Uvod u psihologiju linosti

Odreenje linosti
Linost je skup psihikih osobina...
I mehanizama...
Unutar pojedinca...
Koji su organizirani i relativno trajni...
I koji utjeu...
Na interakcije pojedinca...
I njegove adaptacije na...
Okolinu

Tri razine analize linosti

Ljudska priroda
Individualne i grupne razlike
Jedinstvenost pojedinca

Rascjep u podruju

1.

Velike teorije linosti

Suvremena istraivanja u podruju linosti

est domena znanja o ljudskoj prirodi

Dispozicijska domena
Bioloka domena
Intrapsihika domena
Kognitivno-iskustvena domena
Socijalna i kulturalna domena
Domena prilagodbe

ULOGA TEORIJE LINOSTI

KRITERIJI ZA EVALUACIJU TEORIJA LINOSTI
POSTOJI LI SVEOBUHVATNA, KONANA I
TONA TEORIJA LINOSTI?
KLJUNI POJMOVI


UVOD

Oni koji u sebi nose prekomjernu duhovitost smatraju se vulgarnim lakrdijaima, teei humoru po svaku cijenu, ne vodei rauna o boli koju nanose objektu
svoje zabave;... dok se oni koji se ne znaju aliti na svoj raun, niti razumiju one
koji to mogu, smatraju dosadnim i neuljudnim osobama. No, oni koji se ale na
ukusan nain nazivaju se otroumnima i taktinima... i znaajka taktine osobe je
da ona govori i slua ono to dolikuje dobroj i dobro odgojenoj osobi.
Aristotel je u djelu Nikomahova etika o humoru i ljudima koji mu se preputaju ili ne
preputaju izrekao ove rijei. Iz tog je citata vidljivo da se Aristotel ponaa slino kao
psiholog linosti. Aristotel analizira karakteristike osoba koje imaju odgovarajui smisao
za humor, pronalazei neke osobitosti koje su s njim povezane. Aristotel tom opisu dodaje usporedbu osoba koje su ekstremne po smislu za humor, bilo da ga imaju premalo ili
previe. U svojoj knjizi o etici, Aristotel opisuje i analizira mnoge karakteristike linosti,
ukljuujui istinoljubivost, hrabrost, inteligenciju, ugaanje sebi, sklonost srdbi i drueljubivost.

Moemo zakljuiti da je Aristotel bio psiholog linosti amater. No, jesmo li svi u
odreenoj mjeri amaterski psiholozi linosti? Nismo li svi znatieljni u vezi s karakteristikama koje ljudi posjeduju, ukljuujui i nae vlastite karakteristike? Ne koristimo li
svi osobine linosti kada opisujemo druge osobe? Naposljetku, ne koristimo li svi karakteristike linosti kako bismo objasnili ponaanje, kako vlastito, tako i ponaanje drugih
osoba? Kada kaemo da naa prijateljica odlazi na brojne zabave zato to je drutvena,
mi koristimo linost kako bismo objasnili njezino ponaanje. Kada za nekog drugog prijatelja navodimo da je savjestan i pouzdan, mi opisujemo karakteristike njegove linosti.
Kada karakteriziramo sami sebe kao promiljene, inteligentne i ambiciozne, mi opisujemo karakteristike vlastite linosti.
Osobine linosti ine ljude meusobno razliitima i te se osobine obino pojavljuju
u formi pridjeva koje koristimo kada govorimo o nekoj osobi, primjerice o Johnu kao
lijenom i nepouzdanom, Mary kao optimistinoj, te Fredu kao anksioznom. Pridjevi koji
se mogu koristiti za opisivanje karakteristika ljudi nazivaju se pridjevima deskriptorima
crta linosti. Postoji vie od 20 000 takvih pridjeva deskriptora crta linosti u engleskom jeziku. Ova zapanjujua injenica govori sama po sebi kako u svakodnevnom ivotu postoje snani razlozi za na pokuaj razumijevanja i opisivanja prirode onih s kojima
ulazimo u interakcije, te da postoje snani razlozi za pokuaj razumijevanja i opisivanja
nas samih.
Treba uoiti da se pridjevi koji opisuju linost odnose na nekoliko vrlo razliitih aspekata ljudi. Rijei kao to je promiljen, odnose se na unutranje kvalitete uma. Rijei kao

PSIHOLOGIJA LINOSTI

to su armantan i duhovit, odnose se na dojam koji neka osoba ostavlja na druge ljude.
Rijei kao to je dominirajui, relacijske su i oznaavaju poziciju osobe u odnosu na druge ljude. Rijei kao to je ambiciozan, odnose se na intenzitet elje da se postignu odreeni ciljevi. Rije kao to su kreativan, odnose se jednako na kvalitetu uma i na prirodu
proizvoda koje stvaramo. Rijei kao to je lukav, odnose se na strategije koje osoba koristi
kako bi postigla svoje ciljeve. Sve ove karakteristike opisuju neke aspekte linosti.

Vjeba
Zamislite neku osobu koju dobro poznajete recimo prijatelja, lana obitelji ili cimera. Razmotrite brojne karakteristike koje tu osobu ine jedinstvenom. Navedite pet karakteristika
koje najbolje hvataju njezinu linost. Primjerice, ako biste eljeli tu osobu opisati nekome,
kojih pet pridjeva biste koristili? Nakon toga zamolite osobu koju ste opisali da navede pet
pridjeva za koje ona smatra da je najbolje opisuju. Usporedite vae liste.

Odreenje linosti
Postavljanje definicije za neto tako sloeno kao to je ljudska linost vrlo je teko. Autori
prvih udbenika o linosti Gordon Allport (1937) i Henry Murray (1938) takoer su se
muili definirajui linosti. Problem je kako postaviti definiciju koja e biti dovoljno sveobuhvatna da ukljui sve aspekte koji su spomenuti u uvodu ovog poglavlja, ukljuujui
unutranje karakteristike, socijalne efekte, kvalitete uma, tjelesne karakteristike, odnose s
drugima i unutranje ciljeve. Zbog te kompleksnosti, neki udbenici psihologije linosti
potpuno preskau formalnu definiciju linosti. Ipak, sljedea definicija obuhvaa bitne
elemente linosti: Linost je skup psihikih osobina i mehanizama unutar pojedinca koji
su organizirani i relativno trajni, te utjeu na interakcije i adaptacije pojedinca na intrapsihiku, fiziku i socijalnu okolinu. Ispitajmo podrobnije elemente ove definicije.

Linost je skup psihikih osobina...

Psihike osobine su karakteristike koje opisuju naine na koje se ljudi meusobno razlikuju. Kazati da je netko srameljiv znai spomenuti jedan nain na koji se on razlikuje
od drugih, koji su vie drutveni. Pored toga, osobine takoer odreuju naine na koji
su ljudi meusobno slini. Primjerice, ljudi koji su srameljivi meusobno su slini po
tome to su anksiozni u socijalnim situacijama, osobito u situacijama u kojima je panja
publike usmjerena prema njima.
Razmotrimo sljedei primjer osobinu priljivosti. Ta karakteristika moe se smisleno primijeniti na osobe i opisuje dimenziju po kojoj se one razlikuju. Tipino, priljiva
 Eng. trait u ovom e se tekstu prevoditi kao osobina ili crta budui da je rije o sinonimima
(nap. prev.).

1. poglavlje Uvod u psihologiju linosti

je osoba takva iz dana u dan, iz tjedna u tjedan, te iz godine u godinu. ak i najpriljivije

osobe zasigurno mogu imati neke utljive trenutke, ili ak i utljive tjedne. No ipak,
tijekom odreenog vremena, oni koji imaju izraenu crtu priljivosti ee su skloni verbalnom ponaanju negoli oni koji su manje priljivi. U tom smislu, crte opisuju prosjene tendencije neke osobe. U prosjeku, visokopriljive osobe zapoinju vie razgovora
negoli niskopriljive osobe.
Istraivanja crta linosti postavljaju etiri vrste pitanja:

Koliko crta linosti postoji?

Kako su crte linosti organizirane?
Koje je podrijetlo crta?
Koje su korelacije i posljedice crta linosti?

