FRANIZING- sustav koji ine davatelj (prodavatelj) franize-

FRANIZATOR i primatelj franize (kupac) FRANIZANT.

FRANIZA je rije francuskog podrijetla, oznaava pravo,

povlasticu ili skupine ljudi da pokreu posao koji je franizator
razvio na specifian nain i zatitio. Ugovor koji sklapaju
franizor i franizant.

DAVATELJ FRANIZE- FRANIZATOR

Glavni gospodarski subjekt u franiznom sustavu, ima poznato

ime, privlaan proizvod, robnu marku, uspjean menadment i
poslovni ugled. Moe biti proizvoa, veletrgovac ili organizacija
koja se bavi pruanjem usluga.

PRIMATELJ FRANIZE FRANIZANT

Najee je to mali ili srednji poduzetnik koji raspoloivi kapital

eli uloiti u siguran posao. Ulaskom u franizni lanac stjee
pravo na prije steeno znanje i iskustvo, u kratkom vremenu
moe postati uspjean i prepoznatljiv poduzetnik.

MOE SE PLAATI U DVA NAINA:

Kao jednokratna uplata pri ulasku u franizni sustav- pristupnina

i kao redovita tekua plaanja.

DVIJE VRSTE FRANIZE

Distributivna- ustupaju se gotovi proizvodi.

Tipini oblici dis... franize su prodaja automobila,
raunala i raunalnih programa.
Poslovna- ukljuuje pravo koritenja cjelokupnim
konceptom poslovanja. Najpoz.su oblici lanci brze
hrane.

Ulaganja u vlastiti pothvat mogu biti:

U materijalnu i nematerijalnu imovinu

Iz vlastitih i tuih izvora
Kratkotrajna i dugotrajna
Ulaganja u tekue poslovanje, u poboljavanje i
proirenje poslovanja.

NEMATERIJALNA ULAGANJA

Osnivaki izdatci- nastaju neposredno prije

osnivanja gospodarskog subjekta.
Izdatci za istraivanje i razvoj-odnose se na
izdatke za istaivanje i razvoj nove tehnologije
Patent- isprava koja zatiuje pravo izumitelja na
uporabu svog izuma na odreenom podruju.
Licencija- dozvola za primjenu nekog zatienog
izuma.
Autorsko pravo- zatiuje autorska djela tj. sva
duhovna ostvarenja iz
umjetnosti,knjievnosti,znanosti.
Zatitni znak (robni znak,ig, marka ili brend)-
ime, simbol,dizajn,slogan ili kombinacija
navedenih izraza
Koncesija- dozvola koju drava odobrava
odreenoj fizikoj ili pravnoj osobi.
Goodwill (dobar glas,rejting) razlika izmeu
trine vrijednosti gosp. subjekta i
knjigovodstvene vrijednosti njegove imovine.
Softver - raunalni programi koji se prodaju na
nosaima podataka- diskovima i disketama.

Materijalna ulaganja dugotrajna ulaganja i kratkotrajna

ULAGANJA U TEKUE POSLOVANJE

Jedno od najvanijih naela poslovanja je odravanje

kontinuiteta u obavlanju djelatnosti da bi se to postiglo
poduzetnik mora neprestano ulagati.

Tekuim ulaganjima poduzetnik osigurava potrebne sirovine,

materijale, trgovaku robu, isplauje plae zaposlenicima,
podmiruje obveze prema dravi.

Plasman- podrazumijeva distribuciju kao fiziku dopremu

proizvoda do mjesta potroaa i njegovu prodaju.

Briga o plasmanu poinje ve u fazi istraivanja trita.

Plasman se moe poboljati tako da poduzetnik odabire

najbolje kanale distribucije,odnosno prodaje.
ULAGANJA U POBOLJAVANJE POSLOVANJA

Svaki bi poduzetnik trebao voditi rauna o razvoju i irenju svog

posla. irenje poslovanja zahtjeva vea ulaganja a neki
poduzetnici na to nisu spremni. Kada poduzetnik ne moe ititi
svoj posao ili procjenjuje da ne postoje povoljni uvjeti potrebni
za irenje njegovih aktivnosti, trebao bi bar ulagati u
poboljavanje poslovanja. To su manja ulaganja koja
poduzetniku omoguavaju da zadri postojei opseg
poslovanja.

