SADRAJ

1. UVOD............................................................................................................... 1
1.1 Predmet i cilj rada...................................................................................... 1
1.2 Izvori podataka i metode prikupljanja........................................................1
1.3 Sadraj i struktura rada............................................................................. 1
2. ZNAAJ MARKETING INFORMACIJA ZA POSLOVANJE.........................................3
3. FAZE MARKETING ISTRAIVANJA.......................................................................4
1.2 Definisanje ciljeva i predmeta istraivanja.................................................4
2.2 Razrada planova istraivanja.....................................................................5
3.2 Prikupljanje podataka................................................................................. 6
4.2 Obrada i analiza podataka.......................................................................11
5.2 Prezentacija rezultata i izrada izvjetaja..................................................13
4. ZAKLJUAK..................................................................................................... 15
5. LITERATURA.................................................................................................... 16
1. UVOD
2.

1.1 Predmet i cilj rada

3. Predmet rada jeste proces marketing istraivanja, odnosno faze u procesu

istraivanje koje su zasebno objanjene.

4. Osnovni cilj ovog rada jeste prikazati vanost marketing istraivanja te potrebu
da svakom koraku u procesu marketing istraavanja posvetimo panju i
vrijeme kako bi cjelokupno istraivanje imalo smisla i donijelo traene
rezultate. U dananjem poslovnom svijetu punom dinamike i brzih promjena
nuno je reagovati na vrijeme, a marketing istraivanje kao aktivnost olakava
potragu za aktuelnim zahtjevima trita.

5.

1.2 Izvori podataka i metode prikupljanja

6. Izvori podataka koje smo koristili su proistekli iz literature autora sa

Ekonomskog fakulteta u Sarajevu koji su se specijalizirali na oblast
marketinga i predoili nam kroz svoje publikacije temelje ove strukturalno
bogate oblasti. Takoer smo koristili knjigu poznatog ekonomiste Borisa Tihog
i njegovih suradnika koja se takoer bavi problemima marketinga.

7. Ovaj seminarski rad je naime nastao intenzivnom reerom literature

afirmisanih djela autora koje smo ujedinili u jednu konceptualnu cijelinu koja
obuhvata sve bitne stavke marketinkog istraivanja.

8.

1.3 Sadraj i struktura rada

9. Sam sadraj rada je baziran na znaaju informacija za marketing istraivanje i

faze u procesu istraivanja. Svaka faza je posebno objanjena na nain koji je
razumljiv i publici koja dosad nije ula za odreene pojmove.

10. Svaki istraivaki rad pa tako i marketinko istraivanje zahtjeva odreenu

hijearhiju etapnih aktivnosti koje e dovesti cijelu aktivnost do odreenog cilja
kojim teimo. Aktivnosti koje ine istraivanje usmjerenim i efikasnim su

3
 detaljno obraivane u ovom radu uzevi sve bitne karakteristike i obiljeja
svake od njih u obzir.

11. Poevi od samog planiranja procesa istraivanja kojim definiemo probleme

istraivanja i ciljeve istraivanja zatim prikupljanja podataka i njihove obrade i
analize pa sve do izvjetaja o istraivanju koji nam prikazuje rezultate
istraivanja. U ovom radu je akcenat stavljen na vanost i neophodnost svake
pojedinane faze u procesu istraivanja upravo zbog stabilnosti koju nam
sprovoenje svih ovih faza donosi sa sobom.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

4
 29. ZNAAJ MARKETING INFORMACIJA ZA POSLOVANJE
30.

31. Ako elimo uspjeno poslovati moramo imati pravovremene informacije kako
bi se mogle donijeti ispravne odluke koje e omoguiti uspjeno poslovanje
preduzea. To pravovremeno znai da bi informacije trebale biti to novije i to
tanije.