Jedno od osnovnih pitanja je koliko temeljnih crta linosti postoji. Postoji li desetak
ili stotinjak osobina linosti, ili tek nekoliko? Drugo istraivako pitanje odnosi se na
organizaciju ili strukturu crta linosti. Primjerice, kako je priljivost povezana s drugim
crtama, kao to su impulzivnost ili ekstraverzija? Tree istraivako pitanje odnosi se na
podrijetlo crta linosti. Utjee li naslijee na priljivost? Koje vrste odgojnih postupaka
utjeu na razvoj osobine linosti kao to je priljivost? etvrto istraivako pitanje tie
se korelacija i posljedica crta linosti u terminima iskustava, ponaanja i ivotnih ishoda.
Imaju li priljive osobe, primjerice, mnogo prijatelja? Imaju li iroku socijalnu mreu na
koju se mogu osloniti u tekim trenucima? Idu li na ivce ljudima koji pokuavaju uiti?
Navedena etiri istraivaka pitanja ine sr istraivakih programa mnogih psihologa linosti. Psihike osobine su korisne iz najmanje tri razloga. Prvo, one nam pomau
da opiemo ljude, te da razumijemo dimenzije po kojima se oni razlikuju. Drugo, crte su
korisne jer nam pomau da objasnimo ponaanje. Razlog zbog kojeg ljudi rade ono to
rade moe djelomino biti i u njihovim crtama linosti. Tree, crte su korisne jer nam
pomau da predvidimo budue ponaanje primjerice, koja vrsta karijere e odreene
ljude zadovoljiti, tko e bolje podnositi stres, tko e se vjerojatno dobro slagati s drugim ljudima. Dakle, linost je korisna za opisivanje, objanjavanje i predvianje razlika
meu pojedincima. Sve dobre znanstvene teorije omoguuju istraivaima da opisuju,
objanjavaju i predviaju ono na to se teorija odnosi. Jednako kao to neka ekonomska
teorija moe biti korisna u opisivanju, objanjavanju i predvianju fluktuacija na tritu
dionica, tako i osobine linosti u podruju ljudskog ponaanja i doivljavanja opisuju,
objanjavaju i predviaju razlike meu osobama.

I mehanizama...
Psihiki mehanizmi su kao crte linosti, jedino to se pojam mehanizmi vie odnosi na
procese koji se odvijaju u linosti. Primjerice, veina psihikih mehanizama ukljuuje nekakvu obradu informacija. Netko tko je ekstravertiran, primjerice, moe traiti i uoavati
prilike za interakciju s drugim ljudima. Dakle, ekstravertirana osoba je pripravna da uoi
odreenu vrstu socijalne informacije te da reagira u skladu s njom.

PSIHOLOGIJA LINOSTI

Veina psihikih mehanizama ima tri osnovna sastavna dijela: ulaz, pravila odluivanja i izlaz. Psihiki mehanizmi mogu ljude initi osjetljivijima na odreenu vrstu informacija iz okoline (ulaz), mogu utjecati na njihovo razmiljanje o odreenim opcijama
(pravila odluivanja), te mogu voditi ponaanje prema odreenim kategorijama reakcija
(izlaz).
Primjerice, ekstravertirana osoba moe traiti mogunosti da bude s drugim ljudima,
moe u svakoj situaciji razmatrati mogunosti ljudskog kontakta ili interakcije s drugima,
a moe se i ponaati tako da ohrabruje druge na interakciju s njom. Naa linost sadri
brojne takve psihike mehanizme procedure za procesiranje informacija koje imaju
glavne elemente ulaza, pravila za odluivanje i izlaza.
To ne znai da su sve nae crte linosti aktivirane cijelo vrijeme. Ustvari, u odreenom je trenutku samo manji broj crta linosti aktiviran. Razmotrimo crtu hrabrosti. Ova
osobina linosti se aktivira samo u odreenim uvjetima, kada se ljudi susreu s ozbiljnim
opasnostima i prijetnjama. Neki su ljudi hrabriji od drugih, ali nikad neemo doznati koji
su ljudi hrabri ako se ne pojavi odgovarajua situacija u kojoj se hrabrost moe iskazati.
Osvrnite se oko sebe na sljedeem predavanju tko, prema vaem miljenju, posjeduje
hrabrost kao crtu linosti? To neete znati dok se ne pojavi situacija koja aktivira hrabro
ponaanje.

Unutar pojedinca...
Unutar pojedinca znai da je linost neto to pojedinac nosi unutar sebe tijekom vremena, od jedne do druge situacije. Tipino, mi mislimo da smo isti ljudi kakvi smo bili
proli tjedan, proli mjesec ili prolu godinu, te da emo iste osobine linosti imati i u nadolazeim mjesecima i godinama. Isto tako, iako je naa linost zasigurno pod utjecajem
okoline u kojoj se nalazimo, osobito pod utjecajem drugih vanih osoba u naim ivotima, mi mislimo da iz situacije u situaciju nosimo iste osobine linosti. Definicija linosti
naglaava da se izvori linosti nalaze unutar pojedinca, te da je linost stoga stabilna kroz
vrijeme i u odreenoj mjeri konzistentna u razliitim situacijama.

Koji su organizirani i relativno trajni...

Organizirani znai da psihike osobine i mehanizmi neke osobe nisu jednostavan i sluajan zbroj elemenata. Upravo suprotno, linost je organizirana jer su osobine i mehanizmi
meusobno povezani na koherentan nain. Zamislite jednostavan primjer dvaju nagona
nagona za hranom i intimnou. Ako niste jeli neko vrijeme i doivljavate grenje eluca, tada va nagon za hranom moe prevladati va nagon za intimnou. S druge strane,
ako ste ve jeli, tada va nagon za hranom moe biti trenutno potisnut, doputajui vam
da slijedite nagon za intimnou. Naa linost je organizirana tako da postoje odreena
pravila odluivanja koja, ovisno o okolnostima, odreuju koje e potrebe biti aktivirane.
Psihike osobine su relativno trajne u vremenu, osobito u razdoblju odrasle dobi, te
openito konzistentne u razliitim situacijama. Kada kaemo da je netko srdit u odree-

1. poglavlje Uvod u psihologiju linosti

nom trenutku, to ne govori nita o njegovoj crti linosti. Neka osoba moe biti srdita sada,
ali ne mora biti srdita sutra. Ona moe biti srdita u jednoj situaciji, ali ne mora biti srdita u
drugim situacijama. Srdba je vie stanje negoli crta. No, rei da je netko sklon srdbi ili
lako raspaljiv, ipak opisuje njegovu psihiku osobinu. Netko tko je sklon srdbi bit e, u
usporedbi s drugima, esto srdit i pokazivat e tu sklonost u razliitim vremenskim tokama te u razliitim situacijama (primjerice, takva osoba bit e svadljiva na poslu, agresivna
u rekreativnom sportu i esto e se sukobljavati s lanovima vlastite obitelji).
U nekim situacijama ova generalizacija o konzistentnosti linosti kroz razliite situacije ne mora biti potpuno tona. Neke situacije mogu biti vrlo snane te mogu potisnuti
izraavanje psihikih osobina. Primjerice, osobe koje su priljive mogu biti vrlo tihe za
vrijeme predavanja, gledanja filma, ak i u liftu iako ste sasvim sigurno susreli nekoga
tko ne moe utjeti ni u jednoj od navedenih situacija!
Rasprava o tome jesu li ljudi konzistentni kroz razliite situacije ima dugu povijest
u psihologiji linosti. Neki psiholozi su tvrdili da su dokazi za konzistenciju slabi (Mischel, 1968). Primjerice, iskrenost izmjerena u jednoj situaciji (recimo, varanje na ispitu)
ne mora korelirati s iskrenou izmjerenom u drugoj situaciji (recimo, varanje na porezu). Navedenu raspravu razmotrit emo detaljnije poslije, no zasad emo rei da veina
psihologa linosti dri da, iako ljudi nisu potpuno konzistentni, konzistentnost postoji u
dovoljnoj mjeri da opravda ukljuivanje te karakteristike u definiciju linosti.
injenica da linost obuhvaa relativno trajne psihike osobine i mehanizme ne iskljuuje promjene kroz vrijeme. tovie, precizno opisivanje naina na koje se mijenjamo
tijekom vremena jedan je od ciljeva psihologa linosti.

