sur,
1994; prema Gershoff, 2002a.). Penik i Toki (2011.) su dobile statistiki znaajne razlike
130

prema spolu djeteta samo prema majinoj i oevoj samoprocjeni tjelesnog kanjavanja i
vikanja, dok za samoprocjene adolescenata nisu pronaene statistiki znaajne razlike.
S druge strane se majina percepcija djeteta pokazala jednim od najznaajnijih prediktora u
svim dobnim skupinama. Percepcija djeteta vaan je dio razliitih modela koji opisuju
tjelesno nasilje kroz trijadu okolina-roditelj-dijete, gdje se percepcija djetetovih osobina moe
gledati kao opravdanje za koritenje tjelesnog kanjavanja. U okviru modela socijalnog
procesiranja informacija (Milner, 2000.) u prvom stadiju modela (Percepcije) pretpostavlja se
da zlostavljajui roditelji imaju u veoj mjeri od nezlostavljajuih razvijene negativne
percepcije djetetovog ponaanja. U drugom stadiju modela (Interpretacije i evaluacije) Milner
(2000.) navodi da zlostavljajui roditelji rade kvantitativno i kvalitativno razliite prosudbe u
odnosu na nezlostavljajue roditelje te se oekuje da e zlostavljajui roditelji neodgovarajue
postupke svoje djece interpretirati kao ozbiljnije i pogrene. Takoer e biti skloniji
interpretirati takve postupke uzrokovanima internalnim, stabilnim i globalnim osobinama
djeteta i motiviranima loim namjerama.
Hipoteza da su djetetove osobine povezane s razliitim odgojnim stilovima roditelja nije nova
i potvrena je u razliitim istraivanjima. Gershoff (2002.) navodi da su djeca koja imaju
visoku razinu aktivnosti, slabu samoregulaciju ili su agresivna, mogu izazivati nasilne
roditeljske postupke sa svrhom zaustavljanja neenjenog i poticanja poeljnog ponaanja.
Povezanost izmeu eksternaliziranih problema djeteta i tjelesnog kanjavanja dobivena je i u
radu Gershoff i sur. (2010.). U istraivanju Smith Slep i O'Leary (2007.) dobivena je znaajna
povezanost izmeu nasilja nad djecom i atribuiranja odgovornosti ka djetetu te emocionalnog
preplavljivanja izazvanog djetetovim ponaanjem i za majke i za oeve. Van Zeijl i sur.
(2007.) su utvrdili da djeca s tekim temperamentom u veoj mjeri izazivaju negativne, ali i
pozitivne odgojne metode kod roditelja u odnosu na djecu lakog temperamenta. Rezultati
istraivanja na blizancima pokazali su kako faktori vezani uz genetiku objanjavali izmeu
jedne treine i jedne petine varijance u tjelesnom kanjavanju (Jaffee i sur., 2004) i osobito
tekim roditeljskim discipliniranjem (ukljuujui ozbiljno verbalno i tjelesno kanjavanje)
(Button i sur., 2008.). Druga istraivanja s blizancima pokazala su da je dijete koje je izloeno
nasilnim postupcima razvija vie problema u ponaanju (Ashbury, i sur., 2003.; Ashbury,
Dunn i Plomin, 2006.; Lynch i sur., 2006.), to je potvreno i kod djece koja nisu blizanci,
ak i nakon kontrole drugih faktora u obitelji (Hao i Matsueda, 2008.). Pored toga pokazalo se
da postoji odnos izmeu nasilja i roditeljevih negativnih osjeaja prema djeci (Caspi i sur.,
131

2004.; Larsson i sur., 2008.), roditeljevog kritiziranja jednog djeteta i preferiranja drugog
(Carbonneau i sur., 2002.) i konflikta izmeu roditelja i djeteta (Burt i sur., 2005.; Burt i sur.,
2006.; Khlar, Mcgue i sur., 2011.; Khlar, Reuter i sur., 2011.). S druge strane, iako postoji
rizik za antisocijalno ponaanje kod djece koja su tjelesno kanjavana ili tjelesno zlostavljana,
vjerojatnost da je kanjavanje ili zlostavljanje izazvano ponaanjem djeteta je minimalna,
posebno kada je to ponaanje pod jakim utjecajem genetike (Jaffe i sur., 2004.). U istraivanju
Jaffe i sur. (2004.) dobiveno je da teka djeca mogu izazvati tjelesno kanjavanje, ali da
faktore koji dovode do zlostavljanja treba traiti u obiteljskom okruenju ili karakteristikama
zlostavljajueg roditelja to govori u prilog modelu socijalnog procesiranja informacija 20, pa
tako Baumrind, Larzele i Cowan (2002) navode kako odnos izmeu nasilja nad djecom i
negativnih ishoda moe biti uzrokovan treim varijablama, poput obiteljskog konteksta.
Penik i Toki (2011.) su takoer dobile statistiki znaajnu povezanost izmeu problema u
ponaanju adolescenta i koritenja tjelesnog kanjavanja od oca i majke.
Treba imati na umu da su u naem istraivanju mjere doivljenog nasilja dobivene od djeteta,
a mjere djetetovih osobina dolaze od procjene roditelja, konkretno majki, tako da je oekivana
meuovisnost procjena djetetovih osobina i roditeljskih postupaka o kojoj govore Sanson i
Rothbart (1995.). S obzirom na pretpostavke modela socijalnog procesiranja informacija o
percepciji djetetovih osobina kod zlostavljajuih roditelja, za budua istraivanja trebalo bi,
uz procjene roditelja, koristiti objektivnije pokazatelje djetetovih osobina, poput upitnika
linosti ili kombinacije procjena iz razliitih izvora (dijete, braa, roditelji, uitelji i drugi).
Sanson i Rothbart (1995.) govorei o preventivnim programima navode da su prirunici za
roditeljstvo usmjereni na poboljanje roditeljskih vjetina i esto govore o ispravnom
nainu roditeljstva. Ovakav pristup za sobom nosi slabije uvaavanje djeje individualnosti i
potreba koje je temelj pozitivnog i odgovornog roditeljstva usmjerenog na razvoj kapaciteta
djeteta. Prirunici o odgoju djece s tekim temperamentom mogu problem postaviti samo na
dijete i etiketiranjem djeteta napraviti samoispunjavajua proroanstva. Ovaj problem dodatno
je naglaen kada se uzme u obzir ira okolina koja moe facilitirati roditeljeva uvjerenja o
djetetovim osobinama. Takva okolina ukljuuje djedove i bake, uitelje, struno osoblje u
koli i druge. Ovakvo etiketiranje moe utjecati na roditeljeva oekivanja od djeteta i na

20

Kada se radi o istraivanjima provedenima u SAD-u, pri tumaenju rezultata koji se odnose na tjelesno
kanjavanje treba uzeti u obzir da u SAD-u tjelesno kanjavanje nije zakonom zabranjeno.

132

roditeljevo uvjerenje o uinkovitosti odgojnih postupaka. Ipak treba imati na umu da podrka
roditeljima, koja moe biti iz ue sredine, poput partnerove ili ue obitelji, ali i ire sredine
poput uitelja, psihologa socijalnih radnika, moe promjenom percepcije djeteta unaprijediti
roditeljeve kapacitete. U kontekstu modela socijalnog procesiranja informacija to znai
osnaiti roditelje za interpretaciju ponaanja i odabir odgovora na djetetovo ponaanje koji
uzima u obzir potrebe i individualnost djeteta, ali i samoregulaciju roditelja potrebnu za
uspjeno facilitiranje i praenje pozitivnih promjena u djetetovom ponaanju.

Stres
U ovom istraivanju koritene su varijable koje se odnose na stresne dogaaje kojima je bila
izloena obitelj u protekle tri godine i na svakodnevni stres. Pokazalo se da se razlike meu
skupinama djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje i djece koja su doivjela tjeelsno
kanjavanje pojavljuju samo kod najstarije dobne skupine za sve varijable osim prisutnosti
svakodnevnog stresa. U mlaim dobnim skupinama nisu pronaene statistiki znaajne
razlike prema varijablama koje se odnose na stres.
Brojna su istraivanja i teorijski modeli koji govore o vezi stresa i tjelesnog nasilja nad
djecom. Tako npr. model obiteljskog stresa govori da prisutnost stresa oslabljuje kapacitete
roditelja za optimalni odgoj djeteta. Pojam roditeljskog stresa navodi se kao specifian tip
stresa i definira se kao odbijajua psiholoka reakcija na zahtjeve roditeljstva te se smatra
kako stresori iz okoline pojaavaju roditeljski stres (Profaca, 2012.). Roditeljski stres je
kvalitativno razliit od stresa u drugim podrujima ivota, premda se smatra kako stresori iz
okoline pojaavaju roditeljski stres (Profaca i Arambai, 2004.) Roditeljski stres se opisuje
kao uznemirujui osjeaj prema sebi i djetetu, a takvu uznemirenost i neugodu roditelj
direktno pripisuje zahtjevima roditeljstva koji se pred njega postavljaju. Roditelji koji su pod
intenzivnijim roditeljskim stresom ee svoju djecu opaaju negativno i skloniji su
neadekvatnim roditeljskim postupcima, a neadekvatni roditeljski postupci povezani su s
kasnijim tekoama djeteta. U literaturi se kao izvori roditeljskog stresa najee navode tri
skupine stresora (1) stres povezan s karakteristikama djeteta: zahtjevnost djeteta, zdravlje
djeteta, neprilagoenost djeteta, (2) stres koji prati interakciju roditelja i djeteta: neispunjena
oekivanja od djeteta, vezanost uz dijete, discipliniranje djeteta, komunikacija s djetetom,
nekompetencija, (3) stres koji se odnosi na karakteristike roditelja i njegovu socijalna mrea:
133

nedostatak podrke, ogranienja roditeljske uloge, odnosi sa partnerom/icom; materijalna

situacija, zahtjevnost drugih uloga (Profaca i Arambai, 2004.). U nizu istraivanja koja
navodi Gershoff (2002a.) utvreno je kako je stres, bilo direktno ili indirektno, povezan s
koritenjem tjelesnog kanjavanja. Gershoff i sur. (2010.) utvrdili su da su roditeljski stres i
sukobi u braku povezani s tjelesnim kanjavanjem djece. Pinderhughes i sur. (2000.) utvrdili
su da je uestalije blae i tee fiziko kanjavanje djece povezano s veim stresom roditelja i
izloenosti nasilju roditelja i openito brigom za budunost. Smith Slep i O'Leary (2007.) su
utvrdile povezanost izmeu nasilja prema djeci i percipirani stres i izloenost negativnim
ivotnim dogaajima i za oeve i za majke. Strauss (1980, prema Justice i Justice, 1990.) je
dobio nalaze gdje je dobivena povezanost stresa i zlostavljanja djece kada su bili prisutni:
iskustvo roditelja s fizikim kanjavanjem u djetinjstvu, uvjerenje u opravdanost tjelesnog
kanjavanja, nasilje meu partnerima, nezadovoljstvo brakom, kombinacija nezaposlenosti,
niskih prihoda i obrazovanja, patrijarhalnost i socijalna izolacija.
U svakom sluaju stres iscrpljuje kapacitete roditelja za noenje s izazovima roditeljstva.
Tako Milner (2000.) smatra da se roditelji koji su pod stresom u veoj mjeri oslanjaju na predpostojee sheme (posebno u situacijama kada postoji kombinacija opeg roditeljskog stresa i
stresa vezanog specifino za dijete). U takvim situacijama e roditelji koji su nasilni u veoj
mjeri reagirati u skladu s pristranim vjerovanjima o svom djetetu. To znai da kada postoje
uvjerenja o opravdanosti tjelesnog kanjavanja i negativna percepcija djeteta stres moe
poveati vjerojatnost koritenja tjelesnog kanjavanja kao odgojne metode. Zanimljiv je nalaz
u projektu BECAN (Rajter i sur., 2012.) da kada se roditelje pitalo da se prisjete razloga zbog
kojeg su zadnji puta udarili dijete 23,6% roditelja je navelo da su izgubili samokontrolu, to je
drugi odgovor po uestalosti nakon ne sjeam se (28,6%). Upravo gubitak samokontrole
odraava ono to Milner (2000.) naziva predpostojeim shemama koje se kod zlostavljajuih
roditelja odraavaju kroz negativniju percepciju djetetovog ponaanja i smanjenu mogunost
odabira adekvatnog odgovora na djetetovo ponaanje, a koje su u situaciji stresa pojaane jer
se javljaju automatske reakcije.

Mentalno zdravlje
Statistiki znaajne razlike meu skupinama prema mentalnom zdravlju roditelja pokazale su
se kod djece u petom i sedmom razredu osnovne kole. Tako statistiki znaajna razlika
134

prema uestalosti depresije kod majke kod djece u sedmom razredu pokazala u razlikovanju
djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje i djece koja su doivjela tjelesno nasilje. U daljnjim
usporedbama kod djece u sedmom razredu pokazuje se da u obiteljima u kojima majka nema
depresiju vie djece koja nisu doivjela bilo koji oblik tjelesnog nasilja, nego u obiteljima u
kojima majka ima depresiju. Samo se u usporedbi djece koja su doivjela tjelesno kanjavanje
i djece koja su doivjela i tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje depresija majke nije
pokazala znaajnom u sedmom razredu. Kod djece u petom razredu osnovne kole PTSP oca
pokazao se uestalijim kod djece koja su doivjela tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje
nego kod djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje, dok u drugim usporedbama nije utvrena
statistiki znaajna razlika.
Problemi mentalnog zdravlja roditelja esto se veu uz nasilje nad djecom u obitelji.
Prisutnost problema mentalnog zdravlja roditelja moe oslabiti njihov kapacitet za noenje sa
zahtjevima roditeljstva, ali istovremeno i poveavati razinu stresa u obitelji i ujedno
smanjivati socio-ekonomski status obitelji. Kalebi Jakupevi i Ajdukovi (2011.) su
utvrdile da je mjeoviti anksiozno-depresivni poremeaj majki ili oeva i postraumatski
stresni poremeaj oeva znaajan prediktor tjelesnog zlostavljanja djece. Povezanost izmeu
depresivnih simptoma roditelja i tjelesnog kanjavanja dobivena je i u radu Gershoff i sur.
(2010.). Sedlak i sur. (2010.) su utvrdili da su djeca iji roditelji imaju psihiku bolest ili
alkoholizam pod veim rizikom za doivljavanje tjelesnog nasilja. Smith Slep i O'Leary
(2007.) su utvrdile povezanost izmeu koritenja alkohola i depresivnih simptoma sa nasiljem
nad djecom i za majke i za oeve.
Vezano uz alkoholizam, Widom i Hiller-Sturmhfel (2001.) navode da nalazi o povezanosti
akloholizma i tjelesnog zlostavljanja djece nisu konzistentni, ali da veina istraivanja govori
u prilog hipotezi o povezanosti alkoholizma i tjelesnog zlostavljanja djece. Miller i sur. (1997;
prema Widom i Hiller-Sturmhfel, 2001.) govore o tri mogua mehanizma ove povezanosti.
Prvi je kognitivna dezorganizacija koja govori da alkohol poveava vjerojatnost pojave nasilja
jer utjee na komunikaciju meu lanovima obitelji i rezultira krivom interpretacijom
socijalnih znakova, precjenjivanjem percipiranih prijetnji i podcjenjivanjem posljedica nasilja.
Drugi mehanizam naziva se odricanje devijantnosti i govori da poinitelji pripisuju svoje
nasilno ponaanje alkoholu i time minimiziraju osobnu odgovornost za poinjeno ponaanje.
Trei mehanizam naziva se disinhibicijska hipoteza govori o tome da alkohol utjee na centre
u mozgu koji inhibiraju socijalno neprihvatljiva ponaanja.
135

Sve varijable koje se odnose na zdravstveni status u ovom istraivanju prikupljene su

subjektivnom procjenom majki te su prikupljeni na opoj populaciji. Zbog ovoga treba s
oprezom usporeivati rezultate ovog istraivanja u odnosu na rezultate istraivanja u kojima
su koriteni kliniki uzorci i odgovarajui dijagnostiki instrumenti (npr. Kalebi Jakupevi i
Ajdukovi, 2011.) ili onih u kojima je uzimana subjektivna procjena i od majki i od oeva
(npr. Penik i Toki, 2011.).

Zadovoljstvo majke podrkom u odgoju djeteta

Podrka u odgoju djeteta vaan je mehanizam kojim se smanjuju rizici za nasilno roditeljstvo
i olakava roditeljima svakodnevno suoavanje s izazovima u odgoju djece. Webster-Stratton
(1990.) navodi kako veliina negativnog utjecaja stresa na roditeljstvo ovisi o socijalnoj
podrci koja je roditeljima na raspolaganju, tako da je mogue da upravo socijalna podrka
koju majke dobivaju djeluje kao protektivni faktor za spreavanje tjelesnog nasilja nad
djecom. U naem istraivanju socijalna podrka pokazala je znaajne efekte kod djece u
sedmom i drugom razredu, pri emu su majke djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje
zadovoljnije socijalnom podrkom koju dobivaju u odgoju. Tako su Brown i sur. (1998.)
utvrdili da je loa kvaliteta braka povezana s tjelesnim nasiljem. Rezultati koje su dobile
Smith Slep i O'Leary (2007.) ukazuju na znaajnu korelaciju percipirane socijalne podrke i
nasilja nad djecom za majke, ali ne i za oeve.
Penik i Toki (2011.) su dobile da je samo kod oeva bolja percepcija formalne socijalne
podrke prediktor manjeg tjelesnog kanjavanja djece, dok u drugim analizama nije potvrena
veza zadovoljstva socijalnom podrkom i tjelesnog kanjavanja djece. Pri tome treba imati na
umu da je uzorak u istraivanju Penik i Toki ekvivalentan djeci u sedmom razredu u naem
razredu tako da ovi rezultati upuuju na potrebu dodatnog istraivanja vezano uz ovaj
fenomen.
Kod ove varijable je takoer vano uoiti da su procjene zadovoljstva socijalnom podrkom u
odgoju djece prikupljene samo od majki, a djeca su procjenjivala doivljeno nasilje od bilo
kojeg lana obitelji. To implicira da ne postoje informacije o podrci koju percipiraju drugi
lanovi obitelji, odnosno za bolju procjenu efekta socijalne podrke na nasilje nad djecom bilo
bi potrebno ukljuiti procjene ostalih lanova obitelji. Takoer, procjene zadovoljstva
socijalnom podrkom su globalne, odnosno postojalo je po jedno pitanje za zadovoljstvo
136

podrkom partnera, obitelji i prijatelja. Takav pristup moe biti vrlo ograniavajui zbog niske
pouzdanosti i valjanosti, jer rezultati u veoj mjeri o interpretaciji pitanja kod sudionika nego
kod mjera koje su kreirane temeljem upitnika s vie pitanja.

Iskustvo majki s nasiljem u djetinjstvu

Iskustvo majki s nasiljem u djetinjstvu nije se pokazalo znaajnim korelatom tjelesnog nasilja
niti u jednoj usporedbi. Ovakav rezultat nije u skladu s prethodnim istraivanjima koja
ukazuju na transgeneracijski prijenos nasilja.
Transgeneracijski prijenos nasilja esto se spominje kao jedan od vanih mehanizama
objanjenja nasilja nad djecom u obitelji. Deater-Deckard i sur. (2003.) su utvrdili da su
adolescenti koji su doivjeli tjelesno kanjavanje od svojih majki imali pozitivnije stavove
prema tjelesnom kanjavanju, bez obzira na ukupnu uestalost, dob kada su bili kanjavani ili
intenzitet kazni. Smith Slep i O'Leary (2007.) su takoer utvrdile povezanost izmeu nasilja
nad djecom u obitelji i nasilja u primarnoj obitelji roditelja i za majke i za oeve. Penik
(2006.) je u svom istraivanju na uzorku studentica potvrdila ovu vezu, a Buchanan (1996.;
prema Penik, 2006.) navodi istraivanja prema kojima se zakljuuje da e 30-40%
zlostavljanih roditelja nastaviti zlostavljati svoju djecu. Ova istraivanja govore u prilog
Bandurinom modelu socijalnog uenja prema kojemu djeca usvajaju obrasce ponaanja od
roditelja te ue adekvatne roditeljske postupke vlastitim iskustvom. Ipak, teza o
transgeneracijskom prijenosu nasilja nije deterministika, pa tako Penik (2006.) navodi kako
znaajan broj roditelja s iskustvom nasilja u djetinjstvu ne prenosi nasilje na svoju djecu, iako
jesu pod poveanim rizikom da budu poinitelji nasilja te da se novija istraivanja u ovom
podruju posveuju upravo protektivnim faktorima koji spreavaju transgeneracijski prijenos
nasilja nad djecom u obitelji. Ve navedeni rezultati Buchanana govore da 60-70% roditelja
koji su doivjeli zlostavljanje nee biti poinitelji zlostavljanja. Dixon, Browne i HamiltonGiachritsis (2005.) navode da je transgeneracijski prijenos nasilja posredovan i zatitnim
faktorima, poput pozitivnih roditeljskih vjetina koje mogu umanjiti ili potpuno suzbiti efekt
doivljenog nasilja u djetinjstvu.
Rezultate naeg istraivanja treba gledati u kontekstu da je nasilje u obitelji mjereno setom
vrlo openitih pitanja o doivljenom nasilju te da je rezultat o nepostojanju razlika meu
djecom koja su doivjela tjelesno nasilje i djecom koja nisu doivjela tjelesno nasilje prema
137

majinom iskustvu s nasiljem u djetinjstvu artefakt takvih openitih pitanja i drugih

nedostataka retrospektivnog iskaza koji se pojavljuju kada majke procjenjuju svoje iskustvo s
nasiljem u djetinjstvu. S obzirom na konzistentne rezultate drugih istraivanja potrebno je
dodatno provjeriti ove nalaze jer je u kontekstu Modela socijalnog procesiranja informacija i
teorije socijalnog uenja kontekst primarne obitelji vaan za razvoj predpostojeih shema o
roditeljstvu i oekivanja, o emu govore ve spomenuti rezultati Deater-Deckard i sur. (2003.)
o pozitivnijim stavovima prema tjelesnom kanjavanju adolescenata koji su bili izloeni
tjelesnom nasilju u odnosu na one adolescente koji nisu bili izloeni tjelesnom nasilju. Ipak,
mogue je i da je zbog tzv. efekta ladice (Fajgelj, 2003.) ogranien broj objavljenih
istraivanja u kojima nije dobiven efekt transgeneracijskog prijenosa nasilja. S jedne strane
vano je razvijati protektivne faktore kod roditelja koji su imali ova iskustva kao npr. razvoj
pozitivnih tehnika roditeljstva, promjena uvjerenja o djeci i roditeljstvu, razvoj mree
socijalne podrke i drigog, ali je vano raditi na prevenciji nasilja upravo radi spreavanja
razvoja nasilnih modela ponaanja kod djece i spreavanja transgeneracijskog prijenosa
nasilja.

Stavovi prema tjelesnom kanjavanju

Stavovi prema tjelesnom kanjavanju u ovom su se istraivanju pokazali jednim od
najznaajnijih prediktora tjelesnog nasilja u svim dobnim skupinama. Tako su u sve tri dobne
kupine majke djece koja nisu doivjela tjelesno nasilje imale negativnije stavove prema
tjeelsnom kanjavanju u odnosu na majke djece koja su doivjela tjelesno nasilje, a identian
rezultat dobiven je u usporedbama djece koja nisu doivjela nasilje i djece koja su doivjela
tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje. U usporedbi djece koja nisu doivjela tjelesno
nasilje i djece koja su doivjela samo tjelesno kanjavanje samo kod djece u sedmom razredu
osnovne kole nije utvrena statistiki znaajna razlika. Statistiki znaajne razlike nisu
dobivene samo u usporedbi dvije skupine djece koja su doivjela tjelesno nasilje.
Ovakvi rezultati u skladu su s prethodnim istraivanjima i konzistentno se dobivaju u
razliitim kulturama. Smith Slep i O'Leary (2007.) su utvrdile da je povezanost nasilja nad
djecom i opravdavanja roditeljske agresivnosti 0,47 za majke i 0,43 za oeve to je u
njihovom istraivanju najznaajniji prediktor nasilja nad djecom. Deater-Deckard i sur.
(2003.) su utvrdili da su adolescenti koji su doivjeli tjelesno kanjavanje od svojih majki
138

imali pozitivnije stavove prema tjelesnom kanjavanju, bez obzira na ukupnu uestalost, dob
kada su bili kanjavani ili intenzitet kazni. Taylor i sur (2011.) koriste teoriju planiranog
ponaanja kako bi pokazali kako podrka tjelesnom kanjavanju i uvjerenja o prevalenciji
ponaanja i o tome to veina drugih ljudi radi mogu biti prediktor tjelesnog kanjavanja. Oni
navode da osobe koje u manjoj mjeri smatraju da tjelesno kanjavanje moe izazvati tjelesne
ozljede imaju pozitivnije stavove prema tjelesnom kanjavanju te da majke koje vjeruju da e
tjelesno kanjavanje dovesti do pozitivnih posljedica (poput neposredne poslunosti i
dugoronog uenja), ali ne i negativnih (poput djeje uznemirenosti) djecu ee udaraju po
stranjici (Gagn i sur., 2007., Holden, Miller i Harris, 1999.; prema Taylor i sur., 2011.).
Kada se govori o stavovima prema tjelesnom kanjavanju kao odgojnoj metodi treba
napomenuti da se neuspjeh roditelja da koriste adekvatne odgojne metode esto smatra i od
strane istraivaa i od strane ope populacije jednim od glavnih uzroka eksternalizirajuih
problema djeteta (Lansford i sur., 2013.).
Na hrvatskim uzorcima Penik i Toki (2011.) su dobile korelaciju od 0,42 izmeu majine
samoprocjene uestalosti tjelesnog kanjavanja i uvjerenja u opravdanost tjelesnog
kanjavanja, 0,14 izmeu adolescentove procjene majinog tjelesnog kanjavanja i vikanja te
uvjerenja u opravdanost tjelesnog kanjavanja te 0,07 izmeu adolescentove procjene
majinog teeg fizikog i psihikog nasilja sa uvjerenjem u opravdanost tjelesnog
kanjavanja.
Iz navedenog se moe zakljuiti da bi jedan od glavnih ciljeva preventivnih programa trebao
biti upravo promjena stava prema tjelesnom kanjavanju, tim vie to je kampanje koje su
usmjerene na promjenu stava mogue provoditi na nacionalnom i nadnacionalnom nivou
putem medija ili marketinkih kampanja. Zolotor i Puzia (2010.) su u svom pregledu zakona i
promjena stavova i ponaanja utvrdili kako je u vedskoj, Nizozemskoj i Njemakoj dolo do
opadanja pozitivnog stava prema tjelesnom kanjavanju nakon uvoenja zakona o zabrani
tjelesnog kanjavanja, to pokazuje da napori uloeni u promjenu stavova prema tjelesnom
kanjavanju postiu pozitivne efekte.

139

6.2.Prediktori psihikog nasilja nad djecom

Psihiko nasilje nad djecom u znatno manjoj je mjeri istraivano u odnosu na tjelesno nasilje.
Razlozi ovoga su viestruki, od drutvene prihvatljivosti, tee uoljivih neposrednih i
dugoronih posljedica, kao i slabe prakse prijavljivanja sluajeva psihikog nasilja zbog
tekog dokazivanja pred sudom. Meutim, prema NSPCC (2013.) psihiko nasilje je u
odreenoj mjeri prisutno u svim drugim oblicima nasilja, moe imati i ozbiljne dugorone
posljedice kada je to jedini oblik zlostavljanja koje je dijete doivjelo. Psihiko nasilje
povezano je sa socijalnom anksioznosti (Iffland i sur., 2012.; Rodriguez, 2003.), psiholokom
prilagodbom (Morelen i Shaffer, 2012.), agresivnosti (Yeh, Tsao i Chen, 2010.; Marimoto i
Sharma, 2004.), simptomima traume i somatskim simptomima (Sesar, imi i Barii, 2010.).
Ostaje pitanje jesu li prediktori kod psihikog nasilja jednaki onima kod tjelesnog nasilja, tj.
moemo li na psihiko nasilje gledati jednako kao i na tjelesno samo s razliitim intenzitetima
pojedinih postupaka ili na ovaj fenomen treba gledati kao na kvalitativno odvojeno roditeljsko
ponaanje. Ovim istraivanjem inicijalno su se eljele ispitati razlike izmeu djece koja nisu
doivjela psihiko nasilje, djece koja su doivjela samo psihiku agresiju i djece koja su
doivjela psihiku agresiju i psihiko zlostavljanje. No, pokazalo se da je broj djece koja su
doivjela samo psihiko nasilje toliko malen da je kategorija psihike agresije i psihikog
zlostavljanja spojena u jednu kategoriju nazvanu doivljeno psihiko nasilje. U okviru
projekta BECAN (Ajdukovi i sur., 2012.) dobivena je korelacija estine doivljavanja
psihike agresije i psihikog zlostavljanja izmeu 0,55 i 0,64, ovisno o dobnoj skupini, to
govori da se ove dvije kategorije u velikom mjeri preklapaju. Gledajui podatke o multiploj
viktimizaciji za bilo koji oblik doivljenog nasilja, 74,1% djece doivjelo je neki od oblika
nasilja u obitelji u protekloj godini. Meu djecom koja su doivjela nasilje, 55,73% doivjelo
je istovremeno i psihiko i tjelesno nasilje u protekloj godini, tjelesno nasilje bez psihikog
doivjelo je 9,18%, a psihiko nasilje bez tjelesnog 35,09% djece. Ovi podaci potvruju da se
psihiko nasilje vrlo esto pojavljuje kada se pojavljuje i tjelesno nasilje, ali da se u velikoj
mjeri pojavljuje bez prisutnosti tjelesnog nasilja.
Rezultati su pokazali da je kod psihikog nasilja utvrena razlike izmeu skupina s obzirom
na vrlo mali broj ukljuenih varijabli.Vezano uz sociodemografske varijable, razlike meu
skupinama nisu se pojavile niti prema jednom obiljeju. Razliita istraivanja ukazala su na
povezanost doivljavanja psihikog nasilja i sociodemografskih obiljeja obitelji. Tako su
Sedlak i sur. (2010.) su pronali da su djeca iz obitelji s niim prihodima, iji su roditelji
140

nezaposleni, koja su iz veih obitelji i iz ruralnih podruja pod znaajno veim rizikom za
doivljavanje psihikog nasilja. Raver, Gershoff i Aber (2010.) su pronale da su nii prihodi
povezani s grubljim roditeljskim ponaanjem, viim stresom i slabijim roditeljskim
funkcioniranjem, a u ve navedenom istraivanju Smith Slep i O'Leary (2007.) utvreno je da
je nasilje na djecom u obitelji (tjelesno i psihiko) poinjeno od strane majki povezano s
niom dobi majke i veom obitelji, dok za obrazovanje majki i prihod obitelji nije dobivena
znaajna korelacija. Vezano uz odnos sociodemografskih obiljeja i nasilje poinjeno od
strane oeva, znaajna korelacija dobivena je samo za niu dob oeva, dok za obrazovanje,
veliinu obitelji i prihod kuanstva nije dobivena znaajna korelacija. Bailey i sur. (2009.) su
utvrdili da su nasilni postupci roditelja (tjelesni i psihiki) povezani sa sociodemografskim
rizicima i s niom dobi roditelja. S druge strane Hamarman i sur. (2002.) nisu pronali
povezanost meu sociodemografskim varijablama vezanim uz prihode i psihikim nasiljem
prema djeci. Rezultati naeg i drugih istraivanja pokazuju da je odnos izmeu psihikog
nasilja nad djecom i sociodemografskih obiljeja nejasan te su potrebna dodatna istraivanja
kako bi se utvrdili specifini odnosi izmeu okolnosti u kojima obitelj ivi i psihikog nasilja
nad djecom.
Stratistiki znaajne razlike meu skupinama prema percepciji djeteta dobivene su samo kod
djece u drugom razredu srednje kole i to tako da su djeca koja su percipirana od strane majki
kao nemirna i neodgovorna ee izloena psihikom nasilju. Kao i kod tjelesnog nasilja,
moe se pretpostaviti da su djeca koja su teka za odgoj dodatni generator roditeljskog
stresa jer su kod takve djece zahtjevi postavljeni pred roditelja vei te posebno u situacijama
kada postoji stres kod roditelja generiran drugim faktorima postoji poveani rizik za nasilje
nad djecom. U okviru modela socijalnog procesiranja informacija (Milner, 2000.) predvia se
da e pod stresom roditelji ee koristiti automatske reakcije koje e biti u skladu s
predpostojeim shemama i percepcijom djeteta, tako da e roditelji koji imaju pozitivna
uvjerenja o uinkovitosti psihikog nasilja i koji djecu prepoznaju kao generator stresa u veoj
mjeri biti skloni primjenjivati psihiko nasilje kada su pod stresom. Vezano uz spol djeteta
nisu dobivene statistiki znaajne razlike, iako neka istraivanja (npr. Erath i sur., 2011.)
ukazuju na to da djeaci imaju vei rizik da budu izloeni nasilju.
Kod djece u petom razredu samo je prema varijablama koje se odnose na stres dobivena
statistiki znaajna razlika meu skupinama djece koja nisu doivjela nasilje i djece koja su
doivjela psihiko nasilje. U raspravi o prediktorskom efektu stresa na tjelesno nasilje nad
141

djecom ve su navedeni neki mehanizmi kojima stres dovodi do nasilja nad djecom. Tako se u
veem broju istraivanja pokazalo da stres preko medijatorskog utjecaja drugih varijabli
dovodi do nasilja nad djecom. Tako se sukladno Millenrovom modelu socijalnog procesiranja
informacija pod stresom javljaju automatske reakcije povezane s predpostojeim shemama, s
time da Millner (2000.) pretpostavlja da stres i negativno afektivno stanje imaju utjecaja na
odabir odgovora i to i kod zlostavljajuih i kod nezlostavljajuih roditelja, ali je taj utjecaj
vei kod zlostavljajuih roditelja. Pretpostavlja se da stres ima utjecaj i u stadiju
implementacije odgovora i praenja na nain da utjee na sposobnost roditelja da adekvatno
primjeni ili odrava neke vrste disciplinskih postupaka, posebno one koji zahtijevaju veu
ukljuenost, bolju kontrolu emocija i due vrijeme te da u takvim situacijama dolazi do
poveanog rizika za pojavu psihikog nasilja nad djecom.
Kao to je ve navedeno, socijalna podrka jedan je od zatitnih mehanizama za pojavu nasilja
nad djecom u obitelji. Kod ovih varijabli statistiki znaajne razlike meu skupinama
dobivene su samo kod djece u drugom razredu srednje kole i to za zadovoljstvo majke
podrkom u odgoju djeteta od strane partnera i za ukupno zadovoljstvo podrkom u odgoju
djeteta. Ovi rezultati govore da se kod majki djece u drugom razredu srednje kole socijalna
podrka pokazuje kao protektivni faktor za pojavu psiholokog nasilja nad djecom. Jednako
kao i kod tjelesnog nasilja, socijalna podrka moe supresirati uinke stresa. Belsky (1980,
1993.; prema Iwaniec, Larkin i Higgins, 2006.) navodi kako je psiholoko nasilje ee u
obiteljima u kojima stresori nadilaze podrku, premda je prisutno i u obiteljima u kojima stres
nije izraen u tolikoj mjeri. Rezultati koje su dobile Smith Slep i O'Leary (2007.) ukazuju na
znaajnu korelaciju percipirane socijalne podrke i nasilja nad djecom za majke, ali ne i za
oeve. Sudei po nalazima ovog istraivanja socijalna podrka moe jednako djelovati i kod
tjelesnog i kod psihikog nasilja, odnosno moe predstavljati zatitni faktor za pojavu nasilja
nad djecom to naglaava vanost razvoja mree podrke kod roditelja ukljuenih u
preventivne i tretmanske programe za spreavanje nasilja nad djecom u obitelji.
Od varijabli vezanih uz mentalno zdravlje statistiki znaajna razlika dobivena je samo za
alkoholizam oca izmeu djece koja nisu doivjela nasilje i djece koja su doivjela psihiko
nasilje i to samo kod djece u sedmom razredu. Ova varijabla jedina je kod koje je dobivena
statistiki znaajna razlika kod djece koja pohaaju sedmi razred osnovne kole. Kao i kod
tjelesnog nasilja, dobiveno je da kod djece koja su doivjela psihiko nasilje u veoj mjeri
prisutan alkoholizam oca nego kod djece koja nisu doivjela psihiko nasilje. Obzirom na
142

navedene hipoteze o vezi alkohola i nasilja nad djecom, moe se pretpostaviti da isti
mehanizmi djeluju i kod psihikog nasilja.
Kao i kod doivljavanja tjelesnog nasilja, statistiki znaajne razlike prema majinom
iskustvu s nasiljem u njenoj primarnoj obitelji nisu dobivene niti u jednoj dobnoj skupini
djece. Ipak, s obzirom na kontinuitet istraivanja koja govore o socijalnom uenu i stvaranju
predpostojeih shema, a i istraivanja o posljedicama izloenosti nasilju u djetinjstvu, bilo bi
neopravdano iskljuiti rizik za injenje nasilja kod roditelja koji su sami bili izloeni nasilju.
Kao to je navedeno, mnogi zatitni faktori mogu prevenirati transfer nasilja s djedova i baka
na roditelje te je potrebno posvetiti panju upravo istraivanjima koja se odnose na
identifikaciju i razvoj protektivnih faktora.
Posljednja ispitivana varijabla bio je stav prema tjelesnom kanjavanju. Iako je u ispitivanju
razlika meu djecom prema doivljenom tjelesnom nasilju ova varijabla bila znaajan
prediktor u svim dobnim skupinama, statistiki znaajne razlike vezano uz doivljavanje
psihikog nasilja nisu dobivene. Pri interpretaciji ovih nalaza treba uzeti u obzir da su kod
psihikog nasilja u analizu uzeta djeca koja su doivjela psihiko, ali ne i tjelesno nasilje.
Ovakva podjela reducira broj djece koja ulaze u analizu jer je doivljavanje psihikog nasilja
prisutno kod doivljavanja tjelesnog nasilja. Ova skala bila je usmjerena samo na tjelesno
kanjavanje te bi za budua istraivanja pilo poeljno razviti instrument koji bi se odnosio
specifino na stav prema psihikom nasilju nad djecom.
Rezultati analiza pokazali su znatno reducirani broj znaajnih prediktora psihikog nasilja u
odnosu na prediktore tjelesnog nasilja, s time da niti za jednu varijablu nije dobivena
statistiki znaajna razlika izmeu djece koja nisu doivjela nasilje i djece koja su doivjela
psihiko nasilje u vie od jedne dobne skupine djece. Takvi nalazi ukazuju na potrebu za
longitudinalnim istraivanjima kojima bi se mogao pratiti prediktorski doprinos pojedinih
varijabli u funkciji djeteta, tj. odgovoriti na pitanje da li se ovdje radi o efektu kohorte ili je
prediktivnost pojedinih varijabli za psihiko nasilje nad djecom vezano uz dob djeteta.

