Zav Rad Vodovod PDF

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA
U OSIJEKU
GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK
ZAVRNI RAD
Osijek, 3. rujna 2015. Marija Ersti

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA
U OSIJEKU
GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK
ZAVRNI RAD
TEMA: Dimenzioniranje javne vodoopskrbe
Osijek, 3. rujna 2015. Marija Ersti

SAETAK
Za zadanu novoprojektiranu ulicu u akovu, koristei slubene podatke te strunu literaturu,
potrebno je odabrati te dimenzionirati vodovodnu mreu. Dimenzioniranje se svodi na
odreivanje veliine poprenog presjeka cjevovoda i tlaka do pojedinih potroaa. Kod
dimenzioniranja su uzete u obzir protupoarne koliine i gubici vode. Proraunom je
utvreno da e granatna vodovodna mrea zadovoljiti potrebe opskrbe vodom za svih 14
predvienih obiteljskih kuanstava u ulici Biskupa irila Kosa. Za polaganje cijevi nee biti
potrebno izvoditi duboke iskope, ime su trokovi projekta smanjeni. Tlakovi i protoci,
utvreni analitikim putem, bit e dovoljni za opskrbu cijele ulice.

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU
GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK Marija Ersti
Zavrni rad iz kolegija Opskrba vodom i odvodnja I
SADRAJ
1. UVOD...................................................................................................................................... 1
2. VODOOPSKRBA I MJERODAVNE KOLIINE....... ......................................................... 2
3. VODOVODNE MREE.......................................................................................................... 10
3.1. Granatna vodovodna mrea........................................................................................ 11
3.2. Dimenzioniranje granatne mree................................................................................ 12
4. PROJEKTNI ZADATAK........................................................................................................ 15
4.1. Tehniki opis............................................................................................................... 15
4.2. Podaci za dimenzioniranje.......................................................................................... 18
4.2.1.Stanovnitvo...................................................................................................... 18
4.2.2. Potronja vode.................................................................................................. 18
. 4.2.3. Dimenzioniranje............................................................................................... 19
5. POLAGANJE CJEVOVODA................................................................................................. 23
5.1. Cijevi........................................................................................................................... 25
5.2. Karakteristike PEHD cijevi......................................................................................... 25
5.3. Montaa....................................................................................................................... 26
6. OBJEKTI NA TRASI CJEVOVODA..................................................................................... 28
6.1. Zasunska okna............................................................................................................. 28
6.2. Fazonski komadi......................................................................................................... 29
6.3. Vodovodne armature................................................................................................... 30
6.3.1. Hidranti............................................................................................................ 30
7. ZAKLJUAK.......................................................................................................................... 32
8. LITERATURA......................................................................................................................... 33
9. POPIS TABLICA I SLIKA..................................................................................................... 34
10. PRILOZI............................................................................................................................... 36
10.1. Situacija..................................................................................................................... 37
10.2. Uzduni profili vodovodne mree............................................................................. 39
10.3. Popreni profili vodovodne mree............................................................................ 43
10.4. Presjeci vorita vodovodne mree........................................................................... 46
0
1. UVOD
Tema zavrnog rada je dimenzioniranje i projektiranje vodoopskrbe nove ulice u akovu,
tj. produetak ulice Biskupa irila Kosa, koja se spaja sa ulicom Kralja Petra Kreimira i
ulicom Kralja Zvonimira a, na k..br. 5884/5 i 5884/8 u k.o. akovo.
Grad akovo je po Popisu stanovnitva 2011. godine na povrini od 170km imao 27 745
stanovnika. Gustoa naseljenosti u akovu je 163 stanovnika/km, odnosno 3,11
stanovnika/kuanstvu.
Podloga za izradu ove tehnike dokumentacije je Generalni urbanistiki plan Grada

akova. Prostor obuhvata je neizgraen i nema izgraenih prometnih povrina, a
postojea okolna prometna i komunalna infrastruktura sugerira projektirano rjeenje.
Tlorisni poloaj ceste vidljiv je na situacijskom nacrtu u grafikom prilogu ovog rada.
Produetak ulice je dugaak 257,10 metara, te se nalazi na breuljkastom terenu s

razlikom nadmorske visine od 8 metara. Kroz ulicu je planirana izgradnja prometnice, a s
obje strane projektirane prometnice nalaze se parcele predviene za graenje obiteljskih
kua. Do svake parcele moe se doi izravno s prometnice. Za zadanu ulicu potrebno je
dimenzionirati granatnu vodoopskrbnu mreu, te projektu priloiti situaciju, nacrte
uzdunih profila dionica mree, nacrt poprenog profila cijevi koja prolazi ispod
prometnice, te presjek rova vodovodne mree. Jo je potrebno priloiti i presjeke vorita
cijevi koje se nalaze na mrei. U radu na projektu, uz naglasak na dimenzioniranje
granatne vodoopskrbne mree, teoretski e biti obraena i sljedea podruja: vodoopskrba
i mjerodavne koliine, polaganje cjevovoda te objekti na trasi cjevovoda.
Slika 1 Pregledna situacija [8]
1
2. VODOOPSKRBA I MJERODAVNE KOLIINE

Javna vodoopskrba je djelatnost koja zahvaa podzemne i povrinske vode namijenjene
ljudskoj potronji. Kao grana suvremene tehnike usmjerena je ka poveanju ivotnog
standarda, sreenju naseljenih mjesta i razvoju industrije. To je skup mjera potrebnih za
osiguranje vode potroaima u naseljenim mjestima.
Osiguranje dovoljne koliine kvalitetne vode prvenstveno ima veliki zdravstveni znaaj u
zatiti od raznih oboljenja koja se prenose vodom. Dovoljne koliine vode u naseljima
omoguavaju poveanje opeg ivotnog standarda ovjeka i ureenje njegovog okolia.
Za zadovoljenje sve veih potreba naseljenih mjesta, potrebne su velike koliine vode.
Voda koja se distribuira stanovnitvu mora imat standard vode za pie u skladu sa
zakonom.
Voda se koristi u raznim industrijski granama, ija je potronja u pravilu vea od potronje
u velikim gradovima. Osim toga za neke grane industrije treba osigurati vodu specifine
kakvoe. Kvaliteta proizvoda u znatnoj mjeri ovisi o kvaliteti upotrebljene vode, zbog
ega vodoopskrba industrijskih poduzea ima veliki ekonomski znaaj. U naseljenim i
industrijskim podrujima voda se koristi i za gaenje poara.
Da bi se osigurale potrebne koliine vode, te visoka zdravstvena kvaliteta pitke vode,

naroita panja se posveuje izboru prirodnih izvorita za gradske vodovode, njihovoj
zatiti od zagaenja, kao i potrebi proiavanja ureajima za proiavanje i ouvanju
kakvoe u vodoopskrbnom sustavu.
Koliine zdrave vode koje nam stoje na raspolaganju za podmirenje naih potreba su
ograniene, a potronja iz dana u dan raste. To dovodi do izgradnje veih i skupljih
sustava, te poveanja cijene vode. Ukupna koliina vode na Zemlji je velika: 1 359 130
400 km3. Meutim, koliina slatke vode ini samo manji dio ove koliine. [1]
Slika 2 Vodni resursi na Zemlji [7]
2
Danas je znaajan brzi porast ukupnih potreba za vodom, ali i sve vei problem zagaenja
voda, koji jo vie intenzivira probleme nestaice kvalitetne vode za pie. Takvo stanje
sve vie rezultira sukobima oko koritenja vode i potrebom pravine raspodjele
raspoloivih resursa.
Problem nedostatka dovoljnih koliina vode je danas znaajan za veinu razvijenih

zemalja i vodom siromanih zemalja, a sadanji trend porasta potreba stvara sve vee
sukobe oko raspodjele ogranienih vodnih resursa. Voda postaje sve skuplja i
ograniavajui imbenik razvoja. Problem se rjeava upravljanjem i ograniavanjem
potreba te koritenjem nekonvencionalnih izvora vode, prije svega desalinizacijom mora i
boatih voda, oborinske vode i proiene komunalne otpadne vode.
Potronja vode je rezultat ivljenja i aktivnosti stanovnitva u nekom naselju. Potronja

vode se stalno mijenja, tijekom dana, tijekom tjedna, mjeseca i godine, te iz godine u
godinu. Zbog toga je proraun mjerodavnih koliina nunih za dimenzioniranje sustava
jedna aproksimacija, procjena projektanta na temelju raspoloivih podataka. Projektant
treba proraunati mjerodavne koliine za budue razdoblje, 20 30 godina, za koje
jednako tako nema pouzdanih podataka kako e se naselja razvijati i broj korisnika
poveavati. Osnovna podloga su planovi razvoja opskrbnog podruja koji nisu uvijek
dovoljni.
Voda se upotrebljava u razne svrhe a vei dio potronje ine sljedee osnovne grupe
potroaa:
potronja vode za domae potrebe ili potronja u domainstvu obuhvaa