I koji utjeu...
Naglaavanje sila koje utjeu, u definiciji linosti znai da crte i mehanizmi linosti
mogu utjecati na ivote ljudi. Oni utjeu na to kako se ponaamo, kako vidimo sami sebe
ili kako razmiljamo o svijetu oko sebe, u kakvim smo odnosima s drugim ljudima, kako
se osjeamo, kako biramo okolinu (osobito nau socijalnu okolinu), kojim ciljevima teimo u ivotu i koje elje imamo, te kako reagiramo na okolnosti u kojima se nalazimo.
Ljudi nisu pasivna bia koja samo odgovaraju na vanjske sile. Upravo suprotno, ljudi su
aktivna bia, a linost igra kljunu ulogu tako to utjee na to kako ljudi oblikuju vlastite
ivote. U tom se smislu crte linosti mogu shvatiti kao sile koje utjeu na to kako mislimo, osjeamo i ponaamo se.

Na interakcije pojedinca...
Ovo obiljeje linosti je moda najtee opisati, zbog toga to je priroda interakcije pojedinca i okoline sloena. U 4. poglavlju detaljnije emo razraditi interakcionizam. Zasad
je dovoljno samo navesti da interakcije uz razliite situacije ukljuuju percepciju, selekciju, evokaciju i manipulaciju.
Percepcije se odnose na to kako vidimo ili interpretiramo nau okolinu. Dva ovjeka mogu biti izloena objektivno istom dogaaju, no ono na to obrate panju i kako

PSIHOLOGIJA LINOSTI

interpretiraju dogaaj moe se jako razlikovati. Ta razlika proizlazi iz njihove linosti.

Primjerice, dva ovjeka mogu gledati mrlje od tinte jedan moe vidjeti dva kanibala
koji kuhaju ovjeka na vatri, dok drugi moe, u istim mrljama, vidjeti nasmijeenog klauna koji ga pozdravlja. Ili drugi primjer, stranac koji se nasmijei nekom na ulici jedna
osoba to moe percipirati kao neprirodno smijuljenje, dok druga osoba taj smijeak moe
percipirati kao prijateljsku gestu. Rije je o istom smijeku, jednako kao i o istim mrljama
od tinte, pa ipak, nain na koji ljudi interpretiraju takve objektivne situacije moe biti
odreen njihovom linou.
Selekcija opisuje nain na koji biramo situacije u koje emo ulaziti kako biramo prijatelje, hobije, izborne predmete, ak i karijeru. Nain na koji vrimo navedenu selekciju
odraz je, barem djelomino, nae linosti. Nain na koji provodimo slobodno vrijeme
osobito dobro reflektira nau linost. Neka osoba za hobi moe izabrati skakanje padobranom, dok druga moe vrijeme provoditi u nekoj mirnoj aktivnosti kao to je vrtlarenje. Mi
biramo iz onoga to nam ivot nudi, a ti izbori su odreeni naom linou.
Evokacija je reakcija koju izazivamo kod ostalih, esto potpuno nenamjerno. Mi sami,
u odreenoj mjeri, kreiramo socijalnu okolinu u kojoj boravimo. Dijete s visokom razinom aktiviteta, primjerice, moe izazvati pokuaje svojih roditelja da ga obuzdaju, iako
dijete to ne eli i nije mu namjera izazvati takve pokuaje. Osoba koja je fiziki snana
moe izazvati osjeaj zastraenosti kod drugih, ak i kad joj zastraivanje nije cilj. Nae
evokativne interakcije takoer su esencijalno obiljeje nae linosti.
Manipulacija je nain na koji namjerno utjeemo na druge ljude. Netko tko je anksiozan ili straljiv moe pokuati utjecati na grupu iji je lan, tako da izbjegavaju zastraujue filmove ili rizine aktivnosti. Netko tko je izrazito savjestan moe inzistirati da se
svatko striktno dri pravila. ovjek koji je izrazito ist i uredan moe inzistirati kod svoje
supruge da posprema svoje svari i pomagati joj pri svakodnevnom ienju. Naini na
koje pokuavamo manipulirati ponaanje, razmiljanje i osjeaje drugih ljudi, esencijalno
su obiljeje nae linosti. Sve navedene forme interakcije percepcija, selekcija, evokacija i manipulacija imaju sredinju ulogu u razumijevanju veze izmeu linosti ljudi i
prirode okoline u kojoj se nalazimo.

I njegove adaptacije na...

Naglaavanje adaptacije odraava ideju da se centralno obiljeje nae linosti odnosi
na adaptivno funkcioniranje postizanje ciljeva, suoavanje, prilagoavanje i noenje
s izazovima i problemima s kojima smo suoeni tijekom ivota. Malo to je o ljudskom
ponaanju tako oito kao injenica da je ono cilju usmjereno, funkcionalno i svrhovito.
ak i ponaanja koja naoko ne izgledaju funkcionalno kao to su neurotino ponaanje
i pretjerana zabrinutost mogu, u stvari, biti funkcionalna. Primjerice, ljudi koji mnogo
brinu, esto dobivaju mnogo podrke i ohrabrivanja od drugih. Posljedino, ono to se
na povrini pojavljuje kao neadaptivno (zabrinutost) moe, u stvari, imati neke potkrepljujue karakteristike za pojedinca (izazivanje socijalne potpore). Uz to, neki su aspekti
procesa u linosti nedostatak normalne adaptacije, kao to je nemogunost suoavanja sa

1. poglavlje Uvod u psihologiju linosti

stresom, reguliranja socijalnog ponaanja i upravljanja vlastitim emocijama. Poznavajui

adaptacijske posljedice takvog poremeenog ponaanja, poinjemo razumijevati i nain
funkcioniranja normalne linosti. Iako je znanje psihologa o adaptivnim funkcijama crta
i mehanizama linosti trenutno ogranieno, to ostaje nezaobilazan klju za razumijevanje
prirode ljudske linosti.

Okolinu
Fizika okolina je esto izazov za ljude. Ponekad je ona direktna prijetnja preivljavanju.
Primjerice, nestaica hrane izaziva problem osiguravanja nutrijenata potrebnih za preivljavanje. Izloenost ekstremnim temperaturama izaziva problem ouvanja termalne
homeostaze. Visina, zmije, pauci i stranci mogu biti opasnost za preivljavanje. Ljudska
bia, kao druge ivotinje, razvila su rjeenja za takve adaptacijske probleme. Glad nas
motivira da traimo hranu, a okusne preferencije odreuju izbor hrane koju emo konzumirati. Mehanizam drhtanja nam pomae u borbi s hladnoom, a lijezde znojnice nam
pomau u borbi s vruinom. Na psiholokoj razini, na strah od visine, zmija, paukova i
stranaca najei ljudski strahovi pomau nam da izbjegnemo opasnosti u interakcijama s okolinom koja je opasnost za nae preivljavanje.
Socijalna okolina takoer zahtijeva nau adaptaciju. Moemo eljeti presti koji sa
sobom nosi neki novi posao, ali postoje brojni drugi ljudi koji e se takoer natjecati za
istu poziciju. Moemo eljeti interesantne prijatelje i partnere, ali mnoge druge osobe e
se takoer boriti za njih. Moemo eljeti veu emocionalnu bliskost s osobama koje su
nam vane, ali ne mora biti odmah jasno kako se ta bliskost moe postii. Naini na koje
se ljudi nose sa svojom socijalnom okolinom izazovi kojima smo izloeni u nastojanju
da osiguramo osjeaj pripadanja, ljubavi i potovanja od strane drugih od prvorazredne
su vanosti za nae razumijevanje linosti.
Pojedini aspekti okoline koji su vani u nekom trenutku esto su determinirani linou. Osoba koja je priljiva, primjerice, u socijalnoj e okolini uoiti vie mogunosti
da zapone razgovor od osobe koja nije priljiva. Osoba koja je neugodna, ulazit e u
socijalnu okolinu gdje se ljudi vie svaaju i sukobljavaju s njom. Osoba kojoj je vrlo
vaan status, obraat e panju na relativnu poziciju dugih ljudi u hijerarhiji tko je na
vrhu, tko je na dnu, tko se uspinje, tko nazaduje. Ukratko, od potencijalno neogranienog
broja dimenzija okoline u kojoj se nalazimo, naa efektivna okolina je onaj mali podskup obiljeja okoline na koja se usmjeravaju nai psihiki mehanizmi, te stoga na njih
obraamo panju i na njih reagiramo.
Uz fiziku i socijalnu, imamo i intrapsihiku okolinu. Intrapsihika znai unutar
uma. Svi imamo sjeanja, snove, elje, fantazije i kolekciju privatnih iskustava s kojima
ivimo svaki dan. Ta intrapsihika okolina je ipak, iako se ne moe objektivno verificirati
kao naa socijalna ili fizika okolina, stvarna za svakog od nas i ini vaan dio nae psihike realnosti. Primjerice, samopotovanje koliko dobar ili lo dojam imamo o sebi u
nekom trenutku moe ovisiti o naoj procjeni stupnja u kojem uspijevamo postii nae
ciljeve. Uspjeh na poslu i uspjeh u prijateljskoj vezi mogu initi dvije razliite vrste iskustva uspjeha, te tako mogu stvarati razliita sjeanja. Mi smo pod utjecajem sjeanja o

10

PSIHOLOGIJA LINOSTI

takvim iskustvima svaki put kada razmiljamo o vlastitoj vrijednosti. Naa intrapsihika
okolina, jednako kao naa fizika ili socijalna okolina, prua vaan kontekst za razumijevanje ljudske linosti.

