Leadership

Poglavlje 16: Kako se moemo izgraditi kao lideri

Nastavnik: Prof. Dr Devad ehi

Saradnik: Jasna abanovi

prof. dr Devad ehi

Kako se sami moemo izgraditi kao lideri

Postati liderom nije jednostavno, ali je to, ipak, mnogo lake nego to veina ljudi misli, i to upravo iz razloga to svako od nas ne samo da posjeduje sposobnost voenja, ve sigurno posjeduje i neko lidersko iskustvo u svome ivotu.
Nema sumnje da su odreene karakteristike genetski odreene, recimo, nivo ergije. Iako su naslijeene osobine pojedinaca znaajne, ipak su budue liderske performanse pod upitnikom, jer se kasniji razvoj takvih pojedinaca kao lidera odvija pod snainim utjecajem nekih kasnijih dogaaja. Razvijanje bilo kojeg kompleksnog talenta trai sretnu kombinaciju motivacije, karaktera i prilika. Najvei dio ljudskog talenta ostane nerazvijen.
prof. dr Devad ehi

Kako se sami moemo izgraditi kao lideri

Problem s veinom programa za razvoj leadershipa je u tome to su oni iskljuivo fokusirani na sticanje leadership vjetine, to je svakako korisno i potrebno, ali ni u kom sluaju ne i dovoljno Postati liderom kroz otkrivanje samoga sebe, kroz imaginaciju. Otkrivanje samoga sebe je suprotno prihvatanju uloga za koje smo odgojeni. Otkrivanjem svoje prirodne energije i elje, a zatim nastojanje da se pronae vlastiti put ka ostvarenju elja, mi odbijamo da ivimo ulogu nametnutu kulturom ili porodinom tradicijom, ili ulogu nametnutu od nekog autoriteta.

prof. dr Devad ehi

Koraci u postajanju liderom

U veim dijelu zapadne civilizacije, rasprostranjen i

neizgovoren strah od moguih negativnih posljedica kreativnog leadershipa na znaajan nain utjee na misli i akcije pojedinaca, te da najtalentiranije meu njima spreava da govore samopouzdano ili da se ispoljavaju kao lideri. Kontekst radnog i privatnog ivota koji nas okruuje naprosto je takav da ojaava skup opih vrijednosti, stavova i percepcija koje nas obeshrabruju u nastojanju da se izdignemo iz mase, i koji zahtijevaju igru na sigurno. Otuda je preduslov u postajanju liderom prepoznavanje konteksta onakvim kakav jeste i izjanjavanje o vlastitoj neovisnosti o tom kontekstu. prof. dr Devad ehi

Koraci u postajanju liderom

Nauiti o liderima iz vlastite prolosti Raistiti s mitovima o leadershipu Nauiti o liderima u vlastitoj porodici Razumjeti poimanje i tretman leadershipa u vlastitoj organizaciji Upoznati samoga sebe Prihvatatiti novi (drugaiji) nain uenja Nauiti kako se nositi s neuspjehom Preispitati ivotni put
prof. dr Devad ehi

Prvi korak: Nauiti o liderima iz vlastite prolosti

Na lini pogled na leadership oblikovan je naim iskustvima iz prolosti. Jednim dijelom, svi mi donosimo odluke o leadershipu na osnovu onoga ta smo nauili u naim porodicama ili kolama, iz direktnih susreta s liderima koje poznajemo ili iz posmatranja nekih udaljenih herojskih figura Mi smo kreirali neke nesvjesne obrasce i shvatanja iz ovih ranijih iskustava, koji sada utjeu na nae akcije. S ciljem otkrivanja skrivenih modela koje nosimo u svojim sjeanjima i srcima, a koji utjeu na nae dananje poimanje leadershipa i na nae poimanje sebe kao potencijalnog lidera, treba da pokuamo odgovoriti ne sljedea pitanja: Ko su bili nai mentori? Ko je prolazio kroz nae snove? Ko su bili stvarni ljudi koji su neto znaili u naimprof. dr Devad ehi ivotima?