32. Informacije su injenice, odnosno podaci koji stvaraju smislenu cjelinu koja
ima znaaj za pojedinca ili grupu.

33. Informacija se sve vie pojavljuje kao roba na tritu.

34. Bez obzira ima li ona status medijske vijesti, ili informacije, koja se dobiva iz
informatikog sistema, informacija seproizvodi; sortira, uva i lansira, te na taj
nain postaje proizvod, koji ima svoju cijenukotanja, kao i svoju prodajnu
cijenu, svoje potroae i svoje trite.
35. Istom informacijom mogue je zadovoljiti interese i potrebe niza pojedinaca,
pa i
36. itave populacije svijeta, ili pak sve zainteresirane za neku posebnu ili
profesionalnu
37. informaciju.1
38.
39. Zavisno od toga ta istraujemo, informacije moemo podijeliti na bitne i
nebitne. Moramo se fokusirati na na cilj i svrhu istraivanja i prikupljati
informacije u tom smjeru. Bitno je procijeniti informacije koje su nam potrebne.
Npr. ako istraujemo gdje bi se na proizvod najbolje uspio probiti na tritu,
moramo imati na raspolaganju odreene informacije o naim ciljnim
potroaima (gdje kupuju, kad kupuju i sl.), o cijenama slinih ili istih dobara, o
konkurenciji itd. kako bi na osnovu tih informacija mogli donijeti ispravne
poslovne odluke.

40. Marketing kao filozofija ponaanja, orijentacija i praksa bavio se informacijom

kao dijelom marketing mixa za pojedine proizvode ili grupe proizvoda,
bazirajui odluke, koje se mogu donositi u okviru poduzea, na informacijama,

1 Mecanovi I., Znanstveni rad ''Marketing informacija'', Pravni fakultet Osijek, Zbornik
radova, 1991.

5
 te stvarajui marketing informacijski sistem u okviru poduzea, a za potrebe
marketinga.2

41. MIS (marketing informacijski sistem) omoguava prikupljanje i analizu

informacija te pravovremenu distribuciju pravih i tanih informacija marketing
menaderima.

42. FAZE MARKETING ISTRAIVANJA

43.

44. Faze u procesu marketing istraivanja su:

Definisanje ciljeva i predmeta istraivanja

Razrada planova istraivanja
Prikupljanje podataka
Obrada i analiza podataka
Prezentacija rezultata i izrada izvjetaja

45.

1.2 Definisanje ciljeva i predmeta istraivanja

46.

47. Ovo je osnovna faza istraivanja marketinga. Ukoliko se napravi greka u

ovom koraku, desie se da se prikupljaju podaci za istraivanje sa potpuno
drugaijim ciljevima, odnosno nee se pomoi u rjeavanju marketing
problema, ali e uzrokovati nepotrebno troenje resursa kompanije. Preciznije,
mogue je dobiti tane odgovore na pogrena pitanja. 3

48. Definisanje ciljeva mora biti jasno i precizno kako bi se mogli fokusirati na
predmete koje emo istraivati i inofrmacije koje su nam potrebne kako bi nam
rezultati istraivanja mogli pomoi u donoenju ispravnih poslovnih odluka.

49. Poetak definisanja problema je razgovor izmeu menadera koji eli da rijei
odreeni problem i istraivaa. Veoma esto menaderi ne vide pravi uzrok
problema, nego njegove simptome. Npr., pad prodaje esto nije problem, nego
2 Ibid.

3 Babi Hodovi V., Domatez A., Kurtovi E.: Osnovi marketinga, Ekonomski fakultet u Sarajevu,
2012., str. 92

6
 simptom nekog dubljeg problema, a uzroci mogu biti razni kao to su
zastarjelo pakovanje, promjena navika potroaa, niska efikasnost promocije,
itd. 4

50. Na bazi definisanog problema se pristupa definiciji ciljeva istraivanja,

odnosno definisanju pitanja na koja je kroz istraivanje potrebno dobiti
odgovore. Ciljevi istraivanja omoguavaju istraivau operativno djelovanje.

51. Treba naglasiti da nisu svi problemi takvi da je potrebno provesti kompletno
istraivanje. Nekada se rjeenje moe dobiti i kroz izviajno istraivanje ili
postojee podatke. 5

52.
53.