Vjeba
Napiite esej dug jednu stranicu o dobrom prijatelju/prijateljici ili nekoj osobi koju dobro
poznajete. U eseju opiite to je karakteristino za tu osobu, to je trajno prisutno kod nje,
te to ima adaptacijsku funkciju za nju. U svoj opis ukljuite elemente naina interakcije i
adaptacije te osobe na fiziku, socijalnu i intrapsihiku okolinu.

Tri razine analize linosti

Iako je odreenje linosti koje se koristi u ovom udbeniku iroko i sveobuhvatno, linost
se moe analizirati na tri razine. Te tri razine su dobro saeli Kluckhohn i Murray, u njihovoj knjizi o kulturi i linosti, koja je objavljena 1948. godine. Oni navode da je svako
ljudsko bie u odreenim aspektima:
1. Jednako svima drugima (razina ljudske prirode).
2. Jednako nekima drugima (razina individualnih i grupnih razlika).
3. Razliito od svih drugih (razina individualne jedinstvenosti).
Drugi nain na koji moemo razmiljati o toj podjeli jest da se prva razina odnosi na
univerzalno (naine na koji smo isti), srednja razina se odnosi na osobno (naine na
koje smo slini nekima, ali razliiti od ostalih), a trea razina se odnosi na jedinstveno
(naine na koje smo razliiti od svih drugih ljudi).

Ljudska priroda
Prva razina analize linosti opisuje ljudsku prirodu openito osobine i mehanizme
linosti koji su tipini za nau vrstu, te koje posjeduje svatko ili gotovo svatko. Primjerice, gotovo svako ljudsko bie posjeduje sposobnost govora, to mu omoguuje da naui
i koristi odreeni jezik. Sve kulture na zemlji govore neki jezik, tako da je govorni jezik
univerzalni dio ljudske prirode. Na psiholokoj razini, svi ljudi posjeduju temeljne psihike mehanizme primjerice, elju da ive s drugima ili da pripadaju nekoj socijalnoj grupi
pa su ti mehanizmi takoer dio ljudske prirode. Postoji mnogo naina na koje je svaka
osoba jednaka svim drugim osobama, te nam razumijevanje te jednakosti omoguuje i
razumijevanje temeljnih principa ljudske prirode.

Individualne i grupne razlike

Druga razina analize linosti odnosi se na individualne i grupne razlike. Neki su ljudi
drutveni i vole zabave; drugi preferiraju veeri provedene u mirnom itanju. Neki ljudi

1. poglavlje Uvod u psihologiju linosti

11

se izlau velikom riziku skaui iz aviona, vozei motore i brze automobile; drugi izbjegavaju takve rizike. Neki ljudi imaju visoko samopotovanje i uivaju u ivotu koji nije
ispunjen anksioznou; drugi stalno brinu i sumnjaju u sebe. To su dimenzije individualnih razlika, naini na koje su ljudi slini nekim drugim ljudima (primjerice, ekstravertima, traiteljima uzbuenja, te osobama visokog samopotovanja).
Linost se takoer moe prouavati opaanjem razlika meu grupama. To znai da
ljudi koji pripadaju odreenoj grupi mogu imati neka zajednika obiljeja linosti, kojima se razlikuju od ljudi iz neke druge grupe. Primjeri grupa koje prouavaju psiholozi
linosti su razliite kulture, razliite dobne skupine, razliite politike stranke, te grupe
razliitog socioekonomskog podijetla. Sljedei vaan skup razlika koje prouavaju psiholozi linosti odnosi se na mukarce i ene. Iako su mnoge crte i mehanizmi linosti zajedniki mukarcima i enama, kod nekih postoje spolne razlike. Primjerice, postoji mnogo
dokaza u razliitim kulturama da su mukarci fiziki agresivniji od ena. Mukarci su u
najveoj mjeri odgovorni za nasilje u drutvu. Jedan od ciljeva psihologije linosti jest da
razumije zato su odreeni aspekti linosti razliiti kod pripadnika razliitih grupa, primjerice, da razumije kako i zato su ene razliite od mukaraca i zato su osobe iz jedne
kulture razliite od osoba iz druge kulture.

Jedinstvenost pojedinca
Ne postoje dva pojedinca koja imaju identinu linost. To ak nemaju ni jednojajani
blizanci koji su odgojeni u istom domu i ive u istoj kulturi. Svaki pojedinac ima neke
osobne znaajke koje ne dijeli ni s jednom drugom osobom na svijetu. Jedan od ciljeva
psihologije linosti jest da shvati jedinstvenost pojedinca i da razvije naine za istraivanje bogatstva i jedinstvenosti ivota pojedinca.
Jedna od rasprava u ovom podruju odnosi se na to treba li pojedince ispitivati nomotetski dakle, kao pojedinane primjere neke ope karakteristike koja se distribuira u populaciji, ili ih treba ispitivati idiografski, kao zasebne, jedinstvene sluajeve. Nomotetska
istraivanja najee ukljuuju statistiku usporedbu pojedinaca ili grupa, te zahtijevaju
uzorak sudionika na kojima se provodi istraivanje. Nomotetska istraivanja se najee
koriste kako bi se identificirale univerzalne ljudske karakteristike, te dimenzije individualnih i grupnih razlika. Idiografska (doslovan prijevod bio bi opis jednoga) istraivanja
najee se usmjeravaju na jednog sudionika, pokuavajui uoiti ope principe koji se
manifestiraju u jednom ivotu tijekom vremena. Idiografska istraivanja esto zavre kao
studija sluaja ili kao psiholoka biografija jedne osobe (Runyon, 1983). Sigmund Freud
je, primjerice, napisao psihobiografiju Leonarda da Vincija (1916/1947). Primjer drugog
tipa idiografskog istraivanja nudi Rosenzweig (1986, 1997), gdje predlae analizu neke
osobe s obzirom na slijed dogaaja koji se deavaju u njezinu ivotu, pokuavajui shvatiti koji su kljuni ivotni dogaaji unutar osobne povijesti tog pojedinca.
Vano je naglasiti da su se psiholozi linosti bavili svim trima razinama analize: univerzalnom razinom, razinom individualnih i grupnih razlika, te razinom jedinstvenosti

12

PSIHOLOGIJA LINOSTI

pojedinca. Analiza svake od navedenih razina daje nam vrijedna saznanja i doprinosi
naem ukupnom razumijevanju prirode linosti.

Rascjep u podruju
Pojedini psiholozi linosti usmjeravaju se na razliite razine analize. Tako postoji rascjep
u podruju, koji jo nije uspjeno premoten. Rije je o rascjepu izmeu razine analize
ljudske prirode i analize individualnih, odnosno grupnih razlika. Mnogi su psiholozi teoretizirali o tome kakvi su ljudi openito. S druge strane, kada su istraivali, psiholozi su
se najee usmjeravali na individualne i grupne razlike u linosti. Kao posljedica takvog
stanja stvari, postoji rascjep izmeu velikih teorija linosti i suvremenih istraivanja linosti.

