Professional Documents
Culture Documents
Uprava za kadrove
USTAVNI SISTEM
Duanka Jaukovi i Slavica Baji
CRNE GORE
USTAVNI SISTEM
CRNE GORE
I izdanje
Podgorica, 2015.
SADRAJ
RIJE RECENZENTA 6
13. PRAVA STRANACA (lan 39 stav 3, lan 44, lan 54 stav 3, lan 61
i lan 91 stav 3) 45
16. IMUNITET 53
21. SUDSTVO (l. 118 do 126 i Amandmani VI, VII, VIII i IX) 60
21.1 Naela sudstva i sudijska funkcija 60
21.2 Sudski savjet 61
25. DRAVNO TUILATVO (lan 134 i Amandmani IV, X, XI, XII i XIII) 66
25.1 Status, nadlenost, imenovanje i mandat 66
25.2 Tuilaki savjet 67
28. USTAVNI SUD CRNE GORE (l. 149 do 154 i Amandmani XV i XVI) 74
28.1 Nadlenost 74
28.2 Odluivanje 75
28.3 Sastav, izbor i mandat 75
6
Provjera strune osposobljenosti i stepena kompetentnosti za svakog pojedina-
no ima za cilj upravo da se sve uporedi sa stepenom sigurnosti svih nas da oni koji
rade ma koji posao kao dravni slubenici u ovom sluaju znaju u kojem dravnom
pravnom ambijentu funkcioniu, ive i djeluju. Treba priznati da za razliku od dru-
gih kada se suoe sa pravom i njegovim istinama, teko im moe bilo ko ponuditi
konane istine. Jo su ranije mudri ljudi, kao Kant recimo govorili da ne slui na
ast onima koji su se kroz istoriju bavili pravom, injenica da danas ak nema op-
teprihavaene definicije ta je pravo za razliku od medicine, ekonomije, ali, provjera
znanja kada je ustavna organizacija drave iji smo graani u pitanju je nuna jer e
eliminisati neprijatne situacije na koje kada je pravo u pitanju odgovori ve postoje.
Ukazae na one koje ne samo u ustavnom pravom nego i svojoj obavezi na radnom
mjestu pristupaju neodgovorno kao fakultativnim tivima. Ovo je tim vanije to je
Crna Gora kao drava u dugoj svojoj dravnoj tradiciji i trajanju mijenjala i adaptira-
la svoju dravnu organizaciju potrebama koje je vrijeme nametalo, esto voljno, esto
nevoljno. Stabilnost jedne drave, pa samim tim i garancije za visok stepen kvaliteta
ivota ljudi u njoj lee ne samo u dobrom poznavanju njene pozitivno pravne line
karte, njene aktuelne ustavne organizacije nego i u dosljednom i u korektnom inter-
pretiranju i profesionalnom provoenju istih na mjestima e su angaovani i dravni
slubenici. U ovom trenutku iznad svega to je tim vanije jer je nova ustavna orga-
nizacija Crne Gore kao nezavisne, suverene, meunarodno priznate i demokratske
drave utvrena prije desetak godina. Potrebno je vrijeme da bi ustavom promovisa-
no bilo i materijalizovano postalo naom stvarnou, emu neizostavno nuno mora
doprinijeti prihvatanu od svih graana pa i slubenika te nove organizacije, te nove
ustavne istine, njihov odgovoran odnos prema obavezi da je potuju i da je afirmiu.
Toga nema bez visokoobrazovane administracije i slubenika koji mogu da nose od-
govornost koju imaju zbog poslova koje obavljaju.
7
8
Duanka Jaukovi i Slavica Baji
U pravnoj teoriji postoje razliite teorije o pojmu ustava, ali se u sutini mogu
svesti na pojam ustava u materijalnom i pojam ustava u formalnom smislu.
Osnovno obiljeje ustava u materijalnom smislu je sadraj odnosa koje regulie
(ustavna materija), nezavisno od toga da li je regulisan ustavnom normom ili drugim
propisima, pa ak i obiajima. Sutinu ustava u materijalnom smislu ini sadraj
ustavne materije. Forma u kojoj je izraena ustavna materija nije presudna. Zato se
moe smatrati da ustav u materijalnom smislu postoji u svakoj dravi.
Pojam ustava u formalnom smislu odreuju dva bitna svojstva. Prvo je vezano za
sadraj koji je u biti identian sa sadrajem ustava u materijalnom smislu, a drugi
za formu ustava, pri emu se misli na oblik u kojem je izraen sadraj ustava. To
su: prije svega, pisana forma ustava, za razliku od ustava u materijalnom smislu
koji ne mora biti u pisanoj formi, zatim kodifikacija pravnih normi (pisani ustav je
najee jedan jedinstven akt kodifikovani ustav i rjee nekodifikovani kada ga ini
vie pravnih akata) i, tree najbitnije svojstvo ustava u formalnom smislu je najvea
pravna snaga ustavnih normi i najvie mjesto koje ustav zauzima u hijerarhiji prav-
nih akata. Ovo najznaajnije svojstvo, prema teoriji, proizilazi iz naina donoenja
i nadlenosti za njegovo donoenje. Za donoenje ustava i odluivanje o njegovim
promjenama nadlean je poseban organ (ustavotvorna skuptina). Ustav se donosi i
mijenja po posebnom postupku, a karakterie ga i poseban nain ureivanja postup-
ka donoenja i promjene ustava.
Ne ulazei dublje u teorijska razmatranja izdvajamo u teoriji poznatu klasifikaciju
ustava na pisane i nepisane i vrste i meke ustave, zavisno od toga da li je postupak
za izmjenu ustava stroi i sloeniji od zakonodavnog postupka (npr. poseban organ
koji donosi ustav, kao to je ustavotvorna skuptina, poseban postupak utvrivanja
predloga izmjena ustava, uz uee graana, donoenje odluke o izmjeni ustava po-
sebnom veinom, stroom od one po kojoj se donose zakoni, a o pojedinim pitanjima
i referendumom) ili za izmjenu ustava nije potreban drukiji nain odluivanja od
onog koji je propisan za zakone.1
U svijetu danas preovlauju pisani ustavi. Veina savremenih ustava pripada
vrstim ustavima.
Ustav Crne Gore je najvii pravni akt u dravi, sa kojim moraju biti saglasni svi
zakoni i drugi propisi u dravi. Sadrina Ustava upuuje da se radi o ustavu koji
jednaku vanost poklanja dravi, njenoj organizaciji i granicama njenih ovlaenja,
ljudskim pravima i slobodama, kao i uspostavljanju i propisivanju pravila po kojima
se stvara pravo.
1 Ustavno pravo, Marijana Pajvani i Mladen Vukevi, Podgorica, 2008
9
Ustavni sistem Crne Gore
Ustav Crne Gore usvojila je Ustavotvorna skuptina Republike Crne Gore, 19. ok-
tobra 2007. godine, a Odluku o proglaenju Ustava Ustavotvorna skuptina donijela
je tri dana kasnije, 22. oktobra 2007. godine.2
Nakon est godina izvrene su promjene Ustava. Promjene su izvrene Amandma-
nima I do XVI na Ustav Crne Gore, koje je Skuptina Crne Gore donijela i proglasila,
na sjednici od 31. jula 2013. godine.3 Navedeni amandmani ine sastavni dio Ustava
Crne Gore i stupaju na snagu danom proglaenja.
Ustav Crne Gore ine preambula i normativni dio.