143

6.3.Povezanost stresa i nasilja nad djecom u obitelji

U treem problemu ispitivao se doprinos pojedinih stresora i svakodnevnog stresa roditelja
tjelesnom kanjavanju te tjelesnom i psihikom zlostavljanju djece u obitelji. U tu svrhu
provedene su logistike regresijske analize sa stresorima i procjenom svakodnevnog stresa
kao prediktorima te pojedinim tipovima doivljenog nasilja kao kriterijem.
Prije regresijskih analiza provedene su bivarijatne analize za svaki prediktor u formi 2
testova. Tako se pokazalo da su u analizi za tjelesno kanjavanje nezaposlenost ili gubitak
posla bilo majke bilo drugog lana ue obitelji znaajni prediktori za djecu u petom razredu,
pri emu je kod one djece koja su doivjela tjelesno kanjavanje u protekloj godini vea
uestalost gubitka posla lanova ue obitelji. Kod djece u sedmom razredu jedini stresor s
niskom veliinom efekta je smrt blieg lana obitelji, a kod djece u drugom razredu srednje
kole znaajni prediktori su tjelesna ili psihika bolest majke ili lana ue obitelji te sukob sa
zakonom lana ue obitelji.
Iz navedenog je oito da kod razliitih dobnih skupina djece razliiti stresori pokazuju
statistiki znaajne efekte za doivljavanje tjelesnog kanjavanja, to oteava interpretaciju i
dovoenje u vezu nalaza sa praktinim implikacijama. Logistike regresijske analize pokazale
su da je ukupna koliina objanjene varijance izmeu 4,6% i 12,1%. Pri tome kod djece u
petom razredu nema znaajnih prediktora. Kod djece u sedmom razredu uz smrt lana ue
obitelji kao znaajan prediktor pojavljuje se i nasilje u partnerskom odnosu, dok je kod djece
u drugom razredu, gdje je koliina objanjene varijance najvea, jedini znaajni prediktor
tjelesna bolest ili ozljeda majke.
Premda mnogi teorijski modeli ukazuju na povezanost stresa s tjelesnim kanjavanjem djece,
odnos ovih fenomena je sloen zbog ega su potrebna istraivanja o mehanizmu djelovanja
stresa na roditeljstvo. Tako, primjerice, gubitak posla moe biti povezan s opadanjem socioekonomskog statusa, za to je utvrena povezanost sa tjelesnim kanjavanjem, ali i moe
djelovati na psiholoku dobrobit roditelja. Tako Cox i Bentovim (2000.) govore da stresni
dogaaji mogu imati dugorone posljedice i mogu biti uzrok ili precipitator kroninih tekoa,
a negativni stresni dogaaji ukljuuju osjeaj gubitka ili prijetnju od gubitka, ukljuujui
gubitak samopotovanja. Ovi faktori mogu smanjiti roditeljski kapacitet za noenje sa
svakodnevnim izazovima i djelovati kao facilitatori nasilja u svrhu adaptacije na strukturalni
stres (Gelles, 1987a, 1987b; prema Browne i Herbert, 1997.).
144

Iz dobivenih rezultata jasno je da se tjelesno kanjavanje djece u maloj mjeri moe opisati
stresnim dogaajima tako da je potrebna detaljnija analiza povezanosti stresa i tjelesnog
kanjavanja.
Prilikom analize tjelesnog zlostavljanja treba napomenuti da su ponaanja koja su ukljuena u
tjelesno zlostavljanje intenzivnija po nasilnosti te da je kriterij doivljavanja tjelesnog
zlostavljanja bio to je li dijete doivjelo neko od dogaaja opisanih ovom kategorijom. U
bivarijatnoj analizi kod djece u petom razredu niti jedan stresor nije se pokazao znaajnim
prediktorom tjelesnog zlostavljanja, u sedmom razredu samo su se nezaposlenost ili gubitak
posla majke te problemi s ovisnostima lana ue obitelji pokazali kao znaajni prediktori, dok
su u drugom razredu srednje kole znaajne doprinose pokazale tjelesna bolest ili ozljeda
lana ue obitelji i sukob majke sa zakonom. U logistikim regresijskim analizama kod djece
u petom razredu i drugom razredu srednje kole niti jedan od prediktora nije se pokazao
statistiki znaajnim, dok je u sedmom razredu samo problem s ovisnostima lana ue obitelji
znaajan prediktor. Kao i kod tjelesnog kanjavanja, rezultati dobiveni ovim analizama od
slabe su praktine upotrebljivosti i potrebne su dodatne analize kako bi se utvrdio mehanizam
djelovanja na tjelesno nasilje nad djecom. S druge strane potrebno je uzeti u obzir kako se u
ovoj analizi mjereni dogaaji koji su se dogodili u protekle tri godine, tj. ukoliko postoji veza
izmeu tjelesnog nasilja nad djecom i stresnih dogaaja, mogue je da je upravo razdoblje
nakon stresnog dogaaja najriziniji za pojavu tjelesnog nasilja pa je tako potrebno ispitivati
vremenski period koji je slian onome u kojem se ispituje tjelesno nasilje.
Posljednje analize u okviru ovog problema odnose se na odnos stresora i psihikog
zlostavljanja djece. Kao i kod tjelesnog zlostavljanja, psihiko zlostavljanje odnosi se na
dogaaje koje je dijete doivjelo, a koji su po intenzitetu nasilja tei od psihike agresije. Kod
bivarijatnih analiza pokazalo se da su za skupini djece u petom razredu znaajni prediktori
rastava roditelja i nasilje u partnerskom odnosu. U sedmom razredu znaajni prediktori su
nezaposlenost ili gubitak posla majke, psihiki problemi lana ue obitelji majke i nasilje u
majinom partnerskom odnosu, dok kod djece u drugom razredu srednje kole to su
preseljenje, roenje djeteta, nezaposlenost ili gubitak posla lana ue obitelji, problemi majke
s ovisnostima i sukob sa zakonom lana ue obitelji majke. Kod psihikog zlostavljanja u sve
tri logistike regresijske analize pojavili su se znaajni prediktori i koliina objanjene
varijance je izmeu 5,6% i 15,3%. Kod djece u petom razredu znaajan prediktor je rastava
roditelja, kod djece u sedmom razredu nezaposlenost ili gubitak posla majke, a kod djece u
145

drugom razredu srednje kole roenje djeteta, nezaposlenost ili gubitak posla lana ue
obitelji te smrt lana ue obitelji.
Iako i u ovom sluaju moemo zakljuiti kako je odnos stresnih dogaaja i nasilja koje djeca
doivljavaju nejasan, moe se uoiti kako je i kod tjelesnog kanjavanja i kod psihikog
zlostavljanja najvei efekt doivljenih stresora kod djece u drugom razredu srednje kole,
odnosno da postoje indikacije da stresni dogaaji imaju veu ulogu u objanjenju nasilja
prema starijoj djeci.
Kao to je ve ranije navedeno, odnos stresa i nasilnog odnosa prema djeci tema je u veem
broju teorijskih modela i istraivanja, premda se u veini sluajeva govori o posrednoj vezi
stresora i nasilja nad djecom. Tako opi integrativni model nasilja nad djecom govori o tri
izvora stresa u obitelji: dijete, roditelj i socijalno situacijski stres. Model obiteljskog stresa
govori o vezi ekonomskih tekoa kako specifinog izvora stresa koji preko emocionalnog
stresa roditelja i branih sukoba dovode do nasilja nad djecom. Millnerov model socijalnog
procesiranja informacija govori o stresu kao mehanizmu koji oslabljuje roditeljske kapacitete i
dovodi do automatskih reakcija u skladu s predpostojeim shemama koje kod zlostavljajuih
roditelja oznaavaju nasilne reakcije i, s druge strane, potekoe s odgojnim postupcima koji
zahtijevaju due vrijeme. Najsloenije objanjenje mehanizama kojima stres facilitira nasilje
nad djecom prua Multifaktorski model nasilja u obitelji gdje se uz kontekstualne faktore
govori i o zatitnim mehanizmima koji mogu umanjiti vjerojatnost nasilnog ishoda.
Karakteristika ovog modela je njegova dinaminost, odnosno povratna sprega izmeu stresa i
nasilnog ponaanja gdje nasilno ponaanje dovodi do poveanja stresa i slabljenja zatitnih
mehanizama. Takva sprega naglaava vanost intervencija kod obitelji u kojima postoji
nasilje.
Istraivanja u ovom podruju takoer naglaavaju posredan odnos stresa i nasilja nad djecom,
tj. moemo rei da ivotni stresori poveavaju roditeljski stres. Tako su u razliitim
istraivanjima dobiveni razliiti intervenirajui faktori poput majine depresije (Conger i sur.,
1995.; prema Gershoff, 2002a.), uvjerenje o opravdanosti tjelesnog kanjavanja (Crouch i
Behl, 2001.), iskustvo roditelja s fizikim kanjavanjem u djetinjstvu, nasilje meu
partnerima, nezadovoljstvo brakom,

kombinacija nezaposlenosti,

niskih

prihoda i

obrazovanja, patrijarhalnost, socijalna izolacija (Straus, 1980.; prema Justice i Justice, 1990.) i
drugi.
146

Sumirajui sve navedene modele i istraivanja moe se postaviti statiki model odnosa stresa i
nasilja nad djecom u kojem su u prvom koraku stresori koji djeluju u kontekstu ivotnih
uvjeta obitelji i posredstvom rizinih i zatitnih faktora oslabljuju roditeljske kapacitete i
facilitiraju nasilne reakcije na djetetovo ponaanje. Praktina implikacija za strunjake u
prevenciji nasilja nad djecom u obitelji je da intervencije usmjerene na obitelji koje su pod
rizikom trebaju imati u fokusu razvoj zatitnih mehanizama, poput formalne i neformalne
socijalne podrke, posebno u situacijama kada postoje i drugi ometajui faktori za roditeljstvo
poput tjelesne ili psihike bolesti roditelja ili lanova obitelji. Suvremeni pristup prevenciji
nasilja nad djecom u obitelji (Ajdukovi i Marohni, 2010.) kao ciljeve prevencije navodi
analizu i odreivanje osobnih i okolinskih imbenika koji mogu dovesti do potekoa na
razini pojedinca ili zajednice, prepoznavanje prethodnika tekoa kako bi se djelovalo prije
nego se razviju tekoe te razvoj i provoenje programa koji su usmjereni smanjivanju
djelovanja imbenika rizika ili njihovih nepovoljnih uinaka. Nalazi istraivanja u podruju
obiteljskog (financijskog) stresa pruaju podatke kojima se identificiraju rizici za
pojavljivanje nasilja nad djecom u obitelji te daju empirijski temelj za kreiranje edukacijskih
programa za strunjake koji rade s djecom i roditeljima, kao i za strunjake koji rade u
podruju socijalne skrbi u svrhu unaprjeenja rane identifikacije obitelji pod rizikom za
nasilje nad djecom i vee osjetljivosti strunjaka za psiholoki uinak financijskih problema.
Takoer, specifinost ovih nalaza je da su analize provedene zasebno za svaku dobnu
skupinu, ovakav pristup, koji ima nedostatak slabe snage studije zbog redukcije uzorka,
omoguuje specifini uvid u rizike s kojima se suoavaju obitelji s djecom razliite dobi kada
se pojave nepovoljni ivotni dogaaji. Drugi nedostatak je da se pojedini stresori pojavljuju
rijetko to za posljedicu ima smanjenu reprezentativnost obitelji kod kojih se pojavio stresor.

147

6.4. Revidirani model obiteljskog stresa

Iz razloga navedenih u prethodnom poglavlju, za potrebe ovog istraivanja kreiran je
revidirani model obiteljskog stresa koji predstavlja jednosmjerni mehanizam djelovanja stresa
na nasilje nad djecom u obitelji. Kako bi se provjerio ovaj model napravljene su analize u tri
koraka, pri emu su u zadnjem koraku zasebno analizirani tjelesno kanjavanje, tjelesno
zlostavljanje i psihiko zlostavljanje. Model je testiran za svaku dobnu skupinu zasebno.
U prvom koraku pretpostavljena je veza izmeu uznemirenosti svakodnevnim stresom kao
kriterijem i prisutnosti svakodnevnog stresa kao jednim te brojem stresnih dogaaja u protekle
tri godine kao drugim prediktorom. Provedene analize pokazale su kako je, ovisno o dobnoj
skupini, izmeu 50,6/ i 57,1% varijance kriterija objanjeno prediktorima, a u sva tri sluaja
samo je doivljaj svakodnevnog stresa roditelja bio znaajni prediktor. U drugom koraku
analize modela napravljena je hijerarhijska regresijska analiza u dva koraka, pri emu je kao
kriterijska varijabla uzeta psihika agresija koju su djeca doivjela u proteklih godinu dana. U
prvom koraku regresijske analize kao prediktor je uvrtena uznemirenost stresnim dogaajima
(kriterij iz prethodnog koraka analize modela). Ovdje se pokazalo da je uznemirenost roditelja
svakodnevnim stresom znaajan prediktor samo kod djece u petom razredu i djece u drugom
razredu srednje kole, a u tim sluajevima je koliina objanjene varijance kriterija niska
(3,5%-4,5%). Meutim u drugom koraku analize, gdje je uvedeno svjedoenje nasilju u
kuanstvu, zadovoljstvo sovijalnom podrkom i percepcija djeteta, dolo je do znatnog
porasta objanjene varijance (10,6%-24,7%). Pokazalo se da je samo kod djece u petom
razredu u drugom koraku hijerarhijske logistike regresijske analize uznemirenost roditelja
svakodnevnim stresom ostala znaajan prediktor. Istodobno svjedoenje nasilju u kuanstvu
pokazalo se znaajnim prediktorom u sve tri dobne skupine. Percepcija djeteta neodgovornim
je znaajni prediktor samo kod djece u drugom razredu srednje kole. Bivarijatne analize
prediktora i kriterija pokazuju da su veliine efekata u interkorelacijama izmeu niskih i
umjerenih, pri emu nasilje u kuanstvu pokazuje najvie korelacije s doivljenim nasiljem i u
bivarijatnim analizama u sve tri dobne skupine. Gledajui kroz prizmu drugih teorijskih
modela, nasilje meu lanovima obitelji ve je indikator jako naruenih obiteljskih odnosa,
odnosno tada ve moemo rei da djelovanje zatitnih faktora ne kompenzira djelovanje
faktora rizika te da se u obitelji razvija atmosfera nasilja. Ovaj nalaz potvruju i rezultati
razliitih istraivanja u kojima je utvrena povezanost nasilja meu roditeljima i nasilja nad
djecom u obitelji (npr. Brown i sur., 1998.; Gershoff i sur., 2008.; Pinderhughes i sur., 2000.;
148

Kanoy i sur., 2003; Erath i sur., 2011.; Smith Slep i O'Leary, 2005.). Upravo to u Modelu
obiteljskog stresa Conger i sur. (2000.) nazivaju brani sukobi/nestabilnost, to dovodi do
oslabljenog roditeljstva, odnosno u ovom sluaju do psihike agresije. Browne i Herbert
(1997.) to stavljaju u skupinu tzv. situacijskog stresa. Treba imati na umu da je nasilje meu
roditeljima kontradiktorno sa podrkom u odgoju od strane branih partnera, tako da je
djelovanje ove varijable dvojako kao facilitatora emocionalnog pritiska i kao supresora
zatitnih mehanizama. Treba imati na umu da premda su u naem istraivanju povezanosti
izmeu socijalne podrke i svjedoenja nasilju u kuanstvu vrlo niske (-0,04 do -0,11), mjera
svjedoenja nasilju u kuanstvu prikupljena je od djece te je mogue da se nasilje meu
ukuanima dogaa i kada dijete nije prisutno. Iz bivarijatnih analiza vidljivo je da
uznemirenost svakodnevnim stresom ima niske efekte povezanosti s nasiljem u kuanstvu, ali
ima umjerene negativne korelacije sa socijalnom podrkom, koja ima umjerene negativne
korelacije sa nasiljem u kuanstvu. Takoer treba uoiti negativne korelacije koje su blizu
umjerenih izmeu socijalne podrke i negativne percepcije djeteta. Ovime je naglaena uloga
socijalne podrke kao vanog zatitnog mehanizma koji moe pruati prevenciju u razliitim
podrujima te time moemo zakljuiti da bi razvoj socijalne podrke trebao biti jedan od
kljunih elemenata svakog preventivnog programa.
U treem koraku analize revidiranog Modela obiteljskog stresa napravljene su hijerarhijske
analize za svaki tip nasilja odvojeno i da svaku dobnu skupinu. Sve hijerarhijske logistike
regresijske analize napravljene su u dva koraka, pri emu je kao jedini prediktor u prvom
koraku uvrtena doivljena psihika agresija, dok su u drugom koraku uvrteni stav prema
tjelesnom kanjavanju i majino doivljeno nasilje u djetinjstvu.
Za tjelesno kanjavanje u prvom koraku analize objanjeno je izmeu 12,2% i 23,6%
varijance kriterija, pri emu je najmanja prediktivnost dobivena za djecu u drugom razredu
srednje kole, a najvia za djecu u petom razredu. U drugom koraku analize ukupno je
objanjeno izmeu 19,1% i 25,7% varijance kriterija, a najvei porast objanjene varijance
dobiven je kod najstarije dobne skupine djece (7,7%). U sve tri dobne skupine, pored
doivljene psihike agresije kao najznaajnijeg prediktora, znaajnim prediktorom pokazao se
pozitivan stav prema tjelesnom kanjavanju, dok majino doivljeno nasilje u djetinjstvu nije
bio znaajni prediktor.
Pojavu psihike agresije moemo smatrati znakom oslabljenog roditeljskog kapaciteta te e se
u situacijama kada se ona pojavljuje, uz prisutnost pozitivnog stava prema tjelesnom
149

kanjavanju poveati vjerojatnost da se tjelesno kanjavanje i dogodi. Ovaj nalaz posebno je

znaajan kod najstarije skupine djece u kojoj je tjelesno kanjavanje najmanje normativni
postupak, a kod koje upravo uvoenjem stava prema tjelesnom kanjavanju kao prediktora
dolazi do najveeg poveanja objanjene varijance. U analizama u okviru prvog problema
ovog istraivanja naglaena je vanost prevencije usmjerene na promjenu stavova o tjelesnom
kanjavanju, to je u i ovoj analizi potvreno kao jedan od vanih prediktora tjelesnog
kanjavanja djece. Takoer pojava psihike agresije treba biti indikator strunjacima da
postoji potreba za intervencijom jer je u takvim obiteljima poveani rizik za tjelesno
kanjavanje.
U hijerarhijskoj regresijskoj analizi tjelesnog zlostavljanja kao kriterija priblino je jednako
objanjene varijance kriterija (12,1%-22,1%) kao i kod tjelesnog kanjavanja. U drugom
koraku analize dolo je do poveanja objanjene varijance i to ponovno najvie kod najstarije
dobne skupine (3,5%). Kod djece u petom razredu, u drugom koraku logistike regresijske
analize niti jedan uvedeni prediktor nije se pokazao znaajnim, dok je u preostale dvije
skupine stav prema tjelesnom kanjavanju jedini znaajni uvedeni prediktor.
U ovom sluaju rezultati regresijskih analiza za tjelesno kanjavanje i za tjelesno zlostavljanje
su slini, to moe biti posljedica metode klasifikacije doivljavanja tjelesnog kanjavanja i
tjelesnog zlostavljanja. Kako je klasifikacija napravljena prema tome jesu li djeca doivjela
odreeno ponaanje ili ne, a ponaanja su klasificirana u kategorije prema procjeni teine
doivljenog nasilja, upitno je radi li se kod ove dvije kategorije o kvalitativno razliitim
fenomenima ili one predstavljaju jedan fenomen na istom kontinuumu. Time je znaaj
prevencije u usmjerene na promjene stava prema tjelesnom kanjavanju i intervencija kod
obitelji u kojima je prisutna psihika agresija prema djeci jo znaajniji, jer ovi rezultati
ukazuju da isti mehanizmi djeluju i kod ponaanja koja imaju veu teinu nasilja.
Pri analizama za psihiko zlostavljanje u prvom koraku hijerarhijske logistike regresijske
analize objanjeno je izmeu 15,4% i 27% varijance kriterija, dok u drugom koraku niti jedan
uvedeni prediktor nije znaajan. Ovdje moemo postaviti istu pretpostavku o razlikovanju
psihike agresije i psihikog zlostavljanja kao i kod tjelesnog nasilja. Kod djece u petom
razredu veliina efekta dobivena regresijskom analizom je visoka, to govori da je kod djece
koja su doivjela psihiku agresiju povean rizik za doivljavanje psihikih oblika nasilja koja
su veeg intenziteta.
150

Provedene analize revidiranog Modela obiteljskog stresa ukazale su na posrednu vezu stresa i
nasilja nad djecom u obitelji. Iako se pokazuje da postoji put koji povezuje stres,
uznemirenost stresom, psihiku agresiju i druge oblike nasilja nad djecom u obitelji, analize
su pokazale da postoji snaan doprinos drugih faktora, poput nasilja meu roditeljima,
majine percepcije djeteta i stava prema tjelesnom kanjavanju. U ovom modelu poetna
toka bili su stresori i prisutnost stresa u svakodnevnom ivotu. Meutim, klasifikacija ovih
varijabli kao jedinih izvora stresa ostaje upitna. Nedvojbeno je da se sukob meu roditeljima
moe tretirati kao izvor stresa, kao i da negativna percepcija djeteta moe ukazivati na dijete
kao izvor stresa roditelja, tako da ovaj model treba gledati pod vidom praktinih implikacija
za strunjake u ovom podruju. Iz provedenih analiza moe se zakljuiti da su elementi na
koje bi se trebali fokusirati programi prevencije nasilja nad djecom u obitelji promjena stava
prema tjelesnom kanjavanju djece, promjena stava o osobinama djeteta i razvoj mree
socijalne podrke. Pojava nasilja meu roditeljima i pojava psihike agresije prema djetetu
trebali bi posluiti kao indikator strunjacima da postoji poveani rizik za pojavu nasilja nad
djetetom.
Usporedne analize razliitih tipova nasilja u posljednjem koraku testiranja modela pokazale su
se pojavnost psihikog zlostavljanja i tjelesnih oblika nasilja nad djecom razlikuje s obzirom
na stav prema tjelesnom kanjavanju koji se kod tjelesnog nasilja pokazao znaajnim
pozitivnim prediktorom, dok se kod psihikog zlostavljanja nije pokazao znaajnim
prediktorom. Kod sva tri oblika nasilja psihika agresija pokazala se najvanijim prediktorom
te je time naglaena vanost ranih intervencija kod obiteljima u kojima su narueni odnosi
meu lanovima.

151

6.5.Metodoloka ogranienja

U ovom radu prisutna su odreena ogranienja koja se veu uz konceptualizaciju, postupak

istraivanja, operacionalizaciju varijabli, statistike analize te interpretaciju rezultata.
Vezano uz konceptualizaciju nasilja u ovom istraivanju koriteni su nalazi istraivanja
Delale i suradnika (2011.) u kojem se pored mnogih prednosti (poput ukljuivanja djece u
procjenjivanje intenziteta nasilja u pojedinim ponaanjima), konceptualizaciji nasilja
pristupilo iz paradigme da se svako ponaanje kategorizira u jednu kategorija, bez obzira na
intenzitet, trajanje i uestalost postupaka te tetu koju je dijete doivjelo. Ajdukovi i
suradnici (2010.) navode kako je za znanstvena istraivanja podobno izraavati razinu
izloenosti nasilju u obitelji kao kontinuiranu varijablu (estine doivljenog nasilja, teine
nasilja i dr.), ali za usporedbu i ocjenu djelotvornosti drutvenog reagiranja to nije pogodno.
Ukoliko se eli dobiti uvid u djelotvornost drutvenog sustava pri prepoznavanju i pravnoj
zatiti djece od zlostavljanja, potrebno je definirati koncept nasilja i zlostavljanja kao
multidimenzionalni konstrukt, odnosno kao diferencijalno ponderiranu kombinaciju estine,
teine, trajanja i neposrednih posljedica nasilja, to se u dosadanjim istraivanjima nije
provodilo. Ovdje treba napomenuti da je pristup koji je koriten u ovom istraivanju samo
jedan od moguih pristupa konceptualizaciji nasilja nad djecom. Ipak, ovakav pristup
znaajan je jer je utemeljen na istraivanju, odnosno procjenama djece i strunjaka, to
predstavlja prvi takav rad u Hrvatskoj.
Vezano uz uzorak i provedbu istraivanja, kako je za provoenje istraivanja s djecom
mlaom od 14 godina bio potreban pristanak roditelja, to je dovelo do osipanja uzorka jer
jedan dio roditelja nije dao dozvolu za sudjelovanje djece u istraivanju. Iako to u ovom
istraivanju nije bilo mogue utvrditi, treba uzeti u obzir da je mogue da je u skupini djece
koja nisu sudjelovala u istraivanju u veoj mjeri prisutno nasilje nego kod djece koja su
sudjelovala u istraivanju. Kako su roditelji ispunjavali upitnike kod kue, dio upitnika nije
vraen te bi se ovaj postupak mogao unaprijediti koritenjem sustava ifriranja koji bi
omoguio da roditelji ispunjavaju upitnike na roditeljskim sastancima, a da se zadri
mogunost uparivanja djejih i roditeljskih upitnika. Kako u uputama za ispunjavanje
roditeljski upitnika nije bilo navedeno tko treba ispunjavati upitnik, u naem istraivanju
upitnike su veinom ispunjavale majke, dok je uzorak oeva znatno manji. Za budua
istraivanja poeljno bi bilo da upitnike ispunjavaju i oevi i majke kako bi se osigurao
152

dovoljno velik uzorak oeva i kako bi se nalazi istraivanja unaprijedili podacima dobivenih
od oeva.
Ogranienja istraivanja koja se odnose na operacionalizaciju varijabli odnose se na to da su
neke relevantne kontekstualne varijable npr. to je to ekonomski status obitelji ili zadovoljstvo
socijalnom podrkom u odgoju djeteta vrlo turo definirane. No, radilo se o iznimno
opsenom istraivanju kojim se eljelo obuhvatiti to vie relevantnih varijabli. Jednako tako,
za niz varijabli koritene su samo subjektivne procjene majki, to kod nekih varijabli (npr.
mentalnog zdravlja i percepcije djeteta) dovodi do ogranienih interpretacija te bi u buduim
istraivanjima trebalo koristiti validirane instrumente i/ili procjene vie procjenjivaa. Nasilje
koje je dijete doivjelo operacionalizirano je kao incidencija, odnosno koritena je binarna
varijabla je li dijete doivjelo odreenu kategoriju nasilja ili ne. Takav pristup reducira
varijabilitet ime su i korelacije doivljenog nasilja s drugim varijablama nie od onoga to
bismo mogli oekivati kada bi umjesto incidencije bila koritena estina doivljavanja. U
ovom istraivanju takav pristup nije bio mogu jer je skala estine doivljavanja bila
ordinalna pa je tako zbrajanje estine doivljavanja pojedinih postupaka bilo onemogueno.
Ogranienja koja se odnose na statistike analize su da ovo istraivanje nije planirano kao
fokusirano istraivanje odreenih aspekata nasilja nad djecom u obitelji, ve kao
epidemioloka studija. Zbog toga prilikom pripreme istraivanja nije provedena analiza snage
kako bi se odredila potrebna veliina uzorka, to je takoer onemogueno zbog nedostatka
podataka o veliinama efekata kod pojedinih varijabli iz prijanjih studija. Takoer, neke
varijable, poput razliitih stresora, imale su jako malen broj sudionika koji su ih doivjeli, te
bi trebalo u buduim istraivanjima voditi rauna o prikupljanju uzorka odgovarajue veliine
koji imaju iskustvo s ovim imbenicima kako bi se pouzdanije mogao utvrditi efekt ovih
varijabli. Drugi nedostatak koji se odnosi na statistike analize jest da je zbog uteavanja
rezultata onemogueno koritenje neparametrijskih testova. Umjesto toga u svim analizama
koriteni su parametrijski testovi. Alternativni postupak koji bi bilo mogue primijeniti je
pretvaranje kontinuiranih varijabli u kategorijalne i provoenje 2 testova sa ekstremnim
skupinama, meutim ovakav postupak doveo bi do jo veeg gubitka snage studije i gubitka
informacija o ispitanicima koji se nalaze oko prosjeka na ispitivanim varijablama.
Analize u ovom istraivanju napravljene su zasebno za svaku dobnu skupinu djece, ime je s
jedne strane zbog smanjivanja ukupnog uzorka smanjena statistika snaga studije, ali s druge
strane omogueno je dobivanje uvida u specifinosti rizinih i zatitnih faktora za nasilje, kao
153

i testiranje modela komparativno za razliite skupine kako bi se utvrdilo djeluju li ovi faktori
na isti nain kod sve tri dobne skupine. Ovakav pristup ne pojavljuje se esto u istraivanjima
nasilja nad djecom. Kao to je navedeno, neki fenomeni se u populaciji pojavljuju rijetko, a
kada se uzorak podijeli na tri dobne skupine smanjuje se broj sudionika koji ulaze u statistike
analize ime je dodatno oteano odbacivanje nul hipoteza. Ipak, kao to je u ovom i u drugim
radovima pokazano, nasilje nad djecom i korelati nasilja mijenjaju se ovisno o dobi djeteta to
ukazuje na opravdanost ove odluke. Za budua istraivanja trebalo bi temeljem dobivenih
veliina efekata planirati uzorak takve veliine da omogui adekvatnu statistiku snagu studije
za verifikaciju rezultata s pojedinim dobnim skupinama.
Vano je napomenuti da su u ovom istraivanju koritene etiri kategorije nasilja: psihika
agresija, psihiko zlostavljanje, tjelesno kanjavanje i tjelesno zlostavljanje. Ove kategorije
analizirane su veinom kao distinktne kategorije (npr. revidirani model obiteljskog stresa u
posljednjem koraku testiran je zasebno za psihiko zlostavljanje, tjelesno kanjavanje i
tjelesno zlostavljanje). Meutim, kao to je navedeno, nasilje se esto dogaa kao multipla
viktimizacija, tj. tjelesno i psihiko nasilje se zajedno pojavljuju. Zbog toga na rezultate ovog
istraivanja treba gledati integralno, odnosno uzeti u obzir da je kod odreenog broja djece
koja su doivjela psihiko nasilje prisutno i tjelesno i obrnuto. Preporuka za budua
istraivanja je da se prikupljanjem veeg uzorka omogui istraivanje razliitosti meu
djecom koja su doivjela pojedine oblike nasilja i djece koja su doivjela multiplu
viktimizaciju.
U ovom radu kreiran je revidirani model obiteljskog stresa kao jedno od objanjenja
povezanosti stresa i nasilja nad djecom, premda su u provjeri ovog modela prisutni svi
nedostatci ranije navedeni u ovom poglavlju, kao jedno od glavnih obiljeja treba istaknuti da
je model provjeravan uzevi u obzir dobne razlike i razlikujui oblike nasilja. Posebni znaaj
ovog pristupa je naglasak na istraivanje psihikog nasilja, kao oblika koji je podzastupljen u
odnosu na tjelesno nasilje. Nedostatak ovakvog testiranja je to je uvaavanjem dobi i oblika
nasilja povean broj testiranih modela na devet (tri dobne skupine x tri oblika nasilja), tako da
bi u buduim istraivanjima trebalo planirati istraivanje koje bi omoguilo provjeru
strukturalnog modela koji bi, pored odgovarajueg proirenja varijablama koje se odnose na
obiljeja djeteta i boljom operacionalizacijom socijalne podrke i svakodnevnog stresa,
ukljuio intervenirajue efekte dobi djeteta.