ULAGANJA U POBOLJAVANJE POSLOVANJA SU:

o Ulaganja u poboljavanje proizvoda

Poboljavanje njegovih svojstava. Moe se
poboljati:trajnost,izgled,pakiranje,pouzdanost.Po
boljanje svojstava proizvoda poduzetnicima
priznaju kupci.

o Ulaganja u promociju i plasman-

Podrazumijevaju ulaganja u aktivnost s kojima
poduzetnik moe komunicirati sa svojim tritom,
a to su aktivnosti: osobne prodaje, gospodarske
propagande, unaprijeenje prodaje.

o Ulaganja u stuno usavravanje zaposlenika

Svrha je ulaganja u st. us. zap. poveanje njihove
radne zaposlenosti.To se postie na 2 naina:
poveavanjem njihovih
znanja,vjetina,motiviranosti za posao...
Briga o zaposlenicima vana je radi budunosti
poslovanja. Prednosti trajnog zapoljavanja ljudi
koji su dokazali svoje kvalitete.

o Ulaganje u promjenu ustroja

Poseban oblik poboljavanja poslovanja je
promjena ustroja ako to pridonosi uspjenom
poslovanju.

ULAGANJA U PROIRENJE POSLOVANJA

Ovim ulaganjima poduzetnik poveava proizvodnju postojeih

proizvoda i pruanje usluge.

Povezana su s usvajanjem nove tehnologije, zapoljavanjem

novih ljudi i promjenom ustroja.

Na razvoj novih proizvoda poduzetnika mogu potaknuti sami

kupci, njihove promjenjive potrebe i elje, razvoj znanosti i
tehnologije, djelovanje konkurenata.

NAINI OSVAJANJA STRANOG TRITA

INDIREKTNI IZVOZ- preko posrednika koji

zahtjeva manja ulaganja pa je i manji rizik, ali ne
moe se oekivati velika zarada.
DIREKTNI IZVOZ- ulaganja i rizik su vei , ali se
zato moe ostvariti vea zarada. Moe se
organizirati preko vlastitih zaposlenika.
DIREKTNO ULAGANJE- odnosi se na izgradnju
vlastitih kapaciteta ili preuzimanje postojeih
kapaciteta na stranom tritu.
ZAJEDNIKA ULAGANJA- pronalazak lokalnog
partnera.
PRODAJA LICENCIJE ILI FRANIZE
najjednostavniji nain osvajanja stranog trita koji
ne zahtjeva nikakva dodatna ulaganja.

ULAGANJA IZVAN VLASTITOG POTHVATA

Poduzetnik poinje kada u tome vidi vei profit ili buduu korist.

ZAJEDNIKA ULAGANJA- oblik je ulaganja u kojem djeluju

dva ili vie gospodarskih subjekata koji ulau u zajedniki
podhvat.Pojavljuju se i u meunarodnom poslovanju kada se na
zajednikom poslu povezuju poduzetnici iz razliitih zemalja.

Nedostaci zajednikog ulaganja odnose se na tekoe u

nadzoru poslovanja novog gospodarskog subjekta,podjela te
iznoenje ostvarene dobiti.

Spanjanje i pripajanje u Rh ureena su Zakonom o trgovakim

drutvima i mogu ih ostvariti samo drutva kapitala.

SPAJANJE- oznaava spajanje dvije ili vie gospodarskih

subjekata pri emu oni potpuno prenose svoju imovinu u novo
drutvo i time prestaju postojati.

PRIPAJANJE- nastaje kada jedno drutvo potupno preuzme

drugo koje nakon toga prestaje postojati kao pravni subjekt.
RAZLOZI ZBOG KOJIH SE PODUZETNICI ODLUUJU NA
SPAJANJE S DRUGIM

Proirenje poslovanja
Diverzifikacija proizvodnje
Zatita od neeljenih preuzimanja
Ojaavanje ekonomskog utjecaja

Neprijateljsko pripajanje- preuzimanje se provodi protivno volji

menadmenta,uprave ili nadzornog odobora.Menadment
namjerno ocjenjuje potencijalnog kupca neprijateljskim i nastoji
sprijeiti preuzimanje jer se boji gubitka svog radnog mjesta.

Prijateljsko- menadment drutva se ne protivi preuzimanju.

SPAJANJA I PRIPAJANJA mogu biti horizontalna, vertikalna,

konglomeratska

Horizontalna spaj. i prip.- odnose se na spajanja

ili pripajanja gospodarskih subjekata iz iste
djelatnosti.

Vertikalna kada se povezuju gospodarski

subjekti iz iste reprodukcijske cijeline, tj. kada je
jedan gospodarski subjekt spoji ili preuzme svog
dobavljaa.

Konglomeratska- odnose se na gospodarske

subjekte potpuno razliitih djelatnosti.

Analiza due diligence- dubinsko snimanje. Analiza poslovanja

koja je predmet kupnje ili spajanja.

Ulaganja u vrijednosne papire

Vrijednosni papiru su isprave ili elektrini zapisi koji svojim

vlasnicima donose odreena prava.

