KODEKS

DOBRE
POLJOPRIVREDNE
PRAKSE
U PRIMJENI MINERALNIH
UBRIVA

Podrano od strane projekta Program razvoja trine

poljoprivrede (FARMA)
PRIPREMA OVE PUBLIKACIJE JE OMOGUENA OD STRANE
AMERIKE AGENCIJE ZA MEUNARODNI RAZVOJ (USAID) I
VEDSKE AGENCIJE ZA MEUNARODNI RAZVOJ (SIDA)
PUTEM PROJEKTA FARMA (PROGRAM RAZVOJA TRINE
POLJOPRIVREDE)

KODEKS DOBRE
POLJOPRIVREDNE PRAKSE U
PRIMJENI MINERALNIH
UBRIVA

Autori:
Dr. sc. Midhat Glavi
Dr. sc. Stane Klemeni

Stajalita izraena u ovoj publikaciji odraavaju stajalita autora i ne

moraju da odraavaju stajalita Amerike agencije za meunarodni
razvoj, Vlade Sjedinjenih Amerikih Drava, Vlade Kraljevine vedske,
ili vedske meunarodne agencije za razvoj.

Novembar, 2012. god.

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH UBRIVA 2
SADRAJ:

1. UVOD..................................................................................................................... 5
2. ODRAVANJE I UPOTREBA RASIPAA MINERALNIH UBRIVA ......................10
3. PODEAVANJE RASIPAA MINERALNOG UBRIVA ........................................13
4. ODREIVANJE PROTOKA I KOREKCIJA RASIPANJA MINERALNOG UBRIVA
..................................................................................................................................15
5. RASIPANJE MINERALNIH UBRIVA ...................................................................19
6. FAKTORI KOJI UTJEU NA KVALITET RASIPANJA MINERALNIH UBRIVA ....21
7. ODRAVANJE RASIPAA MINERALNOG UBRIVA ..........................................22
8. PLAN UBRENJA .................................................................................................22
9. UBRENJE FOSFOROM (P) I KALIJEM (K) .........................................................23
10. UBRENJE AZOTOM (N) U PLODOREDU ........................................................24
11. KAKO IZRAUJEMO PLAN UBRENJA ............................................................24
12. SPECIFINOSTI PLANIRANJA UPOTREBE MINERALNIH UBRIVA U PLANU
UBRENJA ...............................................................................................................26
13. SPECIFINOSTI PLANIRANJA UPOTREBE IVOTINJSKIH UBRIVA U PLANU
UBRENJA ...............................................................................................................26
14. PRIMJER PLANA UBRENJA ............................................................................27
15. ZATITA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJITA I VODE USLJED ZAGAENJA
FOSFOROM (P) I KALIJEM (K).................................................................................28
16. GOSPODARENJE FOSFOROM (P) ....................................................................30
17. GOSPODARENJE KALIJEM (K) .........................................................................32
18. EVIDENCIJA PRIMJENE MINERALNIH I ORGANSKIH UBRIVA .....................36
19. EVIDENCIJA INVENTARA MINERALNIH UBRIVA ........................................36
20. EVIDENCIJA SERVISIRANJA, ODRAVANJA I KALIBRACIJA MEHANIZACIJE
..................................................................................................................................37
21. LITERATURA ......................................................................................................38

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH UBRIVA 3
KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE
U PRIMJENI MINERALNIH UBRIVA 4
1. UVOD
Mineralna ubriva su hemijska jedinjenja ili materije koje sadre
biljna hraniva i koja su proizvedena industrijskim postupkom.
Mineralna ubriva dodajemo u zemljite ili biljkama da bi smo
poboljali rast i razvoj biljaka, kvalitet i koliinu prinosa, i poboljali
plodnost zemljita.

Intenzivno gospodarenje i visoki prinosi iznose iz zemljita velike

koliine hraniva, koja su u kultiviranim zemljitima razliito
zastupljena, ali nikada u dovoljnim koliinama za trajno iskoritavanje
bez nadoknaivanja ubrenja (gnojidbe).

Prosjeni, a jo vie maksimalno mogui, prinosi ne mogu se

ostvariti bez redovnog unoenja biljnih hraniva u zemljite u obliku
ubriva (fertilizatora), a ta se radna operacija u agrotehnikom
smislu naziva ubrenje (gnojidba ili fertilizacija).

Zemljita se meusobno jako razlikuju po mineralnim i organskim

rezervama hraniva, koliini njihovih fizioloki aktivnih oblika,
sposobnosti adsorpcije i izmjene jona, te svojim fizikim, hemijskim,
biolokim i hidrolokim osobinama.

Mineralna ubriva doziraju se prema kriterijima, koji uvaavaju:

uvjete zemljita,
klime,
sistema obrade zemljita,
organsko ubrenje,
sistem biljne proizvodnje (naroito udio
leguminoza),
bioloke osobine vrste (fizioloke potrebe i genetski
potencijal),
visinu ulaganja u uzgoj biljaka openito,
nivo moguih prinosa,
cijenu mineralnih ubriva, i dakako
cijenu poljoprivrednih proizvoda.
KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE
U PRIMJENI MINERALNIH UBRIVA 5
Primjena maksimalnih koliina hraniva i ubriva moe se promatrati
s tri gledita:

ekobioloki, koji obuhvata fizioloki i pedoloki pristup

agronomski
ekonomski pristup

Za praktino odreivanje koliina mineralnih ubriva nisu odluujue

samo biljno - fizioloke ili pedoloke granine vrijednosti, ve su
mjerodavni agronomski i ekonomski kriteriji. Pri tome je najvaniji
pokazatelj tzv. "korisni uinak.

Korisni uinak = vrijednost vika prinosa vrijednost poveanja

prinosa

Dok je korisni uinak pozitivan, rentabilna su i ulaganja u vee

koliine ubriva.

