You are on page 1of 8

Autolimarija

Opis poslova

Autolimari uklanjaju oteenja na vozilima koja su nastala u prometnim nezgodama, zbog


vremenskih nepogoda ili starenja. Prigodom preuzimanja vozila od korisnika obavlja se
detaljan pregled oteenog vozila, prilikom kojeg treba utvrditi stupanj i vrstu oteenja te
vrijeme potrebno za popravak. Zatim se odreuje koji e dijelovi biti zamijenjeni, a koji
popravljeni. U skladu s procjenom oteenja, karoserija se rastavlja potpuno ili djelomino.
Slijedi izravnavanje iskrivljene karoserije i ulegnua u metalnim dijelovima auta te uklanjanje
oteenja nastalih prilikom mehanikih udaraca ili korodiranjem. Nakon ugradnje
popravljenih i zamijenjenih dijelova slijede zavrni radovi na karoseriji i zatita popravljenih
dijelova i karoserije u cijelosti.
Da bi mogli obavljati te poslove, autolimari moraju poznavati razliite vrste konstrukcija
karoserija, njihovu namjenu i vrstu izvedbe prema poloaju motora. Kod izradbe karoserija i
drugih dijelova vozila rade precizna mjerenja. Trebaju poznavati materijale koji se rabe za
izradbu karoserija, vrste limova i njihove osobine. Moraju znati oitavati skice, mjerila i upute
iz tehnikih prirunika za izradbu dijelova auta. Iskusni autolimari razumiju se u motore i
pogonske ureaje, u upravljaki mehanizam, znaju zamijeniti i konice.
Pri izradbi novih karoserija pripremaju lim za karoseriju, ocrtavaju ga, kroje, reu i
oblikuju u toplom i hladnom stanju, spajaju zavarivanjem te naknadno obrauju i zatiuju.
Spajaju elemente karoserije na vozilu. Osim karoserija, popravljaju, izrauju i zamjenjuju
rubnike, blatobrane, pragove i ispune cijevi. Demontiraju vrata branika, poklopca motora i
prtljanika. Dijelove auta mehaniki iste, izrezuju trule dijelove, ravnaju utisnute dijelove u
vruem i hladnom stanju. Pripremaju karoseriju za vee radove, ravnaju i rasteu karoseriju
mehanikim i hidraulikim rastezaima, mjere pri rastezanju. Vre runu i strojnu obradbu,
fino poravnavanje i bruenje.
Iako mogu popravljati sve tipove vozila, veinom popravljaju automobile i manje kamione,

Create PDF files without this message by purchasing novaPDF printer (http://www.novapdf.com)
a rjee rade na veim kamionima, autobusima i traktorima. U radu se slue razliitim
aparatima: toplinskim rezaima metala, hidraulinim dizalicama, pneumatskim ekiima i
runim alatima. Rabe i pomina mjerila, mjerne alate i alate za stezanje, a slue se i skicama
iz tehnikih prirunika.
U manjim radionicama autolimari, osim popravaka, boje automobile, iako to nije njihova
specijalnost. U velikim autolimarskim radionicama, koje zapoljavaju vei broj radnika,
mogua je podjela rada u kojoj se pojedinci specijaliziraju za jednu radnju, npr. za popravak
vrata ili zamjenu stakala na prozorima.
Budui da svako vozilo predstavlja nov izazov, autolimari moraju razviti odgovarajue
metode za svaki novi posao, primjenjujui svoje iroko znanje o automobilskim
konstrukcijama i tehnikama popravaka.

Radni uvjeti

Budui da na popravku vozila uglavnom rade u zatvorenim ili poluzatvorenim prostorima


higijenski su uvjeti loi. Dok rade udiu prainu i isparavajue pare boja. Rade u neugodnim
poloajima tijela. Mogu zadobiti ozljede od alata, predmeta rada i okoline. Najee su
ozljede otrim metalnim bridovima lima i opekline od zagrijanog metala i usijanog alata za
obradbu metala. Tjedno rade najmanje 40 sati, a zbog opsega posla mogu raditi i
prekovremeno. U poslu je potrebno potovati dogovorene rokove, to ih moe dovesti u
vremenski kripac.