NOVANI EFEKTI- zamjenjuju gotov novac

(dionice,obveznice)

REALNI ILI STVARNI- zamjenjuju odreenu robu (skladinica)

Ulaganje u vrijednosne papire podrazumijeva ulaganje u

novane vrijednosne papire.

Sa stajalita izdavatelja- vrijednosni papiri mogu biti privatni-

koje izdaje dionika drutva te dravni ili javni- koje izdaju
dravna tijela, tijela lokalne samouprave.

Novani vrijedonosni papiri vazni su za:

* Za izdavatelje- vrijedonosni papiri su instrumenti

financiranja poslovanja i razvoja
* Za kupca- ulagatelja- lako se mogu unoviti na
sekundarnom tritu.
* Za drutvo- vrijednosni papiri omoguavaju
mobilizaciju tednje stanovnitva u gospodarske
svrhe.

Ulaganje u vrijednosne papire razlikuje se od ulaganja u

samostalni pothvat jer se rezultati ulaganja u vrijednosne
papire bre pokazuju, a od ulagatelja se ne trai neprestana
briga o voenju i poslovanju.

U vrij. Papire moze se ulagati:

Primarno trite - Dionika drutva i dr. subjekti

prvi put nude vrijednosne papire potencijalnim
kupcima.
Sekundarno trite- obavlja se promet ve
izdanih- postojaih vrijednosnih papira.

Ulaganja u vrij. Papire moze biti rizina jer se

preko noi mogu ostvariti golemi gubitci.

PODJELA DUGORONIH VRIJ. PAPIRA

Korporativni (Redovite dionice)

Himbridni (Povlatene dionice,
Participativne)
Zajmovi (Obveznice)

Podjela kratkoronih vrij. papira

Komercijalni zapisi
Blagajniki zapisi
Trezorski zapisi
DUGORONI VRIJ PAPIRI

DIONICE
Vlasniki vrij. papiri-vlasnici dionica-dioniari stjeu poslovni udio u dionikom drutvu
Dionice ulagaima Dioniari imaju pravo na udio u ostvarenoj neto dobiti dionikog drutva preko dividende.
Dionice izdaju samo dionika drutva- dionice su korporativni vrijednosni papiri.

OBVEZNICE
Zajmovni vrij. papiri-vlasnici obveznica ne stjeu poslovni udjel u drutvima ije su obveznice kupili.
Obveznice ulagaima donose kamatu- vlasnici obveznica imaju pravo na isplatu kamate.
Obveznice izdaju dionika drutva- Obveznice mogu biti korporativni, javni, ili drutveni te municipativni vrij. papiri.

KRATKORONI VRIJ PAPIRI

KOMERCIJALNI ZAPISI BLAGAJNIKI ZAPISI TREZORSKI ZAPISI

Mogu ih izdavati sva drutva, a ne samo dionika Mogu ih izdavati poslovne banke i sredinja banka. Izdaje ih Ministarstvo financija.
Mogu ih kupovati sve fizike i pravne osobe One zapise koje izdaje sredinja banka mogu Koriste se kao instrument monetarne politike.
kupovati samo poslovne banke.
Zapise koje izdaju poslovne banke mogu kupovati fizike osobe.

INVESTICIJSKI FONDOVI- ulagatelji koji javnom ponudom

prikupljaju financijska sredstva. U RH trenutno postoji 5 fondova
koji se bave ulaganjem u nekretnine dok se svi ostali bave
ulaganjem u vrij. papire.

Razlikuju se otvoreni i zatvoreni investicijski fondovi.

OTVORENI- ulagai kupuju udjele fonda tj. dokumente o

udjelu.

ZATVORENi-mogu istupiti iz fonda samo prodajom dionica na

burzi.

Prema VLASNIKOJ strukturi razlikujemo FINANCIRANJE

pothvata vlastitim i tuim kapitalom (vlasniko i duniko
financiranje)

Prema RONOSTI financiranje kratkoronim i dugoronim

kapitalom.

VLASTITI KAPITAL- stvara poduzetnik kao osniva prije

poetka poslovanja, ulaganjem temeljnog kapitala, sam ili s
partnerima. U dionikom drutvu to je svota koju su uplatili
poduzetnici dioniari pri kupnji dionica.

AMORTIZACIJA- Obraunska veliina. Nenovani izdatak i ima

obiljeje poreznog tita za poduzetnika.

TUI KAPITAL- Financiranje pothvata nastaju obveze koji

mogu biti kratkoroni ili dugoroni. Nedostatak koristenja je sto
se tui kapital mora vratiti i mora se platiti kamata za njegovu
uporabu. Financiranje tuim kapitalom- prednosti- selektivan
pristup financijskom tritu.