Da bismo odredili potrebnu dozu ubriva potrebno je poznavati

raspoloivu koliinu hraniva u zemljitu i potrebe biljaka za
elementima ishrane. Podjela zemljita u grupe na osnovu
opskrbljenosti hranivima ima praktian znaaj za utvrivanje potrebe
ubrenja, to je prikazano tablino.

Tabela 1. Opskrbljenost zemljita hranivima i zadatak ubrenja

OPSKRBLJENOST ZADATAK UBRENJA
DOBRA - ouvanje sadraja hraniva na istom nivou
- ubri se koliinom odnesenih elemenata
SREDNJA - podizanje nivoa opskrbljenosti hranivima
- ubri se neto veim koliinama od odnoenja
prinosom
LOA - podizanje efektivne plodnosti zemljita
- ubri se poveanim koliinama hraniva zbog
osiguranja visokog prinosa i obogaivanja
zemljita hranivima koja su u nedostatku

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH UBRIVA 6
Ekonomski principi nalau da se doza ubriva poveava sve dok je
rast prinosa rentabilan (slika 1.). Dakle, racionalna proizvodnja hrane
podrazumijeva koliinu ubriva koja odgovara potrebama biljke,
stanju usjeva, plodnosti zemljita i istovremeno vodi rauna o
klimatskim prilikama i moguem prinosu.

Slika 1. Reakcija biljaka na vanjske faktore (kardinalne toke)

Pitanje ubrenja siromanih zemljita visokim dozama (na zalihu ili

meliorativnim), s ciljem postizanja visokih prinosa, mora se rjeavati
za svaki element posebno, jer im je ponaanje u zemljitu i efikasnost
vrlo razliita.
Mineralna ubriva u pogledu sadraja mineralnih hraniva dijelimo na:
jednostavna, i
kompleksna (sloena).

Jednostavna (jednokomponentna) mineralna ubriva sadre jedno od

primarnih hraniva: azot (N), fosfor (P) i kalij (K).

Kompleksna (sloena) mineralna ubriva sadre najmanje dva

primarna hraniva.

Jednokomponentna i kompleksna ubriva mogu pored primarnih

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE
U PRIMJENI MINERALNIH UBRIVA 7
hraniva sadravati i sekundarna hraniva i mikroelemente.

Sekundarna hraniva su: kalcija (Ca), magnezij (Mg), natrij (Na),

sumpor (S).

Mikroelementi su: bor (B), bakar (Cu), cink (Zn), kobalt (Co),
mangan (Mn), molibden (Mo), eljezo (Fe).

Podjela ubriva prema porijeklu:

a) Mineralna (umjetna, laiki esto koriten naziv NPK ubriva)

b) Organska (stajski gnoj, ali i ostala ubriva organskog porijekla)
c) Organo-mineralna (kombinacija mineralnih i organskih ubriva)
d) Bakterijska

Podjela prema namjeni:

a) Osnovna ubriva koja se koriste prilikom pripreme zemljita za

sadnju/sjetvu ili prilikom meliorativnog ubrenja
b) Startna ubriva unose se neposredno prije ili za vrijeme
sjetve/sadnje
c) ubriva za prihranu koriste se tijekom vegetacije

Podjela prema agregatnom stanju:

a) Kruta prakasta, granulirana i mikrogranulirana

b) Tekua
c) Plinovita (rijetko se koriste, samo uz upotrebu posebne opreme)

Biljna hraniva u mineralnim ubrivima mogu biti u:

obliku elemenata (P, N, K, Mg itd.), ili
obliku oksida (K2O, P2O5, MgO, itd.) ili drugih jedinjenja.

Uglavnom se sadraj hranivih materija u ubrivu izraava u obliku

oksida, te kod savjeta, preporuka i analiza uvijek koristimo hraniva u
obliku oksida.

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH UBRIVA 8
Tabela 2. Faktor za preraunavanje elementarnog oblika hraniva u okside
i obratno
Element/jedinjenje Faktor Biljno
Faktor hranivo/jedinjenje
P 2,294 0,436 P2O5
K 1,205 0,830 K2O
Ca 2,497 0,400 CaCO3
Ca 1,400 0,715 CaO
Ca 1,85 0,540 Ca(OH)2
CaO 1,783 0,561 CaCO3
CaO 1,321 0,757 Ca(OH)2
Ca(OH)2 1,351 0,740 CaCO3
Mg 1,658 0,603 MgO

Mineralna ubriva su u slobodnoj trgovini. Mineralna ubriva mogu

se staviti na trite ako ispunjavaju slijedee uvjete:

ispunjavaju propisane uvjete minimalnog kvaliteta,

kada su oznaena na propisan nain,
ako pri pravilnoj upotrebi ne ugroavaju okoli, plodnost
zemljita te zdravlje ljudi i ivotinja.

Slika 2. Oznaka EC FERTILIZER garantuje kvalitet ubriva i slobodnu

prodaju u svim zemljama EU

Mineralna ubriva sa oznakom EC FERTILIZER ili ubrivo Europske

unije su ona ubriva koja zadovoljavaju stroge propisane uvjete o
kvalitetu i trgovini unutar zemalja Europske unije.

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH UBRIVA 9
Kvalitet mineralnih ubriva zavisi od:
sadraja i koliine hraniva,
sadraju tetnih materija,
veliine zrna,
fizikih osobina,
sadraja vlage.

Svi gore navedni faktori kvaliteta su sadrani u Pravilniku o kvalitetu

mineralnih ubriva EU.

Mineralno ubrivo koje se stavlja na trite mora biti propraeno

slijedeim informacijama:

naziv firme, sjedite proizvoaa i uvoznika,

trgovaki naziv mineralnog ubriva,
referentnu oznaku EC FERTILIZER ako ispunjava uvjete za
tu oznaku,
ukoliko ne ispunjava uvjete EC FERTILIZER broj dozvole za
promet,
oznaku vrste mineralnog ubriva (jednostavna,
kompleksno)
oznaka vrste i koliine hranivih materija,
oznaka drugih materija sadranih u mineralnom ubrivu,
oznaka neto teine ili volumena,
podaci o skladitenju, koritenju u upravljanju mineralnim
ubrivom.