Drugi korak: Raistiti s mitovima o leadershipu

Svaka kultura, bilo da je drutvena ili organizacijska, kreira mitove koji utjeu na nae vrijednosti, vjerovanja i na na nain razmiljanja. Mitovi o leadershipu koji su prisutni u naoj kulturi kau nam kome da priznamo liderske uloge.
Vjerovanje u mitove i potreba za njihovim ovjekovjeenjem, spreava nas u tome da preuzmemo rizike kao lideri. Sutina ovog koraka ka postajanju liderom je u tome da postanemo svjesniji utjecaja ovih mitova na nae misli i ponaanje.

prof. dr Devad ehi

Drugi korak: Raistiti s mitovima o leadershipu

Tipini mitovi o liderima i liderstvu: Leadership je rijetka vjetina ( Postoji bezbroj liderskih uloga u razliitim aspektima ivota. Jedna osoba moe biti lider u nekoj organizaciji, a istovremeno da ima posve obinu ulogu u nekom drugom okruenju.) Lideri se raaju kao takvi i ne mogu se napraviti (Glavne mogunosti i sposobnosti za liderstvo mogu biti nauene ako postoji osnovna elja za tim. Lideri su harizmatini (Lideri su samo obini ljudi. Harizma je rezultat efektivnog leadershipa i oni koji naue leadership bivaju nagraeni potovanjem od svojih sljedbenika, to poveava liderovu privlanost za sljedbenike.) Lideri postoje samo na najviim nivoima u organizaciji (Velike organizacije stvaraju vie liderskih uloga kroz timove, kreiranje malih poduzetnikih jedinica unutar organizacije, koje imaju slobodu da rade kao nezavisni subjekti, itd.)

prof. dr Devad ehi

Trei korak: Nauiti o liderima u vlastitoj porodici

Sve dok kontekst koji nasljeujemo iz mladosti i koji oblikuje na dananji pogled na same sebe ostaje za nas nevidljiv, mi ne moemo preokrenuti nae razmiljanje ili ponaanje kako bismo popunili eventualni nedostatak liderskih osobina u sebi. Iskustva koja stiemo u porodici su najmanje ispitana, a istovremeno nas najvie odreuju. Zato to je porodini ivot tako utjecajan na na pogled na leadership i zato to esto odravamo jednu nesvjesnu barijeru ka prepoznavanju njegovog utjecaja, teko je otkriti lekcije koje smo tu nauili i poruke koje smo primili. Cilj ovog koraka je da se provede analiza konteksta koji je prevladavao u naoj porodici.
prof. dr Devad ehi

etvrti korak: Razumjeti poimanje i tretman leadershipa u vlastitoj organizaciji

U ovom koraku ka otkrivanju vlastitog leadershipa, cilj je otkriti nain na koji radno okruenje podupire izraavanje leadershipa i nain na koji ono obeshrabruje razvoj novog leadershipa Kako se u naem radnom okruenju gleda na lidere, kako su nagraeni i kako se razvijaju? Na koji nain ih se obeshrabruje ili kanjava? Kakav je utjecaj implicitnih i eksplicitnih poruka na nau viziju samih sebe i nau ulogu kao lidera? Ono to emo zasigurno uoiti jeste da organizacije svoju podrku ili odvraanje od leadershipa izraavaju kroz nagrade, promocije i priznanja. Mnogo suptilniji naini signaliziranja stavova prema leadershipu su trening programi, drutveni obrasci, vrijednosti, sistemi komuniciranja i strukture za kadrovsko popunjavanje, i sl.
prof. dr Devad ehi