utroak vode koja se koristi za podmirenje svakodnevnih ivotnih potreba
potronja vode u naselju izvan domainstva obuhvaa potronju vode koja se
koristi unutar naselja u komunalne svrhe
potronja vode za tehnoloke svrhe odnosi se na potronju u industrijskim
pogonima
potronja vode za boravak radnika na radnom mjestu odnosi se na sanitarne
potrebe, osobnu higijenu i prehranu
potronja vode za potrebe uzgoja domaih ivotinja i stoke
potronja vode za gaenje poara
potronja vode za vlastite potrebe troe se od same tvrtke za pogon i
odravanje sustava
Svaka od ovih grupa ili kategorija potroaa ima posebne zahtjeve u pogledu koliine,
kakvoe i reima potronje, koje treba detaljno razmotriti i uzeti u obzir kod planiranja i
projektiranja vodovoda.
3
Pri dimenzioniranju vodoopskrbnog sustava ne smijemo zaboraviti gubitke vode koji su

sastavni dio svakog vodovoda. Oni se moraju uzeti u obzir kako bi se planirane koliine
vode osigurale potroaima na mjestu potronje.
Potronja vode ovisi o mnogim konstantnim i promjenjivim imbenicima, koji se razlikuju

od naselja do naselja. Zato je prilikom projektiranja novih vodovoda buduu potronju
najbolje procijeniti na temelju ve izgraenih vodovoda, koji imaju sline urbanistike,
geografske, klimatske, privredne, socijalne i druge karakteristike. Na temelju dosadanjih
iskustava moe se rei da je potronja vode poznata prema nainu upotrebe. Ove koliine
je mogue dosta precizno procijeniti ispitivanjem, odnosno mjerenjem.
Specifina potronja vode je osnovna veliina nuna za dimenzioniranje vodovoda. Moe

biti zadana normama i smjernicama ili se proraunava. Kad se izvri analiza svih
potroaa u podruju opskrbe u skladu s njihovom jedininom potronjom, te zbroje sve
potrebe u tijeku godine i podijele s brojem dana u godini, dobije se srednja dnevna
potronja. Ako nju podijelimo s brojem stanovnika razmatranog podruja, dobit emo
specifinu potronju vode po stanovniku, tj:
( ) (1)
Treba sabrati sve potroae i procijeniti njihovu potronju tijekom godine. To se radi za
sve faze razvoja tretiranog podruja, a za svaku od tih faza,moramo proraunati specifinu
potronju. Prvo treba proraunati sadanju veliinu specifine potronje, te za neke
prethodne vremenske periode kako bi se utvrdio trend promjena i sadanje stanje.
Specifina potronja se uvijek odnosi na prosjenu dnevnu potronju tijekom godine dok
se jedinine potronje odnose na ukupnu potronju po jedinici proizvoda ili po komadu i
ne uvaavaju vremenski period potronje. Specifine potronje su promjenjive kako se
mijenja cijena vode, opremanje objekata, navike ljudi, tehnologija, jedinina potronja
sanitarnih ureaja, i drugo. Veliina specifine potronje vode ukljuuje i sve gubitke
vode nizvodno od kunog vodomjera, jer ih registrira na vodomjeru. Meutim, specifina
potronja ne ukljuuje gubitke vode u vodoopskrbnom sustavu od zahvata do kunog
vodomjera.
Specifina potronja vode je osnovna veliina za dimenzioniranje vodoopskrbnog sustava

to znai da o pravilnosti njenog odreivanja ovisi i to hoe li projektirani vodovod
tijekom svog eksploatacijskog perioda zadovoljiti traene potrebe.
4
Potronja vode u Hrvatskoj se zadnjih 50 godina znaajno mijenjala. U poetku je trend

porasta potronje bio vrlo intenzivan, a glavna zapreka veoj potronji je bio mali
kapacitet vodoopskrbnih sustava. Svi smo planirali da e potronja konstantno rasti kako
raste standard ivljenja i da e specifina potronja biti vea od 300 1/stanovniku/dan. Od
1990. potronja se znaajno mijenja i znaajno opada. Razlog velikim padu potronje
vode je pad potronje vode u privredi, te smanjene veliine potronje od strane stanovnika.
Smanjenje potronje u privredi je rezultat restrukturiranja privrede, ali i racionalizacije

potronje vode. Restrukturiranje je rezultiralo smanjenjem privrednih subjekata i opim
padom privredne aktivnosti i tim potronje vode. Racionalizacija potronje vode u privredi
je sve znaajnija zbog interesa vlasnika da se povea profitabilnost poduzea odnosno
smanje trokovi rada. Posljedica toga je sve vie orijentacija na vlastite izvore i opskrbu
vodom, te minimalno koritenje javnih vodoopskrbnih sustava uglavnom za sanitarne
potrebe radnika. Ovakva situacija ima veliki negativni utjecaj na vodovode jer se smanjuje
prodaja vode, prihodi i zarada nuna za odravanje i rad ve izgraenih sustava. Rezultat
svega je injenica da je veliina specifine potronje u domainstvima prepolovljena i
danas se kree od 100 do 150 l/stan/dan. [1]
Tablica 1 Potronja vode u VIK-u, povijesni podaci [1]
1975. 1985. 1993. 2000. 2003. 2004.
Broj prikljuaka 11,652 22,076 26,090 29,280 31,391 32,054
Prodana voda 22,330 28,179 28,504 22,868 23,030 20,380

(1000m/godinu)
Prosjena dnevna 61,178 77,202 78,093 62,652 63,095 55,835

prodaja (m/dan)
5
Proraunavanje specifine potronje naselja za razne periode ovisi o granama potronje,

koje pak definiraju sljedei parametri: domainstvo, povrtlarstvo i zelenilo okolia,
komunalne potrebe ili sitna industrija i javne ustanove. Analiza se provodi uglavnom za
poetni period, iako se moe provoditi i za druge periode razvoja regije, ukoliko su
poznati svi faktori koji definiraju taj razvoj. Za poetni period razvoja naselja veliina
specifine potronje se moe odrediti primjenom formule (Jovanovi, D., 1972. godina):
( ) (2)
SP1 - specifina potronja (l/stan/dan)
Q1 - potronja vode u domainstvu
Q2 - potronja vode za zalijevanje vrtova i okolia
Q3 - potronja vode za komunalne potrebe
Q4 - potronja vode za javne potrebe i sitnu industriju
C1, C2, C3, C4 - koeficijenti ovisni o karakteru i specifinostima graevinskih zona
e - koeficijent zastupljenosti zelenila u gradu
m - koeficijent strukture potroaa
o - koeficijent opremljenosti stanova
f - koeficijent klimatskog utjecaja
Tablica 2 - Jedinina potronja vode u funkciji veliine naselja (l/dan/stan) [1]
Broj Q1 Q2 Q3 Q4
stanovnika
0 do 2500 60 20 - 35 115
2500 do 5000 65 18 2 50 135
5000 do 10000 70 16 5 65 156
10000 do 20000 75 14 8 80 177
20000 do 50000 80 12 12 95 199
50000 do 10000 90 10 16 105 221
Preko 100000 100 10 20 125 225
6
Tablica 3 Vrijednosti koeficijenata C1, C2, C3, C4 [1]
Naselje do 10000 stanovnika
Graevinska zona C1 C2 C3 C4
1. Centar naselja
- Ue podruje s najveom gustoom izgradnje 1,2 0,5 2,0 1,6
- ire podruje sa srednjom gustoom 1,1 0,5 1,4 1,2

izgradnje
2. Periferija naselja
- Rijetka izgradnja 150 do 300 stan/ha 0,9 1,0 0,6 0,8
- Veoma rijetka izgradnja s vrtovima 60 do 0,8 3,0 - 0,4