Preambula je odvojena od normativnog dijela i predstavlja uvod u Ustav. Pre-
ambula sadi pravno-politike osnove, odnosno polazita za donoenje Ustava, prije
svega odluku graana Crne Gore da ive u nezavisnoj i suverenoj dravi Crnoj Gori,
donesenu na referendumu od 21. maja 2006. godine, a taj dan je posebnim zakonom
odreen kao Dan nezavisnosti Crne Gore. Osnovne vrijednosti drave Crne Gore su
sloboda, mir, tolerancija, potovanje ljudskih prava i sloboda, multikulturalnost, de-
mokratija i vladavina prava, kao i privrenost ravnopravnoj saradnji sa drugim naro-
dima i dravama i evropskim i evroatlantskim integracijama.
Normativni dio Ustava strukturiran je u osam cjelina, i to:
XXXI Osnovne odredbe
XXXII Ljudska prava i slobode
XXXIII Ureenje vlasti
XXXIV Ekonomsko ureenje
XXXV Ustavnost i zakonitost
XXXVI Ustavni sud Crne Gore
XXXVII Promjena Ustava
XXXVIII Prelazna i zavrna odredba.
10
Duanka Jaukovi i Slavica Baji
Predmet etvrtog dijela (l. 139 do 144 i Amandman XIV) je ekonomsko ureenje
koje sadri principe ekonomskog ureenja, definiciju ekonomskog prostora i odree-
nje titulara dravne svojine, naela u vezi poreskih obaveza, statusa, organizacije i
upravljanja, odnosno rukovoenja Centralnom bankom Crne Gore i Dravnom revi-
zorskom institucijom.
Dio peti (l. 145 do 148) sadri naela ustavnosti i zakonitosti, kao to su sagla-
snost propisa, objavljivanje i stupanje na snagu propisa, zabrana povratnog dejstva
i zakonitost pojedinanih akata.
U estom dijelu Ustava (l. 149 do 154 i Amandmani XV i XVI) ureena je nadle-
nost Ustavnog suda i izbor, mandat i prestanak funkcije sudija Ustavnog suda, kao
i pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti, odluivanje Ustavnog suda
i prestanak vaenja propisa na osnovu odluke Ustavnog suda o ocjeni ustavnosti i
zakonitosti.
Dio sedmi (l. 155 do 157) sadri odredbe o promjeni Ustava koje se odnose na
predlog za promjenu Ustava, akt o promjeni Ustava i potvrdu na referendumu.
Dio osmi (lan 158) predvia donoenje ustavnog zakona za sprovoenje Ustava,
propisuje nain njegovog donoenja, proglaavanja i stupanja na snagu.
11
Ustavni sistem Crne Gore
12
Duanka Jaukovi i Slavica Baji
4 Osnovi meunarodnog javnog prava, autori Vojin Dimitrijevi, Obrad Rai, Vladimir eri, Tatjana Papi, Vesna Petrovi i Saa
Obradovi, u izdanju Beogradskog centra za ljudska prava, 2005.
5 Osnovi meunarodnog javnog prava, autori Vojin Dimitrijevi, Obrad Rai, Vladimir eri, Tatjana Papi, Vesna Petrovi i Saa
Obradovi, u izdanju Beogradskog centra za ljudska prava, 2005. 13
Ustavni sistem Crne Gore
14
Duanka Jaukovi i Slavica Baji
15
Ustavni sistem Crne Gore
16
Duanka Jaukovi i Slavica Baji
17
Ustavni sistem Crne Gore
Ureenje vlasti prema Ustavu poiva na naelu podjele vlasti na: zakonodavnu,
izvrnu i sudsku. Zakonodavnu vlast vri Skuptina, izvrnu vlast vri Vlada, a sud-
sku sud. Odnos vlasti poiva na ravnotei i meusobnoj kontroli. Podjela vlasti na
zakonodavnu i izvrnu nije tvrdo razgraniena, to proizilazi iz Ustavom propisanih
nadlenosti Skuptine i Vlade, prema kojima Vlada ima niz normativnih nadlenosti,
kao to su predlaganje zakona i donoenje propisa za izvravanje zakona, a kroz ove
nadlenosti Vlada istovremeno utvruje i vodi unutranju i vanjsku politiku Crne
Gore.
Kad je u pitanju meusobna kontrola vlasti, Ustavom su ureeni instrumenti
kontrole, kao to su rasputanje Skuptine od strane Vlade, odluivanje o nepovjere-
nju Vladi, interpelacija, parlamentarna istraga i dr.
Vlast je ograniena Ustavom i zakonom. To znai da organi vlasti mogu vriti
odreena ovlaenja samo ako su im ta ovlaenja stavljena u nadlenost Ustavom
ili zakonom. Nain osnivanja, organizacija i nadlenost organa vlasti i postupak pred
tim organima ne moe se propisivati aktom nie pravne snage od zakona.
Meusobna kontrola vlasti ostvaruje se i kroz kontrolu ustavnosti i zakonitosti
koju vri Ustavni sud.
Vlast vri i Predsjednik Crne Gore koji, prije svega, predstavlja Crnu Goru u ze-
mlji i inostranstvu, a zatim obavlja niz drugih znaajnih dravnih funkcija utvrenih
Ustavom ili zakonom.
Ustavnim naelom o podjeli vlasti obuhvaeni su Vojska i bezbjednosne slube,
koje tite nacionalnu bezbjednost. Propisano je da su Vojska i bezbjednosne slube
pod demokratskom i civilnom kontrolom, koja se ostvaruje na nain to nadzor nad
Vojskom i bezbjednosnim slubama vre Skuptina, Vlada i Savjet za odbranu i bez-
bjednost koji ine Predsjednik Crne Gore, predsjednik Skuptine i predsjednik Vlade.
I ovo je jo jedan instrument meusobne kontrole vlasti.
18
Duanka Jaukovi i Slavica Baji
19
Ustavni sistem Crne Gore
ma se svakom licu garantuje pravo na jednaku zatitu svojih prava i sloboda i pravo
na pravnu pomo.
Ustavom je propisano da svako ima pravo na jednaku zatitu svojih prava i slobo-
da, ime se jemi zatita od arbitrarnog odluivanja sudova i drugih dravnih organa,
organa dravne uprave i drugih subjekata koji vre javna ovlaenja. Sudovi i drugi
organi u istovjetnim sluajevima moraju jednako odluivati, a istovjetno injenino i
pravno stanje ne moe imati bitno razliit pravni ishod. Do povrede ovog prava dolo
bi u sluaju da sud ili drugi organ, u dva ili vie predmeta, u istoj injeninoj i prav-
noj situaciji, donese razliitu odluku i tako stvori stanje pravne nesigurnosti.
Da bi se obezbijedila zatita ljudskih prava i sloboda od zloupotrebe organa vlasti,
Ustavom je utvreno naelo da svako ima pravo na pravni lijek protiv odluke kojom
se odluuje o njegovom pravu ili na zakonom zasnovanom interesu.
Ovo naelo, prije svega, podrazumijeva da se zakonom mora propisati mogunost
izjavljivanja pravnog lijeka, a zatim da se tim pravnim lijekom obezbijedi djelotvorna
pravna zatita. To znai da je nadleni sud duan da ocijeni sve relevantne navode
iz podnijetog pravnog lijeka i da pravino odlui o pravima i interesima podnosioca.
Sadrina ovog prava data je i u odlukama Ustavnog suda u kojima se navodi i praksa
Evropskog suda za ljudska prava.7
20
Duanka Jaukovi i Slavica Baji
koje, u okviru svoje nadlenosti, potvruje notar (notarska potvrda) i ovjere prepisa,
potpisa i drugih podataka (notarska ovjera).
Ustavom je predviena i mogunost obezbjeivanja besplatne pravne pomoi.