154

7. ZAKLJUAK
Cilj ovog rada je bio produbiti razumijevanje povezanosti razliitih izvora obiteljskog stresa,
nekih obiljeja obitelji i roditelja s razliitim oblicima nasilja nad djecom u obitelji. Prikazani
podaci prikupljenu su u okviru projekta BECAN. U zasebnom istraivanju prikupljene su
procjena djece i strunjaka u podruju nasilja nad djecom o intenzitetu estica vezanih uz
nasilje nad djecom u svrhu kategorizacije estica u razliite oblike nasilja (Delale i sur.,
2011.).
U skladu s ciljem istraivanja formulirana su etiri problema. U prvom problemu ispitivalo se
po kojim obiljejima se razlikuju djeca koja nisu doivjela niti jedan oblik tjelesnog nasilja,
djeca koja su doivjela samo tjelesno kanjavanje i djeca koja su doivjela tjelesno
kanjavanje i tjelesno zlostavljanje. Kao ispitivana obiljeja koritene su varijable koje se
odnose na sociodemografska obiljeja roditelja i obitelji, obiljeja djeteta, doivljeni stres,
mentalno zdravlje roditelja, zadovoljstvo majke podrkom u odgoju djeteta, majino
doivljeno nasilje u obitelji u djetinjstvu i stav majke prema tjelesnom kanjavanju djece.
Provedene analize pokazale su da su kod djece u petom razredu varijable kod kojih se pojavila
statistiki znaajan razlika meu djecom koja nisu doivjela tjelesno nasilje i djecom koja su
doivjela neki od oblika tjelesnog nasilja percepcija djeteta neodgovornim i nemirnim, PTSP
oca, stav majke prema tjelesnom kanjavanju te spol djeteta, pri emu je u skupini djece koja
su doivjela tjelesno nasilje vie djeaka u odnosu na djevojice, nego u skupini djece koja
nisu doivjela tjelesno nasilje. Kod djece u sedmom razredu varijable kod kojih je dobivena
statistiki znaajna razlika su percepcija djeteta neodgovornim i nemirnim, depresija majke,
zadovoljstvo majke podrkom u odgoju djeteta od strane obitelji i prijatelja te ukupno
zadovoljstvo podrkom u odgoju djeteta, stav majke prema tjelesnom kanjavanju te radni
status oca, pri emu je kod te varijable dobiven neoekivani smjer gdje su djeca u obiteljima u
kojima je otac zaposlen ee izloena tjelesnom nasilju. Kod djece u drugom razredu
varijable kod kojih je dobivena statistiki znaajna razlika meu skupinama su subjektivni
prihodi kuanstva, percepcija djeteta neodgovornim, nemirnim i nedrutvenim, zadovoljstvo
majke podrkom u odgoju djeteta od strane partnera, obitelji i prijatelja, ukupno zadovoljstvo
podrkom u odgoju djeteta te stav majke prema tjelesnom kanjavanju.
U drugom problemu je predvieno da e se ispitati po kojim obiljejima se razlikuju djeca
koja nisu doivjela niti jedan oblik psihikog nasilja, koja su doivjela psihiku agresiju, ali
ne i tjelesno nasilje te djeca koja su doivjela psihiku agresiju i psihiko zlostavljanje, ali ne i
155

tjelesno nasilje. Meutim zbog ogranienja veliine uzorka usporedbe su svedene na djecu
koja nisu doivjela nasilje i djecu koja su doivjela psihiko nasilje, ali ne i tjelesno nasilje. U
okviru ovog problema koristio se isti set varijabli kao i kod prvog problema te su analize
provedene na isti nain. U analizama za djecu u petom razredu statistiki znaajne razlike
meu djecom koja nisu doivjela nasilje i djecom koja su doivjela psihiko nasilje dobivene
su prema broju stresora koje je majka doivjela u protekle tri godine, uznemirenosti majke tim
stresorima te prisutnosti svakodnevnog stresa kod majke. U analizama za djecu u sedmom
razredu osnovne kole statistiki znaajna razlika dobivena je samo za alkoholizam oca, pri
emu je u obiteljima djece koja su doivjela psihiko nasilje ea prisutnost alkoholizma oca
u odnosu na djecu koja nisu doivjela psihiko nasilje. Kod djece u drugom razredu srednje
kole statistiki znaajne razlike dobivene su za majinu percepciju djeteta neodgovornim i
nemirnim te za majino zadovoljstvo podrkom u odgoju djeteta od strane partnera i ukupno
zadovoljstvo podrkom u odgoju djeteta.
U okviru treeg problema ispitivao se doprinos pojedinih stresora i svakodnevnog stresa
roditelja tjelesnom kanjavanju te tjelesnom i psihikom zlostavljanju djece u obitelji te je
hipotezom (H3) pretpostavljeno da e sukladno teorijskim modelima nasilja nad djecom u
obitelji (Multifaktorski model nasilja u obitelji, Model obiteljskog stresa, Opi integrativni
model nasilja u obitelji, Model socijalnog procesiranja informacija) te dosadanjim
istraivanjima oekuje se pozitivna povezanost izmeu doivljenog obiteljskog stresa i
razliitih oblika nasilja nad djecom u obitelji. Rezultati za tjelesno kanjavanje pokazali su
kako se koliina objanjene varijance u regresijskim modelima kree od 4,6-12,1%, pri emu
kod djece u petom razredu niti jedan prediktor nije bio znaajan. Za tjelesno zlostavljanje
koliina objanjene varijance regresijskim modelom kree se od 5,9-8,6% te kod djece u
petom razredu takoer niti jedan prediktor nije znaajan. Najvia ukupna koliina objanjene
varijance pokazala se za psihiko zlostavljanje (5,6-15,1%) sa znaajnim prediktorima u sve
tri dobne skupine. Pri tome su, uz konstantu, znaajan prediktor za djecu u petom razredu
rastava roditelja, kod djece u sedmom razredu nezaposlenost ili gubitak posla majke, a kod
djece u drugom razredu srednje kole roenje djeteta, nezaposlenost ili gubitak posla lana
ue obitelji i smrt blieg lana obitelji. Rezultati su pokazali da iako stresori u odreenoj mjeri
predviaju nasilje na djecom u obitelji, ova povezanost je niska te je potrebno kreirati
obuhvatnije modele kako bi se unaprijedilo razumijevanje ove povezanosti.

156

U etvrtom problemu provjeren je doprinos revidiranog modela obiteljskog stresa objanjenju

tjelesnog kanjavanja te tjelesnog i psihikog zlostavljanja djece u obitelji. Revidirani model
obiteljskog stresa provjeravan je u tri koraka. Tako se u prvom koraku oekivalo da e,
temeljem dosadanjih teorijskih modela, doivljeni stresori i prisutnost svakodnevnog stresa
biti pozitivno povezani s osjeajem uznemirenosti stresnim dogaajima (H4). Provedena
regresijska analiza pokazala je visoku povezanost izmeu prediktora i kriterija te se koliina
objanjene varijance kriterija kree od 50,6-57,1%. Pri tome se broj doivljenih stresnih
dogaaja u protekle tri godine nije pokazao znaajnim prediktorom niti kod jedne dobne
skupine, ve je samo prisutnost svakodnevnog stresa prediktor aktulane uznemirenosti.
U drugom koraku provjere revidiranog modela obiteljskog stresa oekivalo se da e
uznemirenost stresnim dogaajima biti pozitivno povezana sa psihikom agresijom prema
djeci. Pretpostavljalo se da e ovaj odnos posredovan je nasiljem meu roditeljima i
percepcijom djeteta na nain da e prisutnost nasilja meu roditeljima i negativna percepcija
djeteta pridonositi povezanosti izmeu uznemirenosti stresnim dogaajima i injenja psihike
agresije prema djetetu (H5). Rezultati analiza pokazuju da uznemirenost majke svakodnevnim
stresom sama po sebi objanjava relativno malen udio varijance doivljene psihike agresije
(0,5-4,5%), meutim uvoenjem svjedoenja nasilju u kuanstvu i percepcije djeteta u
drugom koraku regresijske analize koliina objanjene varijance poveana je na 10,6-24,7%.
Ovi rezultati pokazuju da je kod djece u petom razredu uznemirenost majke svakodnevnim
stresom i svjedoenje djeteta nasilju u kuanstvu znaajan prediktor psihike agresije, kod
djece u sedmom razredu samo je svjedoenje nasilju u kuanstvu znaajan prediktor, dok su
kod djece u drugom razredu srednje kole znaajni prediktori psihike agresije svjedoenje
djeteta nasilju u kuanstvu i majina percepcija djeteta neodgovornim.
U treem koraku provjere revidiranog modela obiteljskog stresa pretpostavljalo se da e
injenje psihike agresije prema djetetu biti pozitivno povezano nasiljem nad djetetom u
obitelji. Iskustvo roditelja s doivljenim nasiljem u djetinjstvu i pozitivni stavovi prema
tjelesnom kanjavanju dodatno e poveavati

ovu povezanost. Ovdje su postavljene tri

hipoteze za razliite tipove nasilja nad djecom u obitelji tjelesno kanjavanje (H6), tjelesno
zlostavljanje (H7) i psihiko zlostavljanje (H8).
Analize vezane uz tjelesno kanjavanje pokazale su da je psihika agresija kao samostalni
prediktor objasnila 12,2-23,6% varijance tjelesnog kanjavanja. Uvoenjem stava majke
prema tjelesnom kanjavanju i majinog iskustva s nasiljem u djetinjstvu u drugom koraku
157

regresijske analize koliina objanjene varijance poveala se na 19,1-25,7%, pri emu je uz

psihiku agresiju i stav prema tjelesnom kanjavanju znaajan prediktor tjelesnog
kanjavanja.
U analizi s tjelesnim zlostavljanjem kao kriterijem, u prvom koraku gdje je samo psihika
agresija prediktor objanjeno je 12,1-22,1% varijance kriterija. Dodavanjem varijabli u
drugom koraku koliina objanjene varijance poveana je na 15,6-26,4%, pri emu se, uz
psihiku agresiju, samo stav prema tjelesnom kanjavanju pokazao znaajnim prediktorom.
Posljednja provedena analiza napravljena je sa psihikim zlostavljanje kao kriterijem. Ukupno
je u posljednjem koraku analize objanjeno 17,1-27,6% varijance psihikog zlostavljanja s
time da se samo doivljavanje psihike agresije pokazalo kao znaajan prediktor.
Rezultati provjere revidiranog modela i provjere povezanosti stresa i doivljavanja nasilja nad
djecom u obitelji ukazuju da postoji povezanost izmeu stresa i nasilja nad djecom u obitelji,
ali na tu povezanost djeluju drugi faktori iz okoline. Rezultati analiza u okviru ovog
istraivanja ukazuju na sloenost fenomena nasilja nad djecom u obitelji zbog mnogobrojnih
rizika kojima djeca, roditelji, ali i obitelj u cjelini mogu biti izloeni. Ovi rezultati ukazuju da
je za uspjeno kreiranje preventivnih i tretmanskih programa za spreavanje nasilja nad
djecom vaan holistiki pristup koji e uzeti u obzir sve cijeli ekosustav u kojemu dijete ivi i
utilizirati resurse iz ue, ali i ire sredine u svrhu jaanja kapaciteta roditelja za odgoj
usmjeren na potrebe djeteta i facilitaciju djejeg razvoja.

158

8. LITERATURA

1. Abidin, R.R. (1995.) Parenting stress index. Odessa: Psychological Assesemnt

Resources, Inc.
2.

Ajdukovi, M. & Kolesari, V. (ur.) (2003.) Etiki kodeks istraivanja s djecom.

Zagreb: Vijee za djecu Vlade RH i Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i
mladei.

3. Ajdukovi, M. & Marohni, S. (2010.) Smjernice za planiranje, provedbu i evaluaciju

prevencijskih i tretmanskih programa zatite djece od nasilja. Zagreb: Ministarstvo
obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti.
4.

Ajdukovi, M. & Ogresta, J. (2010.) to moemo nauiti iz analize radova i istraivanja o

nasilju nad djecom u obitelji objavljenih u Hrvatskoj od 1985. do 2009. godine. Dijete i
drutvo, 12 (1/2), 41-66.

5.

Ajdukovi, M., Ogresta, J. & Rimac, I. (2012.) Znaaj kvalitetnih podataka za kreiranje
politika za prevenciju nasilja nad djecom u obitelji. Ljetopis socijalnog rada, 19 (3),
413438.

6.

Ajdukovi, M., Ogresta, J., Rajter, M., Skokandi, L. & Suac, N. (2012.) BECAN Epidemioloko istraivanje zlostavljanja i zanemarivanja djece: Osnovne
informacije o ciljevima i metodologiji projekta. Izvjetaj za kole.

7.

Ajdukovi, M. & Rajhvajn Bulat, L. (2012.) Doivljaj financijskog statusa obitelji i

psihosocijalno funkcioniranje srednjokolaca. Revija za socijalnu politiku, 19 (3), 233
254.

8.

Ajdukovi, M., Rajter, M. & Suac, N. (2010.) Sudjelovanje djece i roditelja u pripremi
epidemiolokog istraivanja nasilja nad djecom: Iskustva fokusnih grupa. Dijete i
drutvo, 12 (1/2), 67-82.

9.

Ajdukovi, M., Rimac, I., Rajter, M. & Suac, N. (2013.) Epidemioloko istraivanje
prevalencije i incidencije nasilja nad djecom u obitelji u Hrvatskoj. Ljetopis socijalnog
rada, 19 (3), 367412.

10. Altemeier, W. a., Vietze, P. M., Sherrod, K. B., Sandler, H. M., Falsey, S., & OConnor,
S. (1979.) Prediction of child maltreatment during pregnancy. Journal of the American
Academy of Child Psychiatry, 18 (2), 205218.
11. Asbury, K., Dunn, J. F., Pike, A., & Plomin, R. (2003). Nonshared environmental
influences on individual differences in early behavioral development: a monozygotic twin
differences study. Child development, 74(3), 93343.
159

12. Asbury, K., Dunn, J. F., & Plomin, R. (2006). Birthweight-discordance and differences in
early parenting relate to monozygotic twin differences in behaviour problems and
academic achievement at age 7, Developmental science, 9(2), 22-31.
13. Bailey, J. a, Hill, K. G., Oesterle, S., & Hawkins, J. D. (2009). Parenting practices and
problem behavior across three generations: monitoring, harsh discipline, and drug use in
the intergenerational transmission of externalizing behavior. Developmental psychology,
45(5), 121426.
14. Barrera, M., Caples, H. & Tein, J.Y. (2001.) The psychological sense of economic
hardship: Measurement models, validity and cross-ethnic equivalence for urban families.
American Journal of Community Psychology, 29 (3), 493-517.
15. Baumrind, D., Larzelere, R. E., & Cowan, P. a. (2002). Ordinary physical punishment: Is
it harmful? Comment on Gershoff (2002). Psychological Bulletin, 128(4), 580589.
16. Begley, S. (2011.) How stressed parents scar their kids. Preuzeto 11.08.2013 s
http://www.thedailybeast.com/articles/2011/09/12/parents-depression-and-stress-leaveslasting-mark-on-children-s-dna.html
17. Berzenski, S. R., & Yates, T. M. (2013). Preschoolers emotion knowledge and the
differential effects of harsh punishment. Journal of family psychology, 27(3), 46372.
18. Bili, V., Buljan Flander, G. & Hrpka, H. (2012.) Nasilje nad djecom i meu djecom.
Jastrebarsko: Naklada Slap.
19. Black, D. A., Smith Slep, A. M. & Heyman, R. E. (2001.) Risk factors for child
psychological abuse. Aggression and Violent Behavior, 6 (2-3), 189-201.
20. Brown, J., Cohen, P., Johnson, J. G., & Salzinger, S. (1998). A longitudinal analysis of
risk factors for child maltreatment: findings of a 17-year prospective study of officially
recorded and self-reported child abuse and neglect. Child abuse & neglect, 22(11), 1065
78.
21. Browne, K. (1995.) Predicting maltreatment. In: Reder. P. & Lucey. C. (Eds.)
(1995.) Assessment of parenting: Psychiatric and psychological contributions. London:
Routledge
22. Browne, K. & Herbert, M. (1997.) Preventing family violence. New York: Wiley.

160

23. Burt, S. A., McGue, M., Iacono, W. G., & Krueger, R. F. (2006). Differential parent-child
relationships and adolescent externalizing symptoms: cross-lagged analyses within a
monozygotic twin differences design. Developmental psychology, 42(6), 128998.
24. Burt, S. A., McGue, M., Krueger, R. F., & Iacono, W. G. (2005). How are parent-child
conflict and childhood externilizing symptoms related over time? Results from a
genetically informative cross-lagged study. Developmental psychology, 17(1), 145-165.
25. Carbonneau, R., Eaves, L. J., Silberg, J. L., Simonoff, E., & Rutter, M. (2002).
Assessment of the within-family environment in twins: absolute versus differential
ratings, and relationship with conduct problems. Journal of child psychology and
psychiatry, and allied disciplines, 43(8), 106474.
26. Caspi, A., McClay, J., Moffitt, T. E., Mill, J., Martin, J., Craig, I. W., Taylor, A., &
Poulton, R. (2002.) Role of genotype in the cycle of violence in maltreated children.
Science (New York, N.Y.), 297(5582), 8514.
27. Conger, K. J., Rueter, M. A. & Conger, R. D. (2000.) The role of economic pressure in
the lives of parents and their adolescents: The family stress model. In: Crockett L. J. &
Silbereisen R. K. (Eds.), Negotiating adolescence in times of social change (201-223).
Cambridge: Cambridge University Press.
28. Cohen, J. (1988.) Statistical Power Analysis for the Behavioral Sciences (2nd Ed.).
Hillsdale: Lawrence Erlbaum Associates.
29. Cox, A. & Bentovim, A. (2000.) Framework for the assessment of children in need
and their families. The family pack of questions and scales. Department of Health.
Norwich; Her Majesty's Stationary Office.
30. Crouch, J. L. & Behl, L. E. (2001.) Relationships among parental beliefs in corporal
punishment, reported stress, and physical child abuse potential. Child Abuse and
Neglect, 25 (3), 413- 419.
31. CWIG (2009.) Working with families: The five protective factors. Child Welfare
Information Gateway
32. Deater-Deckard, K., Lansford, J. E., Dodge, K. A., Pettit, G. S., & Bates, J. E. (2003). The
development of attitudes about physical punishment: an 8-year longitudinal study.
Journal of Family Psychology, 17(3), 35160.

161

33. Delale, E. A. (2009.) Psihosocijalne odrednice odgojnih postupaka majki djece

predkolske dobi. Doktorska disertacija. Zagreb: Filozofski fakultet, Odsjek za
psihologiju.
34. Delale, E. A., Ajdukovi. M., Rajter, M. & Suac, N. (2011.) Procjena teine nasilja u
odgojnim postupcima: Razlike u procjenama strunjaka i studenata. 19. godinja
konferencija hrvatskih psihologa "Vrijeme slinosti i razlika izazov psihologiji i
psiholozima". Osijek, 12. do 15. listopad, 2011., Saeci priopenja, 33.
35. Dietz, T. L. (2000.) Disciplining children: Characteristics associated with the use of
corporal punishment. Child Abuse & Neglect, 24 (12), 1529-42.
36. Dixon, L., Browne, K. & Hamilton-Giachritsis, C. (2005.) Risk factors of parents abused
as children: A mediational analysis of the intergenerational continuity of child
maltreatment (Part I). Journal of child psychology and psychiatry, and allied
disciplines, 46 (1), 4757.
37. Dube, S. R., Williamson, D. F., Thompson, T., Felitti, V. J. & Anda, R. F. (2004.)
Assessing the reliability of retrospective reports of adverse childhood experiences among
adult HMO members attending a primary care clinic. Child abuse & neglect, 28 (7),
729-37.
38. Ellis, P. D. (2010.) The essential guide to effect sizes. Cambridge: Cambridge
University Press.
39. Erath, S. a, El-Sheikh, M., Hinnant, J. B., & Cummings, E. M. (2011). Skin conductance
level reactivity moderates the association between harsh parenting and growth in child
externalizing behavior. Developmental psychology, 47(3), 693706.
40. Essex, M.J., Boyce, W.T., Hertzman, C., Lam, L.L., Armstrong, J.M., Neumann, M.A. &
Kobor, M.S. (2013.) Epigenetic vestiges of early development adversity: Childhood
stress exposure and DNA methylation in adolescence. Child Development, 84 (1), 5875.
41. Essex, M.J., Klein, M. H., Cho, E. & Kalin, N.H. (2002.) Maternal stress beginning in
infancy may sensitize children to later stress exposure: Effects on cortisol and behavior.
Biological Psychiatry, 52 (8), 776-784.
42. Essex, M.J., Kraemer, H.C., Armstrong, J.M., Boyce, W.T., Goldsmith, H.H. & Klein, M.
H. (2006.) Exploring risk factors for the emergence of childrens mental health problems.
Achieves of General Psychiatry, 63 (11), 1246-1256.
43. European Network of National Opservatories on Childhood (2009.) Guidelines on data
collection and monitoring systems on child abuse. Firenze: IT.COMM.

162

44. Fajgelj, S. (2003.) Psihometrija: Metoda i teorija psiholokog merenja. Beograd:

Centar za primenjenu psihologiju
45. Gershoff, E. T. (2002a.) Corporal punishment by parents and associated child behaviors
and experiences: A meta-analytic and theoretical review. Psychological Bulletin, 128
(4), 539-579.
46. Gershoff, E. T. (2002b). Corporal punishment, physical abuse, and the burden of proof:
Reply to Baumrind, Larzelere, and Cowan (2002), Holden (2002), and Parke (2002).
Psychological Bulletin, 128(4), 602611.
47. Gershoff, E. T., Aber, J. L., Raver, C. C., & Lennon, M. C. (2010). Income is not enough:
incorporating material hardship into models of income associations with parenting and
child development. Child development, 78(1), 7095.
48. Gershoff, E. T., & Bitensky, S. H. (2007). The case against corporal punishment of
children: Converging evidence from social science research and international human
rights law and implications for U.S. public policy. Psychology, Public Policy, and Law,
13(4), 231272.
49. Gilbert, R., Widom, C. S., Browne, K., Fergusson, D., Webb, E., & Janson, S. (2009.)
Burden and consequences of child maltreatment in high-income countries. Lancet, 373
(9657), 6881.
50. Hamarman, S., Pope, K. H., & Czaja, S. J. (2002). Emotional abuse in children: Variations
in legal definitions and rates across the United States. Child Maltreatment, 7(4), 303
311.
51. Hao, L., & Matsueda, R. L. (2006). Family dynamics through childhood: A sibling model
of behavior problems. Social Science Research, 35(2), 500524.
52. Harris, R. (2001.) A primer of multivariate statistics . (3. izdanje). Mahwah: Lawrence
Erlbaum Associates, Inc.
53. HM Government. (2006.) Working together to safeguard children. London: TSO.
54. Hooper, C. (2005.) Child maltreatment: In: Bradshow, J. & Mayhew, E. (Eds.), The wellbeing of the children in the UK. London: Save the Children.
55. Iffland, B., Sansen, L. M., Catani, C., & Neuner, F. (2012). Emotional but not physical
maltreatment is independently related to psychopathology in subjects with various degrees
of social anxiety: a web-based internet survey. BMC psychiatry, 12, 49.
163

56. Iwaniec, D., Larkin, E., & Higgins, S. (2006.) Research review: Risk and resilience in
cases of emotional abuse. Child and Family Social Work, 11 (1), 73-82.
57. Jaffee, S. R., Caspi, A., Moffitt, T. E., Polo-Tomas, M., Price, T. S., & Taylor, A. (2004).
The limits of child effects: evidence for genetically mediated child effects on corporal
punishment but not on physical maltreatment. Developmental psychology, 40(6), 1047
58.
58. Jaffee, S. R., Strait, L. B., & Odgers, C. L. (2012). From correlates to causes: can quasiexperimental studies and statistical innovations bring us closer to identifying the causes of
antisocial behavior? Psychological bulletin, 138(2), 27295.
59. Justice, B. & Justice, R. (1990.) The abusing family. New York: Plenum Publishing
Corporation.
60. Kalebi Jakupevi, K., & Ajdukovi, M. (2011.) Risk factors of child physical abuse by
parents with mixed anxiety-depressive disorder or posttraumatic stress disorder.
Croatian Medical Journal, 52 (1), 25-34.
61. Kanoy, K., Ulku-Steiner, B., Cox, M., & Burchinal, M. (2003). Marital relationship and
individual psychological characteristics that predict physical punishment of children.
Journal of Family Psychology, 17(1), 2028.
62. Kazneni zakon (2011) Narodne novine, 125/2011.
63. Kempe, C. H., Silverman, F. N., Steele, B. F., Droegemueller, W., & Silver, H. K.
(1962.) The Battered-Child Syndrome. JAMA: The Journal of the American Medical
Association, 181 (1), 17-24.
64. Kendall-Tackett, K., & Becker-Blease, K. (2004.) The importance of retrospective
findings in child maltreatment research. Child abuse & neglect, 28 (7), 723-7.
65. Klahr, A. M., McGue, M., Iacono, W. G., & Burt, S. A. (2011). The association between
parent-child conflict and adolescent conduct problems over time: Results from
longitudinal adoption study. Journal of Abnormal Psychology, 120, 46-56.
66. Klahr, A. M., Rueter, M. a, McGue, M., Iacono, W. G., & Burt, S. A. (2011). The
relationship between parent-child conflict and adolescent antisocial behavior: confirming
shared environmental mediation. Journal of abnormal child psychology, 39(5), 68394.
67. Krug, E. G., Dahlberg, L. L., Mercy, J. A., Zwi, A. B. & Lozano, R. (Ur.) (2002.) The
world report on violence and health. Geneva: World Health Organization
164

68. Lansford, J. E., Wager, L. B., Bates, J. E., Pettit, G. S., & Dodge, K. A. (2012). Forms of
spanking and childrens externalizing behaviors. Family relations, 61(2), 224236.
69. Larsson, H., Viding, E., Rijsdijk, F. V, & Plomin, R. (2008). Relationships between
parental negativity and childhood antisocial behavior over time: a bidirectional effects
model in a longitudinal genetically informative design. Journal of abnormal child
psychology, 36(5), 63345.
70. Leventhal, J. M. (1982.) Research strategies and methodologic standards in studies of risk
factors for child abuse. Child Abuse & Neglect, 6 (2), 113123.
71. Liga Naroda (1924.) Geneva Declaration of the Rights of the Child. Posjeeno
18.09.2013. na http://www.un-documents.net/gdrc1924.htm
72. Lovell, E. (2002.) Poverty, social exclusion and maltreatment. London: NSPCC.
73. Lynch, S. K., Turkheimer, E., DOnofrio, B. M., Mendle, J., Emery, R. E., Slutske, W. S.,
& Martin, N. G. (2006). A genetically informed study of the association between harsh
punishment and offspring behavioral problems. Journal of family psychology, 20(2),
1908.
74. McCubbin, M. A. & McCubbin, H. I. (1991.) Family stress theory and assessment: The
resiliency model of family stress adjustment and adaptation. In: McCubbin, H. I. &
Thompson, A. (Eds.,), Family assessment inventories for research and practice, (3
32). Madison: University of Wisconsin.
75. McCubbin, H.I., McCubbin, M.A. Thompson, A.I., Han, S. & Allen, C.T. (1997.)
Families under stress: What makes them resilient 1997 AAFCS Commemorative
Lecture. Posjeeno 18.09.2013. na http://www1.cyfernet.org/prog/fam/97-McCubbinresilient.html
76. McLoyd, V. C. (1998.) Socioeconomic disadvantage and child development. American
Psychologist, 53 (2), 185-204
77. Meaney, M.J. (2001.) Maternal care, gene expression, and the transmission of individual
differences in stress reactivity across generations. Annual Review of Neuroscience, 24
(1), 1161-1192.
78. Milner, J. S. (2000.) Social information processing and child physical abuse: Theory and
research. In: Hansen, D. J. (Ed.), Motivation and child maltreatment (39-84). Lincoln:
University Of Nebraska Press.

165

79. Mistry, R. S., Lowe, E. D., Benner, A. D., & Chien, N. (2008.) Expanding the family
economic stress model: Insights from a mixed-methods approach. Journal of Marriage
and Family, 70 (1), 196-209.
80. Morelen, D., & Shaffer, A. (2012). Understanding clinical, legal, and ethical issues in
child emotional maltreatment. Journal of Aggression, Maltreatment & Trauma, 21(2),
188201.
81. Morimoto, Y., & Sharma, A. (2004). Long-Term outcomes of verbal aggression. Journal
of Emotional Abuse, 4(2), 7199.
82. National Research Council (1993.) Understanding child abuse and neglect.
Washington, DC: The National Academies Press.
83. Nievar, M.A. & Luster, T. (2006.) Development processes in African American families:
An application of McLoyds's theoretical model. Journal of Marriage and Family, 68
(2), 320-331.
84. NSPCC (2008.) Poverty and child maltreatment.
Posjeeno 18.09.2013. na
http://www.changeforchildren.co.uk/uploads/NSPCC_Poverty_Paper.pdf
85. NSPCC (2013.) Emotional abuse: NSPCC research briefing. Posjeeno 18.09.2013 na
http://www.nspcc.org.uk/inform/research/briefings/emotionalabuse_wda48215.html
86. Obiteljski zakon (2003.,2004.,2007.) Narodne novine, 116/2003, 17/2004, 136/2004,
107/2007.
87. Penik, N. (2006.) Meugeneracijski prijenos zlostavljanja djece. Jastrebarsko.
Naklada Slap.
88. Penik, N. & Toki, A. (2011.) Roditelji i djeca na pragu adolescencije: Pogled iz tri
kuta, izazovi i podrka. Zagreb: Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske
solidarnosti.
89. Pinderhughes, E. E., Dodge, K. a., Bates, J. E., Pettit, G. S., & Zelli, A. (2000). Discipline
responses: Influences of parents socioeconomic status, ethnicity, beliefs about parenting,
stress, and cognitive-emotional processes. Journal of Family Psychology, 14(3), 380
400.
90. Profaca, B. (2012.) Roditeljski stres: Istraivanja i mogunosti pruanja podrke. U:
Braja ganec, A., Lopii, J. & Penezi, Z. (ur.) 20. godinja konferencija hrvatskih
psihologa: Psiholoki aspekti suvremene obitelji, braka i partnerstva. Saetci
priopenja. Dubrovnik: Hrvatsko psiholoko drutvo, 75.
166

91. Profaca, B. & Arambai, L. (2004.) Upitnik izvora i intenziteta roditeljskog stresa.
Suvremena psihologija 7 (2). 243-260.
92. Rajter, M., Rimac, I., Ajdukovi, M. & Delale, E.A. (2012.) Rezultati epidemiolokog
istraivanja nasilja nad djecom u obitelji. Konferencija Rairenost nasilja nad djecom
u obitelji i meu vrnjacima. Zagreb 22-23.03.2012.
93. Raver, C. C., Gershoff, E. T., & Aber, J. L. (2010). Testing equivalence of mediating
models of income, parenting, and school readiness for white, black, and Hispanic children
in a national sample. Child development, 78(1), 96115.
94. Rimac, I. & Ogresta, J. (2012.) Etiki standardi primjene fokusnih grupa u istraivanju
nasilja nad djecom u obitelji. Ljetopis socijalnog rada, 19 (3), 479514.
95. Rodriguez, C. M. (2003). Parental discipline and abuse potential affects on child
depression, anxiety, and attributions. Journal of Marriage and Family, 65(4), 809817.
96. Sanson, A. & Rothbart, M. K. (1995.) Child temperament and parenting. In: Bornstein,
M. (Ed.) Handbook of parenting (299-321). Hillsdale, NJ: Erlbaum.
97. Sedlak, A., Mettenburg, J., Basena, M., Petta, I., McPherson, K., Green, A., & Li, S.
(2010). Fourth national incidence study of child abuse and neglect (NIS4): Report to
Congress. Washington: U.S. Department of Health and Human Services, Administration
for Children and Families.
98. Sesar, K., imi, N., & Barii, M. (2010). Multi-type childhood abuse, strategies of
coping, and psychological adaptations in young adults. Croatian Medical Journal, 51(5),
406416.
99. Smith Slep, A. M., & OLeary, S. G. (2005). Parent and partner violence in families with
young children: rates, patterns, and connections. Journal of consulting and clinical
psychology, 73(3), 43544.
100.