150 stan/ha
Naselje do 50000 stanovnika
Graevinska zona C1 C2 C3 C4
1. Centar naselja 1,15 - 1,7 1,4
2. Predgrae 0,85 2,5 0,3 0,6
Tablica 4 Koeficijent zastupljenosti zelenila u gradu [1]
Zastupljenost zelenila unutar graevne zone Koeficijent e
<50 % 1,0
>50 % 1,5
Tablica 5 Koeficijent strukture potroaa [1]
Tip naselja Koeficijent m
Naselje gradskog tipa 1,0
Naselje mjeovitog tipa 0,9
Naselje seoskog tipa 0,75
7
Tablica 6 - Koeficijent opremljenosti stanova [1]
Opremljenost stanova Koeficijent o
80 - 100% 1,5
60 - 80% 1,2
40 - 60% 1,0
< 40% 0,8
Tablica 7 - Koeficijent klimatskog utjecaja [1]
Podruje Koeficijent f
Do 500 m.n.m. 1,0
Kontinentalno Preko 500 m.n.m. 0,8
ire 1,0
Priobalno Ue 1,2
Znatan dio vode u sustavu se gubi zbog loeg odravanja i izgradnje, to se u proraunu
mora uzeti u obzir da bi potroa raspolagao sa potrebnim koliinama. Ovo se u proraun
unosi koeficijentom g, ija veliina ovisi o stanju mree.
Tablica 8 - Koeficijent stanja mree [1]
Stanje mree Koeficijent g
Stara dotrajala mrea 1,4
Stara, ali ouvana mrea 1,3
Dobra mrea 1,2
Nova mrea 1,1
Specifina potronja : (3)
8
Potrebno je odrediti i ukupnu koliinu vode za gaenje poara. U velikim gradovima ta

koliina predstavlja manji dio ukupnih potreba, dok u manjim naseljima te koliine
predstavljaju znaajni dio i bitno utjeu na izbor profila cijevi, crpki i potrebnog radnog
tlaka. Gaenje poara je predvieno da se vri mlazovima vode dobivenim iz poarnih
hidranata montiranih na vanjskoj vodovodnoj mrei, dok se za unutranje gaenje
upotrebljavaju hidranti instalirani na unutranjoj vodovodnoj mrei. Potrebne koliine za
gaenje jednog poara ovise o veliini naselja, broju stanovnika, otpornosti objekta na
poar i karakteru izgraenosti naselja, dok ukupne koliine ovise o broju moguih
istovremenih poara u naselju ili industrijskom poduzeu. One su odreene
odgovarajuim pravilnicima koje donose nadlene institucije. [1]
9
3. VODOVODNE MREE
Jedan od osnovnih elemenata vodovodnog sustava je i vodovodna mrea. Vodovodna
mrea je krajnji element vodoopskrbnog sustava na koji se direktno veu potroai vode.
Prema tome, vodovodna mrea slui za raspodjelu vode u mjestu potronje, a preko
glavnog opskrbnog cjevovoda se povezuje s vodospremom.
Osnovni zahtjevi koji se postavljaju na vodovodnu mreu mogu se svrstati u sljedee tri
osnovne grupe:
1. Osiguranje opskrbe projektom predvienih koliina vode na pojedina mjesta ili

dionice pod traenim tlakom.
2. Osiguranje sigurne opskrbe u smislu neprekidnosti u odnosu na potrebne koliine i
tlak.
3. Najpovoljniji ekonomski efekti kako u odnosu na graenje, tako u u odnosu na
odranje i pogon, sagledavajui mreu kao sastavni dio cjelovitog vodoopskrbnog
sustava.
Zadovoljenje ovih zahtjeva postie se uglavnom pravilnim izborom oblika vodovodne

mree, materijala cijevi i njihovih spojeva, dugih elemenata na vodovodnoj mrei,
odgovarajuim izborom presjeka cijevi, te pravilnom izvedbom i odravanjem. Vijek
trajanja vodovodne mree je minimalno 20 godina, a poeljno je 50 godina. Vodovodna
mrea je najugroeniji dio vodoopskrbnog sustava zbog cijelog niza aktivnosti koje se
odvijaju u naseljima. Zbog toga je vrlo teko odravati mreu bez gubitaka vode koji se u
postupku dimenzioniranja moraju uzeti u obzir. [1]
Vodovodne mree se razlikuju po karakteru kretanja vode u mrei. Ukoliko se voda u

mrei uvijek kree jednosmjerno tada je to granatni oblik vodovodne mree. Ako se voda
u vodovodnoj mrei kree u oba smjera tada je rije o prstenastom obliku vodovodne
mree. Ukoliko se voda u vodovodnoj mrei u svom jednom dijelu iskljuivo kree
jednosmjerno, a u drugom dvosmjerno, tada imamo kombinirani oblik vodovodne mree.
Slika 3 Osnovne sheme razdjelnih vodovodnih mrea [6]
(a) granatna, (b) prstenasta
10
3.1. Granatna vodovodna mrea

Kod granatnog oblika vodovodne mree voda uvijek tee jednosmjerno od izvora, koji je
kod naselja uglavnom vodosprema, pa do svakog pojedinanog potroaa. To znai da je
mogue jednostavno opisati ili prepoznati puteve teenja vode do svakog pojedinanog
potroaa. Ova injenica rezultira jednostavnou mree i njenom lakom projektiranju.
Naime, vrlo je jednostavno odrediti potrebne koliine vode u svakom dijelu mree
jednostavnim zbrajanjem potreba od krajnjeg potroaa uzvodno, do predmetne raunske
dionice.
S obzirom na jednosmjerni tok vode, veliina profila cjevovoda e se poveati na

uzvodnim dionicama do najveega u samom poetku. Druga posljedica je da ukupni
gubici na tlaku rastu sa smjerom teenja vode, odnosno da tlak vode stalno opada s
kretanjem vode.
Najvei nedostatak ovog oblika mree je nedovoljna sigurnost opskrbe posebno u odnosu
na protupoarnu zatitu. Prekid rada dovoda na jednom dijelu mree obavezno dovodi do
prestanka dovoda vode u sve nizvodne dionice. To praktino znai da to je kvar
uzvodnije, blie poetku, da su posljedice kontinuiteta opskrbe sve vee, odnosno da je
sve vei dio naselja bez opskrbe vodom. Zbog toga je to najvei nedostatak ovog oblika
mree. Znai da je sigurnost opskrbe u granatom obliku vrlo mala, te se stoga ovaj oblik
mree i ne upotrebljava u svim sluajevima kad su tete od prestanka dovoda vode
znaajne. [5]
Drugi veliki nedostatak ovog oblika mree je poveanje kapaciteta. Ukoliko kapacitet
vodoopskrbnog sustava elimo proiriti na jednoj dionici, to rezultira poveanjem
kapaciteta na svim uzvodnim dionicama. Posljedica su vee brzine teenja i gubici,
odnosno pad tlane linije na svim uzvodnim dionicama. Zbog toga se ovaj oblik mree
uvijek projektira tako da maksimalno koristi raspoloive tlakove kako eventualno budua
potronja ne bi ugrozila normalno funkcioniranje. Meutim, ovakav pristup rezultira
veim gubicima vode jer je tlak velik, vei od potrebnog.
Rezultat jednosmjernog teenja u opskrbnoj mrei je i umrtvljenje toka u krajnjim

dionicama koje za posljedicu ima kvarenje kavalitete vode. U krajnjim dionicama voda
miruje ili se slabo kree, to dovodi do taloenja i razgradnje organskih tvari. Posljedica
razgradnje je pogoravanje kvalitete vode i izdvajanje plinova. Da bi se ublaio ovaj
problem u granatom obliku vodovodne mree na zavretku grana se obavezno postavlja
hidrant ili armatura koja se povremeno mora otvoriti kako vi se ustajala voda i plinovi
odstranili iz cjevovoda. Ova aktivnost rezultira gubicima vode u vodoopskrbnom sustavu i
veim trokovima odravanja i pogona sustava zbog potrebnog rada na ispiranju
cjevovoda. [1]
11
3.2. Dimenzioniranje mree