Poeljne osobine

Za zanimanje autolimara poeljno je dobro zdravlje i tjelesna izdrljivost. Zbog naglaenog


rada prstiju i ruku, vano je imati spretne ruke i prste. Zbog udisanja praine i isparavanja
boja, bolesti dinih organa smetnja su u obavljanju poslova autolimara. Nuno je snalaenje u
dokumentaciji, jer vraanje auta u prvotni oblik zahtijeva precizno slijeenje crtea i uputa iz
tehnikih prirunika.

Osposobljavanje

Osposobljavanje se odvija u obrtnikim kolama s programom osposobljavanja za


autolimara i traje tri godine. Prvi korak prije upisa u takav program jest nalaenje
autolimarske radionice u kojoj e budui uenik pod strunim vodstvom izuavati praktini
dio zanimanja. S vlasnikom takve radionice treba sklopiti ugovor o naukovanju. Upisu
prethodi i provjera psihofizikih sposobnosti u odgovarajuem lijenikom dispanzeru.
Ugovor o naukovanju, lijenika svjedodba i svjedodbe zavrene osnovne kole uvjet su za
upis u kolu.
Sve tri godine kolovanja uenici naizmjenino provode po tjedan dana u koli i u
autolimarskoj radionici. U koli se odvija teorijska nastava, koja se sastoji od temeljnih opih
predmeta i strunih predmeta nunih za svladavanje samog posla. U programu za
osposobljavanje autolimara to su predmeti: elektrotehnika, elementi strojeva, tehnologija
autolimarije i konstrukcija karoserije. U autolimarskoj radionici uenik ui praktini dio posla
i primjenjuje znanja steena u koli. Cilj je naukovanja da se osposobi za potpuno samostalan
rad. Naunik u poetku samo pomae iskusnom autolimaru, a s vremenom dobiva sve
kompleksnije zadatke i radi sve samostalnije. Na kraju kolovanja polae se zavrni ispit,
kojim naunici dokazuju svoju osposobljenost i samostalnost u obavljanju posla.
Posljednjih godina zabiljeen je velik porast privlanosti zanimanja koja se mogu izuiti u
trogodinjim programima, a osobito za zanimanje autolimara. Zbog porasta konkurencije pri

Create PDF files without this message by purchasing novaPDF printer (http://www.novapdf.com)
upisu trae se to bolje ocjene. injenica da odreen postotak upisanih ne uspijeva zavriti
kolovanje dodatno je upozorenje onima koji ele izuiti za autolimara.

Zapoljavanje i napredovanje

Za naukovanja uenici primaju od vlasnika radionice novanu naknadu. Iznosi naknade


mogu varirati od sasvim simbolinog iznosa do prosjene plae u struci. Ako uenik prilikom
pohaanja praktine nastave pokae visok stupanj sposobnosti i motivacije za rad, postoji
mogunost da se zaposli na istom mjestu. Ostali imaju prosjene izglede za posao. Zbog
zahtjeva zanimanja i uvjeta rada, odreen se broj nakon zavrenog kolovanja odluuje
potraiti drugo zanimanje. Oni koji ostanu raditi u zanimanju u poetku rade najprije kao
pomonici vlasnika autolimarske radionice, a nakon tri godine rada i poloenog majstorskog
ispita mogu otvoriti vlastiti obrt.

Bliska zanimanja

Zanimanju autolimara srodna su zanimanja vulkanizera, automehaniara, autoelektriara,


finomehaniara i limara.