2. ODRAVANJE I UPOTREBA
RASIPAA MINERALNIH UBRIVA
Odravanje i koritenje rasipaa je osnovni preduvjet za ekonomski i
ekoloki prihvatljiv nain upotrebe mineralnih ubriva. Ako ubrimo
premalo, smanjujemo prinos usjeva; ako ubrimo previe,
smanjujemo koritenje biljnih hraniva iz ubriva. Ukoliko je upotreba
KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE
U PRIMJENI MINERALNIH UBRIVA 10
mineralnih ubriva velika, time poveavamo rizik zagaenja voda i
zemljita. Predviena koliina mineralnih ubriva po planu ubrenja
treba biti primjenjena jednakomjerno i bez greaka u njihovoj
primjeni (rasturanju po njivi).

Vrste rasipaa mineralnih ubriva

Obzirom na vrstu mehanizma za distribuciju (razdjelni mehanizam)

razlikujemo slijedee rasipae mineralnog ubriva:

o rasipai sa jednom krunom ploom,

o rasipai sa dvije krune ploe,
o rasipai sa njihajuom cijevi.
U radu sa ovim rasipaima mineralnog ubriva vrlo je znaajna radna
irina u cilju ravnomjernog rasturanja ubriva i dobro organizovanje
prohoda, da bi se izbjegla prekomjerna upotreba ubriva.

Slika 3. Rasipa mineralnog ubriva

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH UBRIVA 11
 Slika 4. Lopatice na krunoj ploi rasipaa

Za rasipae mineralnog ubriva sa jednom krunom ploom

karakteristina je asimetrina distribucija ubriva. Na desnu stranu
uvijek pada vie ubriva nego na lijevu. Rasturanje ubriva ovim
rasipaima je neujednaeno.

Slika 5. Rasipa sa dvije krune ploe

Za razliku od rasipaa sa jednom krunom ploom, rasipai sa dvije

krune ploe bacaju istu koliinu ubriva na obje strane. Ovi rasipai
imaju dodatnu opremu koja omoguava podeavanje rada u irinu.

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH UBRIVA 12
 Slika 6. Rasipa sa njihajuom cijevi

Za ove rasipae karakteristina je cijev koja oscilira lijevo-desno.

Rasturanje ubriva ovim rasipaima je dosta simetrino. Nedostatak
ovih rasipaa je manja radna irina i vibracije koje nastaju zbog
njihanja cijevi. Sa ovim rasipaima moe se aplicirati i prakasto
ubrivo.

3. PODEAVANJE RASIPAA
MINERALNOG UBRIVA
Proizvoai rasipaa mineralnih ubriva daju uvijek relevantne
informacije i uputstvo za koritenje kako bi se postigla eljena doza
mineralnog ubriva po jedinici povrine. Osnovne informacije su:

o prilagoavanje mehanizma za rasturanje odgovarajuoj dozi

ubriva,
o radna irina,
o radna brzina,
o brzina prikljuka na traktor (kardana).
KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE
U PRIMJENI MINERALNIH UBRIVA 13
Proizvoai rasipaa mineralnih ubriva takoe imaju razliite tabele
i kalkulatore za rasturanje ubriva po koliini i vrsti mineralnih
ubriva. Meutim, sve upute mogu posluiti kao polazna osnova za
pravilnu upotrebu ubriva, jer i drugi faktori utiu na pravilnu
upotrebu mineralnih ubriva. Ukoliko smo skladitili ubriva na
neodgovarajui nain sigurno se izgubio dio hraniva, ili je dolo do
poveanja sadraja vlage u ubrivu i dr. Za precizno doziranje
mineralnih ubriva uvijek je poeljno uraditi kontrolu rasipanja
ubriva po njivi, jer nemaju sva mineralna ubriva ista fizikalna
svojstva.

Tabela 3. Primjer karakteristika rasipaa mineralnog ubriva

Model

L Kg m o/min Kg
300 300 350 6 18 540 54
400 400 450 6 18 540 58
500 500 550 6 18 540 59

Slika 7. Distribucijska tabela treba biti na svakom rasipau mineralnih

ubriva
KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE
U PRIMJENI MINERALNIH UBRIVA 14
4. ODREIVANJE PROTOKA I
KOREKCIJA RASIPANJA
MINERALNOG UBRIVA
Najjednostavniji nain odreivanja protoka mineralnog ubriva je
slijedei:
traktorom vozimo brzinom od 8 do 12 km/h i odredimo
vrijeme potrebno za rasipanje po jedinici povrine,
u mjestu sakupimo koliinu ubriva koja je rasuta u jedinici
vremena (znamo za koje vrijeme e se uraditi odreena
povrina)
mineralno ubrivo se skuplja u odgovarajuu posudu (slika
6)

Na ovaj nain utvujemo da li je tano odreena doza rasuta po

povrini.

Slika 8. Prikljuak za odreivanje protoka ubriva

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE
U PRIMJENI MINERALNIH UBRIVA 15
 Slika 9. Moemo improvizovati, koritenje pokrivaa kao sakupljaa
mineralnog ubriva

Nain odreivanja protoka kod rasipaa sa njihajuom cijevi je

slijedei:

skinemo njihajuu cijev,

ukljuimo pogon i skupljamo ubrivo u kantu ili neku drugu
posudu.

Na taj nain odreujemo koliko se ubriva raspe u minuti. Kada

znamo za koliko vremena moemo da uradimo jedinicu povrine, na
osnovu utvrenog protoka u minutu, provjeravamo da li je protok u
redu. Ovo isto moemo uraditi kod rasipaa sa krunom ploom.

Drugi nain utvrivanja protoka ubriva je tako to u rasipa

naspemo odreenu koliinu ubriva i izmjerimo radnu povrinu.
Nakon to se potroi svo ubrivo, odredimo koja je povrina na
koju je rasuta koliina ubriva.