Smith Slep, A. M., & OLeary, S. G. (2007). Multivariate models of mothers and

fathers' aggression toward their children. Journal of consulting and clinical psychology,
75(5), 73951.
101.Straus, M. A. & Stewart, J. H. (1999.) Corporal punishment by American parents:
National data on prevalence, chronicity, severity, and duration, in relation to child and
family characteristics. Clinical Child and Family Psychology Review, 2 (2), 5570.
167

102.Tabachnick, B.G. & Fidell, L.S. (2007.) Using multivariate statistics. Boston: Pearson
Education, Inc.
103.Taylor, C. A. Hamvas, L., Rice, J., Newman, D. L. & DeJong, W. (2011.) Perceived
social norms, expectations, and attitudes toward corporal punishment among an urban
community sample of parents. Journal of Urban Health: Bulletin of the New York
Academy of Medicine, 88 (2), 254-69.
104.Thompson, R. (2006.) The development of the person: Social understanding,
relationships, conscience, self. In: Damon, W. & Lerner, R.M. (Eds.) Handbook of child
psychology (6. izdanje) Wiley and Sons. New Jersey.
105.Trocm, N., Tonmyr, L., Fallon, B., Blackstock, C., MacLaurin, B., Barter, K., Daciuk,
J., Turcotte, D., Felstiner, C., Cloutier, T. & Black, T. (2005.) Canadian Incidence
Study of Reported Child Abuse and Neglect 2003: Major Findings. Ottawa: Health.
Minister of Public Works and Government Services Canada.
106.Ujedinjeni narodi (1959.) Declaration of the Rights oft he Child. Posjeeno 18.09.2013.
na http://www.un-documents.net/a14r1386.htm
107.Ujedinjeni narodi (1989.) Convention on the Rights of the Child. Posjeeno
18.09.2013. na http://www.un-documents.net/crc.htm
108.

Van Zeijl, J., Mesman, J., Stolk, M. N., Alink, L. R. a, van Ijzendoorn, M. H.,

Bakermans-Kranenburg, M. J., Juffer, F. & Koot, H. M. (2007). Differential susceptibility

to discipline: the moderating effect of child temperament on the association between
maternal discipline and early childhood externalizing problems. Journal of family
psychology, 21(4), 62636.
109.Vijee Europe (2009.) Recommendation CM/Rec(2009)10 of the Committee of
Ministers to member states on integrated national strategies for the protection of
children
from
violence.
Posjeeno
18.09.2013.
na
https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=CM/Rec(2009)10&Language=lanEnglish&Site=C
OE&BackColorInternet=DBDCF2&BackColorIntranet=FDC864&BackColorLogged=F
DC864
110.Webster-Stratton, C. (1990.) Stress: A potential disruptor of parent perceptions and
family interactions. Journal of Clinical Child Psychology, 19 (4), 302-312.
111.

Whipple, E. E., & Richey, C. A. (1997). Crossing the line from physical discipline to

child abuse: How much is too much? Child Abuse & Neglect, 21, 431444.
112.Whipple, E. E. & Webster-Stratton, C. (1991.) The role of parental stress in physically
abusive families. Child Abuse & Neglect, 15 (3), 279-291.
168

113.Widom, C. S., & Hiller-Sturmhfel, S. (2001.) Alcohol abuse as a risk factor for and
consequence of child abuse. Alcohol research & health: the journal of the National
Institute on Alcohol Abuse and Alcoholism, 25 (1), 52-7.
114.Wissow, L. S. (2001.) Ethnicity, income, and parenting contexts of physical punishment
in a national sample of families with young children. Child Maltreatment, 6 (2), 118
129.
115.World Health Organization. (1999.) Report of the consultation on child abuse
prevention. Geneva.
116.Xu, X., Tung, Y.-Y. & Dunaway, R. G. (2000.) Cultural, human, and social capital as
determinants of corporal punishment: Toward an integrated theoretical model. Journal of
Interpersonal Violence, 15 (6), 603-630.
117.

Yeh, K.-H., Tsao, W.-C., & Chen, W.-W. (2010). Parent-child conflict and

psychological maladjustment: a mediational analysis with reciprocal filial belief and

perceived threat. International journal of psychology: Journal international de
psychologie, 45(2), 1319.
118.Zakon o zatiti od nasilja u obitelji (2009., 2010.) Narodne novine, 137/2009, NN
14/2010, NN 60/2010.
119.Zolotor, A. J., & Puzia, M. E. (2010.) Bans against corporal punishment: A systematic
review of the laws, changes in attitudes and behaviours. Child Abuse Review, 19 (4),
229-247.
120.dero, V. (2005.) Psihiko zlostavljanje i zanemarivanje djece u obitelji. Ljetopis
socijalnog rada, 12 (1), 145172.

169

9. PRILOZI
Prilog 1. Kategorizacija pitanja iz djejeg upitnika po pojedinim kategorijama
nasilja

Pitanje
ALTERNATIVE KANJAVANJU
Objasnio ti zato je neto to si uinio pogreno?
Nagradio te zbog toga to se ponaa dobro?
Zadao ti neto drugo da radi kako bi ti odvratio panju (npr rekao ti da neto napravi kako bi prestao gledati
TV)?
Naredio ti da pone ili prestane neto raditi?21
ODUZIMANJE PRIVILEGIJA
Uskratio ti deparac ili druge povlastice?
Zabranio ti da ide van?
Zabranio ti neto to voli?
PSIHIKA AGRESIJA
Bez tvog doputenja pregledavao tvoju torbu, ladice, depove itd?
Vikao ili se derao na tebe vrlo glasno i agresivno?
Odbio razgovarati s tobom (ignorirao te)?
Bez tvog doputenja itao tvoj dnevnik, tvoje SMS ili e-mail poruke?
Optuivao te za svoje loe raspoloenje?
Prijetio da e pozvati babarogu, zle duhove ili ljude koji ti mogu napraviti neto loe?
Vrijeao te nazivajui te glupim, lijenim ili drugim slinim nazivima?
Usporeivao te s drugom djecom tako da si se osjeao ponieno?
Proklinjao te?
PSIHIKO ZLOSTAVLJANJE
Namjerno te posramio ili osramotio pred drugim ljudima tako da si se osjeao jako loe ili ponieno?
Za kaznu si morao nositi odjeu koja je bila prljava, poderana ili neprikladna za to godinje doba?
Prijetio da e te izbaciti iz kue ili te poslati da ivi negdje drugdje?
Prijetio da e te ostaviti ili napustiti?
Nije te pustio u tvoju kuu?
Rekao ti da bi elio da si mrtav ili da se nikada nisi rodio?
Zatvorio te u mali prostor ili mranu sobu?
Prijetio da e te ozlijediti ili ubiti?
Prijetio ti noem ili pitoljem?

21

Zadebljanim slovima oznaene su tvrdnje koje nisu ispitivane u upitniku za djecu u petom razredu osnovne
kole

170

TJELESNO KANJAVANJE
Udario te rukom po stranjici?
Udario te po stranjici predmetom (npr. tapom, metlom, ibom ili remenom)?
Grubo te utipnuo?
Oamario te?
Grubo ti zavrnuo uho?
upao te za kosu?
Zgrabio te za odjeu ili neki dio tijela i tresao te?
TJELESNO ZLOSTAVLJANJE
Udario te po nekom drugom dijelu tijela (ne po stranjici) predmetom (npr. tapom, metlom, ibom ili
remenom)?
Za kaznu nisi dobio dovoljno za jelo (bio si gladan) i/ili za pie (bio si edan), iako je bilo dovoljno za sve?
Gurnuo te ili udario nogom?
Stavio ti ljutu papriicu (feferon), papar ili neto drugo u usta (kako bi izazvao bol)?
Za kaznu te prisilio da bude u poloaju koji izaziva bol ili te poniava?
Udario te akom ili rukom u glavu?
Zavezao te ili te svezao za neto koristei konop/ue/pagu ili lanac?
Izudarao te predmetom ili akom (pretukao)?
Namjerno te opekao ili opario?
Davio te ili guio (spreavao disanje rukom ili jastukom) ili stiskao tvoj vrat rukama (ili neim drugim)?
ZANEMARIVANJE
Povrijedio si se ili ozlijedio jer te nitko od odraslih nije nadzirao?
Osjeao si da nisi vaan?
Osjeao si da nikome u obitelji nije stalo do tebe?
Osjeao si da nikada nitko ne brine o tebi, podrava te ili ti pomae kada to najvie treba?
Nisu se brinuli za tebe kada si bio bolestan ili povrijeen - na primjer nisi bio odveden doktoru kada si bio
ozlijeen ili nisi dobio lijekove koji su ti trebali?
SEKSUALNO ZLOSTAVLJANJE
Uznemirio te govorei ti na seksualan nain ili piui o tebi poruke seksualnog sadraja?
Natjerao te da gleda snimku/film seksualnog sadraja ili fotografije seksualnog sadraja u asopisu ili na
raunalu, kada to nisi elio?
Natjerao te da gleda njegove/njene intimne dijelove tijela ili je elio/eljela gledati tvoje intimne dijelove tijela?
Snimio video ili fotografije na kojima ti sam ili s drugim ljudima radi seksualne stvari?
Dodirivao tvoje intimne dijelove tijela na seksualan nain ili te tjerao da dira njegove/njene intimne dijelove
tijela?
Pokuao imati spolni odnos s tobom kada to nisi elio?

171

Prilog 2. Postotci sudionika prema doivljavanju nasilja po pojedinim pitanjima

PSIHIKA AGRESIJA

Bez
tvog
doputenja
pregledavao tvoju torbu, ladice,
depove itd.
Vikao ili se derao na tebe vrlo
glasno i agresivno
Odbio razgovarati s tobom
(ignorirao te)
Bez tvog doputenja itao tvoj
dnevnik, tvoje SMS ili e-mail
poruke
Optuivao te za svoje loe
raspoloenje
Prijetio da e pozvati babarogu,
zle duhove ili ljude koji ti
mogu napraviti neto loe
Vrijeao te nazivajui te
glupim, lijenim ili drugim
slinim nazivima
Usporeivao te s drugom
djecom tako da si se osjeao
ponieno
Proklinjao te

Razred

Nikada nisu
doivjeli

Doivjeli u
ivotu

Doivjeli u
proloj
godini

Ne ele
odgovoriti

Bez
odgovora

5. O
7. O
2. S
5. O
7. O
2. S
5. O
7. O
2. S
5. O
7. O
2. S
5. O
7. O
2. S
5. O
7. O
2. S
5. O
7. O
2. S
5. O
7. O
2. S
5. O
7. O
2. S

89,3
82,0
72,3
69,6
51,0
39,3
85,7
78,5
73,1
89,2
83,9
77,2
78,5
69,1
79,1
74,0
77,9
63,7
52,4
77,7
69,4
61,2
92,0
88,5
85,2

7,6
15,7
25,0
25,5
43,6
58,0
10,6
16,4
22,9
8,4
13,6
19,6
16,0
24,8
14,8
21,6
15,6
28,2
42,6
17,9
27,1
35,5
3,4
4,1
11,6

7,2
13,3
21,8
22,7
36,1
47,7
9,1
13,2
18,4
7,9
10,4
15,1
14,1
21,5
3,3
2,8
14,2
25,2
39,2
15,3
24,6
30,4
3,1
2,6
8,7

2,1
1,5
1,5
4,4
4,7
1,8
1,9
3,4
3,5
1,9
2,0
1,7
2,8
3,9
2,2
1,4
4,5
6,6
4,1
3,9
3,3
2,7
3,2
5,8
2,5

1,1
0,8
1,2
0,6
0,8
0,8
1,8
1,7
0,6
0,5
0,5
1,6
2,7
2,2
3,9
3,0
2,0
1,5
0,9
0,5
0,2
0,6
1,4
1,7
0,6

172

PSIHIKO ZLOSTAVLJANJE
Nikada
nisu
doivjeli

Doivjeli u
ivotu

Doivjeli u
proloj
godini

Ne ele
odgovoriti

Bez
odgovora

Namjerno te posramio ili 5. O

osramotio pred drugim ljudima
7. O
tako da si se osjeao jako loe ili
ponieno
2. S

88,6

7,1

5,8

3,0

1,3

87,4

8,3

6,5

3,2

1,1

80,9

16,4

12,5

1,9

0,8

5. O
Za kaznu si morao nositi odjeu
koja je bila prljava, poderana ili 7. O
neprikladna za to godinje doba
2. S

98,6

0,1

0,0

0,7

0,5

98,0

0,6

0,6

0,9

0,5

98,6

0,5

0,3

0,5

0,4

Prijetio da e te izbaciti iz kue 5. O

ili te poslati da ivi negdje 7. O
drugdje
2. S
5. O
Prijetio da e te ostaviti ili
7. O
napustiti
2. S
5. O
Nije te pustio u tvoju kuu
7. O
2. S
5. O
Rekao ti da bi elio da si mrtav
7. O
ili da se nikada nisi rodio
2. S
5. O
Zatvorio te u mali prostor ili
7. O
mranu sobu
2. S
5. O
Prijetio da e te ozlijediti ili ubiti 7. O
2. S
5. O
Prijetio ti noem ili pitoljem
7. O
2. S

94,4
89,5
77,7
95,5
91,4
86,1
97,0
95,9
95,1
95,0
93,3
88,6
95,0
95,2
97,0
96,0
94,9
91,8
98,1
97,9
97,4

2,8
7,0
19,3
2,0
4,5
11,7
0,9
1,5
2,4
1,0
3,2
8,0
2,4
3,0
2,1
1,7
2,3
5,2
0,0
0,6
0,5

2,2
5,1
14,0
1,5
3,2
7,9
0,8
0,6
1,5
0,8
2,4
4,8
1,4
1,9
0,9
1,0
1,4
3,5
0,0
0,2
0,3

2,0
2,8
2,5
1,8
3,4
1,7
1,1
1,8
2,1
2,9
2,6
2,6
0,9
1,4
0,8
1,2
2,0
2,6
0,4
1,2
1,8

0,8
0,8
0,5
0,6
0,7
0,5
1,0
0,8
0,4
1,1
1,0
0,7
1,7
0,4
0,1
1,1
0,8
0,4
1,5
0,2
0,3

Razred

173

TJELESNO KANJAVANJE
Razred

te

predmetom

Doivjeli u

Doivjeli u

Ne ele

Bez

doivjeli

ivotu

proloj godini

odgovoriti

odgovora

64,5
62,5
59,4
84,2

28,7
32,0
37,5
10,6

18,4
12,3
8,3
6,7

4,4
3,3
2,5
3,5

2,4
2,2
0,6
1,7

po

stranjici

5. O
7. O
2. S
5. O

(npr.

tapom,

7. O

80,1

16,2

5,4

2,6

1,1

2. S

73,8

24,0

4,2

1,7

0,5

5. O
7. O
2. S
5. O
7. O
2. S
5. O
7. O
2. S
5. O
7. O
2. S

91,4
91,7
88,8
69,6
61,9
50,4
86,2
84,4
75,9
84,6
80,7
73,6

4,9
5,6
8,5
24,2
33,3
46,0
10,5
12,9
22,4
11,3
15,9
24,5

3,4
2,9
2,7
18,7
21,5
21,5
8,1
6,6
7,0
8,8
8,4
9,1

2,1
1,9
1,9
4,8
3,7
2,0
1,9
1,8
1,6
2,1
2,6
1,1

1,6
0,9
0,8
1,4
1,1
1,5
1,4
0,9
0,1
2,0
0,7
0,8

Udario te rukom po stranjici

Udario

Nikada nisu

metlom, ibom ili remenom)

Grubo te utipnuo

Oamario te

Grubo ti zavrnuo uho

upao te za kosu

174

TJELESNO ZLOSTAVLJANJE
Nikada
Razred

nisu
doivjeli

Doivjeli
u ivotu

Doivjeli u
proloj
godini

Ne ele

Bez

odgovoriti

odgovora

5. O
7. O
2. S

94,1
89,3
85,8

2,5
7,1
11,2

2,2
5,2
4,3

2,7
2,6
2,2

0,8
0,9
0,8

5. O

90,4

4,9

3,8

3,0

1,8

7. O

89,6

6,5

3,5

3,0

0,9

remenom)

2. S

83,3

14,3

3,3

2,0

0,4

Za kaznu nisi dobio dovoljno za

5. O

96,5

1,7

1,6

1,2

0,7

7. O

95,2

3,0

1,4

1,2

0,6

2. S

97,8

1,3

0,5

0,5

0,4

Stavio ti ljutu papriicu (feferon),

5. O
7. O
2. S
5. O

91,6
87,5
82,0
-

3,8
6,9
14,0
-

3,1
4,5
9,1
-

3,0
2,9
2,5
-

1,6
2,7
1,6
-

papar ili neto drugo u usta (kako

7. O

95,1

0,4

0,1

1,5

2,9

bi izazvao bol)

2. S

95,8

0,9

0,2

0,9

2,5

Za kaznu te prisilio da bude u

5. O
7. O

95,8
95,1

1,1
2,9

0,7
1,5

1,8
1,3

1,3
0,7

2. S

95,2

3,1

1,5

1,3

0,4

5. O
7. O
2. S
5. O

94,8
92,6
90,5
97,9

1,4
4,8
7,4
0,1

1,2
3,2
3,8
0,1

2,3
1,4
1,6
0,5

1,5
1,2
0,5
1,4

7. O

98,3

0,3

0,2

1,1

0,2

2. S
5. O
7. O
2. S
5. O
7. O
2. S

98,5
96,7
96,6
95,9
97,3
97,5
98,2

0,4
0,5
0,7
1,8
0,1
0,3
0,6

0,0
0,0
0,6
0,8
0,1
0,2
0,3

0,8
1,3
2,4
2,0
1,0
1,5
1,0

0,3
1,5
0,2
0,2
1,6
0,7
0,2

5. O

97,3

0,1

0,0

1,1

1,5

7. O

97,0

1,0

1,0

1,3

0,7

2. S

97,2

1,5

0,3

0,9

0,4

Zgrabio te za odjeu ili neki dio

tijela i tresao te
Udario te po nekom drugom dijelu
tijela (ne po stranjici) predmetom
(npr. tapom, metlom, ibom ili

jelo (bio si gladan) i/ili za pie (bio

si edan), iako je bilo dovoljno za
sve
Gurnuo te ili udario nogom

poloaju koji izaziva bol ili te

poniava
Udario te akom ili rukom u glavu
Zavezao te ili te svezao za neto
koristei konop/ue/pagu ili lanac
Izudarao te predmetom ili akom
(pretukao)
Namjerno te opekao ili opario
Davio te ili guio (spreavao
disanje rukom ili jastukom) ili
stiskao tvoj vrat rukama (ili neim
drugim)

175

SVJEDOENJE NASILJU U OBITELJI

Nikada
Razred

nisu
doivjeli

Doivjeli u
ivotu

Doivjeli u
proloj
godini

Ne ele

Bez

odgovoriti

odgovora

Je li netko u tvome domu koristio

5. O

85,9

7,8

5,3

6,0

0,3

alkohol i/ili droge i zatim se

7. O

80,2

13,8

10,1

4,6

1,4

2. S

76,4

19,2

11,0

3,8

0,6

5. O

59,6

32,9

26,9

6,9

0,6

7. O

47,4

45,8

34,7

6,0

0,9

te uplaio?

2. S

41,1

53,2

39,5

4,4

1,3

Jesi li vidio odrasle u svom domu

5. O

93,4

3,2

1,9

2,9

0,4

7. O

87,3

7,6

4,1

4,4

0,7

amaraju, udaraju nogom)?

2. S

85,1

9,5

4,8

4,1

1,3

Jesi li vidio nekoga u svom domu

5. O

96,4

2,5

1,7

0,9

0,2

7. O

95,8

2,5

1,6

1,3

0,5

2. S

93,5

4,0

1,8

2,5

0,1

ponaao na nain koji te uplaio?

Jesi li vidio odrasle u svom domu
kako viu i deru se jedan na
drugog (svaaju se) na nain koji

kako su fiziki nasilni jedni

prema drugima (npr. udaraju se,

da koristi no, pitolj, palicu,

kamenje ili druge stvari kako bi
nekoga ozlijedio ili uplaio?

176

Prilog 3. Bivarijatne analize stresora i doivljavanja tjelesnog kanjavanja

Preseljenje

Razred

Tjelesno
kanjavanje

Ne

Preseljenje
Ne(%)

Da(%)

418

79,7

20,3

Da

220

83,6

16,4

Ne

361

83,1

16,9

Da

199

79,9

20,1

Ne

270

86,3

13,7

Da

112

84,8

15,2

Tjelesno
kanjavanje

Ne

5. razred
7. razred
2. razred

1,479

0,224

0,048

0,890

0,345

0,040

0,142

0,706

0,019

0,931

0,334

0,038

0,112

0,738

0,014

1,314

0,252

0,059

Roenje djeteta

Razred
5. razred
7. razred
2. razred

Roenje djeteta
Ne(%)

Da(%)

413

84,0

16,0

Da

221

81,0

19,0

Ne

358

86,9

13,1

Da

198

85,9

14,1

Ne

270

88,1

11,9

Da

111

83,8

16,2

Vlastita nezaposlenost ili gubitak posla

Razred

5. razred
7. razred
2. razred

Vlastita nezaposlenost
ili gubitak posla
Ne(%)
Da(%)

Tjelesno
kanjavanje

Ne

414

79,2

20,8

Da

222

68,9

31,1

Ne

356

71,3

28,7

Da

195

73,8

26,2

Ne

269

77,3

22,7

Da

112

75,0

25,0

8,331

0,004

0,114

0,392

0,531

0,027

0,238

0,625

0,025

177

Nezaposlenost ili gubitak posla lana ue obitelji

Razred

Nezaposlenost ili gubitak

posla lana ue obitelji
Ne(%)
Da(%)

Tjelesno
kanjavanje

Ne

407

86,5

13,5

Da

214

78,5

21,5

Ne

356

76,1

23,9

Da

196

77,6

22,4

Ne

267

81,3

18,7

Da

109

76,1

23,9

5. razred
7. razred
2. razred

6,561

0,010

0,103

0,144

0,705

0,016

1,261

0,261

0,058

0,306

0,580

0,022

0,978

0,323

0,042

0,034

0,853

0,009

Rastava ili razvod od svog partnera/partnerice

Razred

Rastava ili razvod od

svog partnera/partnerice
Ne(%)
Da(%)

Tjelesno
kanjavanje

Ne

409

94,4

5,6

Da

218

95,4

4,6

Ne

356

94,9

5,1

Da

197

92,9

7,1

Ne

271

96,7

3,3

Da

108

96,3

3,7

5. razred
7. razred
2. razred

Vlastita tjelesna bolest ili ozljeda

Razred

5. razred
7. razred
2. razred

Vlastita tjelesna
bolest ili ozljeda
Ne(%) Da(%)

Tjelesno
kanjavanje

Ne

414

77,3

22,7

Da

218

74,3

25,7

Ne

358

77,7

22,3

Da

198

73,7

26,3

Ne

271

74,5

25,5

Da

111

55,9

44,1

0,702

0,402

0,033

1,080

0,299

0,044

12,875

0,000

0,184

178

Tjelesna bolest ili ozljeda lana ue obitelji

Razred

Tjelesna bolest ili

ozljeda lana ue obitelji
Ne(%)
Da(%)

Tjelesno
kanjavanje

Ne

412

66,5

33,5

Da

221

68,3

31,7

Ne

358

66,8

33,2

Da

196

65,8

34,2

Ne

271

64,9

35,1

Da

111

51,4

48,6

5. razred
7. razred
2. razred

0,216

0,642

0,018

0,051

0,822

0,010

6,116

0,013

0,127

Vlastiti psihiki problem(i)

Razred

Tjelesno
kanjavanje

Ne

5. razred
7. razred
2. razred

Vlastiti psihiki problem(i)

Ne(%)

Da(%)

412

85,0

15,0

Da

219

81,7

18,3

Ne

359

83,8

16,2

Da

192

86,5

13,5

Ne

268

86,2

13,8

Da

111

74,8

25,2

1,092

0,296

0,042

0,662

0,416

0,035

7,203

0,007

0,138

Psihiki problem(i) lana ue obitelji

Razred

5. razred
7. razred
2. razred

Psihiki problem(i)
lana ue obitelji
Ne(%)
Da(%)

Tjelesno
kanjavanje

Ne

413

86,9

13,1

Da

218

83,5

16,5

Ne

357

84,3

15,7

Da

195

84,1

15,9

Ne

271

86,3

13,7

Da

111

75,7

24,3

1,380

0,240

0,047

0,004

0,948

0,003

6,429

0,011

0,130

179

Smrt blieg lana obitelji

Razred

Tjelesno
kanjavanje

Ne

5. razred
7. razred
2. razred

Smrt blieg lana obitelji

Ne(%)

Da(%)

414

69,1

30,9

Da

223

70,4

29,6

Ne

359

74,4

25,6

Da

196

64,3

35,7

Ne

270

67,0

33,0

Da

111

68,5

31,5

0,119

0,730

0,014

6,242

0,012

0,106

0,073

0,786

0,014

Financijske tekoe (npr. dugovanja, tekoe s plaanjem rauna, kredita)

Razred
5. razred
7. razred
2. razred

Tjelesno
kanjavanje

Ne

Financijske tekoe
Ne(%)

Da(%)

417

55,4

44,6

Da

222

51,4

48,6

Ne

360

52,5

47,5

Da

198

48,5

51,5

Ne

270

48,5

51,5

Da

113

46,9

53,1

0,954

0,329

0,039

0,824

0,364

0,038

0,083

0,773

0,015

Vlastiti problemi s ovisnostima (klaenje, kockanje, alkohol ili droga)

Razred

5. razred
7. razred
2. razred

Vlastiti problemi
s ovisnostima
Ne(%) Da(%)

Tjelesno
kanjavanje

Ne

414

98,6

1,4

Da

219

99,1

0,9

Ne

360

99,4

0,6

Da

195

99,5

0,5

Ne

270

99,3

0,7

Da

111

98,2

1,8

0,330

0,566

0,023

0,004

0,948

0,003

0,852

0,356

0,047

180

Problemi s ovisnostima (klaenje, kockanje, alkohol ili droga) lana ue obitelji

Razred

Problemi s ovisnostima
lana ue obitelji
Ne(%)
Da(%)

Tjelesno
kanjavanje

Ne

414

94,7

5,3

Da

219

93,6

6,4

Ne

360

92,5

7,5

Da

197

90,4

9,6

Ne

271

93,7

6,3

Da

110

90,0

10,0

5. razred
7. razred
2. razred

0,311

0,577

0,022

0,773

0,379

0,037

1,596

0,206

0,065

Nasilje u partnerskom odnosu

Razred

Nasilje u partnerskom
odnosu
Ne(%)
Da(%)

Tjelesno
kanjavanje

Ne

413

96,6

3,4

Da

216

94,9

5,1

Ne

358

94,4

5,6

Da

197

97,5

2,5

Ne

271

97,4

2,6

Da

109

94,5

5,5

5. razred
7. razred
2. razred

1,077

0,299

0,041

2,745

0,098

0,070

2,008

0,156

0,073

Vlastiti sukob sa zakonom

Razred

5. razred
7. razred
2. razred

Vlastiti sukob
sa zakonom
Ne(%) Da(%)

Tjelesno
kanjavanje

Ne

412

98,5

1,5

Da

219

98,2

1,8

Ne

360

99,2

0,8

Da

198

99,0

1,0

Ne

273

99,3

0,7

Da

110

98,2

1,8

0,126

0,723

0,014

0,045

0,832

0,009

0,894

0,344

0,048

181

Sukob sa zakonom lana ue obitelji

Razred

5. razred
7. razred
2. razred

Sukob sa zakonom
lana ue obitelji
Ne(%)
Da(%)

Tjelesno
kanjavanje

Ne

411

96,8

3,2

Da

218

95,9

4,1

Ne

355

96,3

3,7

Da

197

95,4

4,6

Ne

274

96,7

3,3

Da

111

91,9

8,1

0,393

0,531

0,025

0,272

0,602

0,022

4,124

0,042

0,103

182

Prilog 4. Rezultati logistike regresijske analize stresora kao prediktora i tjelesnog

kanjavanja kao kriterija
Rezultati logistike regresijske analize stresora kao prediktora i tjelesnog kanjavanja kao
kriterija za djecu u petom razredu
Varijabla

S.E.

Wald

SS

Exp(B)

Preseljenje

-0,410

0,261

2,463

0,117

0,664

Roenje djeteta
Vlastita nezaposlenost ili gubitak posla
Nezaposlenost ili gubitak posla lana ue obitelj
Rastava ili razvod od svog partnera/partnerice
Vlastita tjelesna bolest ili ozljeda
Tjelesna bolest ili ozljeda lana ue obitelji
Vlastiti psihiki problem(i)
Psihiki problem(i) lana ue obitelj
Smrt blieg lana obitelji
Financijske tekoe
Problemi s ovisnostima lana ue obitelji
Nasilje u partnerskom odnosu
Vlastiti sukob sa zakonom
Sukob sa zakonom lana ue obitelji
Procjena svakodnevnog stresa
Konstanta
Negelkerke R2

0,435
0,410
0,484
-0,443
0,253
-0,353
0,183
0,117
-0,090
0,011
-0,089
0,708
-0,117
0,220
0,011
-2,149

0,246
0,222
0,258
0,475
0,229
0,209
0,275
0,305
0,204
0,201
0,419
0,527
0,862
0,516
0,085
1,199

3,130
3,398
3,506
0,871
1,220
2,853
0,443
0,146
0,194
0,003
0,045
1,805
0,018
0,181
0,017
3,215
0,050

1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1

0,077
0,065
0,061
0,351
0,269
0,091
0,506
0,702
0,659
0,955
0,831
0,179
0,892
0,670
0,896
0,073

1,545
1,507
1,622
0,642
1,288
0,703
1,201
1,124
0,914
1,011
0,915
2,031
0,889
1,246
1,011
0,117

183

Rezultati logistike regresijske analize stresora kao prediktora i tjelesnog kanjavanja kao
kriterija za djecu u sedmom razredu
Varijabla

S.E.

Wald

SS

Exp(B)

Preseljenje

0,109

0,271

0,162

0,687

1,115

Roenje djeteta
Vlastita nezaposlenost ili gubitak posla
Nezaposlenost ili gubitak posla lana ue obitelj
Rastava ili razvod od svog partnera/partnerice
Vlastita tjelesna bolest ili ozljeda
Tjelesna bolest ili ozljeda lana ue obitelji
Vlastiti psihiki problem(i)
Psihiki problem(i) lana ue obitelj
Smrt blieg lana obitelji
Financijske tekoe
Problemi s ovisnostima lana ue obitelji
Nasilje u partnerskom odnosu
Vlastiti sukob sa zakonom
Sukob sa zakonom lana ue obitelji
Procjena svakodnevnog stresa
Konstanta
Negelkerke R2

-0,062
-0,134
-0,081
0,776
0,082
0,054
-0,282
-0,100
0,470
0,076
0,421
-1,553
0,421
0,310
0,081
-1,550

0,291
0,231
0,246
0,461
0,241
0,216
0,323
0,327
0,213
0,214
0,384
0,696
1,035
0,564
0,092
1,320

0,045
0,338
0,109
2,837
0,117
0,062
0,763
0,094
4,860
0,125
1,200
4,980
0,165
0,301
0,772
1,381
0,046

1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1

0,832
0,561
0,742
0,092
0,733
0,804
0,382
0,759
0,027
0,724
0,273
0,026
0,684
0,583
0,380
0,240

0,940
0,874
0,922
2,174
1,086
1,055
0,754
0,905
1,601
1,079
1,523
0,212
1,523
1,363
1,084
0,212

184

Rezultati logistike regresijske analize stresora kao prediktora i tjelesnog kanjavanja kao
kriterija za djecu u drugom razredu srednje kole
Varijabla

S.E.