Velike teorije linosti

Veina velikih teorija linosti upuuje u prvom redu na razinu analize ljudske prirode.
Dakle, te teorije pokuavaju nam omoguiti uvid u temeljne psihike procese i karakteristike nae vrste. Sigmund Freud (1915/1957), primjerice, naglaava univerzalne instinkte seksualnosti i agresije; univerzalnu psihiku strukturu koju ine id, ego i superego;
univerzalne stadije psihoseksualnog razvoja (oralni stadij, analni stadij, falusni stadij,
stadij latencije i genitalni stadij). Tvrdnje o univerzalnoj biti ljudske prirode najee ine
sredinji dio takvih velikih teorija linosti.
Mnogi udbenici koji se koriste kao literatura iz psihologije linosti strukturirani su
oko velikih teorija. Takvi su udbenici esto kritizirani jer mnoge od tih teorija imaju
samo povijesnu vanost. Samo manji broj takvih teorija izdrao je test vremena i sadri
informacije bitne za dananja istraivanja linosti. Iako su velike teorije bitan dio povijesti psihologije linosti, danas takoer postoji i mnogo interesantnih istraivanja linosti
koja nisu relevantna ni za jednu veliku teoriju.

Suvremena istraivanja u podruju linosti

Mnoga empirijska istraivanja u suvremenoj psihologiji linosti bave se nainima na
koje se pojedinci i grupe razlikuju. Primjerice, bogata literatura o ekstraverziji i introverziji, anksioznosti i neuroticizmu, te o samopotovanju, usmjerava se na razlike meu
ljudima u razliitim dimenzijama. Brojna istraivanja o maskulinosti, femininosti i androginosti bave se psihikim razlikama izmeu mukaraca i ena, te nainom stjecanja
spolno tipiziranih socijalnih uloga i ponaanja. Meukulturalna istraivanja pokazuju
da je jedna od glavnih dimenzija kulturalnih razlika u linosti povezana sa stupnjem u
kojem pojedinci usvajaju kolektivistike ili individualistike stavove. Pri tome istone
kulture vie naginju kolektivistikim, dok zapadne vie naginju individualistikim stavovima.

1. poglavlje Uvod u psihologiju linosti

13

Jedan od naina da se provjeri to je sadraj psihologije linosti moe biti da se izabere desetak suvremenih istraivanja i ispita to su psiholozi nauili iz njih. Primjerice,
provedeno je mnogo istraivanja o samopotovanju to je to, kako se razvija, kako ljudi
odravaju visoko samopotovanje, te kakvu ulogu ono ima u bliskim odnosima. Postoji
mnogo interesantnih tema u suvremenoj psihologiji linosti primjerice, srameljivost,
agresija, povjerenje, dominantnost, podlonost hipnotiziranju, depresija, inteligencija,
atribucijski stil, postavljanje ciljeva, anksioznost, temperament, spolne uloge, ponaanje
tipa A, samomotrenje, ekstraverzija, traenje uzbuenja, ugodnost, impulzivnost, sociopatske tendencije, moral, lokus kontrole, linost i izbor zanimanja, optimizam, kreativnost, vodstvo, predrasude, te narcizam.
Kolegij koji daje samo pregled suvremenih tema u istraivanjima linosti ini nam se
nezadovoljavajuim. To bi bilo kao da idete na rasprodaju i traite sve ubrzo ete imati
previe i bit ete preplavljeni stvarima. Sluajno biranje tema koje e se pokriti takoer
nee zadovoljiti jer nee pokazati smislene veze meu razliitim aspektima linosti. I
zaista, podruje psihologije linosti bilo je kritizirano zbog toga to sadri previe meusobno nepovezanih podruja istraivanja, bez sagledavanja cjeline osobe koja se nalazi
iza tih odvojenih podruja istraivanja.
Vjerojatno ste uli za staru legendu o tri slijepca kojima je doveden slon. Oni su pokuali shvatiti kako cijeli slon izgleda. Prvi slijepac je slonu priao oprezno, hodao je oko
njega i rukama mu obujmio noge. Zakljuio je: Slon je prilino slian drvetu vitak i
visok. Drugi slijepac zgrabio je surlu slona i ustvrdio: Ne, slon je sliniji velikoj zmiji.
Trei je slijepac uhvatio slona za uho i zakljuio: Obojica ste u krivu; slon je najsliniji
lepezi. Tri su se slijepca svaala i svaki je tvrdio da njegovo miljenje o izgledu slona
odgovara istini. Na neki nain, svaki je slijepac imao djeli istine, no ipak nisu zamijetili
da je njihova percepcija slona samo manji dio istine. Nijedan nije shvatio kako izgleda
cijeli slon. Da su radili zajedno, navedeni slijepci mogli su ipak tonije shvatiti kako
izgleda cijeli slon.
Podruje linosti je kao slon, a psiholozi linosti su nalik slijepcima koji u jednom
trenutku zahvaaju samo jedan dio stvarnosti. Psiholozi esto prilaze pojedinim temama
iz samo jedne perspektive i ta perspektiva, iako otvara jedan pogled na ljudsku prirodu,
esto zatvara neki drugi pogled, koji je takoer mogu. Primjerice, neki psiholozi prouavaju bioloki aspekt linosti. Drugi prouavaju kako kultura dovodi do individualnih
razlika u linosti i do razlika meu grupama. S druge strane, neki psiholozi prouavaju
kako interakcija razliitih aspekata ljudskog uma ini linost, dok drugi prouavaju odnose meu ljudima i vjeruju da linost svoje najvanije efekte iskazuje upravo u socijalnoj interakciji. Svaka od navedenih perspektiva ili pogleda na linost zahvaa elemente
istine, no pojedina specifina podruja nedovoljna su da opiu cjelokupnu ljudsku linost
ili, da tako kaemo, cijelog slona.

14

PSIHOLOGIJA LINOSTI

est domena znanja o ljudskoj prirodi

Razliite pozicije istraivaa u podruju linosti ne proizlaze iz injenice da je jedna
perspektiva tona, dok su druge pogrene, ve prije iz injenice da se razliite perspektive bave razliitim domenama znanja. Domena znanja je specifino podruje znanosti
i obrazovanja, u kojem se psiholozi usmjeravaju samo na jedan specifian i ogranien
aspekt ljudske prirode. Domene znanja proizlaze iz ogranienja koja postavljaju znanje,
strunost i interesi istraivaa.
Odreeni stupanj specijalizacije sasvim je opravdan. tovie, specijalizacija je prisutna u mnogim znanstvenim podrujima. U polju medicine, primjerice, imamo specijaliste
za srce ili specijaliste za mozak, koji se usko usmjeravaju upravo na svoje domene. Na isti
je nain razumljivo to u polju psihologije linosti imamo specijaliste za intrapsihiku,
kulturalnu ili bioloku domenu. Svaka od tih domena psihologije linosti (intrapsihika,
kulturalna i bioloka) akumulirala je vlastitu bazu znanja. No, ipak je poeljno da se te
razliite domene u odreenoj mjeri integriraju i tako vidi kako se one meusobno slau.
Cjelokupna linost, kao i cijeli slon, je zbroj razliitih dijelova. U sluaju linosti,
svaka je domena skup znanja o jednom odreenom aspektu linosti. Kako se domene
znanja mogu odrediti? U najveoj mjeri, prirodne granice meu domenama razvijene
su u samom podruju psihologije linosti. Dakle, istraivai su formirali vie prirodnih
tematskih cjelina koje se meusobno slau i koje se razlikuju od drugih tematskih cjelina.
Istraivai su, unutar tih prepoznatljivih domena, razvili zajednike metode za postavljanje pitanja; akumulirali temeljne poznate injenice te razvili teorijska objanjenja, koja
vrijede za ono to se zna o linosti iz perspektive pojedine domene.
Na taj nain, polje linosti moe se jednostavno podijeliti u est razliitih domena
znanja o ljudskoj prirodi: linost je pod utjecajem osobina s kojima se ovjek raa ili
ih tijekom ivota razvija (dispozicijska domena); biolokih faktora (bioloka domena);
konflikata unutar neijeg uma (intrapsihika domena); osobnog razmiljanja, osjeaja,
elja, uvjerenja i drugih subjektivnih doivljaja (kognitivno-iskustvena domena); socijalne, kulturalne i rodne pozicije u drutvu (socijalna i kulturalna domena) te prilagodbe na
probleme koje ivot neizbjeno donosi (domena prilagodbe).
Psiholozi linosti koji rade u okviru razliitih podruja esto koriste i razliite teorijske pristupe, te se tako usmjeravaju na razliite injenice u vezi s ljudskom prirodom.
Posljedica toga je da se psiholozi iz razliitih podruja ponekad suprotstavljaju. Psihoanalitika perspektiva Sigmunda Freuda, primjerice, dri da se linost ovjeka sastoji od
iracionalnih seksualnih i agresivnih instinkata, koji konano pokreu sve ljudske aktivnosti. Kognitivna perspektiva u podruju linosti razvijena je u drugoj polovici dvadesetog
stoljea te, suprotno od psihoanalize, vidi ovjeka kao racionalnog znanstvenika koji
mirno pokuava anticipirati i kontrolirati dogaaje u svojoj okolini.
Na prvi pogled, te se dvije perspektive ine inkompatibilnima. Kako ljudi mogu biti
istovremeno iracionalni i racionalni? Kako mogu biti voeni slijepom udnjom, a istovremeno, u traenju tone predikcije, biti smireni i objektivni? Podrobnijom analizom moe