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH UBRIVA 16
 Slika 10. Utvrivanje protoka mineralnog ubriva i ravnomjernosti
distribucije po njivi sa odgovarajuom opremom

Slika 11. Utvrivanje protoka mineralnog ubriva i ravnomjernosti

distribucije po njivi sa odgovarajuom opremom

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH UBRIVA 17
 20
18
16
MASA UBRIVA (g)
14
12
10
8
6
4
2
0
6 5 4 3 2 1 0 1 2 3 4 5 6

IRINA (m)

Grafikon 1. Rasipanje ubriva sa rasipaem sa jednom krunom ploom.

Iz grafikona se vidi da je vee rasipanje na desnu stranu

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH UBRIVA 18
5. RASIPANJE MINERALNIH
UBRIVA
Rasipanje mineralnih ubriva na parceli moe se izvesti na slijedee
naine:

o jednosmjerno kruno kretanje po parceli

o rasipanje u smjeru naprijed nazad (gore dole)

Za rasipae sa krunom ploom preporuuje se kruno kretanje da

bi se izbjegla asimetrinost rasipanja (vie u desnu stranu).

Slika 12. Rasipanje mineralnih ubriva po parceli kretanjem naprijed

nazad i kruno kretanje

Rasipanje mineralnih ubriva po parceli mora biti ravnomjerno, ak i

po rubovima parcele. Za rasipanje mineralnih ubriva po rubovima
parcela proizvoai rasipaa nude razliita rjeenja. To su uglavnom
razliiti sistemi zatite ili odbojne ploe, koje se namjetaju na
protoku ubriva. Takoe, uz rub parcele moe se ubriti posebnim
aplikatorom ili dodatnim usmjeravajuim elementom koji mijenja
standardnu sliku rasipanja ubriva.

Pravilno rasipanje ubriva uz rub parcele moe se takoe rjeiti i

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE
U PRIMJENI MINERALNIH UBRIVA 19
bez dodatnih elemenata, tako da rasipa nagnemo kontra ruba
parcele i tako smanjimo irinu rasipanja.

Slika 13. Rasipanje ubriva uz rub parcele, jedan dio ubriva se rasipa na
susjednu parcelu.

Slika 14. Rasipanje ubriva uz rub parcele, prikaz rasipaa koji

omoguava jednostrano rasipanje

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH UBRIVA 20
6. FAKTORI KOJI UTJEU NA
KVALITET RASIPANJA
MINERALNIH UBRIVA
Vlanost mineralnih ubriva

Vlani granulat mineralnih ubriva ima slabiji slobodni protok,

poveava se nasipni ugao, smanjuje se protok kroz mehanizam za
rasipanje i tako se smanjuje doza ubriva. Zbog poveane vlanosti,
ubriva se zgrudvaju i tako mogu zaepiti mehanizam za rasipanje.
Uloga mehanizma za mijeanje u rasipau ima veliku ulogu kod
primjene vlanih ubriva.
Brzina vonje

Za rasipae sa gravitacionim dozirnim mehanizmom brzina vonje

ima veliku ulogu u pravilnoj primjeni odreene doze ubriva. Za to
vai pravilo da brzinu moramo prilagoditi odreenoj dozi ubriva.

Za rasipae sa volumetrijskim dozirnim mehanizmom brzina nije

toliko vana.

Visina i nagib rasipaa

Sa veom visinom rasipaa od zemlje poveava se irina radnog

zahvata. Po pravilu rasipa treba uvijek biti horizontalno.

Vjetar

Vjetar koji pue postrance ima utjecaj na rasipanje ubriva. Iz tog

razloga sitnije granulisana ubriva i ubriva u prahu ne treba
primjenjivati kada je vjetrovito. Openito, mineralna ubriva ne
treba primjenjivati kada je vjetar 8 km/h (2,2 m/s), tj. kada se moe
primjetiti njihanje lia na drveu.

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH UBRIVA 21
7. ODRAVANJE RASIPAA
MINERALNOG UBRIVA
Izvan rada, odnosno sezone, rasipai mineralnih ubriva trebaju biti
isti, podmazani, i uskladiteni na mjestu gdje nisu izloeni vlazi,
toploti i sunevoj svjetlosti. Nakon upotrebe rasipae treba dobro
oprati i posuiti. Voda kojom smo oprali rasipa trebala bi se skupiti
u posebne kante te koristiti za zalijevanje. Rasipa treba biti suh i po
potrebi premazan sa odgovarajuim mastima.

Svaki kvar na rasipau utjee na kvalitet rasipanja ubriva i na

primjenu odgovarajue doze. Za vee popravke angaovati servis.
Posebno treba biti oprezn ako varimo na rasipau, u tom sluaju
rasipa mora biti ist jer neka ubriva mogu izazvati eksploziju (ona
koja sadre nitrat).

8. PLAN UBRENJA
Plan ubrenja jest plan koritenja organskih i mineralnih ubriva. Pri
izradi plana ubrenja treba voditi brigu o zahtjevima biljke, sadraju
hraniva u zemljitu i u ubrivima.

Plan ubrenja sastavlja se za cjelokupni plodored, zato to:

su hraniva iz stajskoga ubriva usjevima na raspolaganju vie

godina,
nekim usjevima u plodoredu stajsko ubrivo ne odgovara,
izborom mineralnih ubriva svake je godine teko potpuno
uskladiti ubrenje i potrebe usjeva za hranivima.

Plan ubrenja treba sadravati:

rezultate analize zemljita,

planirani plodored,
KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE
U PRIMJENI MINERALNIH UBRIVA 22
 raun potrebnih hraniva za oekivani prinos,
vremenski i koliinski plan koritenja stajskog i mineralnoga
ubriva,
raun godinjeg unosa hraniva iz ubriva u zemljite,
konanu bilancu hraniva u plodoredu.