Automehanika
Opis poslova

Automehaniari popravljaju i servisiraju automobile i manje kamione. Osnovni posao


automehaniara sastoji se u utvrivanju i uklanjanju kvarova i oteenja na motoru. Kako bi
svoj posao mogli dobro obavljati, trebaju poznavati dijelove i princip rada motora, kao i
toplinske i hidrauline zakone i procese. Prilikom servisiranja uglavnom provjeravaju,
podmazuju i prilagouju dijelove motora, kako bi sprijeili mogui nastanak kvarova.
Rutinski pregledavaju svjeice, mehanizme koenja, podsustav za paljenje, razinu ulja u

Create PDF files without this message by purchasing novaPDF printer (http://www.novapdf.com)
motoru. Podeavaju signalnu opremu auta. Ispituju poloaj motora, tlak, temperaturu,
potronju motora, elektrine i vozne karakteristike.
Ako je posrijedi kvar na motoru, nakon to uju opis smetnji od vlasnika vozila,
provjeravaju motor vonjom ili upotrebom opreme za testiranje. Ako je potrebno, rastavljaju
motor te ispituju i namjetaju sklop ili sustav motora i vozila. Prije rastavljanja motora
obavljaju mjerenje i vizualni pregled motora. Prilikom rastavljanja motora iste njegove
dijelove i zamjenjuju oteene dijelove te sastavljaju i ispituju cijeli sustav. Najei zahvati
koje rade na motoru jesu ienje i popravak rhtmlinjaa, podeavanje kuta paljenja i
popravak mjenjake kutije. Katkada su potrebni i vei zahvati, kao to su bruenje cilindara
motora i obnavljanje leita motora. Znaju ustanoviti razlog i otkloniti nedostatke rada motora
u slobodnom hodu i u vonji pod optereenjem. Popravljaju kvarove na elektrinom
pokretau i uklanjaju uzroke nedovoljnog paljenja baterije. Nakon popravka stavljaju motor u
pokusni rad i elektriki ispituju funkciju dijelova.
U radu se slue runim alatima, elektrinim mjernim instrumentima, dizalicama, brtvama,
brusilicama i sredstvima za ienje. Koriste se shemom sustava pokretanja, napajanja glavnih
potroaa i punjenja baterije.

Radni uvjeti

Automehaniari rade u radionicama, od kojih su neke dobro prozraene, no veinom su


zaguljive i bune. Dok rade, ne mogu izbjei rad s umazanim i zamaenim dijelovima
motora i vozila. Udiu prainu, ispune plinove motora i isparavanja ulja. Ne mogu birati
poloaj u kojem e raditi. esto se moraju podvlaiti pod vozilo i satima raditi u takvu
poloaju. Prilikom manipulacije vozilom, dijelovima motora i alatima mogu zadobiti lake
ozljede kao to su posjekotine, opekline i nagnjeenja, a paljivim rukovanjem alatom i
predmetima rada, kao i odravanjem uvjeta rada mogu potpuno izbjei tee ozljede. U poslu
se moraju pridravati rokova, to ih moe dovesti u vremenski kripac. Radni tjedan traje 40
sati, a mogu je i prekovremeni rad.

Poeljne osobine

Zbog tjelesnih napora kojima su izloeni na radu potrebna je bar prosjena tjelesna snaga i
izdrljivost. Potrebna je spretnost prstiju, a jo je bitnija spretnost cijele ruke. Moraju imati
dobru koordinaciju pokreta s vidnim podacima te dobar vid i sluh. Osobe s alergijama i
drugim smetnjama dinih organa nisu pogodne za taj rad. Trae se psihiki stabilne osobe
zbog nunosti primjene mjera zatite. Osobe koje pate od klaustrofobije nisu pogodne za ovo
zanimanje. Sposobnost da se brzo i tono uvidi izvor problema, kao jedna od
automehaniarskih najvrednijih vjetina, zahtijeva dobru sposobnost rasuivanja.