Wald

SS

Exp(B)

Preseljenje

-0,265

0,385

0,474

0,491

0,767

Roenje djeteta
Vlastita nezaposlenost ili gubitak posla
Nezaposlenost ili gubitak posla lana ue obitelj
Rastava ili razvod od svog partnera/partnerice
Vlastita tjelesna bolest ili ozljeda
Tjelesna bolest ili ozljeda lana ue obitelji
Vlastiti psihiki problem(i)
Psihiki problem(i) lana ue obitelj
Smrt blieg lana obitelji
Financijske tekoe
Problemi s ovisnostima lana ue obitelji
Nasilje u partnerskom odnosu
Vlastiti sukob sa zakonom
Sukob sa zakonom lana ue obitelji
Procjena svakodnevnog stresa
Konstanta
Negelkerke R2

0,446
-0,206
0,277
-0,348
0,795
0,266
0,208
0,735
-0,328
-0,137
0,110
1,397
0,227
0,639
-0,067
-4,968

0,380
0,318
0,325
0,808
0,274
0,270
0,388
0,390
0,281
0,265
0,549
0,838
1,553
0,670
0,116
1,832

1,378
0,421
0,729
0,185
8,445
0,974
0,287
3,558
1,366
0,269
0,040
2,778
0,021
0,907
0,334
7,357
0,121

1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1

0,240
0,516
0,393
0,667
0,004
0,324
0,592
0,059
0,242
0,604
0,842
0,096
0,884
0,341
0,563
0,007

1,562
0,814
1,319
0,706
2,215
1,305
1,231
2,086
0,720
0,872
1,116
4,041
1,255
1,894
0,935
0,007

185

Prilog 5. Bivarijatne analize stresora i doivljavanja tjelesnog zlostavljanja

Preseljenje

Razred

Tjelesno
zlostavljanje

Ne

Preseljenje
Ne(%)

Da(%)

568

82,0

18,0

Da

67

73,1

26,9

Ne

475

83,2

16,8

Da

76

73,7

26,3

Ne

318

86,8

13,2

Da

57

80,7

19,3

Tjelesno
zlostavljanje

Ne

5. razred
7. razred
2. razred

3,103

0,078

0,070

3,958

0,047

0,085

1,478

0,224

0,063

0,026

0,873

0,006

0,404

0,525

0,027

1,031

0,310

0,052

Roenje djeteta

Razred
5. razred
7. razred
2. razred

Roenje djeteta
Ne(%)

Da(%)

564

82,8

17,2

Da

67

83,6

16,4

Ne

473

86,7

13,3

Da

75

89,3

10,7

Ne

318

87,4

12,6

Da

57

82,5

17,5

Vlastita nezaposlenost ili gubitak posla

Razred

5. razred
7. razred
2. razred

Vlastita nezaposlenost
ili gubitak posla
Ne(%)
Da(%)

Tjelesno
zlostavljanje

Ne

561

75,9

24,1

Da

71

73,2

26,8

Ne

468

73,9

26,1

Da

76

60,5

39,5

Ne

316

77,8

22,2

Da

57

71,9

28,1

0,249

0,618

0,020

5,836

0,016

0,104

0,953

0,329

0,051

186

Nezaposlenost ili gubitak posla lana ue obitelji

Razred

Nezaposlenost ili gubitak

posla lana ue obitelji
Ne(%)
Da(%)

Tjelesno
zlostavljanje

Ne

551

84,4

15,6

Da

67

79,1

20,9

Ne

470

76,0

24,0

Da

74

79,7

20,3

Ne

313

80,8

19,2

Da

57

73,7

26,3

5. razred
7. razred
2. razred

1,231

0,267

0,045

0,506

0,477

0,030

1,524

0,217

0,064

0,750

0,386

0,035

3,251

0,071

0,077

0,410

0,522

0,033

Rastava ili razvod od svog partnera/partnerice

Razred

Rastava ili razvod od

svog partnera/partnerice
Ne(%)
Da(%)

Tjelesno
zlostavljanje

Ne

556

94,6

5,4

Da

68

97,1

2,9

Ne

470

94,7

5,3

Da

75

89,3

10,7

Ne

317

96,5

3,5

Da

55

98,2

1,8

5. razred
7. razred
2. razred

Vlastita tjelesna bolest ili ozljeda

Razred

5. razred
7. razred
2. razred

Vlastita tjelesna
bolest ili ozljeda
Ne(%) Da(%)

Tjelesno
zlostavljanje

Ne

562

76,2

23,8

Da

67

76,1

23,9

Ne

473

76,1

23,9

Da

75

73,3

26,7

Ne

318

69,8

30,2

Da

57

64,9

35,1

0,000

0,995

0,000

0,272

0,602

0,022

0,543

0,461

0,038

187

Tjelesna bolest ili ozljeda lana ue obitelji

Razred

Tjelesna bolest ili

ozljeda lana ue obitelji
Ne(%)
Da(%)

Tjelesno
zlostavljanje

Ne

560

66,6

33,4

Da

69

72,5

27,5

Ne

472

66,1

33,9

Da

75

65,3

34,7

Ne

317

63,4

36,6

Da

57

49,1

50,9

5. razred
7. razred
2. razred

0,957

0,328

0,039

0,017

0,896

0,006

4,153

0,042

0,105

Vlastiti psihiki problem(i)

Razred

Tjelesno
zlostavljanje

Ne

5. razred
7. razred
2. razred

Vlastiti psihiki problem(i)

Ne(%)

Da(%)

558

84,9

15,1

Da

69

78,3

21,7

Ne

467

85,0

15,0

Da

74

82,4

17,6

Ne

316

83,9

16,1

Da

57

78,9

21,1

2,064

0,151

0,057

0,327

0,567

0,025

0,830

0,362

0,047

Psihiki problem(i) lana ue obitelji

Razred

5. razred
7. razred
2. razred

Psihiki problem(i)
lana ue obitelji
Ne(%)
Da(%)

Tjelesno
zlostavljanje

Ne

559

86,2

13,8

Da

69

82,6

17,4

Ne

470

84,5

15,5

Da

75

78,7

21,3

Ne

319

84,6

15,4

Da

55

80,0

20,0

0,660

0,416

0,032

1,593

0,207

0,054

0,750

0,387

0,045

188

Smrt blieg lana obitelji

Razred

Tjelesno
zlostavljanje

Ne

5. razred
7. razred
2. razred

Smrt blieg lana obitelji

Ne(%)

Da(%)

564

69,9

30,1

Da

69

65,2

34,8

Ne

472

71,0

29,0

Da

74

73,0

27,0

Ne

318

67,3

32,7

Da

56

71,4

28,6

0,623

0,430

0,031

0,125

0,724

0,015

0,373

0,541

0,032

Financijske tekoe (npr. dugovanja, tekoe s plaanjem rauna, kredita)

Razred
5. razred
7. razred
2. razred

Tjelesno
zlostavljanje

Ne

Financijske tekoe
Ne(%)

Da(%)

566

54,1

45,9

Da

71

52,1

47,9

Ne

474

52,1

47,9

Da

75

48,0

52,0

Ne

319

48,0

52,0

Da

58

48,3

51,7

0,097

0,756

0,012

0,438

0,508

0,028

0,002

0,965

0,002

Vlastiti problemi s ovisnostima (klaenje, kockanje, alkohol ili droga)

Razred

5. razred
7. razred
2. razred

Vlastiti problemi
s ovisnostima
Ne(%) Da(%)

Tjelesno
zlostavljanje

Ne

561

98,8

1,2

Da

68

100,0

0,0

Ne

473

99,2

0,8

Da

74

100,0

0,0

Ne

317

99,1

0,9

Da

57

98,2

1,8

0,858

0,354

0,037

0,630

0,427

0,034

0,298

0,585

0,028

189

Problemi s ovisnostima (klaenje, kockanje, alkohol ili droga) lana ue obitelji

Razred

Problemi s ovisnostima
lana ue obitelji
Ne(%)
Da(%)

Tjelesno
zlostavljanje

Ne

560

94,5

5,5

Da

69

92,8

7,2

Ne

473

92,4

7,6

Da

75

85,3

14,7

Ne

319

92,2

7,8

Da

55

94,5

5,5

5. razred
7. razred
2. razred

0,333

0,564

0,023

4,110

0,043

0,087

0,384

0,535

0,032

Nasilje u partnerskom odnosu

Razred

Nasilje u partnerskom
odnosu
Ne(%)
Da(%)

Tjelesno
zlostavljanje

Ne

558

96,4

3,6

Da

68

95,6

4,4

Ne

471

95,5

4,5

Da

75

96,0

4,0

Ne

317

96,8

3,2

Da

56

94,6

5,4

5. razred
7. razred
2. razred

0,117

0,732

0,014

0,032

0,857

0,008

0,686

0,407

0,043

Vlastiti sukob sa zakonom

Razred

5. razred
7. razred
2. razred

Vlastiti sukob
sa zakonom
Ne(%) Da(%)

Tjelesno
zlostavljanje

Ne

559

98,6

1,4

Da

69

97,1

2,9

Ne

474

99,2

0,8

Da

76

98,7

1,3

Ne

320

99,4

0,6

Da

56

96,4

3,6

0,844

0,358

0,037

0,162

0,687

0,017

3,931

0,047

0,102

190

Sukob sa zakonom lana ue obitelji

Razred

5. razred
7. razred
2. razred

Sukob sa zakonom
lana ue obitelji
Ne(%)
Da(%)

Tjelesno
zlostavljanje

Ne

558

96,8

3,2

Da

67

95,5

4,5

Ne

468

95,5

4,5

Da

76

96,1

3,9

Ne

321

95,0

5,0

Da

56

98,2

1,8

0,289

0,591

0,021

0,045

0,832

0,009

1,133

0,287

0,055

191

Prilog 6. Rezultati logistike regresijske analize stresora kao prediktora i tjelesnog

zlostavljanja kao kriterija
Rezultati logistike regresijske analize stresora kao prediktora i tjelesnog zlostavljanja kao
kriterija za djecu u petom razredu
Varijabla

S.E.

Wald

SS

Exp(B)

Preseljenje

0,658

0,347

3,585

0,058

1,930

Roenje djeteta
Vlastita nezaposlenost ili gubitak posla
Nezaposlenost ili gubitak posla lana ue obitelj
Rastava ili razvod od svog partnera/partnerice
Vlastita tjelesna bolest ili ozljeda
Tjelesna bolest ili ozljeda lana ue obitelji
Vlastiti psihiki problem(i)
Psihiki problem(i) lana ue obitelj
Smrt blieg lana obitelji
Financijske tekoe
Problemi s ovisnostima lana ue obitelji
Nasilje u partnerskom odnosu
Vlastiti sukob sa zakonom
Sukob sa zakonom lana ue obitelji
Procjena svakodnevnog stresa
Konstanta
Negelkerke R2

-0,330
0,049
0,508
-2,126
0,175
-0,521
0,549
0,107
0,354
-0,169
0,243
0,331
0,127
0,631
-0,151
-2,465

0,401
0,337
0,371
1,243
0,349
0,334
0,397
0,445
0,295
0,309
0,596
0,881
1,183
0,675
0,132
1,983

0,679
0,021
1,868
2,925
0,252
2,429
1,916
0,057
1,434
0,299
0,167
0,141
0,012
0,874
1,295
1,544
0,059

1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1

0,410
0,884
0,172
0,087
0,616
0,119
0,166
0,811
0,231
0,584
0,683
0,708
0,914
0,350
0,255
0,214

0,719
1,051
1,662
0,119
1,191
0,594
1,732
1,112
1,424
0,845
1,275
1,392
1,136
1,880
0,860
0,085

192

Rezultati logistike regresijske analize stresora kao prediktora i tjelesnog zlostavljanja kao
kriterija za djecu u sedmom razredu
Varijabla

S.E.

Wald

SS

Exp(B)

Preseljenje

0,305

0,358

0,728

0,393

1,357

Roenje djeteta
Vlastita nezaposlenost ili gubitak posla
Nezaposlenost ili gubitak posla lana ue obitelj
Rastava ili razvod od svog partnera/partnerice
Vlastita tjelesna bolest ili ozljeda
Tjelesna bolest ili ozljeda lana ue obitelji
Vlastiti psihiki problem(i)
Psihiki problem(i) lana ue obitelj
Smrt blieg lana obitelji
Financijske tekoe
Problemi s ovisnostima lana ue obitelji
Nasilje u partnerskom odnosu
Vlastiti sukob sa zakonom
Sukob sa zakonom lana ue obitelji
Procjena svakodnevnog stresa
Konstanta
Negelkerke R2

-0,155
0,717
-0,310
0,784
0,079
-0,098
-0,262
0,186
-0,205
-0,043
1,003
-0,930
1,301
-1,003
0,181
-3,992

0,429
0,303
0,351
0,533
0,334
0,303
0,436
0,431
0,312
0,306
0,448
0,807
1,210
0,890
0,129
1,622

0,131
5,607
0,779
2,159
0,056
0,104
0,360
0,186
0,429
0,020
5,015
1,327
1,155
1,271
1,964
6,059
0,072

1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1

0,717
0,018
0,378
0,142
0,813
0,747
0,548
0,666
0,512
0,888
0,025
0,249
0,283
0,260
0,161
0,014

0,856
2,049
0,733
2,189
1,082
0,907
0,770
1,204
0,815
0,958
2,727
0,395
3,672
0,367
1,199
0,018

193

Rezultati logistike regresijske analize stresora kao prediktora i tjelesnog zlostavljanja kao
kriterija za djecu u drugom razredu srednje kole
Varijabla

S.E.

Wald

SS

Exp(B)

Preseljenje

0,675

0,419

2,596

0,107

1,965

Roenje djeteta
Vlastita nezaposlenost ili gubitak posla
Nezaposlenost ili gubitak posla lana ue obitelj
Rastava ili razvod od svog partnera/partnerice
Vlastita tjelesna bolest ili ozljeda
Tjelesna bolest ili ozljeda lana ue obitelji
Vlastiti psihiki problem(i)
Psihiki problem(i) lana ue obitelj
Smrt blieg lana obitelji
Financijske tekoe
Problemi s ovisnostima lana ue obitelji
Nasilje u partnerskom odnosu
Vlastiti sukob sa zakonom
Sukob sa zakonom lana ue obitelji
Procjena svakodnevnog stresa
Konstanta
Negelkerke R2

0,568
-0,104
0,048
-0,709
0,171
0,460
0,212
0,246
-0,415
-0,156
-2,486
1,548
2,878
-1,571
-0,032
-3,276

0,447
0,403
0,424
1,113
0,362
0,339
0,497
0,503
0,367
0,334
1,537
1,079
1,836
1,400
0,149
2,098

1,618
0,066
0,013
0,406
0,224
1,848
0,183
0,239
1,278
0,220
2,614
2,059
2,458
1,258
0,045
2,437
0,086

1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1

0,203
0,797
0,909
0,524
0,636
0,174
0,669
0,625
0,258
0,639
0,106
0,151
0,117
0,262
0,831
0,118

1,765
0,901
1,050
0,492
1,187
1,584
1,237
1,279
0,660
0,855
0,083
4,704
17,781
0,208
0,969
0,038

194

Prilog 7. Bivarijatne analize stresora i doivljavanja psihikog zlostavljanja

Preseljenje

Razred

Psihiko
zlostavljanje

Ne

Preseljenje
Ne(%)

Da(%)

567

81,5

18,5

Da

71

81,7

18,3

Ne

486

83,1

16,9

Da

77

75,3

24,7

Ne

289

88,9

11,1

Da

99

76,8

23,2

Psihiko
zlostavljanje

Ne

5. razred
7. razred
2. razred

0,002

0,966

0,002

2,749

0,097

0,070

8,962

0,003

0,152

0,166

0,683

0,016

0,011

0,916

0,004

15,503

0,000

0,200

0,367

0,545

0,024

5,047

0,025

0,095

0,612

0,434

0,040

Roenje djeteta

Razred
5. razred
7. razred
2. razred

Roenje djeteta
Ne(%)

Da(%)

565

83,4

16,6

Da

70

81,4

18,6

Ne

484

86,6

13,4

Da

77

87,0

13,0

Ne

288

91,0

9,0

Da

98

75,5

24,5

Vlastita nezaposlenost ili gubitak posla

Razred

5. razred
7. razred
2. razred

Vlastita nezaposlenost
ili gubitak posla
Ne(%)
Da(%)

Psihiko
zlostavljanje

Ne

563

75,8

24,2

Da

73

72,6

27,4

Ne

481

74,2

25,8

Da

76

61,8

38,2

Ne

286

78,3

21,7

Da

98

74,5

25,5

195

Nezaposlenost ili gubitak posla lana ue obitelji

Razred

Nezaposlenost ili gubitak

posla lana ue obitelji
Ne(%)
Da(%)

Psihiko
zlostavljanje

Ne

552

83,5

16,5

Da

68

86,8

13,2

Ne

481

76,1

23,9

Da

76

80,3

19,7

Ne

283

83,4

16,6

Da

98

70,4

29,6

5. razred
7. razred
2. razred

0,473

0,492

0,028

0,638

0,424

0,034

7,685

0,006

0,142

15,928

0,000

0,159

0,136

0,712

0,016

1,200

0,273

0,056

Rastava ili razvod od svog partnera/partnerice

Razred

Rastava ili razvod od

svog partnera/partnerice
Ne(%)
Da(%)

Psihiko
zlostavljanje

Ne

558

95,9

4,1

Da

71

84,5

15,5

Ne

482

94,4

5,6

Da

75

93,3

6,7

Ne

287

97,2

2,8

Da

98

94,9

5,1

5. razred
7. razred
2. razred

Vlastita tjelesna bolest ili ozljeda

Razred

5. razred
7. razred
2. razred

Vlastita tjelesna
bolest ili ozljeda
Ne(%) Da(%)

Psihiko
zlostavljanje

Ne

563

76,2

23,8

Da

69

76,8

23,2

Ne

485

76,9

23,1

Da

76

72,4

27,6

Ne

289

69,9

30,1

Da

100

65,0

35,0

0,013

0,910

0,004

0,748

0,387

0,037

0,827

0,363

0,046

196

Tjelesna bolest ili ozljeda lana ue obitelji

Razred

Tjelesna bolest ili

ozljeda lana ue obitelji
Ne(%)
Da(%)

Psihiko
zlostavljanje

Ne

561

67,6

32,4

Da

71

67,6

32,4

Ne

483

66,9

33,1

Da

76

63,2

36,8

Ne

284

64,8

35,2

Da

100

51,0

49,0

5. razred
7. razred
2. razred

0,000

0,994

0,000

0,406

0,524

0,027

5,922

0,015

0,124

Vlastiti psihiki problem(i)

Razred

Psihiko
zlostavljanje

Ne

5. razred
7. razred
2. razred

Vlastiti psihiki problem(i)

Ne(%)

Da(%)

560

84,3

15,7

Da

70

81,4

18,6

Ne

481

85,7

14,3

Da

74

79,7

20,3

Ne

287

83,3

16,7

Da

100

81,0

19,0

0,377

0,539

0,024

1,753

0,186

0,056

0,268

0,605

0,026

Psihiki problem(i) lana ue obitelji

Razred

5. razred
7. razred
2. razred

Psihiki problem(i)
lana ue obitelji
Ne(%)
Da(%)

Psihiko
zlostavljanje

Ne

560

86,3

13,8

Da

70

80,0

20,0

Ne

483

85,7

14,3

Da

74

74,3

25,7

Ne

288

84,7

15,3

Da

100

78,0

22,0

1,967

0,161

0,056

6,258

0,012

0,106

2,376

0,123

0,078

197

Smrt blieg lana obitelji

Razred

Psihiko
zlostavljanje

Ne

5. razred
7. razred
2. razred

Smrt blieg lana obitelji

Ne(%)

Da(%)

565

69,6

30,4

Da

71

66,2

33,8

Ne

482

69,9

30,1

Da

75

76,0

24,0

Ne

287

66,6

33,4

Da

100

72,0

28,0

0,334

0,563

0,023

1,160

0,281

0,046

1,011

0,315

0,051

Financijske tekoe (npr. dugovanja, tekoe s plaanjem rauna, kredita)

Razred
5. razred
7. razred
2. razred

Psihiko
zlostavljanje

Ne

Financijske tekoe
Ne(%)

Da(%)

568

54,8

45,2

Da

72

47,2

52,8

Ne

486

52,3

47,7

Da

77

44,2

55,8

Ne

289

47,4

52,6

Da

101

48,5

51,5

1,459

0,227

0,048

1,749

0,186

0,056

0,037

0,848

0,010

Vlastiti problemi s ovisnostima (klaenje, kockanje, alkohol ili droga)

Razred

5. razred
7. razred
2. razred

Vlastiti problemi
s ovisnostima
Ne(%) Da(%)

Psihiko
zlostavljanje

Ne

562

99,1

0,9

Da

70

97,1

2,9

Ne

485

99,2

0,8

Da

74

100,0

0,0

Ne

287

99,7

0,3

Da

100

97,0

3,0

2,200

0,138

0,059

0,615

0,433

0,033

5,097

0,024

0,115

198

Problemi s ovisnostima (klaenje, kockanje, alkohol ili droga) lana ue obitelji

Razred

Problemi s ovisnostima
lana ue obitelji
Ne(%)
Da(%)

Psihiko
zlostavljanje

Ne

562

94,5

5,5

Da

70

91,4

8,6

Ne

486

92,6

7,4

Da

75

86,7

13,3

Ne

288

93,4

6,6

Da

99

89,9

10,1

5. razred
7. razred
2. razred

1,054

0,305

0,041

3,031

0,082

0,074

1,305

0,253

0,058

Nasilje u partnerskom odnosu

Razred

Nasilje u partnerskom
odnosu
Ne(%)
Da(%)

Psihiko
zlostavljanje

Ne

559

96,6

3,4

Da

70

90,0

10,0

Ne

485

96,3

3,7

Da

75

89,3

10,7

Ne

287

97,6

2,4

Da

98

93,9

6,1

5. razred
7. razred
2. razred

6,841

0,009

0,104

7,098

0,008

0,113

3,038

0,081

0,089

Vlastiti sukob sa zakonom

Razred

5. razred
7. razred
2. razred

Vlastiti sukob
sa zakonom
Ne(%) Da(%)

Psihiko
zlostavljanje

Ne

560

98,6

1,4

Da

71

97,2

2,8

Ne

486

99,4

0,6

Da

75

98,7

1,3

Ne

290

99,0

1,0

Da

99

99,0

1,0

0,779

0,378

0,035

0,471

0,493

0,029

0,000

0,983

0,001

199

Sukob sa zakonom lana ue obitelji

Razred

5. razred
7. razred
2. razred

Sukob sa zakonom
lana ue obitelji
Ne(%)
Da(%)

Psihiko
zlostavljanje

Ne

559

97,0

3,0

Da

70

92,9

7,1

Ne

481

96,0

4,0

Da

75

94,7

5,3

Ne

291

96,9

3,1

Da

99

91,9

8,1

3,101

0,078

0,070

0,313

0,576

0,024

4,409

0,036

0,106

200

Prilog 8. Rezultati logistike regresijske analize stresora kao prediktora i psihikog

zlostavljanja kao kriterija
Rezultati logistike regresijske analize stresora kao prediktora i psihikog zlostavljanja kao
kriterija za djecu u petom razredu
Varijabla

S.E.

Wald

SS

Exp(B)

Preseljenje

-0,598

0,423

2,004

0,157

0,550

Roenje djeteta
Vlastita nezaposlenost ili gubitak posla
Nezaposlenost ili gubitak posla lana ue obitelj
Rastava ili razvod od svog partnera/partnerice
Vlastita tjelesna bolest ili ozljeda
Tjelesna bolest ili ozljeda lana ue obitelji
Vlastiti psihiki problem(i)
Psihiki problem(i) lana ue obitelj
Smrt blieg lana obitelji
Financijske tekoe
Problemi s ovisnostima lana ue obitelji
Nasilje u partnerskom odnosu
Vlastiti sukob sa zakonom
Sukob sa zakonom lana ue obitelji
Procjena svakodnevnog stresa
Konstanta
Negelkerke R2

0,356
0,242
-0,249
1,260
-0,076
-0,065
-0,065
0,271
0,276
0,059
-0,081
0,517
-0,432
0,812
0,053
-4,720

0,364
0,335
0,413
0,520
0,357
0,314
0,399
0,426
0,295
0,308
0,575
0,614
1,460
0,605
0,129
1,846

0,958
0,525
0,362
5,883
0,045
0,043
0,026
0,404
0,875
0,037
0,020
0,708
0,088
1,801
0,167
6,533
0,056

1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1

0,328
0,469
0,547
0,015
0,831
0,835
0,871
0,525
0,350
0,848
0,888
0,400
0,767
0,180
0,682
0,011

1,427
1,274
0,780
3,526
0,927
0,937
0,937
1,311
1,317
1,061
0,922
1,677
0,649
2,253
1,054
0,009

201

Rezultati logistike regresijske analize stresora kao prediktora i psihikog zlostavljanja kao
kriterija za djecu u sedmom razredu
Varijabla

S.E.

Wald

SS

Exp(B)

Preseljenje

0,345

0,361

0,911

0,340

1,412

Roenje djeteta
Vlastita nezaposlenost ili gubitak posla
Nezaposlenost ili gubitak posla lana ue obitelj
Rastava ili razvod od svog partnera/partnerice
Vlastita tjelesna bolest ili ozljeda
Tjelesna bolest ili ozljeda lana ue obitelji
Vlastiti psihiki problem(i)
Psihiki problem(i) lana ue obitelj
Smrt blieg lana obitelji
Financijske tekoe
Problemi s ovisnostima lana ue obitelji
Nasilje u partnerskom odnosu
Vlastiti sukob sa zakonom
Sukob sa zakonom lana ue obitelji
Procjena svakodnevnog stresa
Konstanta
Negelkerke R2

0,053
0,654
-0,578
-0,082
0,146
-0,137
0,003
0,675
-0,469
0,073
0,227
1,052
0,963
-0,902
0,147
-4,571

0,408
0,300
0,361
0,597
0,330
0,304
0,409
0,404
0,322
0,300
0,489
0,592
1,234
0,770
0,128
1,585

0,017
4,734
2,569
0,019
0,196
0,204
0,000
2,782
2,121
0,059
0,216
3,161
0,610
1,374
1,314
8,317
0,082

1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1

0,898
0,030
0,109
0,891
0,658
0,652
0,995
0,095
0,145
0,808
0,642
0,075
0,435
0,241
0,252
0,004

1,054
1,923
0,561
0,922
1,157
0,872
1,003
1,963
0,626
1,076
1,255
2,864
2,620
0,406
1,158
0,010

202

Rezultati logistike regresijske analize stresora kao prediktora i psihikog zlostavljanja kao
kriterija za djecu u drugom razredu srednje kole
Varijabla

S.E.

Wald

SS

Exp(B)

Preseljenje

0,666

0,357

3,476

0,062

1,946

Roenje djeteta
Vlastita nezaposlenost ili gubitak posla
Nezaposlenost ili gubitak posla lana ue obitelj
Rastava ili razvod od svog partnera/partnerice
Vlastita tjelesna bolest ili ozljeda
Tjelesna bolest ili ozljeda lana ue obitelji
Vlastiti psihiki problem(i)
Psihiki problem(i) lana ue obitelj
Smrt blieg lana obitelji
Financijske tekoe
Problemi s ovisnostima lana ue obitelji
Nasilje u partnerskom odnosu
Vlastiti sukob sa zakonom
Sukob sa zakonom lana ue obitelji
Procjena svakodnevnog stresa
Konstanta
Negelkerke R2

1,291
-0,372
0,824
-0,302
0,123
0,330
-0,237
0,453
-0,763
-0,235
0,019
0,862
0,349
0,239
0,094
-4,892

0,373
0,336
0,323
0,793
0,299
0,282
0,429
0,424
0,310
0,275
0,589
0,852
1,593
0,722
0,121
1,881

11,982
1,220
6,503
0,145
0,170
1,369
0,305
1,141
6,058
0,729
0,001
1,023
0,048
0,109
0,604
6,765
0,153

1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1

0,001
0,269
0,011
0,703
0,680
0,242
0,581
0,285
0,014
0,393
0,974
0,312
0,827
0,741
0,437
0,009

3,636
0,690
2,279
0,739
1,131
1,391
0,789
1,573
0,466
0,791
1,020
2,367
1,417
1,269
1,099
0,008

203

Prilog 9. Rezultati logistikih regresijskih analiza u drugom koraku provjere

Revidiranog modela obiteljskog stresa
Rezultati hijerarhijske logistike regresijske analize drugog koraka testiranja Revidiranog
modela obiteljskog stresa s doivljavanjem psihike agresije kao kriterijem za djecu u petom
razredu osnovne kole (referentna skupina su djeca s incidencijom psihike agresije)

Korak Varijabla
B
S.E. Wald SS
Uznemirenost stresom 0,358 0,098 13,280 1
-1,492 0,311 22,958 1
1.
Konstanta
0,045
Negelkerke R2
0,247
0,109
5,174
1
Uznemirenost stresom
-0,005 0,043 0,011
1
Socijalna podrka
1,492 0,231 41,555 1
Nasilje u kuanstvu
0,014 0,037 0,137
1
P.d. neodgovorno
2.
0,027 0,029 0,871
1
P.d. nemirno
0,029 0,033 0,771
1
P.d. nedrutveno
-2,265 0,827 7,502
1
Konstanta
2
Negelkerke R
0,191

Exp(B)

0,000
0,000

1,430
0,225

0,023
0,915
0,000
0,711
0,351
0,380
0,006

1,281
0,995
4,445
1,014
1,028
1,029
0,104

Rezultati hijerarhijske logistike regresijske analize drugog koraka testiranja Revidiranog

modela obiteljskog stresa s doivljavanjem psihike agresije kao kriterijem za djecu u
sedmom razredu osnovne kole (referentna skupina su djeca s incidencijom psihike agresije)

Korak Varijabla
B
S.E. Wald SS
1
Uznemirenost stresom 0,114 0,098 1,342
-0,046 0,311 0,022
1
1.
Konstanta
2
0,005
Negelkerke R
1
Uznemirenost stresom 0,034 0,110 0,098
0,024 0,046 0,267
1
Socijalna podrka
1,057 0,242 19,102 1
Nasilje u kuanstvu
0,043 0,035 1,480
1
P.d. neodgovorno
2.
0,035 0,029 1,401
1
P.d. nemirno
-0,039 0,033 1,462
1
P.d. nedrutveno
-0,942
0,893
1,112
1
Konstanta
2
0,106
Negelkerke R

Exp(B)

0,247
0,883

1,120
0,955

0,754
0,605
0,000
0,224
0,237
0,227
0,292

1,035
1,024
2,879
1,044
1,035
0,961
0,390

204

Rezultati hijerarhijske logistike regresijske analize drugog koraka testiranja Revidiranog

modela obiteljskog stresa s doivljavanjem psihike agresije kao kriterijem za djecu u drugom
razredu srednje kole (referentna skupina su djeca s incidencijom psihike agresije)

Korak Varijabla
B
S.E.
Wald SS
Uznemirenost stresom 0,349 0,139 6,261 1
0,072 0,425 0,029
1
1.
Konstanta
0,035
Negelkerke R2
Uznemirenost stresom 0,131 0,154 0,726 1
-0,039 0,060 0,419
1
Socijalna podrka
1,632 0,349 21,890 1
Nasilje u kuanstvu
0,096 0,049 3,873
1
P.d. neodgovorno
2.
0,077 0,043 3,271
1
P.d. nemirno
0,019 0,049 0,147
1
P.d. nedrutveno
-1,221 1,187 1,057
1
Konstanta
2
0,247
Negelkerke R

p
0,012
0,866

Exp(B)
1,417
1,075

0,394
0,517
0,000
0,049
0,071
0,702
0,304

1,140
0,962
5,115
1,101
1,080
1,019
0,295

205

Prilog 10. Rezultati logistikih regresijskih analiza u treem koraku provjere

Revidiranog modela obiteljskog stresa
Tjelesno kanjavanje
Rezultati hijerarhijske logistike regresijske analize treeg koraka testiranja Revidiranog
modela obiteljskog stresa s tjelesnim kanjavanjem kao kriterijem za djecu u petom razredu
(referentna skupina su djeca s incidencijom tjelesnog kanjavanja)

Korak Varijabla
B
S.E.
Wald
SS
p
Exp(B)
Psihika agresija
1,915 0,201 91,179 1,000 0,000
6,787
1.
Konstanta
-1,502 0,145 106,697 1,000 0,000
0,223
Negelkerke R2
0,236
Psihika agresija
1,853 0,204 82,245 1,000 0,000
6,382
Stav prema TK
0,049 0,016
9,217 1,000 0,002
1,050
NUD otac
0,056 0,105
0,287 1,000 0,592
1,058
2.
NUD Majka
-0,032 0,120
0,071 1,000 0,789
0,968
Nud svjedoenje PN 0,008 0,055
0,022 1,000 0,883
1,008
Konstanta
-2,342 0,593 15,573 1,000 0,000
0,096
Negelkerke R2
0,257

Rezultati hijerarhijske logistike regresijske analize treeg koraka testiranja Revidiranog

modela obiteljskog stresa s tjelesnim kanjavanjem kao kriterijem za djecu u sedmom razredu
(referentna skupina su djeca s incidencijom tjelesnog kanjavanja)
Korak Varijabla
B
S.E.
Wald
SS
Psihika agresija
1,728 0,234 54,586 1,000
1.
Konstanta
-1,776 0,201 78,081 1,000
Negelkerke R2
0,175
Psihika agresija
1,705 0,236 52,015 1,000
Stav prema TK
0,034 0,016 4,746 1,000
NUD otac
-0,105 0,095 1,219 1,000
2.
NUD Majka
0,047 0,119 0,157 1,000
Nud svjedoenje PN 0,043 0,052 0,685 1,000
Konstanta
-2,098 0,598 12,330 1,000
Negelkerke R2
0,191

p
Exp(B)
0,000
5,631
0,000
0,169
0,000
0,029
0,270
0,692
0,408
0,000

5,500
1,034
0,900
1,048
1,044
0,123

206

Rezultati hijerarhijske logistike regresijske analize treeg koraka testiranja Revidiranog

modela obiteljskog stresa s tjelesnim kanjavanjem kao kriterijem za djecu u drugom razredu
srednje kole (referentna skupina su djeca s incidencijom tjelesnog kanjavanja)

Korak Varijabla
B
S.E.
Wald
SS
p
Exp(B)
Psihika agresija
1,757 0,371 22,464 1,000 0,000
5,793
1.
Konstanta
-2,308 0,346 44,514 1,000 0,000
0,099
Negelkerke R2
0,122
Psihika agresija
1,690 0,378 20,003 1,000 0,000
5,419
Stav prema TK
0,074 0,017 17,740 1,000 0,000
1,076
NUD otac
0,206 0,166 1,541 1,000 0,214
1,229
2.
NUD Majka
-0,112 0,172 0,426 1,000 0,514
0,894
Nud svjedoenje PN 0,015 0,062 0,056 1,000 0,813
1,015
Konstanta
-3,976 0,786 25,594 1,000 0,000
0,019
Negelkerke R2
0,199

207

Tjelesno zlostavljanje
Rezultati hijerarhijske logistike regresijske analize treeg koraka testiranja Revidiranog
modela obiteljskog stresa s tjelesnim zlostavljanjem kao kriterijem za djecu u petom razredu
(referentna skupina su djeca s incidencijom tjelesnog zlostavljanja)