Kvalitetna proizvodnja pojedinog usjeva agrotehniki e biti

zadovoljavajua ako se, izmeu ostalog, potuje i plan ubrenja koji
se moe ostvariti uz primjereni Plan gospodarenja ubrivima koji
sadri:
plan proizvodnje stajskog ubriva,
raspored dostupnih parcela za primjenu stajskoga ubriva,
usklaivanje spremanja stajskoga ubriva s rasporedom
dostupnih parcela,
potrebne veliine skladita za ubrivo,
voenje evidencije o koritenju ubriva.

9. UBRENJE FOSFOROM (P) I

KALIJEM (K)
ubrenje fosforom i kalijem je teko prilagoavati potrebama
biljaka. Treba se voditi naelom da doze fosfora i kalija trebaju biti
uvijek neto vee od potreba biljaka. Viak koji ostane biljke lako
mogu iskoristiti naredne godine. Ali uvijek treba nastojati ubrenje
fosforom i kalijem prilagoditi potrebama biljaka u plodoredu. Ovo je
prvenstveno zbog toga da bi se izbjeglo ispiranje fosfora u podzemne
i tekue vode, a kod travnjaka mogui su problemi sa plodnou
muznih krava zbog prekomjernog nivoa kalija u stonoj hrani.

Ukoliko analiza zemljita pokae da je zemljite siromano sa

fosforom i kalijem, onda treba prvih nekoliko godina plodoreda
poveati doze fosfora i kalija. U ovom sluaju doze P i K su vee od
potreba biljaka, jer trebamo to prije nadoknaditi nedostatak tih
hraniva u zemljitu. U kasnijim godinama kada se postigne ravnotea
KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE
U PRIMJENI MINERALNIH UBRIVA 23
hraniva u zemljitu, doze treba prilagoditi potrebama biljaka.

10. UBRENJE AZOTOM (N) U

PLODOREDU
Bilanca azota u zemljitu ovisi o mnogim faktorima kao to su:

razgradnja organskih materija i humusa u zemljitu,

unos azota u zemljite sa padavinama,
gubitak azota u zrak,
ispiranje azota kroz profil zemljita.

Iz ovih razloga stvarno potrebnu koliinu azota biljkama je teko

odrediti. Osim toga dinamika azota u zemljitu ovisi i o situacijama
koje teko moemo predvidjeti (vremenske prilike, fizikalna svojstva
zemljita). Dakle pri planiranju ubrenja sa azotom i davanju
preporuka, stvarne doze ubriva moramo prilagoditi:

iskustvenim normama (vizualno stanje usjeva)

mjerenje sadraja azota brzom analizom zemljita ili biljaka, i
vremenskim prilikama.

11. KAKO IZRAUJEMO PLAN

UBRENJA
Plan ubrenja nema neki propisan formular, ali mora ukljuivati sve
gore navedene informacije. Plan ubrenja moe uraditi samo onaj ko
je osposobljen za to (agronom) ili sam poljoprivrednik, ako
posjeduje relevantno znanje.

U prvoj fazi izrade plana ubrenja moramo znati plodored. Na

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE
U PRIMJENI MINERALNIH UBRIVA 24
temelju plodoreda procjenjujemo koliko e se hraniva iznijeti iz
zemljita sa prinosom. Na osnovu prinosa i analize zemljita,
odreujemo koliinu hraniva sa kojima je potrebno ubriti
(odreivanje potrebne doze hraniva). Potrebnu koliinu hraniva prvo
pokrivamo sa ivotinjskim ubrivima, a ostatak sa mineralnim
ubrivima, i u ovom sluaju moramo potivati odreene propise.

PLODORED IZNOENJE HRANIVA

PRINOSOM

POTREBNA
KOLIINA HRANIVA

REZULTAT HEMIJSKE
ANALIZE ZEMLJITA

Zakonska
ogranienja

MINERALNA
UBRIVA IVOTINJSKA
UBRIVA

Shema 1. Pojednostavljena ema izrade plana ubrenja

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH UBRIVA 25
12. SPECIFINOSTI PLANIRANJA
UPOTREBE MINERALNIH
UBRIVA U PLANU UBRENJA
ubrenje mineralnim ubrivima moramo planirati u skladu sa
njhovim sastavom i potrebama plana ubrenja. Prilikom odabira
kompleksnih (sloenih) mineralnih ubriva vaan je omjer hranivih
materija u ubrivu. Budui da je ovaj omjer esto u usprotnosti sa
potrebama biljaka u odreenoj godini, teko je uskladiti potrebne
doze. Potrebe za P i K usklaujemo na nivou cijelog plodoreda, tako
da samo moramo voditi rauna da doze P i K nisu prevelike, ve da
budu bar pribline stvarnim potrebama.

U planiranju ubrenja sa azotom (N) uvijek vodimo rauna da azot

dodajemo kada ga biljka treba. U planu ubrenja uvijek se
predpostavlja da se sav azot (N) iz mineralnih ubriva iskoristi u
godini upotrebe.

13. SPECIFINOSTI PLANIRANJA

UPOTREBE IVOTINJSKIH
UBRIVA U PLANU UBRENJA
Upotreba ivotinjskog ubriva u plodoredu treba biti pravilno
razvrstana. Moramo voditi rauna da nekim biljkama stajnjak ne
odgovora u prvoj godini upotrebe stajnjaka, te stajnjak moramo
uvijek primjeniti pod prethodnu kulturu, ili stajnjak primjenimo pod
narednu kulturu u plodoredu.

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH UBRIVA 26
 14. PRIMJER PLANA UBRENJA
U primjeru je predstavljen plan za etvorogodinji plodored. Plan
ubrenja je zasnovan na analizi zemljita koja je uraena prije
planiranja plodoreda. U planu je bilanaca fosfora (P) i kalija (K).
Izruanata bilanca P i K na kraju pokazuje da smo blizu procjenjenim
potrebama. Zemljite je bogato kalijem i dobro je izraunata bilanca.
Zemljite je siromano fosorom, te je obogaeno sa veom
koliinom fosfora (40 Kg/Ha vie od onog to je izneeno
prinosom). Analizu zemljita potrebno je uraditi svake etiri godine.