1. poglavlje Uvod u psihologiju linosti

15

se uoiti da je rije vie o dojmu, a manje o stvarnoj kontradikciji. Naime, potpuno je

mogue da ljudi imaju oboje snane seksualne i agresivne motive te kognitivne mehanizme koji su razvijeni za tonije percipiranje i predvianje dogaaja. Potpuno je mogue
da su ponekad aktivirani mehanizmi koji ukljuuju osnovne emocije i motive, a da su u
drugim situacijama aktivirani smireni, racionalni kognitivni mehanizmi. Nadalje, mogue je da su navedene dvije skupine mehanizama ponekad meusobno i povezane, kao to
je sluaj u situaciji kada se racionalni mehanizmi koriste za zadovoljenje osnovnih motiva. Ukratko, svaka pojedina teorijska perspektiva unutar neke domene linosti moe se
usmjeravati na jedan vaan dio ljudskog psihikog funkcioniranja, no nijedna perspektiva
sama po sebi ne zahvaa cijelu osobu. Jednako kao to slona treba pogledati iz razliitih
kutova kako bismo obuhvatili izgled cijele ivotinje, ljudsku linost moramo razmotriti
iz razliitih teorijskih perspektiva kako bismo zahvatili cijelu osobu.
Ova knjiga organizirana je oko est domena funkcioniranja linosti dispozicijske,
bioloke, intrapsihike, kognitivno-iskustvene, socijalne i kulturalne, te domene prilagodbe. Unutar svake od navedenih domena linosti usmjerit emo panju na dva kljuna
elementa: (1) teorije koje su predloene unutar svake domene, ukljuujui i pretpostavke
o ljudskoj prirodi, te (2) empirijska istraivanja koja su akumulirana unutar svake od
tih domena. U pokuaju da premostimo rascjep izmeu teorija i istraivanja u podruju
linosti, usmjerit emo se u prvom redu na one teorije koje su izazvale najvie panje u
istraivanjima, te one teme unutar pojedinih domena uz koje postoji najvie akumuliranog znanja.

Dispozicijska domena
Dispozicijska domena u prvom se redu bavi razlikama meu pojedincima. Pojedinci se
mogu razlikovati po svojim uobiajenim emocijama, po svojem uobiajenom samopoimanju, po svojim fiziolokim osobitostima, pa ak i po svojim intrapsihikim mehanizmima. Ono to obiljeava dispozicijsku domenu jest interes za ukupan broj i prirodu temeljnih dispozicija. Osnovni cilj psihologa linosti koji se bave dispozicijskom domenom
jest indentificirati i izmjeriti najvanije dimenzije individualnih razlika. Oni su takoer
zainteresirani za podrijetlo vanih individualnih razlika, te za pitanje njihova razvoja i
stabilnosti.

Bioloka domena
Najvanija pretpostavka unutar bioloke domene jest da su ljudi, u prvom redu i u najveoj mjeri, skupovi biolokih sustava. Ti sustavi ine graevni materijal za ponaanje,
miljenje i emocije. Kada psiholozi linosti koriste termin bioloki pristup, tada najee
misle na tri podruja istraivanja unutar bioloke domene: genetiku, psihofiziologiju i
evoluciju.
Prvo podruje sastoji se od genetikih istraivanja u podruju linosti. Zbog napretka
u podruju genetike ponaanja, mnogo se zna o genetici linosti. Neka pitanja na koja se

16

PSIHOLOGIJA LINOSTI

trae odgovori u istraivanjima u ovom podruju jesu: Jesu li jednojajani blizanci sliniji
od dvojajanih po svojim osobinama linosti? to se s jednojajanim blizancima deava
kada ih se odgoji u razliitim sredinama, a to kada ih se odgoji u istoj sredini? Istraivanja u poduju genetike ponaanja omoguuju nam da postavljamo takva pitanja, te da na
njih dajemo odreene odgovore.
Drugi bioloki pristup se najbolje moe opisati kao psihofiziologija linosti. Unutar
ove domene, istraivai se bave onim to se zna o osnovama linosti u odnosu na funkcioniranje ivanog sustava. Primjeri tema unutar tog podruja su kortikalna pobuenost i neurotransmiteri, kardijalna reaktivnost, snaga ivanog sustava, tolerancija boli,
cirkadijurni ritmovi (jeste li jutarnji ili veernji tip), te veza izmeu hormona kao to je
testosteron i linosti.
Trea komponenta biolokog pristupa bavi se time kako je evolucija oblikovala psihiko funkcioniranje ovjeka. Taj pristup pretpostavlja da su psihiki mehanizmi koji
ine linost ovjeka razvijani tisuama godina zbog toga to su bili uinkoviti u rjeavanju adaptivnih problema. Evolucijska perspektiva baca svjetlo na funkcionalni aspekt
linosti. Takoer emo rasvijetliti neka fascinantna istraivanja linosti kod ivotinja
(Gosling, 2001).

Intrapsihika domena
Intrapsihika domena bavi se mentalnim mehanizmima linosti, koji se su vrlo esto
nesvjesni. Dominantna u tom podruju je Freudova teorija psihoanalize. Ta se teorija
temelji na pretpostavci o sustavu instinkata seksualnim i agresivnim nagonima koji
energiziraju veinu reakcija ovjeka. Iako se navedene teorijske pretpostavke esto nalaze izvan domaaja direktne empirijske provjere, poprilian broj istraivanja je pokazao
kako su seksualni i agresivni motivi snani, te da je njihovu manifestaciju u ponaanju
mogue empirijski istraivati. Intrapsihika domena takoer obuhvaa obrambene mehanizme, kao to su potiskivanje, negiranje i projekcija od kojih su neki ispitivani i u
laboratorijskim istraivanjima. Iako je intrapsihika domena najue povezana s psihoanalitikom teorijom Sigmunda Freuda, postoje i moderne verzije tog pristupa. Primjerice,
mnogo istraivanja motiva moi, motiva postignua i motiva intimnosti osnivano je na
temeljnim intrapsihikim pretpostavkama da je rije o nagonima koji djeluju izvan
razine svjesnosti.

Kognitivno-doivljajna domena
Kognitivno-doivljajna domena usmjerava se na kogniciju te na subjektivne doivljaje,
kao to su elje, misli, osjeaji i uvjerenja o sebi i drugim ljudima. Psihiki mehanizmi
ukljueni u subjektivne doivljaje meusobno su razliiti, kako po obliku, tako i po sadraju. Jedan vrlo vaan element naeg doivljavanja je doivljaj nas samih ili samopoimanje. Deskriptivni aspekt vlastitog ja oblikuje nae vienje nas samih: nae znanje o
sebi, predodbe o nama u prolosti, te predodbe o nama u budunosti. Vidimo li sebe

1. poglavlje Uvod u psihologiju linosti

17

kao dobre ili kao loe? Jesu li uspjesi ili neuspjesi iz prolosti znatno utjecali na to kako
vidimo sebe u sadanjosti? Zamiljamo li sebe u budunosti kao osobe u braku, s djecom,
ili kao osobe kojima je najvanija uspjena karijera? Kako vrednujemo sami sebe nae
samopotovanje jo je jedna faceta kognitivno-doivljajne domene.
Poneto drugaiji aspekt ovog polja bavi se ciljevima kojima teimo. Neki psiholozi linosti, primjerice, vide ljudsku prirodu kao cilju usmjerenu, naglaavajui utjecaj
temeljnih potreba, kao to je potreba za druenjem ili potreba da se utjee na druge.
Recentna istraivanja unutar te tradicije ukljuuju pristup linosti preko analize osobnih
projekata ili zadataka koje pojedinci pokuavaju obaviti u njihovim svakodnevnim ivotima. Ti ciljevi mogu biti vrlo prizemni, kao to je nalaenje partnera za subotnji izlazak,
do grandioznih, kao to je promijena naina razmiljanja zapadne civilizacije.
Sljedei vaan aspekt subjektivnog doivljavanja odnosi se na emocije. Jesmo li najee sretni ili tuni? to nas ini srditima ili prestraenima? Drimo li emocije zatomljene ili ih slobodno izraavamo? Radost, tuga, osjeaj uspjeha, te osjeaj beznaa, temeljni
su elementi naeg subjektivnog iskustva i dio su kognitivno-doivljajne domene.