Besplatna pravna pomo se obezbjeuje fizikom licu, koje prema svom imovnom
stanju nije u mogunosti da ostvari pravo na sudsku zatitu bez tete po nuno
izdravanje sebe i svoje porodice. Na taj nain se tom licu omoguava ostvarivanje
prava na pravino suenje. Blii nain ostvarivanja ovog prava ureen je Zakonom o
besplatnoj pravnoj pomoi.
Pravo na zdravu ivotnu sredinu spada u grupu ljudskih prava tree generacije,
koja su predmet panje novijeg doba i kroz njih se prepoznaju problemi savremenog
drutva i razvoja novih tehnologija, koji ugroavaju ivot ovjeka.
Ustavom je proklamovano da svako ima pravo na zdravu ivotnu sredinu. To
21
Ustavni sistem Crne Gore
pravo se ostvaruje i kroz ustavom garantovano pravo svakog pojedinca ili bilo kojeg
subjekta na blagovremeno i potpuno obavjetavanje o stanju ivotne sredine, na mo-
gunost uticaja prilikom odluivanja o pitanjima od znaaja za ivotnu sredinu i na
pravnu zatitu ovih prava.
uvanje i unapreenje ivotne sredine je obaveza svih, a naroito drave, koja
to obezbjeuje propisivanjem pravila koja su obavezna za svakog i preduzimanjem
mjera kojima se ivotna sredina ugroava, odnosno kojima se doprinosi uvanju i
unapreenju ivotne sredine.
Radi zatite ivotne sredine, Ustavom su utvrena ogranienja drugih prava i
sloboda, prije svih, ogranienje slobode preduzetnitva. Ukoliko bi obavljanje neke
djelatnosti moglo negativno uticati na ivotnu sredinu (proizvodnja, promet i prevoz
opasnih materija, proizvodnja i promet ljekova i sl.), sloboda preduzetnitva moe biti
ograniena propisivanjem posebnih uslova za obavljanje ovih djelatnosti, o emu su-
bjekti koji se bave ovom djelatnou moraju pribaviti propisano odobrenje ili dozvolu,
ili preuzeti posebne obaveze u cilju zatite ivotne sredine.
Znaaj ovog prava za pojedinca je u tome to je ovo pravo u neposrednoj vezi sa
zatitom ivota i zdravlja ljudi.
22
Duanka Jaukovi i Slavica Baji
23
Ustavni sistem Crne Gore
Lina prava i slobode su prava i slobode kojima se tite fiziki i psihiki integritet
ovjeka i njegova privatnost.
Prava i slobode kojima se titi fiziki integritet ovjeka, a samim tim i njegov ivot,
garantuju se zabranom smrtne kazne, garantovanjem prava ovjeka i dostojanstva
ljudskog bia u pogledu primjene biologije i medicine i garantovanjem dostojanstva i
nepovredivosti linosti.
Iako Ustavom to nije propisano, u naem pravnom sistemu vae principi iz lana
2 Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, da je ivot sva-
kog lica zatien zakonom i da niko ne moe biti namjerno lien ivota, pri emu se
lienje slobode ne smatra suprotno ovom lanu ako proistekne iz upotrebe sile koja je
apsolutno nuna (radi odbrane nekog lica od nasilja, da bi se izvrilo zakonito hape-
nje ili sprijeilo bjekstvo lica zakonito lienog slobode i prilikom zakonitih mjera koje
se preduzimaju u cilju suzbijanja nereda ili pobune).
ivot ovjeka je zatien, prije svega, krivinim zakonodavstvom propisivanjem
krivinih djela protiv ivota i tijela, propisivanjem nadlenih organa i postupka pred
tim organima radi kanjavanja uinioca ovih krivinih djela, kao i propisivanjem oba-
veze policije da titi bezbjednost graana.
Ustavom je zabranjena svaka intervencija usmjerena na stvaranje ljudskog bia
koje je genetski identino sa drugim ljudskim biem, ivim ili mrtvim. Isto tako,
zabranjeno je na ljudskom biu, bez njegove dozvole, vriti medicinske i druge oglede.
Ustavom se jemi dostojanstvo i sigurnost ovjeka, nepovredivost fizikog i psi-
hikog integriteta ovjeka, njegove privatnosti i linih prava i garantuje da niko ne
smije biti podvrgnut muenju ili neovjenom ili poniavajuem postupanju i da se
niko se ne smije drati u ropstvu ili ropskom poloaju.
Upravo, polazei od ovakvih ustavnih naela, koja garantuju zatitu od smrtne
kazne, muenja, neljudskog poniavanja, progona i ozbiljnog krenja prava,
Ustavom je strancu koji osnovano strahuje od progona zbog svoje rase, jezika,
vjere ili pripadnosti nekoj naciji ili grupi ili zbog politikih uvjerenja dato pravo da
trai azil u Crnoj Gori. Isto tako, stranac se ne moe protjerati iz Crne Gore tamo
gdje mu, zbog rase, vjere, jezika ili nacionalne pripadnosti, prijeti osuda na smrtnu
kaznu, muenje, neljudsko poniavanje, progon ili ozbiljno krenje prava koja jemi
ovaj Ustav.
24
Duanka Jaukovi i Slavica Baji
Naelo ne bis in idem (ne dvaput o istoj stvari) znai da se nikome ne moe po-
novo suditi niti moe biti ponovo osuen za isto kanjivo djelo.
Ustav garantuje i pravo na pravino i javno suenje u razumnom roku pred
nezavisnim, nepristrasnim i zakonom ustanovljenim sudom. Pravo na pravino su-
enje odnosi se i na graanski i na krivini postupak, a u pojedinim sluajevima i
na upravne stvari koje za posljedicu mogu imati ostvarivanje graanskih prava (npr.
odluivanje po zahtjevu za izdavanje graevinske dozvole).
Pravo na pravino suenje proizilazi iz lana 6 Evropske konvencije o ljudskim
pravima i osnovnim slobodama, kojim se jame procesna prava, odnosno daju insti-
tucionalne garancije, kao to su:
Nezavisnost suda koje podrazumijeva nemijeanje izvrne i zakonodavne vla-
sti u sudske postupke. U naem pravnom sistemu to se obezbjeuje naelom
podjele vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudsku, nainom izbora sudija i fi-
nansijskom nezavisnou u odluivanju o sredstvima koja se obezbjeuju za
rad sudstva.
Nepristrasnost suda to znai nemogunost da sud bude pod uticajem jedne
od strana u postupku.
Javnost suenja koja se obezbjeuje time to je rasprava pred sudom javna i
to se presude izriu javno, osim u sluajevima u kojima se javnost iskljuuje
iz razloga propisanih Ustavom i zakonom, pri emu se ti izuzeci moraju podve-
sti pod neki od izuzetaka koje predvia Konvencija.
Pravo na ravnopravnost stranaka to znai da stranke moraju biti jedna-
ko tretirane u sudskom postupku. Konvencija obezbjeuje minimum ljudskih
prava i sloboda, to podrazumijeva da drava svojim domaim zakonodavstvom
moe garantovati i vie prava. Primjera radi, drava moe predvidjeti da se rad-
nopravni sporovi izmeu dravnih slubenika i drave rjeavaju pred sudom,
iako to nije obavezno po Konvenciji.
Objavljivanje presude to podrazumijeva javno izricanje presude ili objavljiva-
nje na drugi nain, kako bi presuda bila dostupna javnosti. Osim toga, odluka
suda mora biti obrazloena.