Primjer plana ubrenja na temelju etvorogodinjeg

plodoreda na osnovu analize zemljita (Plan za P i K)

Datum Reakcija zemljita pH P2O5 K 2O

analize KCl Ca acetat
mg/100g mg/100g
18.09.2010 6,0 6,6 4,5 20,5

Iznoenje Hraniva u
Prinos hraniva ubrenje ubrivu
Godina Kultura t/Ha prinosom kg/Ha
P2O5 K 2O Organsko Koliina Mineralno Koliina P2O5 K 2O
t/Ha kg/Ha
2011. Kukuruz 50 110 240 Stajsko 20 58 100
- silaa
2012. Penica 6 50 40 NPK 700 105 210
0:15:30
2013. Krompir 40 36 232 Stajsko 30 87 150
NPK 500 100 150
7:20:30
2014. Kukuruz 50 110 240 Stajsko 20 58 100
- silaa NPK 200 60 60
0:30:30

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH UBRIVA 27
 P2O5 K2O P2O5 K 2O
Ukupno iznoenje hraniva 306 752 Ukupna koliina hraniva u ubrivu 468 770
prinosom
Prosjeno godinje iznoenje 77 188 Prosjena koliina hraniva 118 193
hraniva (kg/Ha/god.)
(kg/Ha/god.)
Potrebna koliina hraniva 117 188 Razlika izmeu ubrenja i +1 +5
(usklaena sa analizom zemljita) iznoenja prinosom

15. ZATITA POLJOPRIVREDNOG

ZEMLJITA I VODE USLJED
ZAGAENJA FOSFOROM (P) I
KALIJEM (K)
Fosfor (P) i kalij (K) su uz azot (N) najvaniji makroelementi koji su
potrebni za rast i razvoj biljaka.

Adekvatna upotreba P i K iz ivotinjskih ubriva na svakom

poljoprivrednom gazdinstvu je dobrodola, u skladu sa potrebama
biljaka. Ako je sadraj P i K u ivotinjskim ubrivima preveliki, onda
nekontrolisana upotreba moe dovesti do zagaenja poljoprivrednih
zemljita i okolia.

Najvaniji faktor za sprijeavanje oneienja poljoprivrednog

zemljita, voda i okolia fosforom i kalijem je pravilno upravljanje
fosforom i kalijem na nivou farme.

Velike koliine fosfora i kalija na poljoprivredno gazdinstvo dolaze

nabavkom mineralnih ubriva (NPK), voluminozne krme i
mineralno-vitaminskih dodataka. Veinu fosfora i kalija koju ivotinje
konzumiraju, izluuju putem fecesa i urina. Poseban problem su
KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE
U PRIMJENI MINERALNIH UBRIVA 28
svinjogojske i peradarske farme, koje uglavnom kupuju hranu a imaju
malo zemljita na raspolaganju na koje bi izvozili ivotinjsko ubrivo.

Do zagaenja zemljita i voda sa fosforom i kalijem moe lako doi,

ukoliko su jame za stajnjak vodo-nepropusne, ako se izliva gnojnica
iz takvih jama, te zagauje zemljite i vodotokove.

Oticanjem gnojnice iz takvih jama najvie su gubi kalij. Takoe do

zagaenja moe doi i na panjacima, u blizini pojilita i u zasjenjenim
podrujima gdje se stoka zadrava.
Primjenom veih koliina gnojnice i gnojovke dolazi do ispiranja
fosfora i kalija u podzemne vode. Do ispiranja takoe dolazi na
strmim i lakim pjeskovitim zemljitima, posebno nakon jaih kia.

Povean sadraj fosfora (P) (> 0,05 mg/l) u povrinskim vodama,

posebno u jezerima, ubrzava rast algi, koje koriste dostupan
kiseonik i time uzrokuju odumiranje biljaka i ivotinja u vodi.

Poveanjem sadraja fosfora i kalija u zemljitu poveava se njihov

sadraj u krmi. Konkretno, za kalij (K) je poznato da poveanim
sadrajem u krmi negativno utie na zdravlje ivotinja, posebno ima
uticaj na plodnost kod muznih krava. Iz tog razloga sadraju kalija u
krmi treba posvetiti posebnu panju. Najvei problem je poveanje
sadraja kalija u krmi kod zasuenih krava, 3 do 4 sedmice prije
telenja (neprimjerena katjonska-anjonska razlika), koja moe lako
uzrokovati postporoajnu griznicu i druge zdravstvene probleme.

Mjere za sprijeavanje zagaenja fosorom i kalijem su: analiza

zemljita, analiza krme, i analiza ivotinjskog ubriva.

S obzirom na optereenje poljoprivrednog zemljita uslovnim grlima,

treba ispotovati najvei dozvoljeni nivo unosa opasnih materija i
ubriva u zemljite, koji propisuje maksimalan godinji unos P2O5 od
120 kg/Ha i K2O od 300 kg/Ha.

Pravila i preporuke koje se bave izgradnjom staje, silosa i skladita u

smislu stajnjaka u vezi sa azotom (N) su odgovarajua u smislu P i K.
KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE
U PRIMJENI MINERALNIH UBRIVA 29
Osim analize zemljita, potrebno je uraditi i analizu krme na fosfor i
kalij. Koliina ovih elementa u krmi pokazuje nam i dostupnost ovih
hraniva biljkama.
ubrenje fosforom i kalijem treba da bude u skladu sa planom
ubrenja.

16. GOSPODARENJE FOSFOROM

(P)
Na koliinu, sastav, i strukturu izluevina ivotinja znatno utjee
ishrana. Poboljano iskoritavanje hranivih materija iz stone hrane,
ne samo da vodi do efikasnije stoarske proizvodnje, nego i utjee
na smanjenje oneienja okolia. Pravilnim balansiranjem obroka
smanjujemo koliinu fosfora u ivotinjskim ubrivima. Iskoritenje
fosfora u velikoj mjeri zavisi od probavljivosti hrane u probavnom
traktu ivotinja i njegovoj apsorpciji u probavnom traktu. Takoer,
iskoritenost fosfora u velikoj mjeri zavisi i od optimalnog odnosa sa
drugim hranivim materijama i ivotinjskih potreba.