Korak Varijabla
B
S.E.
Wald
SS
p
Exp(B)
Psihika agresija
2,545 0,399 40,762 1,000 0,000 12,737
1.
Konstanta
-3,684 0,366 101,406 1,000 0,000
0,025
Negelkerke R2
0,221
Psihika agresija
2,477 0,405 37,454 1,000 0,000 11,905
Stav prema TK
0,055 0,023
5,886 1,000 0,015
1,056
NUD otac
0,252 0,143
3,103 1,000 0,078
1,287
2.
NUD Majka
-0,344 0,189
3,324 1,000 0,068
0,709
Nud svjedoenje PN 0,046 0,075
0,368 1,000 0,544
1,047
Konstanta
-4,242 0,894 22,533 1,000 0,000
0,014
Negelkerke R2
0,264

Rezultati hijerarhijske logistike regresijske analize treeg koraka testiranja Revidiranog

modela obiteljskog stresa s tjelesnim zlostavljanjem kao kriterijem za djecu u sedmom
razredu (referentna skupina su djeca s incidencijom tjelesnog zlostavljanja)

Korak Varijabla
B
S.E.
Wald
SS
Psihika agresija
2,877 0,595 23,372 1,000
1.
Konstanta
-4,163 0,577 52,053 1,000
2
Negelkerke R
0,188
Psihika agresija
2,807 0,597 22,133 1,000
Stav prema TK
0,043 0,022 4,009 1,000
NUD otac
-0,007 0,114 0,004 1,000
2.
NUD Majka
0,006 0,145 0,002 1,000
Nud svjedoenje PN 0,073 0,069 1,123 1,000
Konstanta
-4,951 0,927 28,532 1,000
2
Negelkerke R
0,208

p
Exp(B)
0,000 17,768
0,000
0,016
0,000
0,045
0,950
0,967
0,289
0,000

16,567
1,044
0,993
1,006
1,076
0,007

208

Rezultati hijerarhijske logistike regresijske analize treeg koraka testiranja Revidiranog

modela obiteljskog stresa s tjelesnim zlostavljanjem kao kriterijem za djecu u drugom razredu
srednje kole (referentna skupina su djeca s incidencijom tjelesnog zlostavljanja)

Korak Varijabla
Psihika agresija
1.
Konstanta
Negelkerke R2
Psihika agresija
Stav prema TK
NUD otac
2.
NUD Majka
Nud svjedoenje PN
Konstanta
Negelkerke R2

B
S.E.
Wald
SS
2,466 0,712 12,008 1,000
-3,849 0,693 30,845 1,000
0,121
2,390 0,714 11,207 1,000
0,050 0,021 5,719 1,000
0,269 0,204 1,739 1,000
-0,175 0,224 0,610 1,000
-0,027 0,078 0,117 1,000
-5,054 1,074 22,162 1,000
0,156

p
Exp(B)
0,001 11,771
0,000
0,021
0,001
0,017
0,187
0,435
0,732
0,000

10,911
1,051
1,309
0,840
0,974
0,006

209

Psihiko zlostavljanje
Rezultati hijerarhijske logistike regresijske analize treeg koraka testiranja Revidiranog
modela obiteljskog stresa s psihikim zlostavljanjem kao kriterijem za djecu u petom razredu
(referentna skupina su djeca s incidencijom psihikog zlostavljanja)

Korak Varijabla
B
S.E.
Wald
SS
Psihika agresija
3,074 0,486 39,975 1,000
1.
Konstanta
-4,176 0,460 82,419 1,000
Negelkerke R2
0,270
Psihika agresija
3,010 0,489 37,951 1,000
Stav prema TK
0,013 0,023 0,330 1,000
NUD otac
0,144 0,150 0,921 1,000
2.
NUD Majka
-0,041 0,177 0,055 1,000
Nud svjedoenje PN 0,003 0,075 0,002 1,000
Konstanta
-4,841 0,902 28,790 1,000
Negelkerke R2
0,276

p
Exp(B)
0,000 21,629
0,000
0,015
0,000
0,565
0,337
0,815
0,968
0,000

20,287
1,014
1,155
0,960
1,003
0,008

Rezultati hijerarhijske logistike regresijske analize treeg koraka testiranja Revidiranog

modela obiteljskog stresa s psihikim zlostavljanjem kao kriterijem za djecu u sedmom
razredu (referentna skupina su djeca s incidencijom psihikog zlostavljanja)

Korak Varijabla
B
S.E.
Wald
SS
Psihika agresija
2,949 0,609 23,477 1,000
1.
Konstanta
-4,221 0,591 50,948 1,000
2
Negelkerke R
0,192
Psihika agresija
2,908 0,610 22,750 1,000
Stav prema TK
0,019 0,021 0,760 1,000
NUD otac
0,002 0,114 0,000 1,000
2.
NUD Majka
-0,007 0,147 0,002 1,000
Nud svjedoenje PN 0,066 0,068 0,944 1,000
Konstanta
-4,579 0,926 24,475 1,000
2
Negelkerke R
0,200

p
Exp(B)
0,000 19,090
0,000
0,015
0,000
0,383
0,989
0,961
0,331
0,000

18,314
1,019
1,002
0,993
1,068
0,010

210

Rezultati hijerarhijske logistike regresijske analize treeg koraka testiranja Revidiranog

modela obiteljskog stresa s psihikim zlostavljanjem kao kriterijem za djecu u drugom
razredu srednje kole (referentna skupina su djeca s incidencijom psihikog zlostavljanja)

Korak Varijabla
Psihika agresija
1.
Konstanta
Negelkerke R2
Psihika agresija
Stav prema TK
NUD otac
2.
NUD Majka
Nud svjedoenje PN
Konstanta
Negelkerke R2

B
S.E.
Wald
SS
2,199 0,448 24,051 1,000
-2,818 0,428 43,320 1,000
0,154
2,151 0,450 22,848 1,000
0,031 0,017 3,254 1,000
0,163 0,162 1,007 1,000
-0,063 0,167 0,141 1,000
-0,001 0,062 0,000 1,000
-3,762 0,806 21,780 1,000
0,171

p
Exp(B)
0,000
9,012
0,000
0,060
0,000
0,071
0,316
0,707
0,989
0,000

8,592
1,032
1,177
0,939
0,999
0,023

211

Prilog 11. Modificirani ICAST-CH upitnik za djecu

212

M
Broj sudionika: CRO/____/_______
Drava

Podruje

Broj

Molba za sudjelovanje u istraivanju odgoja i ivota djece

Dragi uenie,
Provodimo istraivanje s uenicima tvoje dobi o tome to sve moe utjecati na ivot i dobrobit
djece. Istraivanje se provodi u kolama na podruju cijele Hrvatske te u jo 8 europskih
drava, to znai da e mnogi tvoji vrnjaci odgovarati na ista pitanja koja emo postaviti i tebi.
Molimo te da nam pomogne tako da odgovori na pitanja postavljena u upitniku. elimo
naglasiti da ne postoje toni i netoni odgovori na pitanja u upitniku. Ono to nas zanima su
tvoje miljenje i tvoja iskustva. Zbog toga te molimo da na pitanja odgovara SAMOSTALNO i
da o svojim odgovorima ne razgovara s drugim uenicima. Kada zavri s ispunjavanjem,
digni ruku i istraivai e doi po tvoj upitnik.
Nitko, ukljuujui istraivae koji se nalaze u uionici, nee znati to si odgovorio na pitanja jer
emo tvoj upitnik odmah staviti u omotnicu sa svim ostalima. Molimo te da nigdje na upitniku
niti na ovom papiru NE PIE SVOJE IME.
Ako ne eli sudjelovati u istraivanju, ne mora. Ako sada eli sudjelovati, a kasnije se
predomisli, to je isto u redu. Takoer, ako vie ne eli odgovarati na pitanja, moe odustati u
bilo kojem trenutku i ne mora nikome objanjavati zato si odustao.
Ako tijekom ispunjavanja upitnika bude trebao bilo kakva objanjenja, slobodno digni ruku i
netko od istraivaa e doi do tebe i odgovoriti ti na pitanje. Dat emo ti i broj telefona na koji
nas moe nazvati ako kasnije bude imao nekih pitanja.
Ako eli sudjelovati u istraivanju, molimo te da stavi znak X u kvadrati kraj rijei DA.
Ako ne eli sudjelovati u istraivanju, molimo te da stavi znak X u kvadrati kraj rijei NE.

elim sudjelovati u ovom istraivanju

Da
Ne

Hvala ti na tvojoj pomoi,

prof.dr.sc. Marina Ajdukovi
Voditeljica istraivakog projekta
Studijski centar socijalnog rada
Pravnog fakulteta u Zagrebu

213

Broj sudionika: CRO/____/_______

Drava

Podruje

Broj

Istraivanje odgojnih postupaka u obitelji i odnosa s vrnjacima

Djeca u raznim dijelovima svijeta izloena su nasilju ili loim postupcima lanova njihove obitelji, u koli, u svojoj
zajednici ili dok rade. eljeli bismo te pitati kakva su tvoja iskustva u obitelji i s vrnjacima.
Molimo te da na postavljena pitanja odgovori tako da stavi znak X u kvadrati uz odgovor koji se odnosi na tebe.

Molimo te da nam odgovori na nekoliko pitanja o sebi.

1.

Molimo te da oznai jesi li mukog ili enskog spola

ensko

Muko
2.

Koliko ima godina? _____

3.

Kako se zove kola koju pohaa? ______________________________________________________

4.

Jesi li ikada pao (ponavljao) razred?

Ne

Da

Koliko puta?

5.

Gdje ivi (kako se zove mjesto/naselje u kojem ivi)? __________________________________________

6.

Tvoji roditelji su:

U braku

Razvedeni/Rastavljeni
Nikada se nisu vjenali
Jedan od roditelja vie nije iv
Oba roditelja vie nisu iva
Ne elim odgovoriti
Ne znam
7.

Obrazovni status tvojih roditelja je/bio je:

Majka
Nije ila u kolu

Nedovrena osnovna kola (koliko razreda? ___)

Zavrena osnovna kola
Srednja strukovna kola u trajanju do 3 godine
(npr. za kuharicu, frizerska i sl.)

etverogodinja srednja strukovna kola

(npr. medicinska, ekonomska i sl.)

Gimnazija
Via ili visoka kola
Fakultet ili umjetnika akademija
Poslijediplomski studij (magisterij/doktorat znanosti)
Ne znam
8.

Otac
Nije iao u kolu

Nedovrena osnovna kola (koliko razreda? ___)

Zavrena osnovna kola
Srednja strukovna kola u trajanju do 3 godine
(npr. za kuhara, automehaniarska i sl.)

etverogodinja srednja strukovna kola

(npr. elektrotehnika, ekonomska i sl.)

Gimnazija
Via ili visoka kola
Fakultet ili umjetnika akademija
Poslijediplomski studij (magisterij/doktorat)
Ne znam

S kim ivi? (oznai u oba stupca sve osobe koje ive s tobom u istom kuanstvu)
Otac
Majka

Ouh (majin suprug)

Udomitelj
Majin partner
Djed
Brat/braa (koliko ima/imaju
godina? ___, ___, ___, ___, ___ )

Maeha (oeva supruga)

Udomiteljica
Oeva partnerica
Baka
Sestra/sestre (koliko ima/imaju
godina? ___, ___, ___, ___, ___ )

Drugi roak/roaci. Tko? _________________________________________________________________

Osobe s kojima nisam u rodu. Tko? _________________________________________________________
214

9.

Pripada li nekoj religiji ili religijskoj skupini?

Ne

Katolikoj
Pravoslavnoj
Islamskoj
Drugo:
Ne elim odgovoriti
Ne znam
10. Koje si narodnosti?
Hrvatske

Talijanske
Maarske
Slovenske

Srpske
Bonjake
Drugo:
Ne elim odgovoriti
Ne znam

Slovake
eke
Romske

11. Molimo te da za svaku od sljedeih izjava oznai da li je tona ili netona:

Tono
1. Nikada nisam tuan
2.

Uvijek dijelim svoje stvari s drugima

3.

Sviaju mi se sve osobe koje poznajem

4.

Nikada ne laem

5.

Moji roditelji me nikada ne kritiziraju

Netono

A dio: Iskustva djece i mladih u obitelji

elimo saznati o iskustvima koja djeca imaju u svojoj obitelji kako bi ljudi znali na koje stvari trebaju obratiti
panju da bi djeca bila sigurnija.
elimo saznati o ponaanjima koja odrasli ponekad ine djeci i mladima, koja ih mogu povrijediti ili zbog kojih se
mogu osjeati neugodno, uzrujano ili uplaeno u svojoj obitelji (domu). elimo te pitati o iskustvima koja su ti se
dogodila tijekom protekle godine (to jest, u prolih 12 mjeseci) ili kada si bio mlai. Molimo te da odgovori na
sva pitanja i da paljivo ita upute.
Ova pitanja ti se mogu initi udna ili teka za odgovoriti. Molimo te da pokua na njih odgovoriti najbolje to
moe, razmiljajui o protekloj godini i/ili ranijim iskustvima. Ovo nije ispit. Nema tonih i netonih odgovora,
samo napii ega se sjea da ti se dogodilo. Ako ti u bilo kojem trenutku bude previe neugodno nastaviti,
slobodno prestani ispunjavati upitnik.
Ako eli pomo u vezi bilo kojeg od iskustava o kojima te pitamo, slobodno se obrati osobi koja ti je dala ovaj
upitnik.
Na pitanja odgovaraj tako da stavi znak X u kvadrati ispod odgovora koji najbolje opisuje ono to si doivio.
12. Osjea li se sigurno u svojoj obitelji?
Uvijek
esto

13. Voli li biti sa svojom obitelji?

Uvijek

Rijetko

Nikada

esto

Rijetko

Nikada

215

14. Koji od sljedeih postupaka bi te uvjerili da promijeni svoje ponaanje, kada bi ih tvoji roditelji
koristili? (oznai SVE odgovore koji su toni za tebe)
Razgovor sa mnom
Da mi uskrate hranu, vodu ili me zakljuaju kod kue

Da mi objasne zato je neto dobro ili loe

Da mi neto uskrate (npr. koritenje kompjutera, TV,

Da me fiziki kazne (npr. da me tuku, udaraju,

amaraju)

Da me upozore na mogue posljedice mojih

kupovanje, sportske aktivnosti, deparac, mobitel)

Da me pohvale
Da mi obeaju nagrade (npr. kupovanje darova)
Da me usporeuju s drugom djecom
Da me uvjeravaju da neto uinim
Da mi daju savjete
Da prestanu razgovarati sa mnom kada radim

postupaka

Da viu na mene/grde me
Da dogovaraju pravila zajedno sa mnom
Da mi postave stroga pravila
Da mi postave vrsta/dosljedna pravila
Da se ponaaju onako kako meni savjetuju (daju mi

neto nepoeljno

dobar primjer)

Da me puste da otrpim posljedice kako bih uio iz svojih

Neto drugo (navedi to): ___________________

pogreaka

____________________________________

Da sluaju moja objanjenja o mom ponaanju

Neto drugo (navedi to): ___________________

____________________________________

Ponekad, tijekom odrastanja, djeca i mladi vide lanove svoje obitelji (poput roditelja/ ouha ili maehe/ udomitelja/
skrbnika/ tete, strine, ujne i tetka, strica, ujaka, brae /sestara ili roaka), kako se ponaaju na naine koji kod djece i
mladih izazivaju neugodu ili ih plae. U protekloj godini (ili kada si bio mlai):
15. Je li netko u tvome domu koristio alkohol i/ili droge i zatim se ponaao na nain koji te uplaio?
Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Ne u proloj godini,
Jednom
Nikada u
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno ali mi se to dogodilo
mjeseno ili u
ranije
ivotu
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca

Ne elim
odgovoriti

eli li rei vie o tome?

16. Jesi li vidio odrasle u svom domu kako viu i deru se jedan na drugog (svaaju se) na nain koji te uplaio?
Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno
mjeseno ili u
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
1-2

Ne u proloj godini,
ali mi se to dogodilo
ranije

Nikada u
ivotu

Ne elim
odgovoriti

eli li rei vie o tome?

17. Jesi li vidio odrasle u svom domu kako su fiziki nasilni jedni prema drugima (npr. udaraju se, amaraju,
udaraju nogom)?
Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Ne u proloj godini,
Jednom
Nikada u
Ne elim
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno ali mi se to dogodilo
mjeseno ili u
ranije
ivotu
odgovoriti
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca

eli li rei vie o tome?

216

18. Jesi li vidio nekoga u svom domu da koristi no, pitolj, palicu, kamenje ili druge stvari kako bi nekoga
ozlijedio ili uplaio?
Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Ne u proloj godini,
Jednom
Nikada u
Ne elim
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno ali mi se to dogodilo
mjeseno ili u
ranije
ivotu
odgovoriti
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca

eli li rei vie o tome?

Druge uznemirujue stvari koje se takoer mogu dogoditi u blizini tvog doma
19. Je li netko tko ti je blizak (lan obitelji, prijatelj ili susjed) bio ubijen?
Ne u proloj godini, ali mi se
Da
Ne
to dogodilo ranije

Nisam siguran

eli li rei vie o tome?

20. Jesi li ivio u mjestu gdje si vidio kako se puca na ljude, eksplozije bombi, ljude kako se bore ili rade nerede?
Ne u proloj godini, ali mi se
Da
Ne
Nisam siguran
to dogodilo ranije

eli li rei vie o tome?

20a. Ako jesi, je li to zato to si ivio u podruju zahvaenim ratom?

eli li rei vie o tome?
Da
Ne

21. Je li netko ukrao neto iz tvog doma?

Ne u proloj godini, ali mi se
Da
to dogodilo ranije

Ne

Nisam siguran

eli li rei vie o tome?

217

Ponekad, tijekom odrastanja djece i mladih, lanovi obitelji kau ili uine neto zbog ega bi se dijete ili mlada osoba
mogla osjeati neugodno, posramljeno ili loe. U protekloj godini, je li se netko iz tvoje obitelji tko ivi s tobom ponaao na
sljedei nain:

22.

Vikao ili se derao na tebe vrlo glasno i agresivno?

Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno
mjeseno ili u
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca

22a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Drugi mukarac u
Otac/ouh
Majka/maeha
obitelji

Ne u proloj godini,
ali mi se to dogodilo
ranije

Nikada u
ivotu

Ne elim
odgovoriti

Druga ena u
obitelji

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djeak/mladi u
Djevojica/
obitelji
djevojka u obitelji

eli li rei vie o tome?

Vrijeao te nazivajui te glupim, lijenim ili drugim slinim nazivima?

Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Ne u proloj godini,
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno ali mi se to dogodilo
mjeseno ili u
ranije
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
23.

23a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Drugi mukarac u
Otac/ouh
Majka/maeha
obitelji

Nikada u
ivotu

Ne elim
odgovoriti

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djeak/mladi u
Djevojica/
obitelji
djevojka u obitelji

Druga ena u
obitelji

eli li rei vie o tome?

24.

Proklinjao te?
Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno
mjeseno ili u
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca

24a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Drugi mukarac u
Otac/ouh
Majka/maeha
obitelji

Ne u proloj godini,
ali mi se to dogodilo
ranije

Nikada u
ivotu

Ne elim
odgovoriti

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djeak/mladi u
Djevojica/
obitelji
djevojka u obitelji

Druga ena u
obitelji

eli li rei vie o tome?

218

25.

Odbio razgovarati s tobom (ignorirao te)?

Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno
mjeseno ili u
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca

25a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Drugi mukarac u
Otac/ouh
Majka/maeha
obitelji

Ne u proloj godini,
ali mi se to dogodilo
ranije

Nikada u
ivotu

Ne elim
odgovoriti

Druga ena u
obitelji

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djeak/mladi u
Djevojica/
obitelji
djevojka u obitelji

eli li rei vie o tome?

Optuivao te za svoje loe raspoloenje?

Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno
mjeseno ili u
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
26.

26a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Drugi mukarac u
Otac/ouh
Majka/maeha
obitelji

Ne u proloj godini,
ali mi se to dogodilo
ranije

Nikada u
ivotu

Ne elim
odgovoriti

Druga ena u
obitelji

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djeak/mladi u
Djevojica/
obitelji
djevojka u obitelji

eli li rei vie o tome?

Naredio ti da pone ili prestane neto raditi (npr. da pone pisati zadau ili da prestane gledati TV)?
Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Ne u proloj godini,
Jednom
Nikada u
Ne elim
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno ali mi se to dogodilo
mjeseno ili u
ranije
ivotu
odgovoriti
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
27.

27a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Drugi mukarac u
Otac/ouh
Majka/maeha
obitelji

Druga ena u
obitelji

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djeak/mladi u
Djevojica/
obitelji
djevojka u obitelji

eli li rei vie o tome?

Objasnio ti zato je neto to si uinio pogreno?

Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno
mjeseno ili u
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
28.

28a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Drugi mukarac u
Otac/ouh
Majka/maeha
obitelji

Ne u proloj godini,
ali mi se to dogodilo
ranije

Nikada u
ivotu

Ne elim
odgovoriti

Druga ena u
obitelji

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djeak/mladi u
Djevojica/
obitelji
djevojka u obitelji

eli li rei vie o tome?

219

Nagradio te zbog toga to se ponaa dobro?

Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno
mjeseno ili u
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
29.

29a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Drugi mukarac u
Otac/ouh
Majka/maeha
obitelji

Ne u proloj godini,
ali mi se to dogodilo
ranije

Nikada u
ivotu

Ne elim
odgovoriti

Druga ena u
obitelji

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djeak/mladi u
Djevojica/
obitelji
djevojka u obitelji

eli li rei vie o tome?

Zadao ti neto drugo da radi kako bi ti odvratio panju (npr. rekao ti da neto napravi kako bi ti prestao
gledati TV)?
Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Ne u proloj godini,
Jednom
Nikada u
Ne elim
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno ali mi se to dogodilo
mjeseno ili u
ranije
ivotu
odgovoriti
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
30.

30a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Drugi mukarac u
Otac/ouh
Majka/maeha
obitelji

Druga ena u
obitelji

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djeak/mladi u
Djevojica/
obitelji
djevojka u obitelji

eli li rei vie o tome?

Uskratio ti deparac ili druge povlastice?

Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno
mjeseno ili u
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
31.

31a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Drugi mukarac u
Otac/ouh
Majka/maeha
obitelji

Ne u proloj godini,
ali mi se to dogodilo
ranije

Nikada u
ivotu

Ne elim
odgovoriti

Druga ena u
obitelji

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djeak/mladi u
Djevojica/
obitelji
djevojka u obitelji

eli li rei vie o tome?

Zabranio ti neto to voli?

Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno
mjeseno ili u
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
32.

32a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Drugi mukarac u
Otac/ouh
Majka/maeha
obitelji

Ne u proloj godini,
ali mi se to dogodilo
ranije

Nikada u
ivotu

Ne elim
odgovoriti

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Druga ena u
Djeak/mladi u
Djevojica/
obitelji
obitelji
djevojka u obitelji

eli li rei vie o tome?

33.

Zabranio ti da ide van?

220

Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)

3-5
6-12
13-50
vie od 50
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno
mjeseno ili u
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
1-2

33a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Drugi mukarac u
Otac/ouh
Majka/maeha
obitelji

Ne u proloj godini,
ali mi se to dogodilo
ranije

Nikada u
ivotu

Ne elim
odgovoriti

Druga ena u
obitelji

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djeak/mladi u
Djevojica/
obitelji
djevojka u obitelji

eli li rei vie o tome?

Bez tvog doputenja itao tvoj dnevnik, tvoje SMS ili e-mail poruke?
Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Ne u proloj godini,
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno ali mi se to dogodilo
mjeseno ili u
ranije
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
34.

34a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Drugi mukarac u
Otac/ouh
Majka/maeha
obitelji

Druga ena u
obitelji

Nikada u
ivotu

Ne elim
odgovoriti

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djeak/mladi u
Djevojica/
obitelji
djevojka u obitelji

eli li rei vie o tome?

Bez tvog doputenja pregledavao tvoju torbu, ladice, depove itd?

Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Ne u proloj godini,
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno ali mi se to dogodilo
mjeseno ili u
ranije
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
35.

35a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Drugi mukarac u
Otac/ouh
Majka/maeha
obitelji

Druga ena u
obitelji

Nikada u
ivotu

Ne elim
odgovoriti

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djeak/mladi u
Djevojica/
obitelji
djevojka u obitelji

eli li rei vie o tome?

Usporeivao te s drugom djecom tako da si se osjeao ponieno?

Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Ne u proloj godini,
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno ali mi se to dogodilo
mjeseno ili u
ranije
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
36.

36a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Drugi mukarac u
Otac/ouh
Majka/maeha
obitelji

Druga ena u
obitelji

Nikada u
ivotu

Ne elim
odgovoriti

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djeak/mladi u
Djevojica/
obitelji
djevojka u obitelji

eli li rei vie o tome?

37.

Namjerno te posramio ili osramotio pred drugim ljudima tako da si se osjeao jako loe ili ponieno?

221

Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)

3-5
6-12
13-50
vie od 50
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno
mjeseno ili u
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
1-2

37a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Drugi mukarac u
Otac/ouh
Majka/maeha
obitelji

Ne u proloj godini,
ali mi se to dogodilo
ranije

Nikada u
ivotu

Ne elim
odgovoriti

Druga ena u
obitelji

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djeak/mladi u
Djevojica/
obitelji
djevojka u obitelji

eli li rei vie o tome?

Rekao ti da bi elio da si mrtav ili da se nikada nisi rodio?

Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno
mjeseno ili u
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
38.

38a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Drugi mukarac u
Otac/ouh
Majka/maeha
obitelji

Ne u proloj godini,
ali mi se to dogodilo
ranije

Nikada u
ivotu

Ne elim
odgovoriti

Druga ena u
obitelji

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djeak/mladi u
Djevojica/
obitelji
djevojka u obitelji

eli li rei vie o tome?

Prijetio da e te ostaviti ili napustiti?

Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno
mjeseno ili u
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
39.

39a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Drugi mukarac u
Otac/ouh
Majka/maeha
obitelji

Ne u proloj godini,
ali mi se to dogodilo
ranije

Nikada u
ivotu

Ne elim
odgovoriti

Druga ena u
obitelji

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djeak/mladi u
Djevojica/
obitelji
djevojka u obitelji

eli li rei vie o tome?

Prijetio da e te izbaciti iz kue ili te poslati da ivi negdje drugdje?

Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Ne u proloj godini,
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno ali mi se to dogodilo
mjeseno ili u
ranije
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
40.

40a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Drugi mukarac u
Otac/ouh
Majka/maeha
obitelji

Druga ena u
obitelji

Nikada u
ivotu

Ne elim
odgovoriti

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djeak/mladi u
Djevojica/
obitelji
djevojka u obitelji

eli li rei vie o tome?

222

Nije te pustio u tvoju kuu?

Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno
mjeseno ili u
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
41.

41a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Drugi mukarac u
Otac/ouh
Majka/maeha
obitelji

Ne u proloj godini,
ali mi se to dogodilo
ranije

Nikada u
ivotu

Ne elim
odgovoriti

Druga ena u
obitelji

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djeak/mladi u
Djevojica/
obitelji
djevojka u obitelji

eli li rei vie o tome?

Prijetio da e pozvati babarogu, zle duhove ili ljude koji ti mogu napraviti neto loe?
Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Ne u proloj godini,
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno ali mi se to dogodilo
mjeseno ili u
ranije
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
42.

42a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Drugi mukarac u
Otac/ouh
Majka/maeha
obitelji

Druga ena u
obitelji

Nikada u
ivotu

Ne elim
odgovoriti

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djeak/mladi u
Djevojica/
obitelji
djevojka u obitelji

eli li rei vie o tome?

Prijetio da e te ozlijediti ili ubiti?

Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno
mjeseno ili u
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
43.

43a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Drugi mukarac u
Otac/ouh
Majka/maeha
obitelji

Ne u proloj godini,
ali mi se to dogodilo
ranije

Nikada u
ivotu

Ne elim
odgovoriti

Druga ena u
obitelji

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djeak/mladi u
Djevojica/
obitelji
djevojka u obitelji

eli li rei vie o tome?

223

Ponekad ak i djeca ili mladi tvoje dobi koji ive s tobom mogu biti vrlo neljubazni i grubi tako da se osjea neugodno,
posramljeno ili openito loe. U protekloj godini ili ranije:
Jesi li bio maltretiran (zadirkivan, posramljen) od strane drugog djeteta koje ivi s tobom tako da si se
osjeao tuno ili loe?
Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Ne u proloj godini,
Jednom
Nikada u
Ne elim
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno ali mi se to dogodilo
mjeseno ili u
ranije
ivotu
odgovoriti
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
44.

eli li rei vie o tome?

Ponekad, tijekom odrastanja djece, osobe koje su odgovorne za njih (na primjer roditelji/ouh/maeha/udomitelji/druge
osobe koje brinu za dijete/tete, strine, ujne/tetci, strievi, ujaci) ne znaju dobro brinuti o njima pa djeca ne dobivaju sve to
im je potrebno za zdravo odrastanje. Jesi li imao neko od sljedeih iskustava u protekloj godini ili ranije?
Za kaznu nisi dobio dovoljno za jelo (bio si gladan) i/ili za pie (bio si edan), iako je bilo dovoljno za sve?
Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Ne u proloj godini,
Jednom
Nikada u
Ne elim
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno ali mi se to dogodilo
mjeseno ili u
ranije
ivotu
odgovoriti
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
45.

eli li rei vie o tome?

Za kaznu si morao nositi odjeu koja je bila prljava, poderana ili neprikladna za to godinje doba?
Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Ne u proloj godini,
Jednom
Nikada u
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno ali mi se to dogodilo
mjeseno ili u
ranije
ivotu
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
46.

Ne elim
odgovoriti

eli li rei vie o tome?

224

Nisu se brinuli za tebe kada si bio bolestan ili povrijeen na primjer nisi bio odveden doktoru kada si bio
ozlijeen ili nisi dobio lijekove koji su ti trebali?
Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Ne u proloj godini,
Jednom
Nikada u
Ne elim
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno ali mi se to dogodilo
mjeseno ili u
ranije
ivotu
odgovoriti
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
47.

Nikada u
ivotu

Ne elim
odgovoriti

Ne u proloj godini,
ali mi se to dogodilo
ranije

Nikada u
ivotu

Ne elim
odgovoriti

Ne u proloj godini,
ali mi se to dogodilo
ranije

Nikada u
ivotu

Ne elim
odgovoriti

eli li rei vie o tome?

48.

Povrijedio si se ili ozlijedio jer te nitko od odraslih nije nadzirao?

Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Ne u proloj godini,
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno ali mi se to dogodilo
mjeseno ili u
ranije
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca

eli li rei vie o tome?

Osjeao si da nikome u obitelji nije stalo do tebe?

Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno
mjeseno ili u
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
49.

eli li rei vie o tome?

Osjeao si da nisi vaan?

Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno
mjeseno ili u
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
50.

eli li rei vie o tome?

Osjeao si da nikada nitko ne brine o tebi, podrava te ili ti pomae kada to najvie treba?
Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Ne u proloj godini,
Jednom
Nikada u
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno ali mi se to dogodilo
mjeseno ili u
ranije
ivotu
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
51.

Ne elim
odgovoriti

eli li rei vie o tome?

225

Ponekad druge osobe mogu fiziki ozlijediti dijete ili mladu osobu. Razmiljajui o svojim iskustvima u protekloj godini ili
ranije, navedi je li se netko iz tvoje obitelji ponaao na sljedei nain:

52.

Gurnuo te ili udario nogom?

Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno
mjeseno ili u
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca

52a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Drugi mukarac u
Otac/ouh
Majka/maeha
obitelji

Ne u proloj godini,
ali mi se to dogodilo
ranije

Nikada u
ivotu

Ne elim
odgovoriti

Druga ena u
obitelji

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djeak/mladi u
Djevojica/
obitelji
djevojka u obitelji

eli li rei vie o tome?

Zgrabio te za odjeu ili neki dio tijela i tresao te?

Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno
mjeseno ili u
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
53.

53a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Drugi mukarac u
Otac/ouh
Majka/maeha
obitelji

Ne u proloj godini,
ali mi se to dogodilo
ranije

Nikada u
ivotu

Ne elim
odgovoriti

Druga ena u
obitelji

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djeak/mladi u
Djevojica/
obitelji
djevojka u obitelji

eli li rei vie o tome?

Oamario te?
Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno
mjeseno ili u
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
54.

54a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Drugi mukarac u
Otac/ouh
Majka/maeha
obitelji

Ne u proloj godini,
ali mi se to dogodilo
ranije

Nikada u
ivotu

Ne elim
odgovoriti

Druga ena u
obitelji

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djeak/mladi u
Djevojica/
obitelji
djevojka u obitelji

eli li rei vie o tome?

226

Udario te akom ili rukom u glavu?

Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno
mjeseno ili u
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
55.

55a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Drugi mukarac u
Otac/ouh
Majka/maeha
obitelji

Ne u proloj godini,
ali mi se to dogodilo
ranije

Nikada u
ivotu

Ne elim
odgovoriti

Druga ena u
obitelji

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djeak/mladi u
Djevojica/
obitelji
djevojka u obitelji

eli li rei vie o tome?

Udario te rukom po stranjici?

Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno
mjeseno ili u
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
56.

56a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Drugi mukarac u
Otac/ouh
Majka/maeha
obitelji

Ne u proloj godini,
ali mi se to dogodilo
ranije

Nikada u
ivotu

Ne elim
odgovoriti

Druga ena u
obitelji

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djeak/mladi u
Djevojica/
obitelji
djevojka u obitelji

eli li rei vie o tome?

Udario te po stranjici predmetom (npr. tapom, metlom, ibom ili remenom)?

Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Ne u proloj godini,
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno ali mi se to dogodilo
mjeseno ili u
ranije
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
57.

57a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Drugi mukarac u
Otac/ouh
Majka/maeha
obitelji

Druga ena u
obitelji

Nikada u
ivotu

Ne elim
odgovoriti

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djeak/mladi u
Djevojica/
obitelji
djevojka u obitelji

eli li rei vie o tome?