Pravo na pristup sudu to podrazumijeva pravo na jednak pristup sudu bez
diskriminacije, ime se svakom obezbjeuje pravo na pravino suenje. To
znai da svakome mora biti omogueno obraanje sudu, podnoenjem tube
i drugih pravnih sredstava i jednak tretman u sudskom postupku, bez obzi-
ra na pol, rasu, vjeru, pripadnost manjinskom narodu, politiku pripadnost,
imovno stanje, zdravstveno stanje i invalidnost i druga lina svojstva. Ne samo
da u zakonu i u praksi ne smiju postojati nikakva ogranienja ovog prava9, ve
se zakonom ureuju pogodnosti kojima e se obezbijediti ostvarivanje prava
na pristup sudu i onim licima koja zbog svog slabog imovnog stanja ili drugih
okolnosti nijesu u mogunosti da plate sudske i druge trokove i da imaju
adekvatnu pravnu pomo u postupku pred sudom (Zakon o besplatnoj pravnoj
pomoi).
9 Primjer iz Hrvatske: prelaznim i zavrnim odredbama Zakona o parninom postupku predvieno je da e se na reviziju primijeniti
pravila novog zakona, to je podrazumijevalo krai rok za izjavljivanje revizije. Zbog primjene ovih odredaba stranka je izgubila
pravo da podnese reviziju. Sud je ocijenio da to predstavlja povredu prava na pristup sudu iz lana 6 Konvencije i da stranke ne smiju
izgubiti steena prava.
26
Duanka Jaukovi i Slavica Baji
Polazei od navedenog sadraja prava na pravino suenje, Ustavni sud, kad odlu-
uje o ustavnoj albi izjavljenoj zbog povrede tog prava uzima u obzir da li je pod-
nosiocu ustavne albe bilo omogueno uee u postupku, praenje njegovog toka,
raspravljanje pred sudom, predlaganje dokaza, prisustvovanje izvoenju dokaza i
preduzimanje zakonom doputenih radnji, da li su sudovi (prvostepeni, drugostepe-
ni i po reviziji) svoje odluke valjano obrazloili i da li su za svoje shvatanje dali jasne
i utemeljene razloge.10
Naelo pretpostavke nevinosti podrazumijeva da se svako smatra nevinim dok
se njegova krivica ne utvrdi pravosnanom odlukom suda. Okrivljeni nije obavezan
da dokazuje svoju nevinost, a sumnju u pogledu krivice sud je obavezan da tumai
u korist okrivljenog.
Otuda proistie obaveza svih, a naroito medija, da nainom obavjetavanja jav-
nosti ne povrijede ovo naelo.
Pravo na odbranu podrazumijeva da svako ima pravo:
da na jeziku koji razumije bude upoznat sa optubom protiv sebe,
da ima dovoljno vremena za pripremanje odbrane i
da se brani lino ili putem branioca kojeg sam izabere.
U sluaju nezakonitog ili neosnovanog lienja slobode ili kad je neko lice
neosnovano osueno, Ustav tom licu garantuje pravo na naknadu tete na teret
drave.
Pravo na privatnost obuhvata vie prava i sloboda. Ustav garantuje pravo na po-
tovanje privatnog i porodinog ivota, nepovredivost stana, nepovredivost i tajnost
pisama, telefonskih razgovora i drugih sredstava komunikacije i zatitu podataka o
linosti. U ova prava spada i sloboda kretanja i nastanjivanja.
Potovanje privatnog i porodinog ivota, prije svega, znai da niko nema pra-
vo da se mijea u privatni ivot i porodine odnose pojedinca (sloboda odabira par-
tnera, seksualna orjentacija, stupanja u brak, odluivanje o raanju djece, ureenje
porodinih odnosa, sa aspekta meusobnih prava i obaveza u porodici i dr.). Ovo
10 Rjeenje Ustavnog suda Crne Gore, U. 83/09 od 10. decembra 2009. godine
27
Ustavni sistem Crne Gore
ogranienje mijeanja u privatni ivot i porodine odnose pojedinca odnosi se, prije
svega, na organe vlasti. Drava, ne samo da ne smije da se mijea u privatni i poro-
dini ivot pojedinca, ve ima obavezu da titi pojedinca u sluaju povrede tog njego-
vog prava. U tom cilju, Zakonikom o krivinom postupku je propisano krivino djelo
iznoenje linih i porodinih prilika.
S druge strane, pravo na potovanje privatnosti i porodinog ivota ne znai da
drava ne moe intervenisati u sluaju povrede drugih linih prava, prije svega prava
na nepovredivost fizikog i psihikog integriteta pojedinca, njegovog dostojanstva i
sigurnosti, posebnih prava djece, posebne zatite majke i djeteta, starih i nemonih
lanova porodice, kao i drugih drutvenih vrijednosti. Krenje navedenih prava moe
biti predmet krivinog ili prekrajnog postupka, zavisno od teine i posljedica radnji
kojima se kre ta prava.
Krivinim zakonikom su propisana krivina djela protiv braka i porodice, dok je
Zakonom o zatiti od nasilja u porodici propisana prekrajna odgovornost u slua-
ju nasilja u porodici, zatitne mjere ija je svrha sprjeavanje i suzbijanje nasilja,
otklanjanje posljedica uinjenog nasilja i preduzimanje efikasnih mjera prevaspitan-
ja uinioca nasilja i otklanjanja okolnosti koje pogoduju ili podstiu vrenje novog
nasilja, kao i obaveze nadlenih organa koji su duni da prue zatitu rtvi nasilja u
porodici.
Tim zakonom, nasilje u porodici se definie kao bilo koje ponaanje nekog lana
porodice kojim se ugroava fiziki, psihiki, seksualni ili ekonomski integritet, men-
talno zdravlje i spokojstvo drugog lana porodice.
Zatita privatnog prostora jemi se ustavnom garancijom nepovredivosti stana
koja podrazumijeva da niko ne moe bez odluke suda ui u stan ili druge prostorije
protiv volje njegovog draoca i u njima vriti pretres, a pretres se vri u prisustvu
dva svjedoka. Meutim, postoji izuzetak kada se odstupa od ovog pravila, a to je da
slubeno lice moe ui u tui stan ili druge prostorije i bez odluke suda i vriti pretres
bez prisustva svjedoka ako je to neophodno radi sprjeavanja vrenja krivinog djela,
neposrednog hvatanja uinioca krivinog djela ili radi spaavanja ljudi i imovine.
Ustavna zatita privatnosti komunikacija jemi se ustavnom garancijom nepo-
vredivosti tajnosti pisama, telefonskih razgovora i drugih sredstava komunika-
cije, koja podrazumijeva da niko ne moe imati pristup privatnoj prepisci, telefon-
skom razgovoru ili komunikaciji putem mejla ili na drugi nain, a jo manje da ih
snima ili koristi. Ustavom je predvieno odstupanje od ovog naela u sluaju kada je
to neophodno za voenje krivinog postupka ili iz razloga bezbjednosti Crne Gore, i
to samo na osnovu odluke suda.
Ustavom se posebno jemi svakom licu zatita podataka o njemu, na nain to je
utvrena zabrana upotrebe podataka o linosti van namjene za koju su prikupl-
jeni. Ovo podrazumijeva da pojedinac ima pravo da sam odredi kad, kako i u kojoj
mjeri e se podaci o njemu saoptavati drugim licima.
Ustav takoe garantuje da svako ima pravo da bude upoznat sa podacima koji su
prikupljeni o njegovoj linosti i pravo na sudsku zatitu u sluaju zloupotrebe.
U tom smislu, Zakonom o zatiti podataka o linosti propisan je princip da se
obrada linih podataka moe vriti po prethodno dobijenoj saglasnosti lica iji se lini
podaci obrauju, a bez saglasnosti lica samo ako je to neophodno radi:
28
Duanka Jaukovi i Slavica Baji
29
Ustavni sistem Crne Gore
U politika prava i slobode Ustav je grupisao niz prava i sloboda koje se odnose
na birako pravo i zatitu integriteta linosti.