Dimenzioniranje mree se svodi na odreivanje veliine poprenog presjeka cjevovoda i
tlaka (gubitaka) do pojedinih potroaa. Koliine i potrebni tlak na mjestu prikljuaka
svakog potroaa su unaprijed poznati.
Preciznost prorauna zavisi o razini rjeavanja problema: studija, idejno rjeenje, idejni
projekt ili izvedbeni projekt. to je razina dokumentacije vea, proraun mora biti
precizniji. U studijskom ili idejnom rjeenju podloge su takve da se moe dimenzionirati
samo najosnovnija mrea koja povezuje pojedine zone potronje. U idejnom projektu
podloge su detaljnije, a to znai da je i mrea sveobuhvatnija i detaljnija, tako da se moe
provesti i detaljniji proraun mree. U ovom sluaju se ne odreuju pojedinani prikljuci
svakog potroaa osim preko specifine potronje. Specifina potronja mree se odreuje
tako da se ukupna potronja naselja podijeli s ukupnom duljinom projektirane mree:
[ ] (4)
qspecif specifina potronja mree (l/s/m)
Qmax,sat ukupna maksimalna satna potronja naselja (l/s)
L ukupna duljina aktivne vodovodne mree (m)
Kod dimenzioniranja se jo trebaju uzeti u obzir protupoarne koliine i gubici vode. Na

ovu izraunatu koliinu treba dodati za svaku dionicu protupoarnu protoku te sve
nizvodne gubitke vode tako da je mjerodavna protoka za dimenzioniranje cjevovoda:
(5)
Qpoarne protoka u skladu s Pravilnikom
Qgubici vlastiti nizvodni gubici u skladu s duljinom nizvodnih dionica i odabranom

veliinom linijskih gubitaka qgubitaka (l/s/km)
12
Kao to je ve reeno, granati oblik mree je jednostavan i lako razumljiv, pa prema tome
i lak za dimenzioniranje. Dimenzioniranje se vri od krajnjih dionica dalje uzvodno. U
izvedbenoj dokumentaciji od vora do vora, s tim da se na ishoditima grana pribrajaju
koliine svake uzvodne grane. U sluaju koritenja vee specifine potronje mree,
proraun se vri od vora do vora, s tim da je protoka u dionici jednaka produktu
specifine potronje mree i ukupne duljine mree (m) uzvodnih dionica:
( ) (6)
li ukupna duljina uzvodnih dionica (m)
Ukoliko unutar mjesta potronje postoji jedan znaajan potroa s jedinstvenim

prikljukom na vodovodnu mreu, tada se njegova potronja ne uzima u proraun
specifine potronje mree, ve se u dimenzioniranju potrebne koliine tretiraju kao
tranzitne na svim uzvodnim dionicama.
Poarne koliine vode se uzimaju u skladu s Pravilnikom o hidrantskoj mrei. Neki od

vanih zahtjevi za gaenje poara su: minimalni potrebni tlak na hidrantu mora iznositi
0,25MPa, a najvei statiki doputeni tlak je 1,2 MPa. Kod ispitivanja vodonepropusnosti
hidrantske mree ne smije doi do proputanja vode kod tlaka od 1,6 MPa, a do pucanja
ne smije doi kod tlaka od 2,4 MPa. Ukupna koliina vode za potrebe gaenja poara je
koliina vode potrebna za gaenje vanjskom i unutranjom hidrantskom mreom najmanje
2 sata. Potrebno je osigurati najmanje protonu koliinu od 10 l/s pri traenom tlaku.
Udaljenost hidranta od bilo koje toke branjene graevine ne smije biti vea od 80 m niti
manja od 5 m. Udaljenost izmeu dva hidranta smije iznositi najvie 300 m.
13
Dimenzije vodovodne mree se odabiru tako da se osigura predvieni protok uz

prihvatljive brzine vode u cijevi:
( ) ( ) ( ) (7)
Prihvatljive brzine za vodovodnu mreu, za sluaj maksimalne satne protoke uveane za

poarne potrebe iznose:
( ) (8)
To znai da e u ostalom periodu dana brzine biti znatno manje jer su i protoci manji zbog
manje potronje vode, a najmanji nou od 24 5 sati ujutro. Bilo bi dobro da su brzine u
ovom periodu vee od 0,3 m/s. [1]
Kod izbora dimenzija cijevi vodovodne mree treba voditi rauna o sljedeem:
Vodovodna mrea ima najmanje dimenzije cijevi i stoga se dimenzionira na konane

potrebe (protok) na kraju razvojnog perioda jer je to najjeftinije rjeenje. Naime,
trokovi graenja su daleko vei od cijene veeg profila cijevi, tako da je krajnje
neracionalno predvidjeti etapni razvoj vodovodne mree kroz poveanje dimenzija
cijevi.
Potrebe za vodom u naseljenom mjestu uglavnom se tijekom vremena poveavaju
zbog razvoja naselja, a time i protoci u vodovodnoj mrei. To znai da se treba
raunati s poveanjem brzine vode u cijevi kako se tijekom vremena bude poveavao
protok. Rezultat poveanja protoka je vea brzina, odnosno vei hidrauliki gubici i
time manji tlakovi u vodovodnoj mrei.
Tlakovi u vodovodnoj mrei su najvei u poetnom periodu rada sustava jer je i
protok vode tada najmanji. Razvojem naselja i poveanjem potreba i protoka tlakovi
opadaju i u pravilu su manji na kraju planskog perioda.
U sluaju da se protok u mrei povea iznad planiranih koliina, a time i smanje
tlakovi ispod dozvoljenih, problem se uglavnom rjeava precrpnicama koje
povremeno rade uglavnom u satu maksimalne potronje vode. Ako je mrea stara ili
ima velike gubitke, moda je tada povoljnije rjeenje izgradnja novih cjevovoda.
14
4. PROJEKTNI ZADATAK
4.1. Tehniki opis

Opskrba vodom svih buduih graevinskih parcela vrit e se iz vodoopskrbnog sustava
grada akova. Cjevovod se spaja na postojeu vodovodnu mreu 110 mm u ulici
Biskupa irila Kosa i na krianju ulice Kralja Petra Kreimira i ulice Kralja Zvonimira.
Trasa cjevovoda poloena je uz novoprojektiranu cestu.
Kod odreivanja ukupnih potreba za vodom, a i s obzirom na buduu gradnju predvienu

prostorno-planskom dokumentacijom, potrebno je uzeti u obzir koliinu vode koja se
javlja kod gaenje poara. Dimenzioniranje cjevovoda izvreno je na osnovi podataka
dobivenih od distributera, tako da u svakom trenutku u vodovodnoj mrei postoji potreban
tlak i koliina vode za gaenje poara.
Trasa vodovodne mree predviena je u cestovnom pojasu, paralelno s cestom.

Vodovodna mrea izvest e se PEHD cijevima 110 mm i 63mm s pripadajuim
spojnim i fazonskim komadima. Na trasi vodovodne mree predvieno je postavljanje
nadzemnih hidranata na razmaku cca 120 m, tako da je mogue brzo i lako prikljuenje
vatrogasnih vozila u sluaju potrebe. Situacijski poloaj trase vodovodne mree vidljiv je
u grafikom prilogu br. 1. Na mjestu prikljuka projektirane vodovodne mree s
postojeom obvezno se mora izvesti zasunsko okno, te postaviti ventil s ugradbenom
garniturom. Prikljuke buduih graevinskih parcela na vodovodnu mreu izvodi
distributer vode nakon izrade projekta pojedinog objekta.
Slika 4 Pogled na kraj ulice B..Kosa Slika 5 Spoj ulice Kralja Petra Kreimira
i ulice Kralja Zvonimira
15
Opis trase
Duina trase cjevovoda je 257,10 m, od toga KRAK 1 je duljine 159,40 m, nazivnog

promjer cijevi DN 110 mm, KRAK 2 je duljine 58,90 m, nazivnog promjer cijevi DN 110
mm a KRAK 3 je duljine 38,80 m nazivnog promjer cijevi DN 63 mm. Izvest e se
PEHD cijevima od polietilena visoke gustoe. Predviena je dobava cijevi u palicama
duljine 12 metara. Spajanje cijevi predvieno je sueonim zavarivanjem od strane
atestiranih varilaca. Poetak trase je na postojeoj vodovodnoj mrei promjera 110 mm
u ulici Kralja Petra Kreimira, a spaja se na postojeu vodovodnu mreu promjera 110
mm u ulici B. . Kosa. Cjevovod zavrava nadzemnim hidrantom. U visinskom pogledu
niveleta uglavnom prati teren, a poloit e se na prosjenoj dubini cca 1,45 m. Trasa
cjevovoda na tri mjesta prolazi ispod ceste pa e se na tim mjestima poloiti u elinu
zatitnu cijev DN 273,0/5,0 mm. Na trasi cjevovoda predvieno je 5 zasunskih okana
dimenzija 140x140 cm. Okno e se izvest kao monolitno AB okno debljine stijenki 20 cm,
dubine 1,6 m.
Polaganje cjevovoda
Sve radove prilikom polaganja moraju obavljati djelatnici koji su kvalificirani za