Socijalna i kulturalna domena

Jedno je od bitnih obiljeja ove knjige naglaavanje socijalne kulturalne domene linosti. Pretpostavljamo da linost nije neto to se samo nalazi unutar glave, ivanog sustava, ili gena pojedinca. Upravo suprotno, linost je pod utjecajem socijalnog konteksta
i utjee na njega.
Na kulturalnoj razini, potpuno je jasno da se grupe meusobno razlikuju. Kulture kao
to su Yanomam Indijanci iz Venezuele, vrlo su agresivne; zaista, muka osoba iz Yanomam plemena ne moe postii status mukarca ako nije ubila drugog mukarca. Suprotno, kulture kao to je !Kung San iz Botswane relativno su ugodne i miroljubive. Otvoreno
iskazivanje agresije se ne ohrabruje i donosi socijalnu osudu nasilnika. Razlike u linosti
pripadnika ovih dviju grupa su najvjerojatnije posljedica kulturalnih utjecaja. Drugim rijeima, razliite kulture mogu dovesti razliite facete nae linosti na razinu manifestnog
ponaanja. Svatko moe imati sposobnost miroljubivog i nasilnog ponaanja. Koja e se
od tih sposobnosti pokazati moe u velikoj mjeri ovisiti o tome to je prihvatljivo i to se
ohrabruje u odreenoj kulturi.
Na razini individualnih razlika u kulturi, linost se oituje u socijalnoj sferi. Jesmo li
dominantni ili submisivni utjee na razliite dijelove naeg ivota, kao to su ulaenje u
sukobe s naim partnerima ili taktike koje koristimo da bismo manipulirali drugim ljudima. Hoemo li biti depresivni i anksiozni ili vedri i optimistini utjee na vjerojatnost
socijalnih ishoda kao to je, primjerice, rastava braka. Jesmo li ekstraverti ili introverti
utjee na to koliko emo prijatelja imati i koliko emo biti popularni u grupi. Mnoge vane dimenzije individualnih razlika pokazuju se u interpersonalnoj sferi.
Odnos mukaraca i ena jedan je od vanijih odnosa u socijalnoj sferi. Na razini razlika meu spolovima, procesi u linosti mogu biti razliiti u mukaraca i ena. Rod je
esencijalni dio naeg identiteta.

18

PSIHOLOGIJA LINOSTI

Domena prilagodbe
Domena prilagodbe odnosi se na injenicu da linost igra kljunu ulogu u nainu na
koji se suoavamo s dogaajima u naem svakodnevnom ivotu, te im se prilagoavamo.
Prilian broj istraivanja pokazuje da je linost povezana sa zdravljem, primjerice sa sranim bolestima. Linost je zasigurno povezana s brojnim ponaanjima koja su povezana
sa zdravljem, kao to je sluaj s puenjem, pijenjem i preuzimanjem rizika. Neka istraivanja pokazuju da je linost povezana ak i s dugovjenou.
Osim sa zdravljem, linost je povezana i s brojnim problemima u domeni suoavanja
sa stresom i domeni prilagodbe. U toj domeni, odreena obiljeja linosti povezana su s
loom prilagodbom i stoga su oznaena kao poremeaji linosti. Devetnaesto poglavlje
je posveeno poremeajima linosti kao to su narcistiki poremeaj, antisocijalni poremeaj linosti, te poremeaj izbjegavanja. Razumijevanje normalnog funkcioniranja
linosti moe se produbiti ispitujui poremeaje linosti, kao to se u podruju medicine,
u kojem se prouava normalno fizioloko funkcioniranje, razumijevanje moe produbiti
prouavanjem bolesti.

Vjeba
Razmislite o sklopovima ponaanja ili o karakteristikama koje su vam interesantne kod vas
samih ili kod nekoga koga poznajete. Karakteristike kao to su odlaganje poslova do posljednjeg trenutka, narcizam i perfekcionizam dobri su primjeri, ali bilo koja karakteristika
koju zapazite isto je tako dobra. Nakon toga, napiite est reenica o toj karakteristici, tako
da svaka predstavlja jednu od est domena: dispozicijsku, bioloku, intrapsihiku, kognitivno-iskustvenu, socijalnu i kulturalnu, te domenu prilagodbe. Svaka reenica bi trebala biti
tvrdnja ili pitanje o izabranoj karakteristici iz perspektive pojedine domene.

Uloga teorije linosti

Jedan od glavnih ciljeva ove knjige jest da osvijetli meusobnu povezanost teorije i istraivanja u psihologiji linosti. U svakoj domeni znanja postoje teorije koje prevladavaju, te
emo stoga ovo poglavlje zakljuiti raspravom o teorijama. Teorije su bit svake znanstvene pustolovine i one imaju vie svrha. Dobra znanstvena teorija ispunjava tri svrhe:

Usmjerava istraivanja.
Organizira poznate nalaze.
Omoguuje predvianje.

Jedna od najvanijih svrha kojoj teorija slui jest usmjeravanje istraivanja prema
vanim pitanjima unutar pojedinog podruja istraivanja.
Druga korisna uloga teorije jest da organizira poznate nalaze. U fizici, primjerice,
postoje brojni zbunjujui dogaaji jabuke padaju s drvea, planeti se meusobno privlae, crne rupe usisavaju svjetlost. Teorija gravitacije precizno i uvjerljivo objanjava

1. poglavlje Uvod u psihologiju linosti

19

sva navedena opaanja. Objanjavajui poznate nalaze, teorije nam daju osjeaj koherentnosti i razumijevanja svijeta. Isto se moe primijeniti na teorije linosti. Teorije se mogu
smatrati vrlo snanima ako objanjavaju poznate nalaze.
Trea svrha teorije jest da omoguuje predvianje o ponaanju i psiholokim fenomenima koji jo nisu opaeni ni zabiljeeni. Einsteinova je teorija relativnosti, primjerice, predviala zakrivljavanje svjetlosti u blizini velikih planeta mnogo prije nego to je
razvijena tehnologija koja je mogla tu predikciju provjeriti. Kada su istraivai stvarno
potvrdili predvianje da se svjetlost zakrivljuje kada prolazi oko planeta, taj je nalaz poveao snagu Einsteinove teorije.
Naposljetku, moramo razlikovati znanstvene teorije i vjerovanja. Primjerice, astrologija sadrava niz vjerovanja o odnosu izmeu linosti i poloaja zvijezda u trenutku
roenja. Neki ljudi dre da je takav odnos stvaran, iako nedostaju sustavni podaci koji bi
potvrdili njegovu utemeljenost. Psiholozi do danas, koristei standardne metode istraivanja i sustavna opaanja, nisu pronali pouzdane dokaze za miljenje kako pozicija neke
zvijezde u trenutku roenja neke osobe odreuje njezinu linost. Stoga astrologija ostaje
vjerovanje, a ne znanstvena teorija. Naravno, mogue je da se u budunosti pronau pouzdani dokazi o njezinoj tonosti, te da astrologija postane teorija. No, do tog trenutka,
ako mislite da je astrologija istinita, to je vae vjerovanje, a ne znanstvena teorija. Vjerovanja su esto korisna i od presudne vanosti za neke osobe, no vjera se ne osniva na
pouzdanim injenicama i sustavnim opaanjima. Teorije se, s druge strane, provjeravaju
sustavnim opaanjem koje moe biti ponovljeno od strane drugih istraivaa, tako da
dovodi do istog zakljuka.
Dakle, postoje tri kljuna kriterija za teorije linosti, koji osvjetljuju odnos izmeu
teorije i istraivanja. Teorije vode istraivanja prema vanim podrujima, objanjavaju
postojee nalaze, te predviaju nove fenomene. Takoer, teorije se osnivaju na sustavnim
opaanjima koja je mogue replicirati.