Osnovno politiko pravo je birako pravo. Ustavom su utvreni uslovi pod kojima
se ostvaruje birako pravo. To pravo pripada crnogorskom dravljaninu, koji je navr-
io 18 godina ivota i ima najmanje dvije godine prebivalita u Crnoj Gori.
Birako pravo moe biti aktivno i pasivno. Aktivno birako pravo podrazumijeva
pravo crnogorskog dravljanina koji ispunjava navedene uslove da bira. Pasivno bi-
rako pravo je pravo crnogorskog dravljanina da bude biran. Uslovi za ostvarivanje
pasivnog birakog prava su isti kao za aktivno birako pravo, osim rezidencijalnog
uslova za kandidata za Predsjednika Crne Gore, a to je da ima prebivalite u Crnoj
Gori najmanje 10 godina u posljednjih 15 godina.
Ustavom je takoe propisano da se birako pravo ostvaruje na izborima koji su
slobodni i neposredni i da je birako pravo opte i jednako.
Polazei od ustavnog odreenja da se ne moe uspostaviti niti priznati vlast koja
ne proistie iz slobodno izraene volje graana na demokratskim izborima, u skladu
sa zakonom, birako pravo moe da ostvari samo graanin koji ima crnogorsko dr-
avljanstvo, jer je on nosilac suverenosti i vlast ostvaruje neposredno i preko slobod-
no izabranih predstavnika (poslanika i odbornika).
Ostvarivanje i zatita birakog prava je ureena Zakonom o izboru odbornika i
poslanika, a o povredi prava u toku izbora poslanika i odbornika moe se pokrenuti
izborni spor kod Ustavnog suda.
Ustav jemi svakom pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti, kao i pra-
vo da promijeni vjeru ili uvjerenje. Takoe, svako je slobodan da, sam ili u zajednici
sa drugima, javno ili privatno, ispoljava vjeru ili uvjerenje molitvom, propovijedima,
obiajima ili obredom.
30
Duanka Jaukovi i Slavica Baji
Prvi put Ustav Crne Gore garantuje pravo na prigovor savjesti. Ovo pravo je u
neposrednoj vezi sa pravom svakog pojedinca na slobodu misli, savjesti i vjeroispo-
vijesti, koja se ne iscrpljuje samo u pravu ispoljavanja vjere i uvjerenja molitvom,
propovijedima, obiajima ili obredom, ve se daje pravo svakom da moe, polazei
od svojih vjerskih i drugih ubjeenja, da odbije da ispunjava vojnu ili drugu obavezu
koja ukljuuje upotrebu oruja.
31
Ustavni sistem Crne Gore
U politike slobode i prava spada i sloboda mirnog okupljanja koja se jemi Usta-
vom.
Graani se mogu javno okupljati radi izraavanja svojih stavova i miljenja ili
ostvarivanja svojih prava i interesa, bez traenja odobrenja od organa vlasti. Dovoljno
je da se okupljanje, prije njegovog odravanja, prijavi nadlenom organu.
Sloboda okupljanja moe se privremeno ograniiti odlukom nadlenog organa
radi sprjeavanja nereda ili vrenja krivinog djela, ugroavanja zdravlja, morala ili
radi bezbjednosti ljudi i imovine, u skladu sa zakonom. U vezi sadrine i granica ovog
ljudskog prava i slobode Ustavni sud je u svojoj odluci11 izrazio sljedee:
Sloboda okupljanja, zajedno sa slobodom udruivanja, predstavlja osnov komu-
nikacije meu pojedincima slinih interesa ili politikih uvjerenja i vaan su aspekt
slobode uea u drutvenom i politikom ivotu. Bez sloboda okupljanja i udruiva-
nja nije mogue uivati demokratska prava i uestvovati u javnom ivotu i upravlja-
nju zajednicom. Iako nijedan meunarodni instrument ne sadri preciznu definiciju
pojma okupljanje, na osnovu sutine ove ljudske slobode moe se zakljuiti da je
okupljanje svjesno, voljno i privremeno sastajanje vie lica radi ostvarivanja nekog
zajednikog cilja. Meunarodno priznato pravo na slobodu mirnog okupljanja podra-
zumijeva, prije svega, obavezu drave da to pravo potuje, odnosno da osigura ostva-
rivanje tog prava, tj. da sprjeava svaki vid njegovog onemoguavanja ili krenja.
Da bi okupljanje uivalo posebnu zatitu drave, ono mora da izlazi iz isto privatne
sfere ivota pojedinca i da bude usmjereno ka javnom djelovanju. Garantuje se samo
pravo na mirno okupljanje s tim to Meunarodni pakt o graanskim i politikim
pravima svakome ne garantuje pravo mirnog okupljanja, nego samo priznaje ovo
pravo. Termin mirno ograniava slobodu okupljanja, na nain da su drave obave-
zne da tite samo mirna okupljanja. Uobiajeno znaenje termina mirno jeste od-
sustvo svih oblika nasilja. Kod slobode mirnog okupljanja pozitivna obaveza drave je
da obezbijedi odravanje skupa, to e omoguiti uesnicima da svoje miljenje izraze
bez straha od fizikog nasilja drugih osoba. Negativna obaveza drave u pogledu slo-
bode mirnog okupljanja je da se uzdri od ometanja javnog skupa.
11 Odluka Ustavnog suda Crne Gore U-I br. 14/11od 23. jula 2014. godine
32
Duanka Jaukovi i Slavica Baji
33
Ustavni sistem Crne Gore
Crne Gore, krenje zajemenih sloboda i prava ili izazivanje nacionalne, rasne, vjer-
ske i druge mrnje i netrpeljivosti. Zabranjeno je i osnivanje tajnih subverzivnih or-
ganizacija i neregularnih vojski. O zabrani rada politike partije ili nevladine organi-
zacije odluuje Ustavni sud.
34
Duanka Jaukovi i Slavica Baji
35
Ustavni sistem Crne Gore
36
Duanka Jaukovi i Slavica Baji
37
Ustavni sistem Crne Gore
38
Duanka Jaukovi i Slavica Baji
Pravo potroaa na zatitu je prvi put ustanovljeno ovim Ustavom. Pravo na za-
titu potroaa podrazumijeva zabranu bilo koje radnje kojom se naruava zdravlje,
bezbjednost i privatnost potroaa.
Ustavom je utvrena obaveza drave da kroz sve raspoloive mehanizme titi po-
troaa.
U skladu sa ustavnim naelom, Zakonom o zatiti potroaa ureena je zatita
prava potroaa prilikom kupovine i drugih oblika prometa proizvoda na tritu, a
naroito:
zatita ekonomskih interesa,
pravna zatita,
informisanje i obrazovanje,
udruivanje potroaa radi zatite njihovih interesa.
U cilju zatite potroaa, zakonom je utvren niz obaveza trgovca, a prije svega,
da vidno istakne obavjetenje sa podacima o robi i da itko, jasno, razumljivo i lako
uoljivo za potroaa, istakne prodajnu cijenu i cijenu po jedinici mjere proizvoda.
39
Ustavni sistem Crne Gore
40
Duanka Jaukovi i Slavica Baji
41
Ustavni sistem Crne Gore
42
Duanka Jaukovi i Slavica Baji
43
Ustavni sistem Crne Gore
44
Duanka Jaukovi i Slavica Baji
13.PRAVA STRANACA
(lan 39 stav 3, lan 44, lan 54 stav 3, lan 61 i lan 91 stav 3)
Zakonom je propisano da stranac koji ima dozvolu za stalni boravak ima pravo
kao crnogorski dravljanin na: rad, obrazovanje i struno usavravanje, priznavanje
diploma i sertifikata, socijalnu pomo, zdravstveno i penzijsko osiguranje, poreske
olakice, pristup tritu roba i usluga, kao i slobodu udruivanja, povezivanja i lan-
stva u organizacijama koje zastupaju interese radnika ili poslodavaca. Ova prava
stranci ostvaruju u skladu sa posebnim zakonima kojima se ureuje nain ostvari-
vanja tih prava.