polaganje cjevovoda.
Rov za cijevi
Rov treba trasirati i iskopati tako da svi poloeni dijelovi cjevovoda budu na projektiranoj
dubini. irina dna rova za cjevovod iznosi 70 cm, to omoguava pravilno polaganje cijevi
na posteljicu i zasipanje cijevi. Prilikom rada u rovu potrebno je potivati uputstva o
zatiti na radu. Dno rova mora biti nivelirano, da u cjevovodu ne doe do pojave zranih
epova. Potom se na dno stavlja posteljica od rahlog materijala iz iskopa u sloju debljine
10 cm i lagano nabija. Na mjestima gdje je na cjevovodu predvieno spajanje, ugraivanje
armatura ili fazonskih komada, rov mora biti tako iskopan, da se bez smetnje moe izvesti
montaa i tlana proba cjevovoda. Nakon postavljanja i montae cjevovoda, pristupa se
zatrpavanju istog, i to rahlim materijalom iz iskopa do visine 20 cm iznad cijevi, uz lagano
nabijanje. Nakon toga, zatrpavanje se nastavlja preostalim materijalom iz iskopa. Mjesta
gdje se nalaze spojevi cijevi ostaju otkrivena. Zatrpavati ih treba tek poslije uspjeno
obavljene tlane probe. Spajanje i polaganje PE cijevi potrebno je povjeriti kvalificiranim
montaerima. PE cijevi treba poloiti u skladu s graevinskim nacrtima. Kod lukova,
zavretaka, zasuna, ogranaka itd. treba uzeti u obzir i nastupajue sile i te dijelove
cjevovoda poduprijeti i usidriti.
16
Tlana proba
Tlana proba provodi se u skladu s uputstvima. Poloene cjevovode treba prije tlane
probe zatrpati do dovoljne visine da bi se sprijeila promjena pravca, odnosno pomicanje
cjevovoda prilikom ispitivanja. Spojevi ostaju otkriveni. Tlanu probu izvriti za radni
tlak 8 bara u trajanju od minimalno 12 sati.
Zatita cijevi
Zatitna sredstva koja se upotrebljavaju kao vrui ili hladni premazi elemenata za spajanje
i armatura protiv korozije, ne smiju sadravati otapala tetna za PE. Trasa cjevovoda na
tri mjesta prolazi ispod kolnog prolaza gdje se oekuje prolaz teretnih vozila pa e se na
tim mjestima poloiti u elinu zatitnu cijev DN 273,0/5,0 mm.
Armiranobetonska okna na trasi cjevovoda
Na trasi je predvieno izvoenje pet AB zasunskih okana od betona C 25/30, s dodatkom

za vodonepropusnost. Okno je dimenzija 140x140 cm, svijetla visina okana je 1,6 m,
debljine stijenki 20 cm. U oknu su smjeteni fazonski komadi potrebni za prikljuak
novoprojektirane trase vodovodne mree na postojeu.
17
4.2. Podaci za dimenzioniranje
4.2.1. Stanovnitvo
Po popisu stanovnitva iz 2011. godine, u akovu gustoa naseljenosti po kuanstvu
iznosi 3.11 stanovnika.
Predvieno je 14 kuanstava. [4]
Broj stanovnika: (9)
4.2.2. Potronja vode

Specifina potronja vode: (10)
Srednja dnevna potronja: (11)
Maksimalna dnevna potronja : (12)
(13)
Maksimalna satna potronja:
qmax,h = l/h = 0,1497 l/s (14)
Tablica 9 - Vrijednost koeficijenta neravnomjernosti najvee dnevne i satne potronje [7]
Minimana koliina vode za gaenje poara: (15)
18
4.2.3. Dimenzioniranje
Slika 6 Shema hidraulikog prorauna granatne mree
Duljina mree:
Ukupna duljina :
(16)
Tlak na prikljuku 1 :
(17)
Temperatura vode: [2] (18)
Specifini protok:
l/s/m (19)
19
DIONICA 1-2:
(20)
(21)
(22)
(23)
(24)
(25)
(26)
(27)
(28)
(29)
(30)
( ) (31)
(32)
20
DIONICA 2-3:
(33)
(34)
(35)
(36)
(37)
(38)
(39)
(40)
(41)
(42)
(43)
( ) (44)
(45)
21
DIONICA 2-4:
(46)
(47)
(48)
(49)
(50)
(51)
(52)
(53)
(54)
(55)
(56)
( ) (57)
(58)
22
5. POLAGANJE CJEVOVODA
Izgradnja vodovodnih mrea je primjer montanog tipa izgradnje u graevinarstvu. Na
mjestu ugradbe vodovodne cijevi se montiraju od gotovih elemenata. Postoje tri osnovna
tipa gotovih elemenata koji se koriste u izgradnji vodovodne mree, a to su: cijevi,
fazonski komadi ili spojni elementi i armature. Osnovni zahtjev koji se postavlja na ove
elemente je da se lako, jednostavno, brzo i sigurno postavljaju kod izgradnje i
rekonstrukcije vodovodne mree. Osim toga, moraju imati i odreene karakteristike kao
to su: vrstoa, vodonepropusnost, trajnost te dobra hidraulika svojstva.
Kod ureenja vodovodne mree postoji itav niz imbenika koji mogu utjecati na
izgradnju. Zbog toga je prije donoenja odluke o izgradnji potrebno izvriti svestranu
analizu svih imbenika (geolokih, hidrolokih, pogonskih itd.), kako bi se izvrio
optimalan izbor.
Jedan od osnovnih parametara ugradnje cijevi je dubina ugradnje, koja ovisi o: dubini
smrzavanja, vanjskom optereenju (npr. prometnom), vanjskom zagrijavanju i temperaturi
vode u cijevi. Kao zatita od smrzavanja smatra se za nae kontinentalne prilike dovoljnim
ugradnja dubine 1.0 m, mjereno od tjemena (najvie toke) cijevi. Ovu je dubinu potrebno
provjeriti i za sluaj vanjskog optereenja cjevovoda. Radi zatite od zagrijavanja, dubina
ugradnje ne bi trebala biti manja od 0.5 m, takoer mjereno od tjemena cijevi. Dubina
ugradnje cjevovoda, usvojena za konkretan sluaj, priblino je jednaka za itavu mreu pa
vodovodne linije praktiki slijede liniju terena. Prilikom ugradnje cjevovoda nije dovoljno
voditi brigu samo o dubini polaganja cijevi u rovu, ve i o potrebi izvedbe posteljice i
nadsloja.
Radi poravnavanja dna rova najprije se nasipa pjeano ljunani temeljni sloj, s
veliinom zrna do 30 mm, i ravnomjerno izvri njegovo zbijanje po cijeloj duljini rova
tako da debljina zbijenog temeljnog sloja iznosi oko 10 cm. Na temeljni sloj se potom
nasipa oko 5 cm pjeanog izravnavajueg sloja u kojemu cijev prilikom ugradnje sama
oblikuje leite. Temeljni i izravnavajui sloj ine posteljicu. Nakon polaganja cijevi
provodi se njezino zatrpavanje zemljanim ili ljunanim materijalom u horizontalnim
slojevima debljine do 30 cm, kako bi se istovremeno sa zatrpavanjem obavilo i zbijanje
zasipa. Kada visina zatrpavanja dosegne 30 cm iznad tjemena cijevi, preostali dio rova do
povrine moe se, takoer uz zbijanje, zasuti materijalom od iskopa, maksimalne
krupnoe zrna 15 cm.
23
Slika 7 Normalni popreni presjek rova [6]
1 pjeano ljunani temeljni sloj; 2 pjeani izravnavajui sloj; 3 cijev; 4 zemljani

ili ljunani zasip; 5 materijal od iskopa
Osim dubine, vaan parametar ugradnje cjevovoda je irina rova, koju je potrebno
osigurati radi mogunost i ugradnje cijevi i izvedbe spojeva u rovu.
Tablica 10 Potrebna irina rova [6]
Promjer cijevi irina rova
D (mm) Br (m)
Do 200 D + 0,4
Od 200 do 400 D + 0,6
Od 450 do 800 D + 0,8
Od 850 do 1500 D + 1,0
Od 1500 D + 1,2
24
5.1. Cijevi
U dananjoj praksi se za vodoopskrbu iskljuivo upotrebljavaju okrugle cijevi. Izgrauju
se od raznih materijala, ali se u praksi najee primjenjuju: lijevano-eljezne cijevi,
eline cijevi te cijevi od sintetikih materijala.
Kod cijevi od sintetikog materijala ili plastinih cijevi u odnosu na sirovinu od koje su
izgraene postoji niz razliitih vrsta, od kojih su osnovne cijevi od: PVC materijala,
poliesterskih materijala te tvrdog polietilena. [6]
5.2. Karakteristike PEHD cijevi