Udario te po nekom drugom dijelu tijela (ne po stranjici) predmetom (npr. tapom, metlom, ibom ili
remenom)?
Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Ne u proloj godini,
Jednom
Nikada u
Ne elim
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno ali mi se to dogodilo
mjeseno ili u
ranije
ivotu
odgovoriti
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
58.

58a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Drugi mukarac u
Otac/ouh
Majka/maeha
obitelji

Druga ena u
obitelji

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djeak/mladi u
Djevojica/
obitelji
djevojka u obitelji

eli li rei vie o tome?

59.

Izudarao te predmetom ili akom (pretukao)?

227

Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)

3-5
6-12
13-50
vie od 50
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno
mjeseno ili u
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
1-2

59a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Drugi mukarac u
Otac/ouh
Majka/maeha
obitelji

Ne u proloj godini,
ali mi se to dogodilo
ranije

Nikada u
ivotu

Ne elim
odgovoriti

Druga ena u
obitelji

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djeak/mladi u
Djevojica/
obitelji
djevojka u obitelji

eli li rei vie o tome?

Davio te ili guio (spreavao disanje rukom ili jastukom) ili stiskao tvoj vrat rukama (ili neim drugim)?
Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Ne u proloj godini,
Jednom
Nikada u
Ne elim
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno ali mi se to dogodilo
mjeseno ili u
ranije
ivotu
odgovoriti
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
60.

60a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Drugi mukarac u
Otac/ouh
Majka/maeha
obitelji

Druga ena u
obitelji

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djeak/mladi u
Djevojica/
obitelji
djevojka u obitelji

eli li rei vie o tome?

61.

Namjerno te opekao ili opario?

Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno
mjeseno ili u
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca

61a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Drugi mukarac u
Otac/ouh
Majka/maeha
obitelji

Ne u proloj godini,
ali mi se to dogodilo
ranije

Nikada u
ivotu

Ne elim
odgovoriti

Druga ena u
obitelji

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djeak/mladi u
Djevojica/
obitelji
djevojka u obitelji

eli li rei vie o tome?

Stavio ti ljutu papriicu (feferon), papar ili neto drugo u usta (kako bi izazvao bol)?
Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Ne u proloj godini,
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno ali mi se to dogodilo
mjeseno ili u
ranije
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
62.

62a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Drugi mukarac u
Otac/ouh
Majka/maeha
obitelji

Druga ena u
obitelji

Nikada u
ivotu

Ne elim
odgovoriti

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djeak/mladi u
Djevojica/
obitelji
djevojka u obitelji

eli li rei vie o tome?

63.

Zatvorio te u mali prostor ili mranu sobu?

228

Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)

3-5
6-12
13-50
vie od 50
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno
mjeseno ili u
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
1-2

63a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Drugi mukarac u
Otac/ouh
Majka/maeha
obitelji

Ne u proloj godini,
ali mi se to dogodilo
ranije

Nikada u
ivotu

Ne elim
odgovoriti

Druga ena u
obitelji

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djeak/mladi u
Djevojica/
obitelji
djevojka u obitelji

eli li rei vie o tome?

Zavezao te ili te svezao za neto koristei konop/ue/pagu ili lanac?

Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Ne u proloj godini,
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno ali mi se to dogodilo
mjeseno ili u
ranije
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
64.

64a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Drugi mukarac u
Otac/ouh
Majka/maeha
obitelji

Druga ena u
obitelji

Nikada u
ivotu

Ne elim
odgovoriti

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djeak/mladi u
Djevojica/
obitelji
djevojka u obitelji

eli li rei vie o tome?

65.

Grubo ti zavrnuo uho?

Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno
mjeseno ili u
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca

65a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Drugi mukarac u
Otac/ouh
Majka/maeha
obitelji

Ne u proloj godini,
ali mi se to dogodilo
ranije

Nikada u
ivotu

Ne elim
odgovoriti

Druga ena u
obitelji

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djeak/mladi u
Djevojica/
obitelji
djevojka u obitelji

eli li rei vie o tome?

upao te za kosu?
Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno
mjeseno ili u
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
66.

66a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Drugi mukarac u
Otac/ouh
Majka/maeha
obitelji

Ne u proloj godini,
ali mi se to dogodilo
ranije

Nikada u
ivotu

Ne elim
odgovoriti

Druga ena u
obitelji

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djeak/mladi u
Djevojica/
obitelji
djevojka u obitelji

eli li rei vie o tome?

229

Grubo te utipnuo?
Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno
mjeseno ili u
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
67.

67a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Drugi mukarac u
Otac/ouh
Majka/maeha
obitelji

Ne u proloj godini,
ali mi se to dogodilo
ranije

Nikada u
ivotu

Ne elim
odgovoriti

Druga ena u
obitelji

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djeak/mladi u
Djevojica/
obitelji
djevojka u obitelji

eli li rei vie o tome?

Za kaznu te prisilio da bude u poloaju koji izaziva bol ili te poniava?

Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Ne u proloj godini,
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno ali mi se to dogodilo
mjeseno ili u
ranije
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
68.

68a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Drugi mukarac u
Otac/ouh
Majka/maeha
obitelji

Druga ena u
obitelji

Nikada u
ivotu

Ne elim
odgovoriti

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djeak/mladi u
Djevojica/
obitelji
djevojka u obitelji

eli li rei vie o tome?

Prijetio ti noem ili pitoljem?

Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno
mjeseno ili u
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
69.

69a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Drugi mukarac u
Otac/ouh
Majka/maeha
obitelji

Ne u proloj godini,
ali mi se to dogodilo
ranije

Nikada u
ivotu

Ne elim
odgovoriti

Druga ena u
obitelji

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djeak/mladi u
Djevojica/
obitelji
djevojka u obitelji

eli li rei vie o tome?

230

Ponekad ljudi rade djeci i mladim ljudima stvari seksualne prirode ili im pokazuju seksualne stvari. Razmiljajui o
svojim iskustvima, je li ti ikada netko koga poznaje (osoba s kojom si u rodu ili netko drugi) ili nepoznata osoba uinio
neku od sljedeih stvari zbog ega si se osjeao loe ili nelagodno?
70. Uznemirio te govorei ti na seksualan nain ili piui o tebi poruke seksualnog sadraja?
Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Ne u proloj godini,
Jednom
Nikada u
Ne elim
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno ali mi se to dogodilo
mjeseno ili u
ranije
ivotu
odgovoriti
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca

Ona je bila:
Osoba
Nepoznata
koju
osoba
poznajem

Djeak/mladi

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djevojica/djevojka

70a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Odrasli mukarac
Odrasla ena
b. On je bio:
Osoba
U rodu
Nepoznata
koju
sa
osoba
poznajem mnom

U rodu
sa
mnom

On je bio:
Osoba
Nepoznata
koju
osoba
poznajem

U rodu
sa
mnom

Ona je bila:
Osoba
Nepoznata
koju
osoba
poznajem

U rodu
sa
mnom

eli li rei vie o tome?

Natjerao te da gleda snimku/film seksualnog sadraja ili fotografije seksualnog sadraja u asopisu ili na
raunalu, kada to nisi elio?
Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Ne u proloj godini,
Jednom
Nikada u
Ne elim
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno ali mi se to dogodilo
mjeseno ili u
ranije
ivotu
odgovoriti
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
71.

Ona je bila:
Osoba
Nepoznata
koju
osoba
poznajem

Djeak/mladi

b. On je bio:
Osoba
U rodu
Nepoznata
koju
sa
osoba
poznajem mnom

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djevojica/djevojka

71a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Odrasli mukarac
Odrasla ena

U rodu
sa
mnom

On je bio:
Osoba
Nepoznata
koju
osoba
poznajem

U rodu
sa
mnom

Ona je bila:
Osoba
Nepoznata
koju
osoba
poznajem

U rodu
sa
mnom

eli li rei vie o tome?

Natjerao te da gleda njegove/njene intimne dijelove tijela ili je elio/eljela gledati tvoje intimne dijelove tijela?
Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Ne u proloj godini,
Jednom
Nikada u
Ne elim
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno ali mi se to dogodilo
mjeseno ili u
ranije
ivotu
odgovoriti
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
72.

Djeak/mladi

Ona je bila:
Osoba
Nepoznata
koju
osoba
poznajem

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djevojica/djevojka

72a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Odrasli mukarac
Odrasla ena
b. On je bio:
Osoba
U rodu
Nepoznata
koju
sa
osoba
poznajem mnom

U rodu
sa
mnom

On je bio:
Osoba
Nepoznata
koju
osoba
poznajem

U rodu
sa
mnom

Ona je bila:
Osoba
Nepoznata
koju
osoba
poznajem

eli li rei vie o tome?

73.

Dodirivao tvoje intimne dijelove tijela na seksualan nain ili te tjerao da dira njegove/njene intimne dijelove

231

U rodu
sa
mnom

tijela?
Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno
mjeseno ili u
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djevojica/djevojka

Ona je bila:
Osoba
Nepoznata
koju
osoba
poznajem

Ne elim
odgovoriti

Djeak/mladi

Nikada u
ivotu

73a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Odrasli mukarac
Odrasla ena
b. On je bio:
Osoba
U rodu
Nepoznata
koju
sa
osoba
poznajem mnom

Ne u proloj godini,
ali mi se to dogodilo
ranije

U rodu
sa
mnom

On je bio:
Osoba
Nepoznata
koju
osoba
poznajem

U rodu
sa
mnom

Ona je bila:
Osoba
Nepoznata
koju
osoba
poznajem

U rodu
sa
mnom

eli li rei vie o tome?

Snimio video ili fotografije na kojima ti sam ili s drugim ljudima radi seksualne stvari?
Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Ne u proloj godini,
Jednom
Nikada u
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno ali mi se to dogodilo
mjeseno ili u
ranije
ivotu
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
74.

Ona je bila:
Osoba
Nepoznata
koju
osoba
poznajem

Djeak/mladi

b. On je bio:
Osoba
U rodu
Nepoznata
koju
sa
osoba
poznajem mnom

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djevojica/djevojka

74a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Odrasli mukarac
Odrasla ena

Ne elim
odgovoriti

U rodu
sa
mnom

On je bio:
Osoba
Nepoznata
koju
osoba
poznajem

U rodu
sa
mnom

Ona je bila:
Osoba
Nepoznata
koju
osoba
poznajem

U rodu
sa
mnom

eli li rei vie o tome?

Pokuao imati spolni odnos s tobom kada to nisi elio?

Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Jednom
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno
mjeseno ili u
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca
75.

Ne elim
odgovoriti

(molim te, oznai sve osobe koje su to uinile)

Djevojica/djevojka

Djeak/mladi

Ona je bila:
Osoba
Nepoznata
koju
osoba
poznajem

Nikada u
ivotu

75a. Ako se to dogodilo, je li to uinio/uinila:

Odrasli mukarac
Odrasla ena
b. On je bio:
Osoba
U rodu
Nepoznata
koju
sa
osoba
poznajem mnom

Ne u proloj godini,
ali mi se to dogodilo
ranije

U rodu
sa
mnom

On je bio:
Osoba
Nepoznata
koju
osoba
poznajem

U rodu
sa
mnom

Ona je bila:
Osoba
Nepoznata
koju
osoba
poznajem

eli li rei vie o tome?

232

U rodu
sa
mnom

76.

Ima li nekih drugih iskustava s time da te netko povrijedio kod kue, a o kojima te nismo pitali?

77.

Ima li kakvih prijedloga o tome kako sprijeiti nasilje nad djecom?

78.

Je li ti bilo teko odgovarati na ova pitanja?

Da
Ne idi na pitanje 79
78a. Ako jest, na koja pitanja ti je bilo teko odgovoriti?

79.

Postoji li neto to nisi razumio prilikom odgovaranja na ova pitanja?

Da
Ne idi na pitanje 80
79a. Ako postoji, to je to bilo?

80.

Je li ti bilo teko biti potpuno iskren o tome to ti se dogodilo?

Da

Ne

idi na pitanje 81

80a. Ako jest, zato?

81.

eli li jo neto rei o tome to ti se dogodilo ili o odgovaranju na prethodna pitanja?

82.

Je li u protekloj godini u tvoje kuanstvo dolazila policija zbog nasilja u obitelji?

Da

Ne
83. Openito govorei, smatra li da si u obitelji doivio (u svakom redu znakom X oznai samo po jedan
odgovor):
Da, u blaem
Da, u teem
Ne
obliku
obliku
Tjelesno kanjavanje

Tjelesno zlostavljanje
Psihiko zlostavljanje
Spolno zlostavljanje
Zanemarivanje

233

esto se govori o tome kako se vrnjaci ponaaju jedni prema drugima. Govorei o vrnjacima, mislimo na sve one koji
idu u tvoju kolu (druge uenike i uenice) ili imaju toliko godina da bi mogli ii u istu kolu s tobom. Molimo te da
razmisli i prvo odgovori na nekoliko pitanja o tome kako se tvoji vrnjaci ponaaju prema tebi, a zatim kako se ti
ponaa prema njima.
84. Koliko esto u posljednjih godinu dana su tvoji vrnjaci ili vrnjakinje inili sljedee TEBI:

1.
2.
3.
4.
5.

6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.

15.
16.
17.

18.

Vikali ili derali se na tebe vrlo glasno i

agresivno
Vrijeali te nazivajui te pogrdnim
imenima
Poticali druge vrnjake da te vrijeaju ili
na drugi nain poniavaju
Ogovarali te
Pisali grafite ili poruke (npr. na klupi,
papiriima, u WC-u i sl.) kako bi te
vrijeali ili poniavali
Prijetili ti da e te udariti ili ozlijediti
Udarili te ili namjerno gurnuli
Izudarali te predmetom ili akom
(pretukli te)
Odbili priati s tobom (pravili se kao da
te nema)
Iskljuili te iz drutva vrnjaka
Traili od tebe novac ili te prisilili da
kupi neto to ne eli
Namjerno ti unitavali ili oduzimali tvoje
stvari
Tjerali te ili prisilili da radi neto to ne
eli ili nije doputeno
Uznemiravali te na seksualni nain (npr.
komentirali, dirali, pokazivali intimne
dijelove tijela i slino)
Koristili SMS ili MMS poruke kako bi te
vrijeali ili poniavali
Koristili Facebook ili Internet kako bi te
vrijeali ili poniavali
Snimali te ili fotografirali u situacijama
koje su za tebe bile poniavajue ili
neugodne
Bili nasilni prema tebi na neki drugi
nain; koji:
_______________________________

Nikada

Jednom

Nekoliko
puta
godinje

Jednom
mjeseno

Jednom
tjedno

Nekoliko
puta
tjedno

_______________________________
_______________________________

eli li jo neto rei o svojim iskustvima s nasiljem koje si doivio od svojih vrnjaka?

234

85. Koliko esto u posljednjih godinu dana si TI nekome od svojih vrnjaka uinio sljedee:

1.
2.
3.
4.
5.

6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.

15.
16.
17.

18.

Vikao ili derao se na njih vrlo glasno i

agresivno
Vrijeao ih nazivajui ih pogrdnim
imenima
Poticao druge da nekog od njih vrijeaju
ili na drugi nain poniavaju
Ogovarao ih
Pisao grafite ili poruke (npr. na klupi,
papiriima, u WC-u i sl.) kako bi ih
vrijeao ili poniavao
Prijetio im da e ih udariti ili ozlijediti
Udario ih ili namjerno gurnuo
Izudarao ih predmetom ili akom
(pretukao ih)
Odbio priati s njima (pravio se kao da
ih nema)
Iskljuio ih iz drutva vrnjaka
Traio od njih novac ili ih prisilio da
kupe neto to ne ele
Namjerno im unitavao ili oduzimao
njihove stvari
Tjerao ih ili prisilio da rade neto to ne
ele ili nije doputeno
Traio od nekog od njih da ti pokae
intimne dijelove tijela, pokazivao mu/joj
svoje bez da to eli ili ga/ju na bilo koji
drugi nain seksualno uznemiravao
Koristio SMS ili MMS poruke kako bi ih
vrijeao ili poniavao
Koristio Facebook ili Internet kako bi ih
vrijeao ili poniavao
Snimao ih ili fotografirao u situacijama
koje su za njih bile poniavajue ili
neugodne
Bio nasilan prema njima na neki drugi
nain; koji?
_______________________________

Nikada

Jednom

Nekoliko
puta
godinje

Jednom
mjeseno

Jednom
tjedno

Nekoliko
puta
tjedno

_______________________________
_______________________________

eli li jo neto rei o tome kada si se ponaao na neki od navedenih naina prema drugim vrnjacima?

235

86. Jesi li uo za Hrabri telefon, telefonsku liniju za pomo djeci?

Ne
Da
87. Jesi li ikada razmiljao o tome da nazove Hrabri telefon?
Ne
Da
88. Jesi li ikada nazvao Hrabri telefon?
Ne
Da
89. Zna li neku drugu telefonsku liniju ili udrugu za pomo djeci?

Ne

Da; koju? ___________________________________________

Sada slijedi jo nekoliko pitanja o tebi i tvojoj obitelji. Ova pitanja ne odnose se na odgojne postupke, nego na
neke ope informacije o tebi i lanovima tvoje obitelji.
90. Koju si ocjenu imao na kraju 1. polugodita iz:
Matematike

Hrvatskog

Prosjek svih ocjena ________

91. Koliko si opravdanih izostanaka iz kole imao u 1. polugoditu?
1 10

11 20
21 30
31 40
41 50
Vie od 50

92. Navedi koliko si neopravdanih izostanaka iz kole imao u 1. polugoditu ______

93. Koji je radni status tvojih roditelja:
Majka
Zaposlena (kod poslodavca ili u vlastitom
poduzeu)
Poljoprivrednica

Umirovljena
Nije zaposlena
Ne znam
Nita od navedenog (moja majka vie nije iva)

Otac
Zaposlen (kod poslodavca ili u vlastitom
poduzeu)
Poljoprivrednik

Umirovljen
Nije zaposlen
Ne znam
Nita od navedenog (moj otac vie nije iv)

94. Koliko novaca ima tvoja obitelj u odnosu na druge (kako bi procijenio financijske mogunosti svoje
obitelji)?
Puno manje od drugih obitelji

Manje od drugih obitelji

Kao i druge obitelji
Vie od drugih obitelji
Puno vie od drugih obitelji
95. Koliko ljudi (ukljuujui tebe) ivi u tvom domu: _____

236

96. S kime dijeli sobu u kojoj spava? (mogue je oznaiti vie odgovora)
Imam sam svoju sobu

S bratom (navedi s koliko brae dijeli sobu ______)

Sa sestrom (navedi s koliko sestara dijeli sobu _______)
S majkom
S ocem
S bakom/djedom
S nekim drugim. S kim? __________________________
97. Ima li svoj mobitel?
Ne

Da
98. Ima li tvoja obitelj pristup Internetu u kuanstvu?
Ne

Da
99. Koliko esto koristi:

Facebook
Twitter
My space
MSN
Skype

Nikada

Nekoliko puta
mjeseno

Nekoliko puta
tjedno

Svakodnevno

100. Osim vjenanja i pogreba, koliko esto pohaa vjerske obrede (ne ukljuujui vjeronauk u koli)?
Vie puta tjedno

Jednom tjedno
Jednom mjeseno
Samo za neke vjerske blagdane
Jednom godinje
Rjee od jednom godinje
Nikada
101. Koliko je vaan Bog u tvom ivotu? Molimo te da koristi skalu za oznaavanje (1 znai potpuno
nevaan, a 10 znai vrlo vaan).
potpuno
nevaan

10

vrlo
vaan

102. Koliko se esto moli Bogu izvan vjerskog obreda?

Svaki dan

Vie puta tjedno

Jednom tjedno
Jednom mjeseno
Nekoliko puta godinje
Rjee od jednom godinje
Nikada

237

Ako ima bilo kakvih dodatnih komentara vezano uz upitnik ili temu istraivanja, molimo te da to napie ovdje:

Hvala ti na tvojoj pomoi!

238

Prilog 12. Modificirani ISPCAN-P upitnik za roditelje

239

Broj sudionika: CRO /____/_______

Drava

Podruje

Broj

UPITNIK ZA RODITELJE O ODGOJU DJECE U OBITELJI

Molimo Vas da odgovorite na sva sljedea pitanja tako da se Vai odgovori odnose na dijete koje Vam je donijelo
ovaj upitnik. Molimo Vas da svoje odgovore oznaavate tako da u odgovarajui kvadrati upiete znak X.
1.

Djetetov spol
enski

2.

Mjesec i godina roenja djeteta: ___ ___/___ ___ ___ ___ (mjesec/godina)

3.

Djetetova dob: __________ (navrene godine)

4.

Koje je prema redoslijedu roenja u Vaoj obitelji dijete za koje ispunjavate upitnik? Molimo Vas da
oznaite sve odgovore koji se odnose na dijete.
(Ako se poloaj djeteta promijenio zbog smrti sestre ili brata, molimo Vas da oznaite njegov/njen sadanji
poloaj u obitelji)

Muki

Jedino dijete
Prvo (Najstarije)
Srednje
Posljednje (Najmlae)
Blizanac
Nije moje bioloko dijete
5.

to ste VI tom djetetu? Molimo Vas da oznaite SAMO jedan odgovor.

Majka
Otac

Maeha
Ouh
Udomiteljica
Udomitelj
Sestra
Brat
Baka
Djed
Druga roakinja (npr. teta, sestrina): ____________ Drugi roak (npr. tetak, brati): ____________
Neto drugo (molimo Vas, navedite: _____________) Neto drugo (molimo Vas, navedite: _____________)
6.

S kime sve dijete ivi u kuanstvu (to su oni tom djetetu)? Molimo Vas da oznaite, u oba stupca, sve
osobe koje ive s djetetom.
Otac
Majka

Ouh (majin suprug)

Udomitelj
Majin partner
Djed
Brat/braa (koliko ima/ju

Maeha (oeva supruga)

Udomiteljica
Oeva partnerica
Baka
Sestra/e (koliko ima/ju

godina? ___, ___, ___, ___, ___ )

godina? ___, ___, ___, ___, ___ )
Drugi roak/roaci. Tko? _________________________________________________________________

Ljudi koji nisu roaci. Tko? _______________________________________________________________

7.

Osim Vas, brine li drugi roditelj ili neka druga odrasla osoba redovito o djetetu?
Da

Ne

idite na iduu stranicu

7.1. Ako da, to je ta osoba djetetu? Ako se vie osoba uz Vas redovito brine za dijete, oznaite SAMO jednu
osobu, onu koja se najvie brine za dijete.
Majka
Otac

Maeha
Udomiteljica
Sestra
Baka
Druga roakinja (npr. teta, sestrina): ____________
Drugo (molimo navedite: _____________________)

Ouh
Udomitelj
Brat
Djed
Drugi roak (npr. tetak, brati): _________________
Drugo (molimo navedite: _____________________)
240

Svi odrasli primjenjuju odreene odgojne metode kako bi nauili djecu primjerenom ponaanju. U sljedeem dijelu upitnika navedene su razliite metode. Molimo Vas da oznaite odgovarajui
kvadrati uz svako od pitanja kako biste naveli koliko ste esto Vi (ili Va suprunik/partner ili neka druga osoba koja se brine od djetetu) u proteklih godinu dana ili ranije koristili svaku od
navedenih metoda odgoja s djetetom.
Molimo Vas da oznaite kvadratie u 1. redu (bijelom redu) kako biste rekli jeste li se Vi tako ponaali prema djetetu koje Vam je donijelo ovaj upitnik. Ako ste se Vi tako ponaali u protekloj
godini (prolih 12 mjeseci), oznaite kvadrati koji oznaava estinu: 1-2 puta (jednom ili dvaput); 3-5 puta (nekoliko puta godinje); 6-12 puta (jednom mjeseno ili jednom u dva mjeseca); 13-50
puta (nekoliko puta mjeseno); ili vie od 50 puta (jednom tjedno ili ee). Ako Vi niste to inili u protekloj godini, ali jeste ranije, molimo Vas da to naznaite oznaavanjem kvadratia: Ne tijekom
prole godine, ali se dogodilo ranije. Ako Vi to nikada niste uinili, molimo Vas da oznaite kvadrati Nikada u ivotu.
Molimo Vas da oznaite kvadratie u 2. redu (sivom redu) kako biste naveli je li Va suprunik/partner ili neka druga osoba koja brine o djetetu koristila navedenu metodu odgoja s djetetom u
proloj godini ili ranije. Prilikom odabira druge osobe za koju ete ispunjavati anketu, molimo Vas da prednost date drugom biolokom roditelju djeteta.
7.2. Druga osoba za koju u ispuniti pitanja koja slijede (pitanja 8-47) je:
Drugi djetetov roditelj

Moj suprug/a ili partner/ica, koji/a nije bioloki roditelj djeteta

Netko drugi: Tko?_________________________________________________
Ne postoji druga osoba koja redovito brine o djetetu; odgovarat u samo za sebe
Molimo Vas da ispunite i bijele redove (pitanja koja se odnose na Vas) i sive redove (pitanja koja se odnose na drugog roditelja/drugu odraslu osobu koja brine o djetetu).

Jeste li tijekom prole godine ili

ranije, Vi ili druga osoba koja
brine o djetetu:
8.

9.

10.

Objasnili djetetu zato je neto to

je uinilo pogreno?
Nagradili dijete zbog toga to se
ponaa dobro?
Naredili djetetu da pone ili
prestane neto raditi (npr. da pone
pisati zadau ili da prestane gledati
TV)?

Roditelj / druga
odrasla osoba koja
brine o djetetu

1-2
Jednom ili
dvaput
godinje

Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)

3-5
6-12
13-50
Jednom
Nekoliko
Nekoliko puta
mjeseno ili u
puta godinje
mjeseno
dva mjeseca

vie od 50
Jednom
tjedno ili
ee

Ne u proloj godini,
ali se dogodilo
ranije

Nikada u
ivotu
6-12

Ne elim
odgovoriti
13-50

Drugi roditelj / osoba

koja brine o djetetu

Ja

Drugi roditelj / osoba

koja brine o djetetu

Ja
Drugi roditelj / osoba
koja brine o djetetu
Ja

241

Jeste li tijekom prole godine ili

ranije, Vi ili druga osoba koja
brine o djetetu:
11.

12.

13.

14.

Zgrabili dijete za odjeu ili neki dio

tijela i tresli ga?
Udarili dijete po stranjici
predmetom (npr. tapom, metlom,
ibom ili remenom)?
Udarili dijete po nekom drugom
dijelu tijela (ne po stranjici)
predmetom (npr. tapom, metlom,
ibom ili remenom)?
Zadali djetetu neto drugo da radi
kako biste mu odvratili panju (npr.
rekli mu da neto napravi kako bi
prestalo gledati TV)?

Roditelj / druga
odrasla osoba koja
brine o djetetu

Grubo zavrnuli djetetu uho?

16.

Udarili dijete akom ili rukom u

glavu?

vie od 50
Jednom
tjedno ili
ee

Ne u proloj godini,
ali se dogodilo
ranije

Nikada u
ivotu
6-12

Ne elim
odgovoriti
13-50

Drugi roditelj / osoba

koja brine o djetetu

Ja

Drugi roditelj / osoba

koja brine o djetetu

Ja

Drugi roditelj / osoba

koja brine o djetetu

Ja
Drugi roditelj / osoba
koja brine o djetetu
Ja

Ja

15.

1-2
Jednom ili
dvaput
godinje

Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)

3-5
6-12
13-50
Jednom
Nekoliko
Nekoliko puta
mjeseno ili u
puta godinje
mjeseno
dva mjeseca

Drugi roditelj / osoba

koja brine o djetetu
Ja
Drugi roditelj / osoba
koja brine o djetetu
Ja

17.

upali dijete za kosu?

18.

Prijetili djetetu da ete ga ostaviti ili

napustiti?
Drugi roditelj / osoba

Drugi roditelj / osoba

koja brine o djetetu
Ja

koja brine o djetetu

242

Jeste li tijekom prole godine ili

ranije, Vi ili druga osoba koja
brine o djetetu:
19.

20.

Vikali ili se derali na dijete vrlo

glasno i agresivno?
Prijetili djetetu da ete pozvati
babarogu, zle duhove ili ljude koji
mu mogu napraviti neto loe?

Roditelj / druga
odrasla osoba koja
brine o djetetu
Ja
Drugi roditelj / osoba
koja brine o djetetu
Ja
Drugi roditelj / osoba
koja brine o djetetu
Ja

21.

Gurnuli dijete ili ga udarili nogom?

22.

Stavili ljutu papriicu (feferon),

papar ili neto drugo u djetetova
usta (kako biste izazvali bol)?

23.

24.

25.

Za kaznu prisilili dijete da bude u

poloaju koji mu izaziva bol ili ga
poniava?
Bez doputenja djeteta itali
djetetov dnevnik, djetetove SMS ili
e-mail poruke?

Drugi roditelj / osoba

koja brine o djetetu
Ja
Drugi roditelj / osoba
koja brine o djetetu
Ja
Drugi roditelj / osoba
koja brine o djetetu
Ja
Drugi roditelj / osoba
koja brine o djetetu
Ja

Bez doputenja djeteta pregledavali

djetetovu torbu, ladice, depove itd? Drugi roditelj / osoba

koja brine o djetetu

Ja

26.

Proklinjali dijete?

Drugi roditelj / osoba

koja brine o djetetu

1-2
Jednom ili
dvaput
godinje

Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)

3-5
6-12
13-50
Jednom
Nekoliko
Nekoliko puta
mjeseno ili u
puta godinje
mjeseno
dva mjeseca

vie od 50
Jednom
tjedno ili
ee

Ne u proloj godini,
ali se dogodilo
ranije

Nikada u
ivotu
6-12

Ne elim
odgovoriti
13-50

243

Jeste li tijekom prole godine ili

ranije, Vi ili druga osoba koja
brine o djetetu:

Roditelj / druga
odrasla osoba koja
brine o djetetu

Udarili dijete rukom po stranjici?

28.

Davili ili guili dijete (spreavali

disanje rukom ili jastukom) ili
stiskali djetetov vrat rukama (ili
neim drugim)?

29.

Prijetili djetetu da ete ga izbaciti iz

kue ili ga poslati da ivi negdje
drugdje?
Niste pustili dijete u kuu?

31.

Uskratili djetetu deparac ili druge

povlastice?

Zabranili djetetu neto to voli?

33.

Zabranili djetetu da ide van?

34.

Vrijeali dijete nazivajui ga

glupim, lijenim ili drugim slinim
nazivima?

Nikada u
ivotu
6-12

Ne elim
odgovoriti
13-50

Drugi roditelj / osoba

koja brine o djetetu

Ja

Drugi roditelj / osoba

koja brine o djetetu

Ja
Drugi roditelj / osoba
koja brine o djetetu

Drugi roditelj / osoba

koja brine o djetetu
Ja
Drugi roditelj / osoba
koja brine o djetetu
Ja

32.

Ne u proloj godini,
ali se dogodilo
ranije

Ja

30.

vie od 50
Jednom
tjedno ili
ee

Ja

27.

1-2
Jednom ili
dvaput
godinje

Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)

3-5
6-12
13-50
Jednom
Nekoliko
Nekoliko puta
mjeseno ili u
puta godinje
mjeseno
dva mjeseca

Drugi roditelj / osoba

koja brine o djetetu
Ja
Drugi roditelj / osoba
koja brine o djetetu
Ja
Drugi roditelj / osoba
koja brine o djetetu

244

Jeste li tijekom prole godine ili

ranije, Vi ili druga osoba koja
brine o djetetu:

Roditelj / druga
odrasla osoba koja
brine o djetetu
Ja

35.

Grubo utipnuli dijete?

36.

Oamarili dijete?

37.

Odbili razgovarati s djetetom

(ignorirali ga)?

Drugi roditelj / osoba

koja brine o djetetu
Ja

38.

39.

40.

Optuivali dijete za svoje loe

raspoloenje?
Rekli djetetu da biste eljeli da je
mrtvo ili da se nikada nije rodilo?
Prijetili djetetu da ete ga ozlijediti
ili ubiti?

Drugi roditelj / osoba

koja brine o djetetu
Ja
Drugi roditelj / osoba
koja brine o djetetu
Ja
Drugi roditelj / osoba
koja brine o djetetu
Ja
Drugi roditelj / osoba
koja brine o djetetu
Ja
Drugi roditelj / osoba
koja brine o djetetu
Ja

41.

Namjerno opekli ili oparili dijete?

42.

Izudarali dijete predmetom ili

akom (pretukli)?

Drugi roditelj / osoba

koja brine o djetetu
Ja
Drugi roditelj / osoba
koja brine o djetetu

1-2
Jednom ili
dvaput
godinje

Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)

3-5
6-12
13-50
Jednom
Nekoliko
Nekoliko puta
mjeseno ili u
puta godinje
mjeseno
dva mjeseca

vie od 50
Jednom
tjedno ili
ee

Ne u proloj godini,
ali se dogodilo
ranije

Nikada u
ivotu
6-12

Ne elim
odgovoriti
13-50

245

Jeste li tijekom prole godine ili

ranije, Vi ili druga osoba koja
brine o djetetu:

Roditelj / druga
odrasla osoba koja
brine o djetetu
Ja

43.

Prijetili djetetu noem ili pitoljem?

44.

Zatvorili dijete u mali prostor ili

mranu sobu?

45.

46.

47.

Zavezali dijete ili ga svezali za

neto koristei konop/ue/pagu ili
lanac?
Usporeivali dijete s drugom
djecom tako da se osjealo
ponieno?
Namjerno posramili ili osramotili
dijete pred drugim ljudima kako bi
se osjealo jako loe ili ponieno?