Prema nekim istraivanjima, u poslednjim desetljeima u hrani za

krave daje se i do 25% vie P od potreba ivotinja. U poslednjih
nekoliko godina, situacija u Europi i Americi se malo poboljala, tako
da stvarna koliina P u obroku premauje za 15 do 20%
preporuene koliine za fosforom. Prvenstveni razlog za ovo su
rezultati ranijih istraivanja kojima je utvreno da vei sadraj
fosfora poboljava plodnost krava.

Istraivanja pokazuju da je najvea potreba za fosforom kod krava

kada su krave u vrhuncu laktacije. Kravama sa velikom mlijenou
potrebno je 3,6 do 4 g fosfora po kilogramu suhe materije obroka.
Krave koje se intenzivno hrane krmom sa travnjaka uglavnom imaju
zadovoljene potrebe za fosorom. Dodavanje fosfora se preporuuje
kod ishrane krava veim koliinama kukuruzne silae.

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH UBRIVA 30
 U pogledu zatite zemljita i voda od oneienja sa fosforom,
preporuuje se uzeti u obzir preporuke njemakih strunjaka u
ishrani krava fosforom.

Tabela 4. Potrebe krava u fosforu (P) zavisno od mljenosti

Mlijenost kg/dan
10 15 20 25 30 35 40 45 50
Suhe materije 12,5 14,5 16 18 20 21,5 23 24,5 26
kg/dan
Potrebe P g/dan 32 42 51 61 71 81 90 99 109
Potrebe P g/kg suhe 2,6 2,9 3,3 3,5 3,6 3,8 4,0 4,1 4,2
materije

Pri umjerenoj proizvodnji mlijeka, krave sa mlijekom izluuju 30%

fosfora a ostalo, je sadrano u fecesu i urinu. Vei sadraj fosfora u
krmi poveava sadraj fosfora u izluevinama, a time i poveava
sadraj vodotopivog fosfora u stajnjaku koji se lako ispire.

P u fecesu i
P u krmi P u mlijeku urinu 13 kg
18 kg 5 kg

Slika 15. Godinja bilanca fosfora (P), krava koja proizvodi 5.000 kg
mlijeka godinje

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH UBRIVA 31
17. GOSPODARENJE KALIJEM (K)
Osnovna strategija gospodarenja kalijem (K) na gazdinstvu jeste
pronalaenje ravnotee izmeu optimalnog prinosa krme, koji u
velikoj mjeri zavisi od ubrenja sa kalijem, i optimalnog sadraja
kalija u krmi. Prevelik sadraj K u krmi utjee na metabolizam
ivotinja. Najvee potrebe za K imaju krave muzare, koje u obroku
treba da imaju 10 g/kg suhe materije obroka, a u ljetnim mjesecima,
usljed poveanog znojenja, i do 15 g/kg suhe materije obroka.

Minimalne potreba za kalijem su kod zasuenih krava, 3 do 4

sedmice prije telenja, kada je dovoljno 6,5 g/kg suhe materije
obroka. Kod svinja potreba za kalijem je mnogo nia i iznosi 2 do 3
g/kg suhe materije obroka.

U krmi je obino dovoljno kalija, te ga ne treba dodavati u obroku.

Na intenzivnim poljoprivrednim gazdinstvima vei je problem viak
kalija.

Sadraj kalija u krmi zavisi od slijedeih faktora:

o ubrenja sa kalijem i azotom;

o vrste krmnog bilja i floristikog sastava travnjaka;
o starosti krme pri konji.

Sadraj kalija u voluminoznoj hrani (osim kukuruzne silae) je vei za

3 do 5 puta nego u itaricama. itarice sadre oko 5 g, uljni trop 10
do 20 g. Repa i melasa sadre veliku koliinu kalija. Veliki sadraj
kalija imaju mahunarke (lucerka, te crvena i bijela djetelina)- 35 do
45 g. Kukuruzna silaa sadri oko 13 g.

Openito ukoliko je sadraj kalija u zemljitu veliki preporuuje se

analiza krmiva na kalij.

ivotinje izluuju kalij preteno sa urinom, tako da je 95% K iz

ivotinjskih ubriva u vodotopivom obliku. Sadraj kalija je mnogo

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH UBRIVA 32
vei u koncentrovanim hranivim nego u voluminoznim. Tako da
poveana ishrana sa koncentratima poveava sadraj kalija u ubrivu.

K u fecesu i
K u krmi K u mlijeku urinu 93 kg
100 kg 7 kg

Slika 16. Godinja bilanca kalija (K), krava koja proizvodi 5.000 kg
mlijeka godinje

Tabela 5. Iznoenje hraniva prinosom i pripadajuim etvenim ostacima

(Prosjeni podaci vie autora)
Prinos od 1t/ha iznese kg
KULTURA N P2O5 K2O CaO
Penica 26 13 22 5
Ra 24 12 26 6
Jeam 22 14 23 8
Zob 28 12 29 6
Kukuruz (zrno) 26 11 25 6
eerna repa 4 2 6 2
Duhan 55 16 82 45
Suncokret 53 30 153 102
Uljana repica 51 28 51 52

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH UBRIVA 33
 Prinos od 1t/ha iznese kg
KULTURA N P2O5 K2O CaO
Krompir 5 2 8 3
Grah 66 15 35 18
Graak 60 15 35 30
Soja 70 15 28 28
Lupina 67 17 36 16
Grahorica (zrno) 62 15 30 25
Stoni graak 58 15 35 22
Lucerka (sijeno) 28 7 18 29
Crvena djetelina (sijeno) 22 5 18 20
Livadne trave (sijeno) 16 6 20 12
Stona repa 2 1 5 2
Sudanska trava 3 1 3 2
Paprika 14 2 14 3
Paradajz 3 1 4 4
Salata 2 1 5 1
pinat 4 2 4 1
Kupus 3 1 4 5
Mrkva 3 1 4 3
Krastavac 2 1 3 1
Dinja 2 3 2 2
Tikvice 2 2 2 -
Kelj 10 3 11 6
Crni luk 3 1 3 1