Polietilenske cijevi se proizvode polimerizacijom etilena. U praksi se najee koriste
PELD i PEHD cijevi. PELD cijevi se dobiju bestlanom polimerizacijom etilena kod
niskih temperatura, a PEHD cijevi polimerizacijom etilena kod visokog tlaka i visoke
temperature.
PELD cijevi se izrauju za tlakove 2.5, 6 i 10 bara, unutarnjeg promjera ovisno o tlaku, ali
unutar granica, D = 10 do 130 mm. Proizvode se s ravnim krajem, a isporuuju u
namotajima od 300 m (za D 40 mm), do 110 m (za najvee profile).
U vodoopskrbi se uglavnom koriste cijevi visoke gustoe (PEHD) razliite vrste PE ( 63,
80, 100). PEHD cijevi se proizvode za tlakove 2.5, 3.2, 4, 6, i 10 bara, unutarnjeg
promjera takoer ovisno o tlaku, ali unutar granica D = 15 do 1150 mm, i duljine, L = 6 i
12 m. Duljina cijevi je ograniena transportnim vozilom. [6]
Slika 8 Kolutovi PELD cijevi [3] Slika 9 Palice duine 6 i 12 m PHD cijevi [3]
25
Cijevi od polietilena su vrlo povoljne za izgradnju jer su lagane, jednostavno se ugrauju,

imaju vrlo dobra hidraulika svojstva, mali su hidrauliki gubici i mala je pogonska
hrapavost. Spojevi su razliiti, vrsti ili rastezljivi. Vareni spojevi tlanih cijevi su
kvalitetni i sigurni od infiltracije i istjecanja. Zbog velike savitljivosti, kod ugradnje malih
profila u krivini nisu potrebni posebni komadi. Imaju vrlo malu specifinu teinu (0,93
g/cm). Cijevi imaju veliku otpornost na lom, vodene udarce, te veliku otpornost prema
agresivnim vodama i tlima. Imaju dug vijek trajanja.
Obzirom da su cijevi mekane i osjetljive na vanjske utjecaje, a posebno na rezanje, pri

izgradnji se moraju polagati na kvalitetnu podlogu i oblagati zatitnim slojem sitnozrnatog
materijala veliine 8 mm.
5.3. Montaa
Najei nain spajanja PELD cijevi:
Na ravni kraj cijevi montira se prsten s navojem, a potom se taj kraj cijevi zagrije vruim
zrakom ili vruom vodom. Kada zagrijani kraj cijevi postane elastian, uvue se konusni
dio spojnice i na njen navojni dio pritegne prethodno ugraeni prsten. [6]
Slika 10 - Spajanje PELD cijevi [6]
1 ravni kraj cijevi; 2 - prsten s navojem; 3 konusna spojnica s navojem
26
Spajanje PEHD cijevi mogue je na tri na ina:
Spoj zavarivanjem - krajevi cijevi se najprije u trajanju 30 do 250 s se zagrijavaju na

temperaturi 200 C i potom dre meusobno pritisnutima 4 do 25 s. Trajanje zagrijavanja i
meusobnog kontakta cijevi ovisno je o debljini stijenke. Tankim cijevima odgovara krae
zagrijavanje i krai meusobni kontakt.
Slika 11 Suelno varenje PE (faze izvedbe) [6]
1 ravni kraj cijevi; 2 grija
Spoj pomou prirubnikog tuljka i slobodne prirubnice - na ravni kraj cijevi montira
se slobodna prirubnica i zavari prirubniki tuljak. Spajanje cijevi se vri pomou vijaka s
maticama, nakon umetanja gumenog prstena.
Slika 12 Spoj s metalnim prirubnicama (faze izvedbe) [6]
1 ravni kraj cijevi; 2 grija; 3 slobodna prirubnica; 4 prirubniki tuljak; 5 vijak s

maticom; 6 brtveni prsten;
Spoj pomou zupaste spojnice i slobodne prirubnice - najprije se na ravni kraj cijevi
montira slobodna prirubnica, a potom zupasta spojnica. Spajanje cijevi se takoer vri
pomou vijaka s maticama, nakon postavljanja gumenog brtvenog prstena. [6]
Slika 13 Spoj s PE prirubnicama (faze izvedbe) [6]
1 ravni kraj cijevi; 2 grija; 3 slobodna prirubnica; 4 prirubniki tuljak; 5 vijak s

maticom; 6 brtveni prsten; 7 zupasta spojnica;
27
6. OBJEKTI NA TRASI CJEVOVODA
6.1. Zasunska okna

Radi omoguavanja pristupa i zatite, u pravilu se sve vodovodne armature s pripadnim
fazonskim komadima smjetaju unutra posebnih okana. Veliine okana ovise o
dimenzijama cijevi, fazonskih komada i armatura koji se u njih ugrauju, te o usvojenoj
dubini polaganja cijevi. Preteno se izvode od armiranog betona, na licu mjesta ili
montano, okruglog i poligonalnog (pravokutnog ili kvadratnog) tlocrta. [6]
Prema vrsti armature koja je u njih ugraena, okna se specificiraju kao: zasunska okna,
odzrana okna, okna muljnog ispusta, vodomjerna okna i sl.
Slika 14 Pravokutno armiranobetonsko zasunsko okno [6]
1 podloni blok; 2 TT komad; 3 zasuni; 4 FF komad; 5 tipske metalne stupaljke;
6 tipski poklopac
28
6.2. Fazonski komadi

Prilikom projektiranja i izvedbe vodoopskrbne mree potrebno je svladati este promjene
pravca, profila i vrste spojeva, te izvesti grananje cijevnih vodova. Ove se zadae
svladavaju posebnim komadima koje zovemo oblikovni ili fazonski komadi. Znai, na
svim mjestima u vodovodnoj mrei gdje se javljaju promjene potrebno je instalirati
posebne komade. Kako promjene zovemo i obiljeavamo kao vorove, fazonski komadi
se primjenjuju za rjeavanje u vorovima.
Fazonski komadi se najee proizvode tvorniki od lijevanog eljeza, rjee od drugih

materijala (elika, azbest cementa ili plastike). Spojnice su s naglavkom, s prirubnicom i
kombinirano. Proizvode se istih osobina, osim duljina, kao i cijevi. Vrste, veliina, sheme
i oznake oblikovnih komada su standardizirane.
Slika 15 - Simboli i oznake lijevano-eljeznih fazonskih
komada po DIN 2403 i 2829-2854 [6]
Ponekad proizvodni program ne moe obuhvatiti sluajeve koji se mogu javiti u praksi ili
se poneki komadi ne mogu nabaviti, pa se u tim situacijama problem rijeeva na nain da
se vor rijei kombinacijom raspoloivih komada.
29
6.3. Vodovodne armature

Pored cijevnih i fazonskih komada, kod ureenja vodovodne mree potrebno je ugraditi
razliite ureaje koji slue za njeno ispravno funkcioniranje, upravljanje i odravanje. Ovi
se ureaji opim imenom zovu vodovodne armature. To su naprave specijalne izrade koje
se proizvode u skladu sa nacionalnim i meunarodnim ili tvornikim normama. Izvode se
od lijevanog eljeza i elika, istih nazivnih promjera i tlakova kao i vodovodne cijevi.
U skladu s njihovom namjenom dijelimo ih na:
1. Ureaje za zatvaranje i regulaciju - zasuni koji se obavezno postavljaju na svim

vodoopskrbnim ograncima i na ravnim potezima na udaljenosti od 300 do 500 m.
2. Ureaji za uzimanje vode uzimanje vode za kuanske i sve druge potrebe u
domainstvu i industriji pomou unutranjih ureaja, slavina, prikljuaka, te uzimanje
vode za druge namjene, kao to su: protupoarna zatita, pranje javnih povrina,
zalijevanje zelenih povrina (pomou hidranata).
3. Zatitni ureaji sve armature koje se upotrebljavaju za zatitu i pogon vodovodne
mree: odzrani ventili, povratni ventili, usisne koare, ablji poklopci, muljni ispusti.
4. Mjerni ureaji postavljaju se u vodovodnu mreu s ciljem mjerenja potronje
pojedinih potroaa ili grupe potroaa, kontrole gubitka u pojedinim dijelovima
mree te u cilju mjerenja koliina vode koje protjeu pojedinim dijelovima
vodoopskrbnog sustava.
6.3.1. Hidranti
Hidranti slue za uzimanje vode za
gaenje poara, pranje ulica,
polijevanje javnih zelenih povrina,
ispiranje mree. Postoje dva osnovna
tipa izvedbe: podzemni hidranti i
nadzemni hidranti.
Slika 16 Nadzemni i podzemni hidrant [6]
30
Svaki tip ima svoje prednosti i mane. Nadzemni je pouzdaniji jer se lako uoava i
posluuje, dok podzemni esto moe biti blokiran parkiranim automobilima ili tee
uoljiv zbog neistoe na ulinim povrinama. Meutim, podzemni je laki i jeftiniji od
nadzemnog i svojim izgledom ne naruava ambijentalne karakteristike prostora u kojem je
smjeten. Zbog toga se nadzemni ee koriste u industrijskim sredinama, a podzemni u
gradskim sredinama. Kako bi se osigurao nesmetan pristup, podzemni hidranti se zatiuju
pokrovnom kapom. Otvaraju se posebnim kljuem.
Hidranti se postavljaju na razmacima 80-150 m, te na svim krianjima i krajevima