Drugi roditelj / osoba

koja brine o djetetu
Ja
Drugi roditelj / osoba
koja brine o djetetu
Ja
Drugi roditelj / osoba
koja brine o djetetu
Ja
Drugi roditelj / osoba
koja brine o djetetu
Ja
Drugi roditelj / osoba
koja brine o djetetu

1-2
Jednom ili
dvaput
godinje

Tijekom protekle godine (prolih 12 mjeseci)

3-5
6-12
13-50
Jednom
Nekoliko
Nekoliko puta
mjeseno ili u
puta godinje
mjeseno
dva mjeseca

vie od 50
Jednom
tjedno ili
ee

Ne u proloj godini,
ali se dogodilo
ranije

Nikada u
ivotu
6-12

Ne elim
odgovoriti
13-50

246

48. Je li se u protekloj godini dogodilo da Vae dijete nije bilo zbrinuto kada je bilo bolesno ili ozlijeeno, na primjer
nije bilo odvedeno doktoru kada je bilo ozlijeeno ili nije dobilo lijekove koje je trebalo?
U protekloj godini (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Ne u proloj godini,
Jednom
Nikada u
Ne elim
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno ali se dogodilo ranije
mjeseno ili u
ivotu
odgovoriti
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca

elite li rei vie o tome?

49. Je li se u protekloj godini dogodilo da Vae dijete za kaznu nije dobilo dovoljno za jelo (bilo je gladno) i/ili za pie
(bilo je edno), iako je bilo dovoljno za sve?
U protekloj godini (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Ne u proloj godini,
Jednom
Nikada u
Ne elim
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno ali se dogodilo ranije
mjeseno ili u
ivotu
odgovoriti
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca

elite li rei vie o tome?

50. Je li se u protekloj godini dogodilo da je Vae dijete za kaznu moralo nositi odjeu koja je bila prljava, poderana
ili neprikladna za to godinje doba?
U protekloj godini (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Ne u proloj godini,
Jednom
Nikada u
Ne elim
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno ali se dogodilo ranije
mjeseno ili u
ivotu
odgovoriti
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca

elite li rei vie o tome?

51. Je li se u protekloj godini dogodilo da se Vae dijete povrijedilo ili ozlijedilo jer je bilo ostavljeno bez nadzora
odraslih?
U protekloj godini (prolih 12 mjeseci)
1-2
3-5
6-12
13-50
vie od 50
Ne u proloj godini,
Jednom
Nikada u
Ne elim
Jednom ili
Nekoliko puta
Nekoliko puta Jednom tjedno ali se dogodilo ranije
mjeseno ili u
ivotu
odgovoriti
dvaput godinje
godinje
mjeseno
ili ee
dva mjeseca

elite li rei vie o tome?

52. Jeste li ikada saznali da je Vae dijete bilo maltretirano (zadirkivano, posramljeno) od strane drugog djeteta koje
ivi s njim tako da se osjealo tuno ili loe?
Da

Ne
Ne elim odgovoriti

idite na pitanje 53.

52a. Ako jeste, elite li rei neto vie o tome?

247

Djeca su danas sve vie izloena razliitim oblicima seksualnog uznemiravanja i nasilja te Vas stoga molimo da u pitanjima
koja slijede odgovorite jeste li upoznati s time da se neto od opisanog dogodilo Vaem djetetu, bez obzira je li poinitelj
osoba koju poznajete ili ne.
53. Jeste li ikada saznali da je netko uznemirio Vae dijete govorei mu na seksualan nain ili piui o njemu poruke
seksualnog sadraja?
Da

Ne
Ne elim odgovoriti
53a. Ako Da, ta osoba je bila:
Odrasli mukarac

idite na pitanje 54.

(molimo Vas da oznaite sve osobe koje su to uinile)
Djevojica /djevojka

Odrasla ena

Djeak/mladi

53b. U kakvom je odnosu bio s

djetetom?
Osoba
Nepoznata
U rodu s
koju
osoba
djetetom
poznaje

U kakvom je odnosu bila s

djetetom?
Osoba
Nepoznata
U rodu s
koju
osoba
djetetom
poznaje

U kakvom je odnosu bio s

djetetom?
Osoba
Nepoznata
U rodu s
koju
osoba
djetetom
poznaje

U kakvom je odnosu bila s

djetetom?
Osoba
Nepoznata
U rodu s
koju
osoba
djetetom
poznaje

elite li rei vie o tome?

54. Jeste li ikada saznali da je netko natjerao Vae dijete da gleda snimku/film seksualnog sadraja ili fotografije
seksualnog sadraja u asopisu ili na raunalu kada ono to nije eljelo?
Da

Ne
Ne elim odgovoriti

53a. Ako Da, ta osoba je bila:

Odrasli mukarac

idite na pitanje 55.

(molimo Vas da oznaite sve osobe koje su to uinile)
Djevojica /djevojka

Odrasla ena

Djeak/mladi

53b. U kakvom je odnosu bio s

djetetom?
Osoba
Nepoznata
U rodu s
koju
osoba
djetetom
poznaje

U kakvom je odnosu bila s

djetetom?
Osoba
Nepoznata
U rodu s
koju
osoba
djetetom
poznaje

U kakvom je odnosu bio s

djetetom?
Osoba
Nepoznata
U rodu s
koju
osoba
djetetom
poznaje

U kakvom je odnosu bila s

djetetom?
Osoba
Nepoznata
U rodu s
koju
osoba
djetetom
poznaje

elite li rei vie o tome?

55. Jeste li ikada saznali da je netko natjerao Vae dijete da gleda njegove/njezine intimne dijelove tijela ili elio gledati
djetetove?
Da

Ne
Ne elim odgovoriti
53a. Ako Da, ta osoba je bila:
Odrasli mukarac

idite na pitanje 56.

(molimo Vas da oznaite sve osobe koje su to uinile)
Djevojica /djevojka

Odrasla ena

Djeak/mladi

53b. U kakvom je odnosu bio s

djetetom?
Osoba
Nepoznata
U rodu s
koju
osoba
djetetom
poznaje

U kakvom je odnosu bila s

djetetom?
Osoba
Nepoznata
U rodu s
koju
osoba
djetetom
poznaje

U kakvom je odnosu bio s

djetetom?
Osoba
Nepoznata
U rodu s
koju
osoba
djetetom
poznaje

U kakvom je odnosu bila s

djetetom?
Osoba
Nepoznata
U rodu s
koju
osoba
djetetom
poznaje

elite li rei vie o tome?

248

56. Jeste li ikada saznali da je netko snimio video ili fotografije na kojima Vae dijete samo ili s drugim ljudima radi
seksualne stvari?
Da

Ne
Ne elim odgovoriti

53a. Ako Da, ta osoba je bila:

Odrasli mukarac

idite na pitanje 57.

(molimo Vas da oznaite sve osobe koje su to uinile)
Djevojica /djevojka

Odrasla ena

Djeak/mladi

53b. U kakvom je odnosu bio s

djetetom?
Osoba
Nepoznata
U rodu s
koju
osoba
djetetom
poznaje

U kakvom je odnosu bila s

djetetom?
Osoba
Nepoznata
U rodu s
koju
osoba
djetetom
poznaje

U kakvom je odnosu bio s

djetetom?
Osoba
Nepoznata
U rodu s
koju
osoba
djetetom
poznaje

U kakvom je odnosu bila s

djetetom?
Osoba
Nepoznata
U rodu s
koju
osoba
djetetom
poznaje

elite li rei vie o tome?

57. Jeste li ikada saznali da je netko dodirivao intimne dijelove tijela Vaeg djeteta na seksualan nain ili ga tjerao da
dodiruje njegove/njezine?
Da

Ne
Ne elim odgovoriti
53a. Ako Da, ta osoba je bila:
Odrasli mukarac

idite na pitanje 58.

(molimo Vas da oznaite sve osobe koje su to uinile)
Djevojica /djevojka

Odrasla ena

Djeak/mladi

53b. U kakvom je odnosu bio s

djetetom?
Osoba
Nepoznata
U rodu s
koju
osoba
djetetom
poznaje

U kakvom je odnosu bila s

djetetom?
Osoba
Nepoznata
U rodu s
koju
osoba
djetetom
poznaje

U kakvom je odnosu bio s

djetetom?
Osoba
Nepoznata
U rodu s
koju
osoba
djetetom
poznaje

U kakvom je odnosu bila s

djetetom?
Osoba
Nepoznata
U rodu s
koju
osoba
djetetom
poznaje

elite li rei vie o tome?

58. Jeste li ikada saznali da je netko pokuao imati spolni odnos s Vaim djetetom kada ono to nije eljelo?
Da

Ne
Ne elim odgovoriti
53a. Ako Da, ta osoba je bila:
Odrasli mukarac

idite na pitanje 59.

(molimo Vas da oznaite sve osobe koje su to uinile)
Djevojica /djevojka

Odrasla ena

Djeak/mladi

53b. U kakvom je odnosu bio s

djetetom?
Osoba
Nepoznata
U rodu s
koju
osoba
djetetom
poznaje

U kakvom je odnosu bila s

djetetom?
Osoba
Nepoznata
U rodu s
koju
osoba
djetetom
poznaje

U kakvom je odnosu bio s

djetetom?
Osoba
Nepoznata
U rodu s
koju
osoba
djetetom
poznaje

U kakvom je odnosu bila s

djetetom?
Osoba
Nepoznata
U rodu s
koju
osoba
djetetom
poznaje

elite li rei vie o tome?

249

U nastavku slijede pitanja koja se odnose na Vae dijete, njegov odgoj i izazove s kojima se Vi suoavate u svakodnevnom
ivotu.
59. U nastavku je naveden niz pridjeva koji opisuju kakva sve djeca mogu biti. Molimo Vas da u svakom redu prvo
odaberete koji od dva pridjeva bolje opisuje Vae dijete za koje ispunjavate upitnik. Pri tome Vas molimo da ne
razmiljate o nekoj konkretnoj situaciji, ve o tome kako biste openito opisali Vae dijete. Nakon to ste odabrali
pridjev, razmislite opisuje li taj pridjev Vae dijete donekle, dobro ili u potpunosti te stavite znak X u
odgovarajui kvadrati uz odabrani pridjev. U svakom retku trebate oznaiti samo jedan kvadrati. Ukoliko
nikako ne moete procijeniti koji pridjev bolje opisuje Vae dijete, oznaite kvadrati Ne mogu se odluiti, koji
se nalazi u sredini.
Npr.

visoko

U potpunosti
opisuje

Dobro
opisuje

Donekle
opisuje

Ne mogu
se odluiti

Donekle
opisuje

Dobro
opisuje

U potpunosti
opisuje

nisko

Prvo odaberite koji od ova dva pridjeva bolje opisuje Vae dijete: visoko ili nisko. Zatim procijenite koliko
dobro odabrani primjer opisuje Vae dijete i oznaite odgovarajui kvadrati uz odabrani pridjev. Tako npr.
ukoliko je vae dijete uoljivo vie od svojih vrnjaka, ali nije meu najviima onda ete oznaiti kao to je
navedeno u primjeru:

visoko

U potpunosti
opisuje

Dobro
opisuje

Donekle
opisuje

Ne mogu
se odluiti

Donekle
opisuje

Dobro
opisuje

U potpunosti
opisuje

nisko

Na opisani nain procijenite svoje dijete na sljedeim karakteristikama:

U potpunosti
opisuje

Dobro
opisuje

Donekle
opisuje

Ne mogu
se odluiti

Donekle
opisuje

Dobro
opisuje

U potpunosti
opisuje

neposluno

posluno

marljivo

lijeno

povueno

drutveno

boleljivo

dobrog zdravlja

promiljeno

nepromiljeno

nesigurno

samopouzdano

pomirljivo

svadljivo

ivahno

mirno

odgovorno

nesavjesno

smireno

agresivno

60. Koliko ste zadovoljni s pomoi i podrkom koju dobivate u odgoju ovog djeteta od:
Partnera/partnerice

uope nisam
zadovoljan/na

potpuno sam
zadovoljan/na

Drugih lanova Vae obitelji

uope nisam
zadovoljan/na

potpuno sam
zadovoljan/na

Vaih prijatelja

uope nisam
zadovoljan/na

potpuno sam
zadovoljan/na

250

61. Koje od sljedeih postupaka koristite, a koji su uspjeni u uvjeravanju Vaeg djeteta da promijeni svoje
ponaanje? (oznaite sve odgovore koji se odnose na Vas)
Razgovor s djetetom
Uskraivanje hrane, vode ili zakljuavanje kod kue

Objanjavanje djetetu zato je neto dobro ili loe

Fiziko kanjavanje djeteta (npr. udaranje, amaranje)
Uskraivanje neega djetetu (npr. koritenja kompjutera, TV, Upozoravanje djeteta na mogue posljedice njegovih
kupovanja, sportskih aktivnosti, deparca, mobitela)

Pohvale
Obeavanje nagrada djetetu (npr. kupovanja darova)
Usporeivanje djeteta s drugom djecom
Uvjeravanje djeteta da neto uini
Davanje savjeta djetetu
Prestanak razgovora s djetetom kada radi neto nepoeljno
Putanje da dijete otrpi posljedice kako bi uilo iz svojih

postupaka

Vikanje na dijete/pogrde
Dogovaranje pravila zajedno s djetetom
Postavljam djetetu stroga pravila
Postavljam djetetu vrsta/dosljedna pravila
Ponaam se onako kako savjetujem djetetu (dajem
dobar primjer)

Neto drugo (navedite to): ___________________

pogreaka

Sluanje djetetovih objanjenja o njegovom ponaanju

______________________________________

Neto drugo (navedite to): __________________

______________________________________

62. Sljedea pitanja se odnose na Vae miljenje o kanjavanju djece. Molimo Vas da procijenite u kojoj se mjeri
slaete sa sljedeim tvrdnjama:
Niti se
Uope se ne
Uglavnom
Uglavnom U potpunosti
slaem niti
slaem
se ne slaem
se slaem
se slaem
se ne slaem
1. Roditelj ima pravo za kaznu ne razgovarati s
djetetom ako je uinilo neto loe ili

neprimjereno.
2. Opravdano je udariti malo dijete po stranjici

kako bi nauilo to ne smije raditi.

3. Ako se roditeljima zabrani tjelesno kanjavanje

djece ona e postati razmaena i neodgojena.

4. Dijete zasluuje pljusku kada se ponaa

bezobrazno.
5. Poneki amar nee ugroziti razvoj djeteta.

6. Za pravilan odgoj djece potrebno je ponekad

udariti dijete.
7. Poneki udarac moe pomoi/koristiti u odgoju.

8. Dijete treba ponekad dobiti batine kako bi

nauilo lekciju.
9. Batine djecu naue potivati roditelje.

10. Najvei broj roditelja je barem jednom u ivotu

fiziki kaznio dijete (udario ga po stranjici,

oamario i sl.).
63. Prisjetite se kada ste zadnji put udarili dijete. Koji je po Vaem miljenju razlog to ste tako postupili? Moete
oznaiti vie odgovora.
zato to sam bio/la umoran/na

zato to sam bio/la loe raspoloen/a

jer sam izgubio/la samokontrolu
jer sam ga htio/htjela nauiti to ne smije raditi
jer sam ga htio/htjela nauiti dobrom ponaanju
da ne izgubim roditeljski autoritet
zbog nekog drugog razloga, kojeg?

________________________________________________

ne sjeam se
nisam ga nikad udario/la
251

64. Postoji li u naoj dravi zakon koji zabranjuje tjelesno kanjavanje djece?
Ne, ne postoji

Da, postoji
Ne znam
65. Je li u Vae kuanstvo zbog nasilja u obitelji dolazila policija? Moete oznaiti vie odgovora.
Da, tijekom prole godine

Da, prije vie od godinu dana, odnosno ranije

Ne, nikada

1.
2.
3.

4.
5.
6.

66. Kada ste bili dijete, je li se ikada dogodilo neto od sljedeeg?

Mnogo
Ponekad
puta
Va otac/ouh je vrijeao ili psovao

Vau majku/maehu?
Va otac/ouh je udario Vau

majku/maehu?
Va otac/ouh je prisiljavao
majku/maehu na seksualni kontakt s

njim?
Vaa majka/maeha je vrijeala ili

psovala Vaeg oca/ouha?

Vaa majka/maeha je udarila Vaeg

oca/ouha?
Vaa majka/maeha je prisiljavala
Vaeg oca/ouha na seksualni kontakt s

njom?

Jednom ili
dvaput

Nikada

Ne znam /
ne sjeam se

Ne elim
odgovoriti

67. Jeste li do sada imali osobnih iskustava s nasiljem u obitelji?

1. Kao dijete sam bio/bila izloen/a fizikom kanjavanju od
strane oca/ouha
2. Kao dijete sam bio/bila izloen/a fizikom kanjavanju od
strane majke/maehe
3. Kao dijete sam bio/bila izloen/a fizikom zlostavljanju od
strane oca/ouha
4. Kao dijete sam bio/bila izloen/a fizikom zlostavljanju od
strane majke/maehe
5. Kao dijete sam bio/bila izloen/a psihikom zlostavljanju od
strane oca/ouha (vrijeanje, poniavanje, ignoriranje)
6. Kao dijete sam bio/bila izloen/a psihikom zlostavljanju od
strane majke/maehe (vrijeanje, poniavanje, ignoriranje)
7. Kao dijete sam bio/bila izloen/a zanemarivanju od strane
oca/ouha
8. Kao dijete sam bio/bila izloen/a zanemarivanju od strane
majke/maehe
9. Kao dijete sam bio/bila izloen/a spolnom zlostavljanju od
strane odraslih
10. U sadanjoj branoj/partnerskoj vezi sam rtva fizikog
nasilja
11. U sadanjoj branoj/partnerskoj vezi sam poinitelj/ica
fizikog nasilja
12. U sadanjoj branoj/partnerskoj vezi sam rtva psihikog
nasilja (vrijeanje, poniavanje, ignoriranje)
13. U sadanjoj branoj/partnerskoj vezi sam poinitelj/ica
psihikog nasilja (vrijeanje, poniavanje, ignoriranje)
14. U sadanjoj branoj/partnerskoj vezi sam rtva spolnog
nasilja
15. U sadanjoj branoj/partnerskoj vezi sam poinitelj/ica
spolnog nasilja

Ne, nikada

Da, u blaem
obliku

Da, u teem
obliku

252

68. Koliko je stres prisutan u Vaem svakodnevnom ivotu u protekloj godini (prolih 12 mjeseci)?
Zaokruite jedan od ponuenih brojeva, pri emu 1 znai uope nije prisutan, a 5 znai stalno je
prisutan.
uope nije
prisutan

stalno je
prisutan

69. Koliko Vas prisutnost stresa u svakodnevnom ivotu uznemiruje? 1 znai nimalo, a 5 znai izrazito.
nimalo

izrazito

70. Kako se nosite sa stresom u svakodnevnom ivotu? 1 znai izrazito neuspjeno, a 5 znai izrazito uspjeno.
izrazito
neuspjeno

izrazito
uspjeno

71. U nastavku je naveden popis stresnih dogaaja. Molimo Vas da za svaki od njih oznaite jeste li ga ili niste
doivjeli u protekle 3 godine (napiite X u pripadajuu kuicu).
Za svaki od dogaaja koji ste doivjeli, molimo Vas da zaokruite broj koji pokazuje koliko je on bio
uznemirujui za Vas, pri emu je znaenje brojeva sljedee:
1 Ovaj me dogaaj uope nije uznemirio
2 Ovaj me dogaaj malo uznemirio
3 Ovaj me dogaaj umjereno uznemirio
4 Ovaj me dogaaj jako uznemirio
5 Ovaj me dogaaj izrazito jako uznemirio
Je li se dogodilo?
Vaa uznemirenost dogaajem

Dogaaj (u protekle 3 godine)

1. Preseljenje
2. Roenje djeteta
3. Vlastita nezaposlenost ili gubitak posla
4. Nezaposlenost ili gubitak posla lana ue obitelj
5. Rastava ili razvod od svog partnera/partnerice
6. Vlastita tjelesna bolest ili ozljeda
7. Tjelesna bolest ili ozljeda lana ue obitelji
8. Vlastiti psihiki problem(i)
9. Psihiki problem(i) lana ue obitelj
10. Smrt blieg lana obitelji
11. Financijske tekoe (npr. dugovanja, tekoe s
plaanjem rauna, kredita)
12. Vlastiti problemi s ovisnostima (klaenje, kockanje,
alkohol ili droga)
13. Problemi s ovisnostima (klaenje, kockanje, alkohol
ili droga) lana ue obitelji
14. Nasilje u Vaem partnerskom odnosu
15. Vlastiti sukob sa zakonom
16. Sukob sa zakonom lana ue obitelji
17. Jeste li doivjeli neki drugi stresni dogaaj? Navedite
koji:

Ne

Da

253

Demografske informacije o roditeljima

Molimo Vas da na sljedea pitanja odgovarate razmiljajui o djetetovim biolokim roditeljima ili posvojiteljima.

Djetetova majka
1.

2.

3.

Djetetov otac

Dob: ________ godina

Dob: ________ godina

pokojna
nepoznata

pokojan
nepoznat

Narodnost:

Narodnost:

Hrvatska
Srpska
Bonjaka
Talijanska
Maarska
Slovenska
Slovaka
eka
Romska
Druga: ___________________
Ne elim odgovoriti

Hrvatska
Srpska
Bonjaka
Talijanska
Maarska
Slovenska
Slovaka
eka
Romska
Druga: ___________________
Ne elim odgovoriti

Koji je Va brani status?

Majka
Udata za oca djeteta

Otac
Oenjen za majku djeteta

U izvanbranoj zajednici s ocem djeteta

Udata za drugu osobu
U izvanbranoj zajednici s drugom osobom
Rastavljena (u braku, ali ne ive zajedno)
Razvedena
Samohrana majka
Udovica
Drugo:________________

U izvanbranoj zajednici s majkom djeteta

Oenjen za drugu osobu
U izvanbranoj zajednici s drugom osobom
Rastavljen (u braku, ali ne ive zajedno)
Razveden
Samohrani otac
Udovac
Drugo:________________

4.

Kako se zove mjesto/naselje u kojem ivite? _________________________________

5.

Koje je veliine mjesto/naselje u kojem ivite?

Majka
Velegrad (vie od 500 000 stanovnika)

Otac
Velegrad (vie od 500 000 stanovnika)

Veliki grad (vie od 100 000 stanovnika)

Grad srednje veliine (20-100 000 stanovnika)
Manji grad (do 20 000 stanovnika)
Selo

Veliki grad (vie od 100 000 stanovnika)

Grad srednje veliine (20-100 000 stanovnika)
Manji grad (do 20 000 stanovnika)
Selo

254

6.

Koji je Va obrazovni status?

Majino obrazovanje
Nije ila u kolu

Oevo obrazovanje
Nije iao u kolu

Nedovrena osnovna kola (koliko razreda? ____)

Zavrena osnovna kola
Srednja strukovna kola u trajanju 1-3 godine

Nedovrena osnovna kola (koliko razreda? ____)

Zavrena osnovna kola
Srednja strukovna kola u trajanju 1-3 godine

(obrtnika, industrijska, KV/VKV)

(obrtnika, industrijska, KV/VKV)

etverogodinja strukovna srednja kola

etverogodinja strukovna srednja kola

(tehnike i srodne)

(tehnike i srodne)

Gimnazija
Struni studij, via ili visoka kola, veleuilite

Gimnazija
Struni studij, via ili visoka kola, veleuilite

(2-3 godine)

(2-3 godine)

Fakultet - sveuilini studij (4-6 godina)

Fakultet - sveuilini studij (4-6 godina)

ili umjetnika akademija

ili umjetnika akademija

Poslijediplomski studij (postignut magisterij ili

Poslijediplomski studij (postignut magisterij ili

doktorat znanosti)
7.

doktorat znanosti)

Koji je Va radni status?

Majka
Radi/zaposlena je kod poslodavca

Otac
Radi/zaposlen je kod poslodavca

Obavlja posao u vlastitom poduzeu/obrtu ili

Obavlja posao u vlastitom poduzeu/obrtu ili

u vlastitom slobodnom zanimanju

u vlastitom slobodnom zanimanju

Obavlja posao na poljoprivrednom gospodarstvu

Kuanica
Umirovljena (koliko dugo:_________________________)
Nezaposlena (koliko dugo:_________________________)
Nesposobna za rad
Ostalo, navedite ______________________________
8.

Obavlja posao na poljoprivrednom gospodarstvu

Umirovljen (koliko dugo:_________________________)
Nezaposlen (koliko dugo:_________________________)
Nesposoban za rad
Ostalo, navedite ______________________________

Koje je Vae zanimanje (naziv radnog mjesta)?

Majka ______________________________
Otac _______________________________

9.

Kako biste procijenili sadanje materijalne mogunosti Vae obitelji?

Znatno ispod prosjeka

Neto ispod prosjeka

Prosjene
Neto iznad prosjeka
Znatno iznad prosjeka

10. Koliko iznosi UKUPNI prosjeni mjeseni prihod Vaeg kuanstva (ukoliko ukljuite sve plae, honorare,
mirovine i druge prihode koji pristiu)?
do 500 kn
6 001 7 000 kn

501 1 000 kn
1 001 1 500 kn
1 501 2 000 kn
2 001 3 000 kn
3 001 4 000 kn
4 001 5 000 kn
5 001 6 000 kn

7 001 8 000 kn
8 001 10 000 kn
10 001 12 000 kn
12 001 16 000 kn
16 001 20 000 kn
20 001 kn i vie

255

11. Jeste li ikada primili materijalnu pomo (jednokratnu ili stalnu) od Centra za socijalnu skrb? Moete oznaiti
vie odgovora.
Ne, nikada

Da, u protekloj godini (prolih 12 mjeseci)

Da, ranije tijekom svog samostalnog ivota
Da, moji roditelji su primali pomo tijekom mog djetinjstva
12. Kako biste procijenili materijalne mogunosti Vae obitelji u vrijeme kada ste Vi bili dijete?
Znatno ispod prosjeka

Neto ispod prosjeka

Prosjene
Neto iznad prosjeka
Znatno iznad prosjeka

13. Jeste li kao dijete bili loe zbrinuti zbog siromatva Vae obitelji?
Ne, nikada

Da, u blaem obliku

Da, u teem obliku
14. Koji je Va stambeni status?
Vlasnik/ca sam stana/kue u kojem/kojoj ivim

ivim u stanu/ kui koji/koja je u vlasnitvu mog partnera/moje partnerice

Stan/kua u kojem/kojoj ivim je u zajednikom vlasnitvu mene i mog partnera/moje partnerice
ivim u stanu/ kui koji/koja je u vlasnitvu moje ili partnerove/partneriine obitelji
ivim u podstanarstvu
Drugo, navedite ___________________________________
15. Koliko ljudi (ukljuujui Vas) ivi u Vaem domu? _____
16. Koliko kvadratnih metara ima Va stan/kua? _____________
17. Koliko prostorija (soba) ima Va stan/kua (bez kuhinje, kupaone, wc-a, hodnika, podruma, ostave i ostalih
pomonih prostorija)? ________
18. Pripadate li nekoj religiji ili religijskoj skupini?
Ne

Katolikoj
Pravoslavnoj
Islamskoj
Drugo: ________________________
Ne elim odgovoriti
19. Osim vjenanja i pogreba, koliko esto pohaate vjerske obrede u posljednjih godinu dana?
Vie puta tjedno

Jednom tjedno
Jednom mjeseno
Samo za neke vjerske blagdane
Jednom godinje
Rjee od jednom godinje
Nikada

256

20. Koliko je vaan Bog u Vaem ivotu? Molimo Vas da koristite skalu za oznaavanje na kojoj 1 znai potpuno
nevaan, a 10 znai vrlo vaan.
potpuno
nevaan

vrlo
vaan

10

21. Koliko se esto molite Bogu izvan vjerskog obreda?

Svaki dan

Vie puta tjedno

Jednom tjedno
Jednom mjeseno
Nekoliko puta godinje
Rjee od jednom godinje
Nikada

22. U tablici su navedene neke od najeih psihikih bolesti i tekoa. Molimo Vas da znakom X oznaite koji lan/lanovi
Vae obitelji, a koji ivi/ive s Vama, ima/imaju neke od navedenih dijagnoza.
Majka/maeha
djeteta

Otac/ouh
djeteta

Ostali
lanovi
obitelji

Niti jedan
lan obitelji

Depresija
Shizofrenija, psihoze
PTSP (posttraumatski stresni poremeaj)
Alkoholizam
Ovisnost o uzimanju drugih psihoaktivnih tvari
Ovisnost o kockanju/klaenju
Druge psihike tekoe/bolesti (navedite koje):

23. U tablici su navedene neke od najeih skupina kroninih bolesti u RH. Molimo Vas da za svaku od navedenih skupina
bolesti oznaite znakom X sve lanove Vae obitelji KOJI IVE S VAMA i imaju neku od spomenutih bolesti.

Bolesti srca i krvnih ila (npr. visok krvni tlak,

ateroskleroza, infarkt, modani udar)
Tumori (npr. rak plua, rak debelog crijeva, rak
prostate, rak eluca, rak dojke)
Kronine bolesti dinog sustava (npr. bronhitis,
kronina opstruktivna bolest plua, astma)
Kronine bolesti probavnog sustava (npr.
dijabetes, bolesti jetre i ciroze, gastritis)
Druge kronine bolesti/potekoe (navedite koje):

Majka/maeha
djeteta

Otac/ouh
djeteta

Dijete za
koje
ispunjavam
upitnik

Ostali
lanovi
obitelji

Niti jedan
lan
obitelji

257

24. Molimo Vas da oznaite znakom X imaju li djeca koja ive u Vaem kuanstvu sljedee potekoe.
Dijete za koje
ispunjavam upitnik

Brat/sestra djeteta za
koje ispunjavam upitnik

Drugo dijete koje ivi

u naem kuanstvu

Dijagnosticirana hiperaktivnost, ADHD

Dijagnosticirane potekoe u uenju

25. Pohaa li Vae dijete za koje ispunjavate upitnik kolu prema:

redovnom programu

individualiziranom programu
prilagoenom programu
26. U tablici su navedena stanja koja mogu utjecati na tjelesno, psihiko i socijalno funkcioniranje lana obitelji ukoliko je
kod njega stanje prisutno. Molimo Vas da oznaite znakom X sve lanove obitelji koji ive s Vama, a kod kojih je
dijagnosticirano jedno ili vie od navedenih oteenja ili stanja.
Majka/maeha
djeteta

Otac/ouh
djeteta

Dijete za
koje
ispunjavam
upitnik

Ostali
lanovi
obitelji

Niti jedan
lan
obitelji

Mentalna retardacija

Druga tjelesna oteenja i ogranienja (navedite

koja):

Oteenja vida
Oteenje sluha
Oteenje govorno-glasovne komunikacije
Oteana pokretljivost ili oteenje udova

Hvala Vam to ste odvojili vrijeme da ispunite upitnik i to ste pristali na sudjelovanje. Ako imate bilo
kakvih dodatnih komentara vezano uz upitnik ili temu istraivanja, molimo Vas navedite.

____________________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________

Hvala Vam na pomoi!

258

ivotopis
Miroslav Rajter roen je 30.07.1982. godine u Zagrebu. Nakon zavrene V. gimnazije u
Zagrebu 2000. godine upisao je studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu koji je
zavrio 2006. godine. Radnu karijeru zapoeo je u podruju upravljanja ljudskim resursima
kao konzultant i kao voditelj odjela ljudskih resursa. Sveuilini doktorski studij iz podruja
teorije i metodologije socijalnog rada upisao je 2009. godine, a od 2010. do 2013 godine radio
je na Pravnom fakultetu u Zagrebu kao asistent na FP7 projektu BECAN-Epidemioloko
istraivanje zlostavljanja i zanemarivanja djece kojeg je vodila prof.dr.sc. Marina Ajdukovi
te je sudjelovao u izvoenju nastave na kolegiju Metodologija istraivanja u socijalnom radu
na Studijskom centru socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu. Trenutno radi kao voditelj
istraivanja na projektu Osnaimo djecu da budu sigurna kojeg provodi Udruga roditelja
Korak po korak te kao konzultant za metodologiju na nekoliko istraivakih projekata.
Kao njegovo podruje znanstvenog i strunog interesa mogu se izdvojiti psihologija
agresivnosti, traumatska psihologija, obiteljska socijalna politika i metodologija istraivanja u
drutvenim znanostima.
Aktivno i pasivno sudjelovao je na veem broju domaih i meunarodnih strunih i
znanstvenih skupova. lan je Hrvatske psiholoke komore i Hrvatskog drutva za traumatski
stres.
OBJAVLJENI RADOVI:
1. Vejmelka, L. i Rajter, M. (u tisku) Prediktori poinjenog i doivljenog nasilja meu
djecom u domovima za djecu bez odgovarajue roditeljske skrbi. Ljetopis socijalnog
rada
2. Ajdukovi, M., Suac, N. i Rajter, M. (2013) Epidemiological study of child sexual
abuse in Croatia. Croatian Medical Journal. 54(5); 469-479.
3. Ajdukovi, M., Rimac, I., Rajter, M. i Suac, N. (2012) Epidemioloko istraivanje
prevalencije i incidencije nasilja nad djecom u obitelji u Hrvatskoj. Ljetopis socijalnog
rada. 19 (3); 367-41.

259

4. BECAN National Team for Croatia (2013) BECAN - Epidemiological Survey on

Child Abuse and Neglect (CAN) in Croatia. Dostupno na:
http://www.becan.eu/sites/default/files/uploaded_images/WP3%20National%20Repor
t_CRO%20(English%20version)%20FINAL.doc
5. Ajdukovi, M., Suac, N. i Rajter, M. (2011) Stavovi strunjaka prema nekim etikim
pitanjima epidemiolokih istraivanja nasilja nad djecom u obitelji.Dijete i drutvo
(1332-3210) 13 (1/2); 13-30
6. Ajdukovi, M., Rajter, M., Suac, N. (2010) Sudjelovanje djece i roditelja u pripremi
epidemiolokog istraivanja nasilja nad djecom: Iskustva fokusnih grupa. Dijete i
drutvo (1332-3210) 12 (1/2); 67-82
7. Ajdukovi, M., Rajter, M., Ogresta, J. i Suac, N. (2010). Report on the family abuse
and neglect of children Overview of the situation in Croatia. Dostupno na:
http://www.becan.eu/sites/default/files/becan_images/Progress%20report%20CRO%2
0-%20attachments.zip

8. Vlahovi-teti, V., Pavlin-Bernardi, N. i Rajter, M. (2010) Illusion of linearity in

geometry: Effect in multiple-choice problems. Mathematical Thinking and Learning
(1098-6065) 12 (1); 54-67.

260