ESHIL:

OKOVANI PROMETEJ

Biljeke o piscu:
Kao za veinu antikih pisaca, tako i za Eshila nemamo mnogo biografskih
podataka. Rodio se 525. god. pr. n.e. u Eleusini. Potjecao je iz
zemljoposjednikog roda. Bio je svjedok svrgnua tiramide u Ateni,
uspostavljanja demokratskog ureenja i uspjene borbe protiv intervencije
aristokratskih drava. Bio je, kako ga neki nazivaju, "otac tragedije".
Iz njegovih pjesama vidi se da je bio pristaa demokratske drave, iako je
pripadao konzervativnoj grupaciji u samoj demokraciji. Ta je grupica imala
znatnu ulogu u Ateni u prvim desetljeima. Eshil je sudjelovao u borbi
protiv perzijanaca i to na bitki na Maratonu, kod Salamine i Plateje.
Eshilove politike simpatije oituju se u njegovim djelima. Engels ga je
opisao kao jasno izraenog tendencioznog pjesnika. Nastali su golemi
nesporazumi i svae izmeu Eshila i naroda. Uzroci tih nesporazuma nisu
poznati. Zbog tih nesporazuma morao je provesti posljedne godine ivota
na Siciliji izvan domovine. Znao je i prije odlaziti tamo i prikazivati svoje
drame. U sicilijanskom gradu Geli umro je 456. god. pr. n.e.
Sadraj:
"Nebo i zemlja bijahu stvoreni" - tim rijeima Eshil zapoinje svoje djelo.
Zemlja je vrvila ivotinjama ali nije postojao jedan duh koji bi vladao
zemljom u svoju korist. Za takvo stvorenje mudri Prometej sin Japetov
uzme ilovau, nakvasi je vodom i stane ju mjesiti. Iz te smjese nastane lik
po vanjskom izgledu jednak bogovima ali bez due. Da bi stvorio duu
uzme iz ivotinja sva dobra i zla svojstva i zatvori ih u grudi ovjeka.
boica Atena mu je pomogla u tome to je tom liku udahnula duh
(boanski dah). Tako su nastali ljudi koji su mogli gledati i sluati, ali nisu
mogli vidjeti niti uti. Sve to su radili bilo je bez smiljene osnove.
ivjeli su pod zemljom u mranim peinama. Tada ih je Prometej poeo
poduavati kako e vidjeti, uti, uptrebljavati ivotinje, ploviti morem,
hraniti se, ljeiti se... ukratko - uputio ih je u sve ivotne potrebe.
Na nebu je sa svojom obitelji vladao Zeus. On je pokorio svog oca Krona i
Titane (stari bogovski rod). Prometej je bio tog Titanskog roda.
Bogovi su poeli od ljudi traiti da ih aste uz uzvrat njihove zatite.
U Mekoni organizirali su susret bogova i smrtnika. Tamo su se utvrdila
prava i dunosti ljudi. Prometej je zastupao ljudski narod kako ga bogovi
ne bi previe iskoritavali. On sa svojom lukavljuu eli prevariti bogove.
Bogovi su imali izabrati to ele od jednog bika. Prometej je ubio tog bika
i od njega je stvorio dva kupa. U manjem kupu bijae svo meso, miii,
mozak, utroba... ukratko - sve korisno, a u drugom veem kupu bijahu
kosti i salo. Zeus je rekao da je ta podjela nepravedna. Prometej mu je
predloio da izabere koji od dva kupa eli. Zeus se odlui za vei kup i
odgrne ga. Strano se razljuti na Prometeja kad je pred sobom naao
samo salo i kosti. Za uzvrat Zeus je ljudima uskratio posljedni dar za
savren ivot - vatru. No Japetov sin je i za to naao rjeenje.
Pomou uarene tinjajue treice na zemlji je stvorio prvi plamen od
kojeg su ljudi dobili ogromnu korist. Zauzvrat je Zeus stvorio novo zlo.
Naredio je Hefestu, bogu vatre i umjetnosti, da napravi varljivi lik lijepe
djevojke. Sama Atena iz zavisti prema Prometeju ogrne djevojku sa
bijelom svjetlucavom haljinom, a glavu joj ovjena svjeim cvijeem i
zlatnom vrpcom. Hermo joj dade dar govora a Afrodita svaku draesnost i
milinu. Zeus je tako stvorio to ljupko zlo i dao mu ime Pandora.
Hermo odvede Pandoru na Zemlju i uputi je prema Epimeteju. Prometej je
uzalud opomenuo jadnog Epimeteja da se uva bilo kakvog bojeg dara.
Epimetej je ugostio Pandoru. Do tada su ljudi na zemlji ivjeli mirno,
slobodno i bez ikakve nevolje. Pandora je sa sobom nosila lonac pun
nevolja i ulaskom u kuu ga otvori. Tako je na zemlju dolo zlo. U loncu je
bila samo jedna dobra stvar, a to je bila nada. Pandora nije dala nadi da
izae iz lonca, nego ga poklopi prije njezinog izlaska. Eshil groznice i
razne druge beujne, ali vrlo mune nevolje opisuje kao ete bez dara
govora. ak i smrt koja je nekad sporo dolazila ubrzala je svoje korake.
Sve krivice za taj in Zeus je predao Hefestu i njegovim slugama.
Hefest je morao Prometeja lancima prikovati na stijenu Kavkaza pred
strahovitim ponorom. Hefest je tu naredbu izvrio. Jadan Prometej nije
smio zaspati niti kleknuti nego samo mukotrpno stajati. Nezasitan Zeus
mu poalje jo i orla koji bi mu svaki dan kljuvao jetru.
Pojedena jetra bi svaki dan nanovo izrasla. Zeus je rekao da te patnje
trebaju trajati sve dok jedan zemljanin ne daruje svoj ivot smrti i tako
preuzme krivicu na sebe. Nakon nekoliko tisua stoljea naiao je tamo
Heraklo u potrazi za zlatnim jabukama. im je to ugledao napnuo je luk,
odapnuo strijelu i skinuo orla sa Prometejevih koljena. Zatim mu je skinuo
okove i poveo osloboenog Prometeja sa sobom. Kako bi ispunio Zeusovu
volju Heraklo mu namjesti zamjenika Kentaura Hirona koji je bio spreman
umrijeti premda je bio besmrtan. Kako Zeusa ne bi optuivali da je oslabio
Prometej je morao nositi eljezni prsten s ukovanim komadiem kavkake
stjene. Tako je Zeus mogao govoriti daj je Prometej jo prikovan na
Kavkaz.

Dojam o djelu:
Eshil u svom djelu prikazuje nastanak ovjeanstva, ali taj nastanak nije
znanstveni nego vjerski. On opisuje Prometeja kao tvorca ovjeanstva.
Slikovito nas opisuje kao predmet od ilovae bez sposobnosti ikakvog
razmiljanja. Sam razvoj uma ne preputaje ovjeku nago ga opisuje
poput jedne kole. U to vrijeme vjerovalo se u bogove i zbog toga u
svakom tadanjem djelu sudbinu ljudi odreuju bogovi, pa i u ovom.
Uz glavnu temu tj. nastajanje ovjeanstva, opisuje i potenost i
dareljivost ljudi prema stvoritelju. Eshil opisuje nastajanje zla kao
zavist i osvetu bogova. Tako on zamilja nastajanje ovjeanstva.

Lektire - download lektira:

www.lektire.org