Peti korak: Upoznati samoga sebe

Samorefleksija je jedan od kljunih koraka u postajanju liderom. Kada razmiljamo na samoreflektivan nain o svojim vlastitim iskustvima, to obuhvata sve to nam se deavalo u prethodnom periodu, ukljuujui i kritine dogaaje u kojima smo uestvovali, kako uspjene tako i neuspjene Drugi izvor informacija za upoznavanje samoga sebe nalazi se u kontaktima i druenjima s drugim ljudima koji e nam rei neto o nama samima. To moe znaiti traenje povratne informacije od nekih prijatelja ili kolega koje cijenimo. Biti stalno otvoren za uenje trei je aspekt poznavanja samoga sebe. etvrti nain na koji upoznajemo sebe odnosi se na unutranju i vanjsku dosljednost u smislu da postoji stalna veza izmeu onoga u ta vjerujemo i onoga ta radimo i govorimo.
prof. dr Devad ehi

esti korak: Prihvatatiti novi (drugaiji) nain uenja

Takvo uenje ne podrazumijeva jednostavno preuzimanje nekog skupa znanja ili uenja nekih disciplina, ve predstavlja gledanje svijeta onakvog kakav jeste i kakav moe biti, razumijevanje razlike izmeu ta dva stanja i nastojanje da se ta razlika prevazie. Ako elimo znati kako uimo treba da se upustimo u neku aktivnost za koju smo bili ubijeeni da je nikada neemo raditi ( skijanja, rafting, planinarenje, skakanje padobranom, i sl.). Takvi dramatini fiziki izazovi ue nas ono to treba da znamo o svome stilu uenja i konfrontiraju nas s naim pretpostavkama o sebi, obrui na svijet naglavake Dranje govora u javnosti, voenje sastanka, rad u amaterskom pozoritu, upoznavanje s ljudim s kojima se inae ne slaemo, boravak u nekom nepoznatom podruju, itd.
prof. dr Devad ehi

esti korak: Prihvatatiti novi (drugaiji) nain uenja (2)

Pitanja o kojima trebamo razmisliti i pokuati na njih odgovoriti nakon to smo doivjeli neko od spomenutih iskustava su sljedea:
Detaljno opisati izazov s kojim smo bili suoeni, novo iskustvo i rizik koji smo preuzeli; Koji su bili nai najvei strahovi prije nego to smo se upustili u do tada nepoznatu aktivnost? Kako su se ti strahovi mijenjali i razvijali tokom vremena provedenog na toj aktivnosti? ta je to to su nam drugi ljudi rekli o nama, a to je pozitivno ili negativno utjecalo na nae samopouzdanje? ta nam se na samom poetku inilo najrizinijim u naem poduhvatu i kako se taj rizik mijenjao tokom vremena?
prof. dr Devad ehi

esti korak: Prihvatatiti novi (drugaiji) nain uenja (3)

Koji ljudi, okolnosti, akcije i dogaaji su najvie podrali nae uenje, a ta nas je najvie spreavalo u tome? ta je to to je u naem vlastitom razmiljanju i ponaanju najvie doprinijelo naem uenju, a ta mu je najvie smetalo? U kom momentu smo znali da smo uspjeni i kako smo to znali? Koji su bili vrhunci, najvee radosti i rauni koje smo morali plaati za preuzeti rizik ? Kako se naa vlastita slika o samima sebi promijenila kao rezultat ovog iskustva? Kako smo se promijenili kao rezultat onoga to smo nauili?

Odgovori na prethodna pitanja su dobra osnova za odgovor na pitanje ta treba da nauimo da bi postali dobri
lideri.
prof. dr Devad ehi

Sedmi korak: Nauiti kako se nositi s neuspjehom

Jedan od najvanijih kvaliteta lidera jeste nain na koji se nose s neuspjehom. Efektivni lideri jednostavno sebi ne dozvoljavaju da razmiljaju o neuspjehu, a za neke od njih je greka jednostavno samo jedan nain obavljanja posla. Nespjeh je tek poetak. Primjer djeteta koje ui da hoda, koje se i nakon stotine padova ne osjea krivim niti postienim za neuspjeh Na pogled na neuspjeh u odrasloj dobi, za razliku od djeteta, jednostavno blokira nau sposobnost da preuzmemo rizik, da se zauzmemo za ono za ta smo sigurni da je ispravno i da odgovorimo na situacije koje zahtijevaju liderstvo.