cjevovoda. U pravilu se poloaj odreuje tako da se crtaju radijusi njihovog djelovanja
(protupoarno crijevo + raspoloivi tlak), koji moraju pokrivati cjelokupno podruje
zatite. Kod postavljanja treba pripaziti da su udaljeni minimalno 5 m od objekta, zbog
mogueg pristupa kod poara.
Slika 17 Shema postavljanja hidranata u naselju [1]
Hidranti se esto postavljaju i u cilju evakuacije zraka iz cjevovoda, kao i vode kod
ispiranja i pranjenja cjevovoda.
Postoje jo i vrtni hidranti, ija je osnovna namjena osiguranje vode za zalijevanje zelenih
povrina.
31
7. ZAKLJAK
Proraunom je utvreno da e granatna vodovodna mrea zadovoljavati potrebe opskrbe
vodom za svih 14 obiteljskih kuanstava, koliko je predvieno da e se prikljuiti na
produetak novoprojektirane vodovodne mree. Cjevovod se spaja na postojeu
vodovodnu mreu 110 mm u ulici Biskupa irila Kosa i na krianju ulice Kralja Petra
Kreimira i ulice Kralja Zvonimira. Za polaganje cijevi nisu se izvodili duboki iskopi
ime su trokovi projekta u tom pogledu manji. Proraunati tlakovi i protoci u cijevima
dovoljni su za opskrbu cijelog naselja. Kod odreivanja ukupnih potreba za vodom
potrebno je uzeti u obzir koliinu vode koja se javlja kod gaenje poara. Dimenzioniranje
cjevovoda izvreno je na osnovi podataka dobivenih od distributera, tako da u svakom
trenutku u vodovodnoj mrei postoji potreban tlak i koliina vode za gaenje poara. Na
mjestu prikljuka projektirane vodovodne mree sa postojeom obvezno se mora izvesti
zasunsko okno, te postaviti ventil s ugradbenom garniturom.
32
8. LITERATURA
[1] Jure Margeta - Vodoopskrba naselja (autorizirana skripta)
Graevinsko-arhitektonski fakultet Split/Varadin, 2009. Godina
[2] Miroslav Krekovi - Hidrauliko dimenzioniranje kanalskih vodova
kolska knjiga, Zagreb, 1997. Godina
[3] Slubena internetska stranica Vodoskok - http://www.vodoskok.hr/prodajni-

program/sustavi-vodoopskrbe/cijevi-za-opskrbu-pitkom-vodom/ (posjeeno 5.7.2015.)
[4] Generalni urbanistiki plan Grada akova
[5] Prezentacije na slubenoj stranici graevinskog fakulteta u Osijeku:
Voda1:http://www.gfos.unios.hr/portal/images/stories/studij/sveucilisnipreddiplomski/ops
krba-vodom-i-odvodnja/voda1.pdf (posjeeno 20.8.2015.)
Voda 3: http://www.gfos.unios.hr/portal/images/stories/studij/sveucilisni-
preddiplomski/opskrba-vodom-i-odvodnja/voda3.pdf (posjeeno 20.8.2015.)
Voda 4: http://www.gfos.unios.hr/portal/images/stories/studij/sveucilisni-
preddiplomski/opskrba-vodom-i-odvodnja/voda4.pdf (posjeeno 20.8.2015.)
[6] Prezentacije na slubenoj stranici graevinskog fakulteta u Zagrebu:
1.9. Vodoopskrbne mree:

https://www.grad.unizg.hr/_download/repository/1.9._Vodoopskrbne_mreze%5B6%5D.p
df (posjeeno 20.8.2015.)
1.3. Potronja vode:

https://www.grad.unizg.hr/_download/repository/1.3._Potrosnja_vode%5B4%5D.pdf
(posjeeno 20.8.2015.)
[7] Google pictures - Prikaz rasprostranjenosti vodnih resursa na Zemlji:

https://www.google.hr/search?q=rasprostranjenost+vode&espv=2&biw=1600&bih=731&
source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0CAYQ_AUoAWoVChMItvHVhtO_xwIVxFwUC
h2frQ2M (posjeeno 18.8.2015.)
[8] Slubena internetska stranica Geoportal- http://geoportal.dgu.hr/viewer/ (posjeeno

18.8.2015.)
33
9. POPIS TABLICA I SLIKA
TABLICE:
Tablica 1 Potronja vode u VIK-u, povijesni podaci....................................................... 5
Tablica 2 - Jedinina potronja vode u funkciji veliine naselja (l/dan/stan)..................... 6
Tablica 3 Vrijednosti koeficijenata C1, C2, C3, C4 .......................................................... 7
Tablica 4 Koeficijent zastupljenosti zelenila u gradu...................................................... 7
Tablica 5 Koeficijent strukture potroaa........................................................................ 7
Tablica 6 - Koeficijent opremljenosti stanova.................................................................... 8
Tablica 7 - Koeficijent klimatskog utjecaja........................................................................ 8
Tablica 8 - Koeficijent stanja mree................................................................................... 8
Tablica 9 - Vrijednost koeficijenta neravnomjernosti najvee dnevne i satne potronje... 18
Tablica 10 Potrebna irina rova....................................................................................... 24
34
SLIKE:
Slika 1 Pregledna situacija............................................................................................... 1
Slika 2 Vodni resursi na Zemlji....................................................................................... 2
Slika 3 Osnovne sheme razdjelnih vodovodnih mrea.................................................. 10
Slika 4 Pogled na kraj ulice B..Kosa.......................................................................... 15
Slika 5 Spoj ulice Kralja Petra Kreimira i ulice Kralja Zvonimira............................. 15
Slika 6 Shema hidraulikog prorauna granatne mree................................................. 19
Slika 7 Normalni popreni presjek rova......................................................................... 24
Slika 8 Kolutovi PELD cijevi ........................................................................................ 25
Slika 9 Palice duine 6 i 12 m PHD cijevi..................................................................... 25
Slika 10 - Spajanje PELD cijevi....................................................................................... 26
Slika 11 Suelno varenje PE (faze izvedbe).................................................................. 27
Slika 12 Spoj s metalnim prirubnicama (faze izvedbe)................................................. 27
Slika 13 Spoj s PE prirubnicama (faze izvedbe)............................................................ 27
Slika 14 Pravokutno armiranobetonsko zasunsko okno................................................ 28
Slika 15 - Simboli i oznake lijevano-eljeznih fazonskih komada po DIN 2403 i 2829-

2854.................................................................................................................................. 29
Slika 16 Nadzemni i podzemni hidrant......................................................................... 30
Slika 17 Shema postavljanja hidranata u naselju.......................................................... 31
35
10. PRILOZI
36
0+ NH1
000,
0
0+
040,
NH2
3
DN 2
73,0
/5,0
mm;
0 + 115
kopa
0 + 12
nje
NH
0 + 146
,8
0 + 159
6,8
DN 273,0
,2
2 /5,0 mm; k
,4
KRAK 1 opanje
0+ - 110m
058 m
2 1
,9
m
DN 273,0
110m
/5 ,0 mm; k
NH opanje
K 2-
110mm
KRA
1
KRAK 3
0
- 63m
+
m
HL 1 0
00
0+0
,0 0
HL 2 0
+009,7
38,8
+029,0
110
mm
0+
000
,0
OSIJEK
Prilog: Situacija
Primljeno:
MJ: 1:1000 Broj priloga: 1 Mentor:
NH1
0 + 000,00
Zasunsko okno - spoj kraka V2

stac. 0+058,9
NH2
0 + 115,8

stac. 0+000,0

stac. 0+038,8
Zasunsko okno - spoj na
stac. 0+159,4
OSIJEK
NH
MJ: 1:1000/100
LEGENDA:
Broj priloga: 2
ZASUNSKO OKNO
MJ 1 : 1000/100
NADZEMNI HIDRANT
od stac. 0+000,0 do stac. 0+159,40
Mentor:
Primljeno:
GLAVNI OPSKRBNI CJEVOVOD I OPSKRBNI CJEVOVODI
od stac. 0+000,0 do stac. 0+058,90

MJ 1 : 1000/100

LEGENDA:
stac. 0+040,3
DN 273,0/5,0 mm; kopanje
stac. 0+000,0
ZASUNSKO OKNO
NH
NADZEMNI HIDRANT
OSIJEK
Primljeno:
MJ: 1:1000/100 Broj priloga: 3 Mentor:
stac. 0+126,8

