SVEUILITE U ZADRU

ODJEL ZA KULTURU I TURIZAM

Kolegij: Socijalna psihologija

Marija Marinac

to (ruko)voenje ini uinkovitim?

-ESEJ-

Zadar, prosinac 2012.

to (ruko)voenje ini uinkovitim?

Svakoj grupi je potreban voa; njegov nain i stil njegovog rukovoenja ima veliki uinak na izvrenje
zadatka i privlanost grupe, to automatski znai uivanje u radu. Prvenstveno je bitno ponaanje voe i
njegove osobine, te njegova (ne)djelotvornost.
Rukovoenje je zapravo mo osobe da utjee na druge, odnosno mijenjanje njihovih stavova. Kroz
povijest poznajemo mnoge voe koji su bili sposobni preuzeti veliku masu ljudi pod svoje vodstvo, no
takoer poznajemo sluaje u kojima su isti ti voe bili sposobni u jednoj, a manje sposobni u drugoj
situaciji. Tradicionalno, voa je osoba koja mora samim svojim roenjem imati neke karakteristike,kao
to su inteligencija, dominacija i senzibilnost. Kasnijim istraivanjima se dokazalo da neke situacije
jednostavno trae vou; ne radi osobina, nego prvenstveno radi situacija u kojoj je poeljno imati osobu
koja e sve drati pod nadzorom.
Provedeno istraivanje dovelo je do dva osnovna tipa ponaanja; demokratski pristup radu, odnosno
uzimanje u obzir tuih razmiljanja, povjerenje, te mogunost svim lanovima da sudjeluju u raspravi. S
druge strane, imamo tzv. direktivna ponaanja pri kojima se uloga voe jasno daje do znanja svim
lanovima, isto kao njihovi zadaci te pravila. Eksperiment u kojemu je grupa djeaka od 10 i 11 godina
izrezivla kalupe iz sapuna je pokazao koji je stil rukovoenja najunikovitiji. U pitanju su bile tri vrste;
demokratski, autokratski i laissez-faire. Demokratski voe su pri obavljanju zadatka sve lanove pitali za
miljenje, radilo se u prijateljskom ozraju, te su nudili pomo kad je trebala. Autokratski voe su
donosili sve odluke u ime grupe, nisu dali objanjenje u vezi zadatka, niti se savjetovali s ikim. Laissezfaire voe su pasivno odradili svoju ulogu, bez savjetovanja i openito sudjelovanja u zadatku.
Nakon provedenog eksperimenta, utvreno je kako je demokratski stil rukovoenja pokazao najbolje
rezultate uzimajui u obzir kvalitetu i uivanje u radu, iako je napravljeno manje kvalitetnijih kalupa nego
kod autokratskog stila rukovoenja. Takoer, takav stil je rezultirao nezadovoljstvom grupe radi ega je i
ponaanje bilo loe. Najslabiji rezultat je imalo laissez-faire rukovoenje; napravljeno je najmanje kalupa,
i bilo je prisutno neprikladno ponaanje, no djeaci su se prema voi ponaali prijateljski.
Zakljuak je taj kako je demokratski stil rukovoenja ipak najbolji; pokazali su se najkvalitetniji rezultati,
a i sudionici su bili zadovoljni. Kasnijim istraivanjima rezultati su se promijenili, neka su pokazivala
kako je autokratski stil najproduktivniji, a neka za demokratski.

Rukovoenje se najbolje ostvaruje ako se smatra vjetinom:,,Vjet voa je onaj koji je sposoban stvoriti
I odrati drutveni red zasnovan na sustavima moi i sustavima vrijednosti (Hosking i Morely, 1985.)
(Pennington, 1997. str. 293.)
Ovo se odnosi na ,,makro-socijalne vjetine, to bi znailo da je voa upoznat s okolinom u kojom radi,
te da utjee na ljude. Vjetina voa osigurava grupi dobar rezultat, iako treba vremena da bi se to postiglo,
jer osoba koja je jako dobro upoznata s okolinom, ima vee optereenje.
,,Ovaj pristup prua novi smjer u israivanju rukovoenja jer se manje bavi stilom i situacijskim
imbenicima,a vie se bavi time kako voe procesiraju informacije , kako razumiju okolinu u kojoj rade i
kako koriste to znanje u cjenkanju i pregovaranju. (Pennington, 1997. str 293.)
Ono to rukovoenje ini unikovitim je dobra organizacija, te nain na koji podreeni gledaju svog
vou; bitno je da on zadovoljava njihova oekivanja, i da izvavaju zadatke koje im on daje. Sve su to
pokazatelji na to da li rukovoenje ide dobrim putem , i da li je rukovoditelj dostojan tog poloaja. U
sluaju da podreeni nisu zadovoljni nijme, to se moe pokazati izostajanjem sa posla, upuivanjem
kojekakvih albi na raun njega, ili namjernu sabotau nekog zadatka. Nasuprot tome, voa koji potie
samopouzdanje, oputenost, te u sluaju kriza donosi rjeenje i pomae smanjenju napetosti, bit e
omiljen, te e aktivnosti kod ljudi rezultirati pozitivno.
Moje osobno miljenje na ovu temu je kako je poloaj voe odreen ljudima oko njega, ne nuno samim
njime. Naravno, njegov autoritet i nain na koji djeluje su itekako vani za uspjeh odreene grupe, no ako
unutar nje ne postoji meusubno potivanje i spremnost za rad, ni rukovoditelj nee imati posebnog
utjecaja.

Literatura:
1.Pennington, D. (1997). Osnove socijalne psihologije, Jastrebarsko: Naklada Slap

Literatura:
1

Pennington, D. (1997). Osnove socijalne psihologije, Jastrebarsko: Naklada Slap