Osposobljavanje

Osposobljavanje se odvija u obrtnikim kolama s programom osposobljavanja za


automehaniara i traje tri godine. Prvi korak prije upisa u takav program jest sklapanje
Ugovora o naukovanju uenika s ovlatenim servisom ili vlasnikom automehaniarske
radionice u kojoj e budui uenik pod strunim vodstvom izuavati praktini dio zanimanja.
Upisu prethodi i provjera psihofizikih sposobnosti u odgovarajuem lijenikom dispanzeru.
Sve tri godine kolovanja uenici naizmjenino provode po tjedan dana u koli i u
automehaniarskoj radionici. U koli se odvija teorijska nastava koja se sastoji od temeljnih
opih predmeta i strunih predmeta nunih za svladavanje samog posla. Struni predmeti u
programu za osposobljavanje automehaniara jesu: elementi strojeva, elektrotehnika,

Create PDF files without this message by purchasing novaPDF printer (http://www.novapdf.com)
hidraulika i pneumatika, motori s unutranjim izgaranjem, tehnologija automehanike i
praktina nastava. U automehaniarskoj radionici uenik ui praktini dio posla i primjenjuje
znanja steena u koli. Cilj je naukovanja da se osposobi za potpuno samostalan rad. Naunik
u poetku samo pomae iskusnom automehaniaru, a s vremenom dobiva sve kompleksnije
zadatke i radi sve samostalnije. Na kraju kolovanja polae se zavrni ispit, kojim naunici
dokazuju svoju osposobljenost i samostalnost u obavljanju posla.
Posljednjih godina zabiljeen je velik porast privlanosti zanimanja koja se mogu izuiti u
trogodinjim programima. Za zanimanje automehaniara prijavljuje se ponajvei broj uenika,
to znatno podie bodovni prag potreban za upis. Zbog porasta konkurencije pri upisu trae se
to bolje ocjene. U kolovanju se trai marljiv rad u radionici i izvravanje obveza u koli.
injenica da stanovit postotak upisanih ne uspijeva zavriti kolovanje dodatno je upozorenje
onima koji ele izuiti za automehaniara.

Zapoljavanje, napredovanje i zarade

Za naukovanja u automehaniarskoj radionici vlasnik radionice nagrauje za rad naunike


tako to im isplauje novanu naknadu. Iznosi novane naknade koju uenici primaju razliiti
su, a mogu varirati od sasvim simbolinog iznosa do iznosa prosjene plae u struci. Postoje i
mogunosti vee zarade za prekovremeni rad. Ako uenik prilikom pohaanja praktine
nastave pokae visok stupanj sposobnosti i motivacije za rad, postoji mogunost da se zaposli
na istom mjestu. Ostali trenutano zbog velike konkurencije imaju prosjene izglede za posao.
Zbog zahtjeva zanimanja i uvjeta rada, odreen se broj nakon zavrenog kolovanja odluuje
za promjenu zanimanja. Oni koji ostanu raditi u zanimanju najprije rade kao pomonici
vlasnika automehaniarske radionice, a nakon tri godine rada i poloenog majstorskog ispita
mogu otvoriti vlastiti obrt. Zarada automehaniara (vlasnika) ovisi o opsegu posla, dok su
pomonici plaeni prema vremenu koje provedu na radu. Za velik opseg posla i prekovremeni
rad mogua je dobra zarada.

Bliska zanimanja

Zanimanju automehaniara bliska su zanimanja brodomehaniara, zrakoplovnih


mehaniara, mehaniara industrijskih i poljoprivrednih strojeva, autolimara, autoelektriara i
vulkanizera.

Fotografije autolimarskih radiona i oteena vozila

Radionice:

Create PDF files without this message by purchasing novaPDF printer (http://www.novapdf.com)
Create PDF files without this message by purchasing novaPDF printer (http://www.novapdf.com)
Fotografije oteenih vozila:

Create PDF files without this message by purchasing novaPDF printer (http://www.novapdf.com)
Pripremio: Franjo Tkalevi, 1. c razred

Create PDF files without this message by purchasing novaPDF printer (http://www.novapdf.com)

You might also like