45
Ustavni sistem Crne Gore
46
Duanka Jaukovi i Slavica Baji
Budui da je Crna Gora graanska drava i da je vei dio Ustava posveen ljud-
skim pravima i slobodama, Ustavom je uspostavljen poseban organ, u ijoj je nadle-
nosti da titi ljudska prava i slobode.
Zatitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore je samostalan i nezavisan organ
koji preduzima mjere za zatitu ljudskih prava i sloboda kad su povrijeena aktom,
radnjom ili nepostupanjem organa vlasti i svih drugih subjekata koji vre javna ovla-
enja.
Zatitnik ljudskih prava i sloboda vri funkciju na osnovu Ustava, zakona i po-
tvrenih meunarodnih ugovora i u svom radu pridrava se i naela pravde i pravi-
nosti.
Zatitnik ljudskih prava i sloboda imenuje se na vrijeme od est godina i moe biti
razrijeen u sluajevima predvienim zakonom.
Zakonom o Zatitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore propisana je nadle-
nost, ovlaenja, nain rada i postupanje Zatitnika u zatiti ljudskih prava i sloboda
zajamenih Ustavom, zakonom, potvrenim meunarodnim ugovorima o ljudskim
pravima i opteprihvaenim pravilima meunarodnog prava.
U odnosu na rad sudova, Zatitnik je ovlaen da postupa samo u sluaju odu-
govlaenja postupka, zloupotrebe procesnih ovlaenja ili neizvravanja sudskih od-
luka.
Naroito je istaknuta uloga Zatitnika ljudskih prava i sloboda u sprjeavanju
muenja i drugih oblika neovjenog ili poniavajueg postupanja i kanjavanja. Ovaj
organ je, u skladu sa Opcionim protokolom uz Konvenciju protiv torture i drugih
surovih, neljudskih ili poniavajuih kazni ili postupaka, odreen da u Crnoj Gori
vri poslove nacionalnog preventivnog mehanizma za zatitu lica lienih slobode od
muenja i drugih oblika surovog, neovjenog ili poniavajueg postupanja ili kanja-
vanja.
Zatitnik je institucionalni mehanizam za zatitu od diskriminacije i ovlaen
je da, uz saglasnost diskriminisanog lica, postupa i preduzima mjere za zatitu od
diskriminacije, kako prema organima vlasti i drugim subjektima koji vre javna ovla-
enja, tako i prema subjektima u privatnom sektoru i fizikim licima, koji vre dis-
kriminaciju.
Postupajui po pritubama graana, Zatitnik ispituje povrede ljudskih prava i
sloboda, daje miljenje o tome da li je, na koji nain i u kojoj mjeri dolo do povrede
ljudskih prava i sloboda. Kad Zatitnik utvrdi da je dolo do povrede ljudskih prava
i sloboda, u miljenju u kojem utvruje postojanje povrede ljudskih prava i sloboda,
on daje i preporuku o tome ta treba preduzeti da bi se povreda otklonila i odreuje
rok za njeno otklanjanje. Zatitnik moe nadlenom organu da podnese inicijativu za
pokretanje disciplinskog postupka, odnosno postupka za razrjeenje lica ijim je ra-
dom ili nepostupanjem uinjena povreda ljudskih prava i sloboda, a moe i da podne-
se zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka u sluajevima propisanim zakonom.
Radi obezbjeivanja zatite ljudskih prava i sloboda svim graanima i nesmeta-
47
Ustavni sistem Crne Gore
48
Duanka Jaukovi i Slavica Baji
15.1 Nadlenost
Skuptina Crne Gore je organ zakonodavne vlasti, koji graani biraju neposred-
no, to njenim odlukama daje najveu pravnu snagu u dravi.
Skuptina donosi najznaajnije propise, kao to su ustav i zakon, ukljuujui i
posebne zakone o budetu i zavrnom raunu budeta i zakone o potvrivanju meu-
narodnih ugovora. Pravo predlaganja zakona i drugih akata imaju Vlada i poslanik,
kao i est hiljada biraa, preko poslanika koga ovlaste, a zakone, nakon donoenja,
proglaava Predsjednik Crne Gore.
Pored zakona, Skuptina donosi i druge propise i opte akte, odluke i zakljuke,
kao i rezolucije, deklaracije i preporuke u kojima Skuptina utvruje osnovne pravce
politike i definie mjere za njeno sprovoenje.
Skuptina donosi i najznaajnije strateke i planske dokumente, kao to su stra-
tegija nacionalne bezbjednosti i strategija odbrane i plan razvoja i prostorni plan
Crne Gore.
Znaajnu ulogu Skuptina ima i u odnosu na izbor i imenovanja nosilaca javnih
funkcija. Saglasno Ustavu, Skuptina:
1. bira i razrjeava:
predsjednika i lanove Vlade,
sudije Ustavnog suda,
vrhovnog dravnog tuioca i
etiri lana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika,
2. imenuje i razrjeava:
Zatitnika ljudskih prava i sloboda,
guvernera Centralne banke i lanove Savjeta Centralne banke Crne Gore
predsjednika i lanove Senata Dravne revizorske institucije i
druge nosioce funkcija odreene zakonom.
49
Ustavni sistem Crne Gore
50
Duanka Jaukovi i Slavica Baji
51
Ustavni sistem Crne Gore
52
Duanka Jaukovi i Slavica Baji
53
Ustavni sistem Crne Gore
17.1 Nadlenost
54
Duanka Jaukovi i Slavica Baji
Pomilovanjem se moe ukinuti ili odrediti krae trajanje mjere bezbjednosti, za-
brana vrenja poziva, djelatnosti i dunosti, zabrana upravljanja motornim vozilom,
kao i protjerivanje stranaca iz zemlje.
Predsjednik Crne Gore bira se na osnovu opteg i jednakog birakog prava, nepo-
srednim i tajnim glasanjem. Izbor za predsjednika Crne Gore raspisuje predsjednik
Skuptine.
Uslovi za izbor predsjednika Crne Gore su da je to lice crnogorski dravljanin
koji ima prebivalite u Crnoj Gori najmanje 10 godina u posljednjih 15 godina, to je
drukije u odnosu na rezidencijalni uslov za ostvarivanje opteg birakog prava.
Predsjednik Crne Gore bira se na pet godina, a isto lice moe biti predsjednik
Crne Gore najvie dva puta. Predsjednik Crne Gore ne moe obavljati drugu javnu
funkciju.
Mandat Predsjednika Crne Gore prestaje istekom vremena na koje je biran, ostav-
kom, ako je trajno sprijeen da vri dunost predsjednika i razrjeenjem.
Budui da se ustavno naelo da je svako duan da se pridrava Ustava odnosi i na
Predsjednika Crne Gore, Ustavom je propisano da Predsjednik Crne Gore odgovara
za povredu Ustava i da ga Skuptina moe razrijeiti kada Ustavni sud utvrdi da je
povrijedio Ustav. Postupak za utvrivanje da li je Predsjednik Crne Gore povrijedio
Ustav moe pokrenuti Skuptina, na predlog najmanje 25 poslanika.
Radi obezbjeivanja kontinuiranog obavljanja funkcije Predsjednika Crne Gore,
Ustavom je propisano da u sluaju prestanka njegovog mandata, do izbora novog
predsjednika, kao i u sluaju privremene sprijeenosti Predsjednika da obavlja funk-
ciju, tu funkciju obavlja predsjednik Skuptine.