Horizontalni lom trase 1

stac. 0+146,2
OSIJEK
MJ: 1:1000/100
LEGENDA:
Broj priloga: 4
ZASUNSKO OKNO
MJ 1 : 1000/100
od stac. 0+000,0 do stac. 0+038,8
Mentor:
Primljeno:
DETALJ
PROLAZ CJEVOVODA ISPOD PROMETNICE
PRESJEK 1
od stac. 0+000,0 do stac. 0+009,7
MJ 1 : 100/100

LEGENDA:

stac. 0+126,8
ZASUNSKO OKNO
max. 2,0 m Distantni prsten
L=9m
DN 273,0/5,0 mm
Kopanje
OSIJEK
Primljeno:
DETALJ
PRESJEK 2
OS TRASE
stac. 0+067,6
MJ 1 : 100/100
MATERIJAL IZ ISKOPA
dubina iskopa
141
PODLOGA I OBLOGA PIJESKOM

20
11
110mm
PEHD VODOVODNA CIJEV
10
POSTELJICA
OSIJEK
Primljeno:
NAPOMENA
PEHD DN 110
Kraj trase V2 ULICA
PEHD DN 110 PEHD DN 110
KRAK V1 KRAK V1
Glavni vodoopskrbni cjevovod
ULICA
KRAK V2
DN 110
PEHD
Naziv Pozicija
T komad DN 100/100 1 1
EV zasun DN 100 2 2
Spojnica za PE cijevi DN 100/110 3 3
PEHD DN 110
ULICA ULICA
KRAK V1 KRAK V1
KRAK V3
DN 63
PEHD
Naziv Pozicija
T komad DN 100/50 1 1
EV zasun DN 100 1 2
EV zasun DN 50 1 3
OSIJEK
glavni opskrbi cjevovod

Primljeno:
Broj priloga: 7 Mentor:
NAPOMENA
PEHD DN 110
Kraj trase V3 ULICA ULICA
KRAK V1 KRAK V1
KRAK V3
PEHD
Naziv DN 63 Pozicija
T komad DN 100/50 1 1
EV zasun DN 100 1 2
EV zasun DN 50 1 3
PEHD DN 110
ULICA ULICA
Kraj trase V1
KRAK V1
VODOVODNA
Naziv Pozicija
T komad DN 100/100 1 1
EV zasun DN 100 2 2
Prirubnica za vatrogasno crijevo DN 100 1 4
OSIJEK
glavni opskrbni cjevovod

Primljeno:
NAPOMENA
PEHD DN 110
PEHD DN 110
KRAK V2
ULICA
VODOVODNA VODOVODNA
ULICA ULICA
K. ZVONIMIRA
Naziv Pozicija
T komad DN 100/100 1 1
EV zasun DN 100 1 2
OSIJEK
glavni opskrbni cjevovod

Primljeno:
NAPOMENA
HL 1
HORIZONTALNI LOM TRASE
PEHD DN 63
Obilazni vodoopskrbni cjevovod
KRAK V3
PEHD DN 63
Naziv Pozicija
1 1
HL 2
HORIZONTALNI LOM TRASE
Obilazni vodoopskrbni cjevovod
PEHD DN 63
KRAK V3
PEHD DN 63
Naziv Pozicija
1 1
OSIJEK
lom trase
Primljeno:
NAPOMENA
NH1 NADZEMNI HIDRANT - 1 KOMADA PRESJEK
TLOCRT
NH
PEHD DN 110
Naziv Pozicija
T komad DN 100/80 1 1
EV zasun s.u.g. DN 80 1 2
Spojnica za PE cijev DN 100/110 1 3
N komad DN 80 1 4
Nadzemni hidrant DN 80 1 5
X komad DN 100 1 6
NADZEMNI HIDRANT - 1 KOMADA PRESJEK

NH2
TLOCRT
NH

Naziv Pozicija
T komad DN 100/80 1 1
EV zasun s.u.g. DN 80 1 2
Spojnica za PE cijev DN 100/110 2 3
N komad DN 80 1 4
Nadzemni hidrant DN 80 1 5
OSIJEK
hidrant
Primljeno:

Zav Rad Vodovod PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zav Rad Vodovod PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

Osijek, 3. rujna 2015. Marija Ersti

TEMA: Dimenzioniranje javne vodoopskrbe

Osijek, 3. rujna 2015. Marija Ersti

potrebno je odabrati te dimenzionirati vodovodnu mreu. Dimenzioniranje se svodi na

odreivanje veliine poprenog presjeka cjevovoda i tlaka do pojedinih potroaa. Kod

dimenzioniranja su uzete u obzir protupoarne koliine i gubici vode. Proraunom je

utvreno da e granatna vodovodna mrea zadovoljiti potrebe opskrbe vodom za svih 14

utvreni analitikim putem, bit e dovoljni za opskrbu cijele ulice.

2. VODOOPSKRBA I MJERODAVNE KOLIINE....... ......................................................... 2

3.1. Granatna vodovodna mrea........................................................................................ 11

3.2. Dimenzioniranje granatne mree................................................................................ 12

4.1. Tehniki opis............................................................................................................... 15

4.2. Podaci za dimenzioniranje.......................................................................................... 18

4.2.2. Potronja vode.................................................................................................. 18

5.2. Karakteristike PEHD cijevi......................................................................................... 25

6. OBJEKTI NA TRASI CJEVOVODA..................................................................................... 28

6.1. Zasunska okna............................................................................................................. 28

6.2. Fazonski komadi......................................................................................................... 29

6.3. Vodovodne armature................................................................................................... 30

9. POPIS TABLICA I SLIKA..................................................................................................... 34

10.2. Uzduni profili vodovodne mree............................................................................. 39

10.3. Popreni profili vodovodne mree............................................................................ 43

10.4. Presjeci vorita vodovodne mree........................................................................... 46

Podloga za izradu ove tehnike dokumentacije je Generalni urbanistiki plan Grada

Produetak ulice je dugaak 257,10 metara, te se nalazi na breuljkastom terenu s

Slika 1 Pregledna situacija [8]

2. VODOOPSKRBA I MJERODAVNE KOLIINE

Da bi se osigurale potrebne koliine vode, te visoka zdravstvena kvaliteta pitke vode,

Slika 2 Vodni resursi na Zemlji [7]

Problem nedostatka dovoljnih koliina vode je danas znaajan za veinu razvijenih

Potronja vode je rezultat ivljenja i aktivnosti stanovnitva u nekom naselju. Potronja

potronja vode za domae potrebe ili potronja u domainstvu obuhvaa

Pri dimenzioniranju vodoopskrbnog sustava ne smijemo zaboraviti gubitke vode koji su

Potronja vode ovisi o mnogim konstantnim i promjenjivim imbenicima, koji se razlikuju

Specifina potronja vode je osnovna veliina nuna za dimenzioniranje vodovoda. Moe

Specifina potronja vode je osnovna veliina za dimenzioniranje vodoopskrbnog sustava

Potronja vode u Hrvatskoj se zadnjih 50 godina znaajno mijenjala. U poetku je trend

Smanjenje potronje u privredi je rezultat restrukturiranja privrede, ali i racionalizacije

Tablica 1 Potronja vode u VIK-u, povijesni podaci [1]

1975. 1985. 1993. 2000. 2003. 2004.

Broj prikljuaka 11,652 22,076 26,090 29,280 31,391 32,054

Prodana voda 22,330 28,179 28,504 22,868 23,030 20,380

Prosjena dnevna 61,178 77,202 78,093 62,652 63,095 55,835

Proraunavanje specifine potronje naselja za razne periode ovisi o granama potronje,

SP1 - specifina potronja (l/stan/dan)

Q1 - potronja vode u domainstvu

Q2 - potronja vode za zalijevanje vrtova i okolia

Q3 - potronja vode za komunalne potrebe

Q4 - potronja vode za javne potrebe i sitnu industriju

C1, C2, C3, C4 - koeficijenti ovisni o karakteru i specifinostima graevinskih zona

e - koeficijent zastupljenosti zelenila u gradu

m - koeficijent strukture potroaa

o - koeficijent opremljenosti stanova

f - koeficijent klimatskog utjecaja

Tablica 2 - Jedinina potronja vode u funkciji veliine naselja (l/dan/stan) [1]

2500 do 5000 65 18 2 50 135

5000 do 10000 70 16 5 65 156

10000 do 20000 75 14 8 80 177

20000 do 50000 80 12 12 95 199

50000 do 10000 90 10 16 105 221

Preko 100000 100 10 20 125 225

Tablica 3 Vrijednosti koeficijenata C1, C2, C3, C4 [1]