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH UBRIVA 34
 Tabela 6. Kriteriji za interpretaciju dobivenih rezultata pedohemijske
analize tla:
Kiselost tla na osnovi Potreba za humoznost tla na
pH u 1M KCl-u kalcifikacijom na osnovi % humusa
osnovu Y1 hidrolitskog
acidit.
< jako kisela < nepotrebna < vrlo slabo
4,50 4,00 1,00% humozna
4,51 - kisela 4,00 - nije nuna 1,00 - slabo
5,50 8,00 3,00% humozna
5,51 - slabo kisela < neophodna 3,00 - dosta
6,50 8,00 5,00% humozna
6,51 - neutralna > jako
7,20 5,50% humozna
> alkalna tla
7,21

Tabela 7. Skupine tla na osnovu opskrbljenosti s P2O5 i K2O (u mg/100

g tla - AL-metoda)
Skupina mg/100g tla Opskrbljenost
1. < 5,0 vrlo slabo opskrbljena
2. 5,1 - 10,0 slabo opskrbljena niska opskrbljenost
3. 10,1 - 15,0 umjereno opskrbljena
4. 15,1 - 20,0 dobro opskrbljena srednja opskrbljenost
5. 20,1 - 25,0 bogato opskrbljena
6. > 25,1 vrlo bogato opskrbljena dobra opskrbljenost

Tabela 8. ubrenje azotom

% humusa pH u 1M KCl Vratiti u % etvom
iznesene koliine N
<2 4-5 80 - 90
5-8 80
2-4 4-5 80
5-8 70
>4 4-5 60 - 70
5-8 50 - 60

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH UBRIVA 35
 18. EVIDENCIJA PRIMJENE
MINERALNIH I ORGANSKIH
UBRIVA
Br Parcela Povrina Datum PROPISANI TRETMAN
Tip Trgovako Koncentracija Koliina Metod Propisao Primjenio
primjene ime primjene

Napomena: Upotrebu organskih ubriva treba nadopuniti analizom organskog

ubriva.

19. EVIDENCIJA INVENTARA

MINERALNIH UBRIVA
Br. PROIZVOD IZLAZ
Datum Proizvod Dobavlja Pakovanje Koliina Datum Pakovanje Koliina Stanje Primio
ulaza izlaza

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH UBRIVA 36
 20. EVIDENCIJA SERVISIRANJA,
ODRAVANJA I KALIBRACIJA
MEHANIZACIJE
Br. Oprema Tip Broj ZAHVAT
Aktivnost Datum Promjenjen dio Izvrio

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH UBRIVA 37
21. LITERATURA
1. Poljoprivreda i ruralni razvoj Srbije u tranzicionom periodu,
monografija, DAES, Poljoprivredni fakultet, Beograd, 2006.
2. Svetovalni kodeks dobre kmetijske prakse, Kmetijski intitut Slovenije,
2006.
3. Rural Development under the CAP: Significance, likely impacts and
modeling issues, Dr Janet Dwyer, Reader in Rural Studies, University
of Gloucestershire, UKJRC workshop, Italy, September 2005.
4. SAPARD Special pre-accession assistance for agriculture and rural
development, European Commission, Agriculture directorate -
general.
5. The SAPARD instrument of the eve pre-accession, Alan Wilkinson,
conference on Common Agricultural Policy opportunities and
perspectives, Sofia, Bulgaria, March 2004.
6. Agriculture in the European Union, Information 2004, European
Union, Directorate-General for Agriculture and Rural Development.
7. Rural Development Next Generation: better, broader, simpler,
IP/04/920, Brussels, July 2004.
8. Enlargement and agriculture, European Commission, Directorate-
General for Agriculture.
9. Rural Development measures, Jean-Michel Courades, Sofia,
Bulgaria, March 2004.
10. Rural Development Situation and Challenges in EU-25, John M
Bryden, EU Rural Development Conference, Salzburg 2003.
11. COMMISSION REGULATION (EC) No 2603/1999.
12. www.globalgap.org
13. www.og-corping.hr
14. Roth, G., Undersander, D. et.al.: Corn silage production, management
and feeding, Crop Science Society of America, 1995.
15. Kalivoda, M., (1990.): Krmiva, kolska knjiga, Zagreb
16. Rural Development in the European Union, Statistical and
economical information, Report 2006, European Commission
Directorate-General for Agriculture and Rural Development.
17. Council Regulation (EC) No 1257/1999.
18. Naela Dobre Poljoprivredne Prakse, Grupa Autora, Ministarstvo
poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Hravatske, Zagreb, 2009.
KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE
U PRIMJENI MINERALNIH UBRIVA 38
 19. Smanjenje zagadjenja kroz promene poljoprivrednih propisa i
demonstracije u pilot projektu, Dunavski regionalni projekat,
UNDP/GEF, 2004.
20. Komljenovi, I.:Opte ratarstvo, Poljoprivredni fakultet Banja Luka.
21. Tehnike upute za gospodarenje organskim gnojivima u dravama
sredinjeg i donjeg sliva rijeke Dunav, Mark, R., 2004.
22. Vukadinovi, V., Lonari, Z.: Ishrana bilja, Poljoprivredni fakultet u
Osijeku, 1997.
23. Vukadinovi, V. i Berti, B. : Praktikum iz agrokemije i ishrane bilja.
Poljoprivredni fakultet u Osijeku, skripta (praktikum). 1988.
24. Vukadinovi, V.: Ekofiziologija, Skripta, Poljoprivredni fakultet u
Osijeku, 1999.

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH UBRIVA 39
KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE
U PRIMJENI MINERALNIH UBRIVA 40