55
Ustavni sistem Crne Gore
18.1 Nadlenost
Vlada Crne Gore je organ izvrne vlasti. Ustavom utvrene nadlenosti Vlade, a
naroito ovlaenje da vodi unutranju i vanjsku politiku Crne Gore, prevazilazi tra-
dicionalne nadlenosti izvrne vlasti koje se prevashodno ispoljavaju u izvravanju
zakona, drugih propisa i optih akata i donoenju propisa za izvravanje zakona.
Voenje unutranje i vanjske politike je jedna od najznaajnijih nadlenosti Vlade,
koje se ispoljava preduzimanjem niza konkretnih aktivnosti u svim oblastima drut-
venih odnosa, koje se odnose na:
analizu i praenje stanja u svim oblastima, kreiranjem politike (strateka i
planska dokumenta),
predlaganje zakona, plana razvoja i prostornog plana razvoja Crne Gore, bude-
ta i zavrnog rauna budeta, strategije nacionalne bezbjednosti i strategije
odbrane,
izvravanje utvrene politike kroz praenje sprovoenja zakona, drugih propi-
sa i optih akata i
donoenje uredbi, odluka i drugih akata za izvravanje zakona.
56
Duanka Jaukovi i Slavica Baji
Vlada kojoj je prestao mandat nastavlja rad do izbora Vlade u novom sastavu.
Vlada kojoj je prestao mandat ne moe rasputiti Skuptinu.
Radi sprjeavanja sukoba interesa u vrenju javne funkcije, Ustavom je propisa-
no da predsjednik Vlade i lan Vlade ne moe vriti poslaniku i drugu javnu funkci-
ju, niti profesionalno obavljati drugu djelatnost.
57
Ustavni sistem Crne Gore
Izvravanje zakona, drugih propisa i optih akata Vlada obezbjeuje preko organa
dravne uprave, ijim radom koordinira i nad ijim radom vri nadzor.
Poslove dravne uprave vre ministarstva i drugi organi uprave.
Poslovi dravne uprave su:
predlaganje unutranje i vanjske politike,
voenje politike razvoja,
normativna djelatnost,
izvravanje zakona i drugih propisa,
vrenje upravnog nadzora,
odluivanje u upravnom postupku o pravima i obavezama graana i pravnih
lica,
obezbjeivanje vrenja poslova od javnog interesa i
drugi poslovi dravne uprave utvreni zakonom i drugim propisima.
58
Duanka Jaukovi i Slavica Baji
59
Ustavni sistem Crne Gore
21. SUDSTVO (l. 118 do 126 i Amandmani VI, VII, VIII i IX)
Sudska vlast je posebna grana vlasti koja primjenjuje pravo u sluaju spora o
pravu ili ponaanje suprotno zakonom utvrenim drutvenim pravilima.
Osnovno i univerzalno naelo sudstva je njegova samostalnost i nezavisnost kao
kljuni elementi vladavine prava.
Samostalnost sudova obezbjeuje se ustanovljavanjem sudova i propisivanjem
njihove nadlenosti zakonom, kao i samostalnim raspolaganjem sredstvima koja su
zakonom obezbijeena za njihov rad. Ustavom je utvrena zabrana osnivanja prije-
kih i vanrednih sudova.
Nezavisnost sudstva je garant zatite ljudskih prava i spada u osnovne princi-
pe demokratije. Naelo nezavisnosti sudstva se podjednako odnosi na sud i na su-
diju od nedozvoljenog i nezakonitog uticaja organa vlasti, drugih subjekata i lica.
Nezavisnost sudstva se obezbjeuje javnou suenja, stalnou sudijske funkcije,
funkcionalnim imunitetom koji uiva sudija, kao i nainom izbora sudija.
Nezavisnost i samostalnost sudova i sudija obezbjeuje Sudski savjet, koji bira
i razrjeava sudije i sudije-porotnike, predsjednike sudova, kao i predsjednika
Vrhovnog suda Crne Gore, utvruje prestanak sudijske funkcije, predlae Vladi iznos
sredstava za rad sudova i odluuje o drugim pitanjima od znaaja za rad sudova,
ime se onemoguava uticaj drugih organa vlasti na sudstvo.
Sud sudi na osnovu Ustava, zakona i potvrenih i objavljenih meunarodnih ugo-
vora. Primjena potvrenih meunarodnih ugovora u sudskom postupku je naroito
znaajna za zatitu ljudskih prava i sloboda za koja je Ustavom utvreno da se ost-
varuju na osnovu Ustava i potvrenih meunarodnih ugovora.
Ustavno naelo o javnosti suenja podrazumijeva da je rasprava pred sudom ja-
vna i da se presude izriu javno. Izuzetno, sud moe iskljuiti javnost sa rasprave ili
njenog dijela iz razloga koji su nuni u demokratskom drutvu, samo u obimu koji je
potreban: u interesu morala; javnog reda; kada se sudi maloljetnicima; radi zatite
privatnog ivota stranaka; u branim sporovima; u postupcima u vezi sa starateljst-
vom ili usvojenjem; radi uvanja vojne, poslovne ili slubene tajne i zatite bezbjed-
nosti i odbrane Crne Gore.
U cilju obezbjeivanja nezavisnosti sudija i jaanja profesionalizma u vrenju ove
funkcije, Ustavom je utvreno da je sudijska funkcija stalna i eksplicitno su propisa-
ni razlozi prestanka funkcije i razlozi za razrjeenje sudija. Sudiji prestaje funkcija:
ako to sam zatrai,
kada ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju ili
ako je osuen na bezuslovnu kaznu zatvora.
60
Duanka Jaukovi i Slavica Baji
61
Ustavni sistem Crne Gore
62
Duanka Jaukovi i Slavica Baji
Ustavom su utvrena naela koja se odnose na ulogu Vojske Crne Gore, granice
njenih ovlaenja, kontrolu i uee u meunarodnim snagama.
Uloga Vojske je da brani nezavisnost, suverenost i dravnu teritoriju Crne Gore,
pri emu je duna da postupa u skladu sa principima meunarodnog prava o upotre-
bi sile.
Ustavom je utvreno da Vojskom komanduje Predsjednik drave, na osnovu odlu-
ka Savjeta za odbranu i bezbjednost.
Vojska je pod demokratskom i civilnom kontrolom. Demokratsku i civilnu kon-
trolu Vojske vre Skuptina Crne Gore, Vlada Crne Gore i Savjet za odbranu i bez-
bjednost. Skuptina vri nadzor nad Vojskom, preko svog nadlenog radnog tijela,
u skladu sa zakonom. U vrenju parlamentarnog nadzora, razmatra se postupanje
Vojske u primjeni zakonom propisanih ovlaenja sa aspekta potovanja Ustavom
garantovanih sloboda i prava graanina. Vrenje parlamentarnog nadzora obezbje-
uje dostupnost svim informacijama i dokumentima u vezi sa radom Vojske, kao i
ostvarivanje neposrednog uvida u njen rad, pod uslovima propisanim zakonom.
Godinji izvjetaj o stanju u Vojsci, ministar odbrane, saglasno zakonu, dostavlja
Vladi, nadlenom radnom tijelu Skuptine i Savjetu za odbranu i bezbjednost, a na
njihov zahtjev podnosi i posebne izvjetaje.
Organizacija Vojske, naela komandovanja, sluba u Vojsci, prava i obaveze i
status lica u Vojsci u toku slube i druga pitanja od znaaja za Vojsku ureena su
Zakonom o Vojsci Crne Gore.
Pripadnici Vojske mogu biti u sastavu meunarodnih snaga. Ustavom je utvreno
da o upotrebi jedinica Vojske Crne Gore u meunarodnim snagama odluuje Skup-
tina, na predlog Savjeta za odbranu i bezbjednost.