prof. dr Devad ehi

Sedmi korak: Nauiti kako se nositi s neuspjehom (2)

Relevantna pitanja za nae razumijevanje vlastitih stavova prema neuspjehu: Kakav je bio stav prema neuspjehu u vaoj porodici? Kako su se drugi ponaali prema vama kada ste bivali neuspjeni? Kakve ste odluke donosili u vezi s neuspjehom, bilo vaim bilo u vezi s drugim ljudima? Kako su ova rana iskustva steena u krugu porodice ugraena u va lini ivot i odnose s drugim ljudima, u va profesionalni ivot i u ivote vae djece? Ko vam je rekao da ste pogrijeili ili da ne biste nikada trebali pogrijeiti? ta je to u ivotu tih osoba to ih je motivisalo da vas ue o neuspjehu? Odgovori na ova pitanja oznait e uzroke vlastitih stavova prema svom neuspjehu.
prof. dr Devad ehi

Osmi korak: Preispitati ivotni put

Pitanja o kojima u okviru ove posljednje vjebe liderstva trebamo razmisliti su sljedea: Koji ste po redoslijedu roenja bili kod svojih roditelja? Kakva je bila vaa uloga u porodici kada su roditelji bili kui i kada nisu? Kakvu ste ulogu imali u druenju sa svojim vrnjacima: voa, dominantan, stidljiv, svi su vas voljeli, bili ste ignorisani, drutvo vas je odbijalo, bili ste potovani, dobri sportisti, dobri u koli, buntovnici? Je li bilo bitno to kako izgledate i koliko ste visoki? Da li je ulogu igralo to to imate ili nemate neke sposobnosti? Jesu li spol i etnika pripadnost bili faktori bitni za va poloaj meu drugovima u djetinstvu? Da li ste imali neki nadimak? Da li se neto mijenjalo u drutvu suprotnog spola? Kada ste poeli izlaziti? Jeste li bili popularni? Neeljeni? Usamljeni? Traeni? Ignorisani?
prof. dr Devad ehi

Osmi korak: Preispitati ivotni put (2)

Razmislite o tome koliko se vae dananje ponaanje u vezi s liderstvom moe objasniti u svjetlu ovih ranih dogaaja. Proite kroz isti niz pitanja za sve drutvene grupe u kojima ste se kretali tokom svog ivota, prvo s ljudima starijim od vas, onda sa svojim vrnjacima, zatim s ljudima mlaim od vas ili s onima koji su nieg statusa ili poloaja. Nakon to ste pokuali odgovoriti na sva pitanja i ako ste uspjeli zaokruiti neku sliku, pogledajte unazad i pokuajte uoiti neku liniju i dominantnu karakteristiku svoga razvoja. Kao pomo u tome mogu vam posluiti sljedea kratka pitanja:
prof. dr Devad ehi

Osmi korak: Preispitati ivotni put (3)

Koju ulogu ste obino imali? U kojoj ste ulozi dobri? U emu ste loi? U emu uivate? ta izbjegavate? Kako se ljudi obino odnose prema vama? Na koje naine vas svi ljudi tretiraju jednako? U kom smislu samo odreeni ljudi imaju jednak tretman prema vama? Kako vi anticipirate reakcije drugih ljudi prema vama? Koje reakcije obino pobuujete oinske, seksualne, sestrinske, takmiarske, simpatije i saosjeanje, majinske, elju da vam se pomogne, ljudi vas smatraju rtvom, mrzovoljnim ili su kritini prema vama? Koristei ove uspomene i refleksije na ranija iskustva, opiite tip lidera kakav biste, prema vaem miljenju, mogli biti, a da su pri tome maksimalno iskoritene vae jake strane. Koja su to iskustva iz prolosti koja biste voljeli prevladati kako biste postali lider? prof. dr Devad ehi

Hvala na panji.

prof. dr Devad ehi