Kriteriji za evaluaciju teorija linosti

Kao to smo analizirali est domena, mogue je razmiljati i o pet znanstvenih kriterija
za evaluaciju teorija linosti:

Obuhvatnost.
Heuristika vijednost.
Provjerljivost.
Parsimonija.
Kompatibilnost i integrativnost kroz razliite domene i razine.

Prvi standard je obuhvatnost je li teorija dobra u objanjavanju svih injenica i opaanja unutar pojedine domene? Teorije koje objanjavaju vie empirijskih nalaza unutar
svoga polja bolje su od teorija koje objanjavaju manje nalaza.

20

PSIHOLOGIJA LINOSTI

Drugi evaluativni standard je heuristika vrijednost je li teorija dobar vodi za

nova otkria o linosti. Teorije koje usmjeravaju znanstvenike prema novim otkriima
superiorne su teorijama koje to ne ine. Teorija tektonskih ploa u geologiji, primjerice,
omoguila je istraivaima da otkriju podruja vulkanske aktivnosti koja su bila nepoznata prije postavljanja te teorije. Slino, dobra teorija linosti e usmjeravati istraivae
linosti, te im omoguiti otkria.
Trei vaan standard za vrednovanje teorija je provjerljivost omoguuje li teorija
precizne predikcije koje psiholozi linosti mogu empirijski provjeravati? Neke teorije,
primjerice, neki aspekti Freudove teorije intrapsihikih konflikata, bili su kritizirani na
temelju toga to ih je teko ili ak nemogue provjeriti. Neki drugi aspekti Freudove teorije su provjerljivi (vidi 9. i 10. poglavlje). Kao ope pravilo, provjerljivost teorije temelji
se na preciznosti njezinih predikcija. Precizne teorijske predikcije olakavaju napredak
znanosti jer omoguuju odbacivanje neadekvatnih teorija (onih teorija ije se predikcije
ne ostvaruju), dok se dobre teorije mogu zadrati (one teorije ije se predikcije potvruju). Ako teorija sama po sebi ne moe biti empirijski provjerena, ona se moe smatrati
loom teorijom.
etvrti standard za vrednovanje teorija linosti je parsimonija sadri li teorija manji broj premisa i uvjeta (te je parsimonina) ili mnogo premisa i uvjeta (pa joj nedostaje
parsimoninost). Kao ope pravilo, teorije koje sadre mnogo premisa i uvjeta kod objanajvanja odreenih nalaza loije su od teorija koje sadre manje premisa i uvjeta za objanjenje istih nalaza. Iako je parsimonija vana, treba imati na umu da jednostavne teorije
nisu uvijek bolje od kompleksnih. Ustvari, jednostavne se teorije esto slome jer ne mogu
udovoljiti drugim standardima koji su ovdje opisani. Primjerice, one mogu biti neobuhvatne jer malo toga objanjavaju. Ako vjerujemo da je ljudska linost sloena, tada e, na
kraju krajeva, i kompleksna teorija ona koja sadri mnogo premisa biti neophodna.
Peti standard je kompatibilnost i integrativnost kroz razliite domene i razine.
Kozmoloka teorija u astronomiji koja kri poznate zakone fizike, primjerice, inkompatibilna je kroz razliite razine i zato se moe zakljuiti da je pogrena. Bioloka teorija
koja kri poznate principe u kemiji takoer bi bila proglaena pogrenom. Na isti nain,
teorija linosti iz jedne domene koja kri principe koji su dobro poznati u drugoj domeni,
moe se smatrati vrlo problematinom. Primjerice, teorija o razvoju dispozicija linosti
koja bi bila inkonzistentna s dobro poznatim znanjima iz fiziologije i genetike, mogla bi
se smatrati problematinom. Slino, teorija o evolucijskom utjecaju na linost koja bi
bila suprotstavljena onome to znamo kulturalnim utjecajima, ili obrnuto, bila bi jednako
problematina. Iako je kriterij kompatibilnosti i integrativnosti kroz razliite domene i razine princip koji je dobro utemeljen u mnogim znanostima (Tooby i Cosmides, 1992), on
je bio relativno rijetko koriten za evaluaciju adekvatnosti teorija linosti. Mi vjerujemo
da pristup o razliitim domenama, koji se koristi u ovoj knjizi, pokazuje vanost ovog
kriterija na razliitim razinama analize linosti.
Ukratko, kada se probijate kroz est domena funkcioniranja linosti, imajte na umu
pet standarda pomou kojih se svaka od tih domena moe evaluirati obuhvatnost, heuristika vrijednost, provjerljivost, parsimonija, te kompatibilnost kroz razliite domene.

1. poglavlje Uvod u psihologiju linosti

21

Postoji li sveobuhvatna, konana i tona teorija

linosti?
Podruje biologije sadrava velike, sveobuhvatne teorije. Takva je, primjerice, teorija
evolucije prirodnom selekcijom koju je izvorno predloio Darwin (1859), a poslije su
je razvili neodarvinisti u formi teorije ukljuujue prilagoenosti (Hamilton, 1964). Ta
teorija je obuhvatna, vodi biologe prema novim otkriima, dovela je do tisua empirijskih
provjera, vrlo je parsimonina i kompatibilna je s poznatim zakonima iz srodnih znanstvenih disciplina. Evolucijska teorija omoguuje irok okvir unutar kojeg mnogi biolozi
provode istraivanja. U idealnom sluaju, podruje psihologije linosti takoer e dobiti
veliku i sveobuhvatnu teoriju. No, u ovom trenutku toga jo nema.
Moda je Sigmund Freud, autor psihoanalitike teorije, uinio najvei napor u pokuaju stvaranja sveobuhvatne teorije linosti (vidi 9. poglavlje). Postojale su i druge velike
teorije, koje su stvorene nakon Freudova pokuaja. No, u zadnjih nekoliko desetljea
veina istraivaa linosti shvatila je da u podruju trenutno nema sveobuhvatne teorije
linosti. Umjesto toga, istraivai su se veinom usmjerili prema pojedinim domenama
funkcioniranja. Upravo zbog toga, ova je knjiga organizirana u est domena unutar kojih
dolazi do napretka i novih znanstvenih otkria.
Prema naem miljenju, sveobuhvatna teorija u psihologiji linosti morat e ujediniti
navedenih est domena. Ona e morati objasniti osobine linosti i to kako se one razvijaju
tijekom vremena (dispozicijska domena). Takoer e morati objasniti duboko ukorijenjene motive i dinamine intrapsihike procese (intrapsihika domena). Ona e morati
objasniti kako ljudi doivljavaju svijet i kako obrauju informacije o njemu (kognitivnoiskustvena domena). Ona e morati objasniti kako linost utjee na socijalni i kulturalni
kontekst u kojem ljudi ive (socijalna i kulturalna domena), te kako je pod njihovim
utjecajem. Na kraju, ta e teorija morati objasniti kako ljudi funkcioniraju i kako se suoavaju s brojnim adaptacijskim problemima na koje neizbjeno nailazimo tijekom ivota
(domena prilagodbe).
U tom smislu, iako podruju linosti nedostaje sveobuhvatna teorija, mi vjerujemo da
e rad unutar navedenih est domena na kraju biti temelj na kojem e takva sveobuhvatna
teorija biti izgraena.

22

PSIHOLOGIJA LINOSTI

KLJUNI POJMOVI
Pridjevi deskriptori linosti 4
Linost 4
Psihike osobine 6
Prosjene tendencije 6
Psihiki mehanizmi 7
Unutar pojedinca 7
Organizirani i trajni 7, 8
Utjecaj 8
Interakcija osobe i okoline 8
Adaptacija 9
Okolina 10
Ljudska priroda 11
Individualne razlike 11

Razlike meu grupama 11

Nomotetska 11
Idiografska 11
Domene znanja 14
Dispozicijska domena 15
Bioloka domena 16
Intrapsihika domena 16
Kognitivno-doivljajna domena 17
Socijalna i kulturalna domena
17
Domena prilagodbe 18
Dobra teorija 18

Teorije i vjerovanja 19
Kriteriji za evaluaciju teorija
linosti 19
Obuhvatnost 19
Heuristika vrijednost 20
Provjerljivost 20
Parsimonija 20
Kompatibilnost i integracija
kroz razliite domene i
razine 20