Pitanja koja se odnose na upotrebu jedinica Vojske Crne Gore u meunarodnim
snagama, mirovnim misijama i drugim aktivnostima u inostranstvu ureena su po-
sebnim zakonom.
Zakone kojima se ureuje odbrana i bezbjednost i Vojska, Skuptina donosi
veinom glasova svih poslanika, a zakon kojim se ureuje upotreba jedinica Vojs-
ke u meunarodnim snagama, Skuptina donosi u prvom glasanju dvotreinskom
veinom i u drugom glasanju veinom svih poslanika, najranije nakon tri mjeseca.
63
Ustavni sistem Crne Gore
64
Duanka Jaukovi i Slavica Baji
Vanredno stanje moe se proglasiti na teritoriji ili dijelu teritorije Crne Gore u
sluaju:
velikih prirodnih nepogoda,
tehniko-tehnolokih i ekolokih nesrea i epidemija,
veeg naruavanja javnog reda i mira,
ugroavanja ili pokuaja ruenja ustavnog poretka.
65
Ustavni sistem Crne Gore
66
Duanka Jaukovi i Slavica Baji
67
Ustavni sistem Crne Gore
Iako Ustavom nije izriito propisano da se poreske obaveze utvruju prema eko-
nomskoj snazi poreskih obveznika, to naelo proizilazi iz opteg ustavnog naela je-
dnakosti. Ovo naelo obavezuje zakonodavca da, prilikom uvoenja poreza i drugih
dabina i propisivanja njihovih iznosa, tj. poreskih stopa i poreskih osnovica, kao i
naina utvrivanja, vode rauna o ekonomskoj snazi poreskih obveznika.
S obzirom da porezi i druge dabine spadaju u materijalne obaveze graana, za-
koni kojima se uvode porezi i druge dabine i utvruje njihova visina donose se
veinom glasova svih poslanika.
69
Ustavni sistem Crne Gore
70
Duanka Jaukovi i Slavica Baji
71
Ustavni sistem Crne Gore
Ovaj ustavni princip da zakon i drugi propis stupa na snagu najranije osmog
dana od dana objavljivanja (vacatio legis) obezbjeuje da graani i drugi subjekti na
koje se zakon ili drugi propis odnosi budu obavijeteni o svojim pravima i obavezama
i nainu njihovog ostvarivanja, koji su ureeni tim propisima, prije njihovog stupa-
nja na snagu. Time se obezbjeuje pravna sigurnost kao osnovni princip vladavine
prava.
Ustavom je propisan i izuzetak od ovog pravila, i to da zakon i drugi propis moe
stupiti na snagu najranije danom objavljivanja kada za to postoje razlozi utvreni u
postupku donoenja. To znai da donosilac propisa mora ve u postupku njihovog
donoenja utvrditi razloge za njihovo ranije stupanje na snagu.
Saglasno Ustavom utvrenoj obavezi objavljivanja zakona i drugih propisa, zako-
nom je ureen nain njihovog objavljivanja i propisano da se objavljuju u Slube-
nom listu Crne Gore.
13 Retroaktivnost zakona i drugih optih akata teorija sukoba zakona u vremenu, Slobodan Perovi, IRO Svetozar Markovi,
Beograd 1984.
72
Duanka Jaukovi i Slavica Baji
14 Presuda Evropskog suda za ljudska prava Ringeisen protiv Austrije, od 16. jula 1971. godine. Serija A. br. 13, strana 45 stav 95,
Guerin protiv Francuske, 29. jul 1998. godine, st. 37, Izvjetaji o presudama i odlukama 1998. godine
73
Ustavni sistem Crne Gore
28.1 Nadlenost
74
Duanka Jaukovi i Slavica Baji
28.2 Odluivanje
Nain odluivanja Ustavnog suda propisan je takoe Ustavom. Ustavni sud od-
luuje veinom glasova svih sudija. O ustavnoj albi Ustavni sud odluuje u vijeu
sastavljenom od troje sudija. Vijee moe odluivati samo jednoglasno i u punom
sastavu. Ako se u vijeu ne postigne jednoglasnost, o ustavnoj albi odluie Ustavni
sud veinom glasova svih sudija.
Odluka Ustavnog suda se objavljuje, obavezna je i izvrna. Izvrenje odluke Ustav-
nog suda, kada je to potrebno, obezbjeuje Vlada.
Vlada, na zahtjev Ustavnog suda obezbjeuje izvrenje odluka Ustavnog suda
preko ministarstava i samostalnih organa uprave u iji djelokrug spada pitanje na
koje se odluka odnosi i o obezbjeenju izvrenja tih odluka obavjetava Ustavni sud.
Ustavni sud ima sedam sudija koji se biraju na vrijeme od 12 godina. Sudije
Ustavnog suda bira i razrjeava Skuptina, i to:
dvoje sudija na predlog Predsjednika Crne Gore i
pet sudija na predlog nadlenog radnog tijela Skuptine po raspisanom javnom
pozivu koji predlagai sprovode.
Ustavom su propisani uslovi za izbor sudije Ustavnog suda. Sudija Ustavnog suda
bira se iz reda istaknutih pravnika sa najmanje 40 godina ivota i 15 godina radnog
iskustva u pravnoj struci.
U cilju jaanja nezavisnosti Ustavnog suda, Ustavom je propisano da o izboru
sudija Ustavnog suda Skuptina donosi odluku u prvom glasanju dvotreinskom
veinom i u drugom glasanju tropetinskom veinom svih poslanika, najranije nakon
mjesec dana.
Predsjednika Ustavnog suda biraju sudije Ustavnog suda iz svog sastava na vri-
jeme od tri godine. Isto lice moe biti birano samo jednom za predsjednika i sudiju
Ustavnog suda.
Radi sprjeavanja sukoba interesa u vrenju javne funkcije, Ustavom je utvreno
da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne moe vriti poslaniku i drugu javnu funk-
75
Ustavni sistem Crne Gore
76
Duanka Jaukovi i Slavica Baji
77
Ustavni sistem Crne Gore
15 Izvod iz Rjeenja Ustavnog suda Crne Gore, U-br. 20/09 od 12. marta 2009. godine Iz navedenog proizilazi
da Ustavni zakon ima ulogu prelazne i zavrne odredbe Ustava, pa je, samim tim i ustavna kategorija. Kao akt
prelaznog ustavnog ureenja, od Ustava, koji je prestao da vai, do sprovoenja novog ustava, Ustavni zakon
za sprovoenje Ustava Crne Gore ureuje samo pitanje sprovoenja i primjene Ustava. On nema autonomnost
u odnosu na Ustav, niti izvorno ureuje ustavnu, odnosno zakonsku materiju. Dakle, on je akt sprovoenja ve
ureenih drutvenih odnosa, a ne akt kreiranja i ureivanja tih odnosa. Ustavni zakon, prema shvatanju Suda,
nema posebno mjesto u hijerarhiji pravnih akata, jer ga Ustav izriito ne navodi u odredbama o meusobnom
odnosu optih pravnih akata.
78
Duanka Jaukovi i Slavica Baji
79
USTAVNI SISTEM CRNE GORE
I izdanje
PRIRUNIK ZA POLAGANJE STRUNOG ISPITA
ZA V, VI I VIII NIVO KVALIFIKACIJA OBRAZOVANJA
Izdava
Uprava za kadrove
Urednik
Svetlana Vukovi
Autorke
Duanka Jaukovi i Slavica Baji
Recenzent
Prof. dr Miodrag Vukovi
Lektor
Nikola Radunovi
tampa
IVPE, Cetinje
Tira
100 primjeraka
CIP -
,
ISBN 978-86-85819-44-5
COBISS.CG-ID 2749620