1.2 Razrada planova istraivanja

54.

55. Definisan marketing problem, obavljena izviajna istraivanja i utvreni ciljevi

daju
56. mogunost istraivau da pristupi izradi plana istraivanja. To je zavrni posao
u fazi
57. planiranja, koji podrazumijeva rjeavanje niza detalja metodoloke i
organizacione prirode,a kao konani rezultat ima pisani dokument plan
istraivanja.6
58.
59. Dakle, plan istraivanja predstavlja temelj za daljni rad, istraiva na osnovu
tog plana uvijek zna ta se treba raditi i kako raditi.
60.
61. Mogue je zakljuiti da je u planu istraivanja bez obzira na injenicu da
njegov sadraju velikoj mjeri zavisi od znaaja samog istraivanja za
donosioce poslovne odluke, uvijekneophodno dati odgovor na etiri bazina
pitanja:
62. 1. ta je cilj istraivanja?
63. 2. Na koji nain emo taj cilj ostvariti?

4 Ibid., str. 93

5 Babi Hodovi V., Domatez A., Kurtovi E.: op. cit., str. 93

6 Tihi B., ii M., Brki N.: Marketing, Ekonomski fakultet u Sarajevu, 2006., str. 138

7
 64. 3. Koliko je materijalnih i ljudskih resursa, i kakvih, potrebno za ostvarenje
cilja?
65. 4. U kojem vremenskom periodu je rezultate istraivanja neophodno
prezentirati
66. donosiocima marketing odluke?7
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.

1.2 Prikupljanje podataka

74.
75. Osnovni princip svakog istraivaa trebalo bi da bude racionalnost u ovoj fazi
njegovograda. To, prije svega, znai da ne treba ulagati sredstva i napore u
prikupljanje onihpodataka koje je neko ve ranije sakupio i prezentirao u
odreenoj formi i na odreenommjestu. Da bi se ova, naalost, esta greka
izbjegla, potrebno je biti dobro informisan gdjese odreene vrste podataka
mogu nai. Podaci koje je ve ranije neko sakupio najee senazivaju
sekundarnim, vjerovatno zbog toga to nisu iz prve ruke.
76. Sekundarnih podatakaima veoma mnogo i pred istraivaem se pojavljuju
problemi njihove selekcije u svakomkonkretnom sluaju. On e taj problem
uspjenije rijeiti ako prethodno sazna koji su topodaci i gdje se nalaze. 8
77.
78. Istraiva marketinga danas je u mnogo povoljnijoj poziciji nego ranije, upravo
zbog
79. injenice da moe biti bolje informisan. Podaci koji mu stoje na raspolaganju
su brojni, alise u toj prednosti istovremeno krije i opasnost od nepotrebnog
lutanja. Izvori podataka kojibi mogli biti korisni za odreeno istraivanje toliko
su brojni da je gotovo nemogueizvriti njihovu detaljnu klasifikaciju, a i kada
bi se ona ipak izvrila, veoma bi brzoprestala biti aktuelna usljed svakodnevne
pojave novih izvora.
80. Postoje brojne klasifikacije izvora sekundarnih podataka.

7 Ibid., str. 140

8 Tihi B., ii M., Brki N.: op. cit., str. 140.

8
 81. Za istraivaa je bitno da teklasifikacije ima u vidu kako ne bi propustio neke
informacije koje su korisne i do kojihovim putem moe doi bre i jeftinije. 9
82.
83. Sekundarne podatke moemo pronai u internim i u eksternim izvorima.

84.

85. Izvor: Izvor: Tihi B., ii M., Brki N.: Marketing, Ekonomski fakultet u
Sarajevu, 2006., str. 142

86.
87. Prije svega, potrebno je istai injenicu da je najvea greka koju istraiva
moe napraviti zanemarivanje sekundarnih podataka i prijevremeni prelazak
na prikupljanje primarnih podataka. U takvim sluajevima kre se osnovni
principi racionalnosti. Ne koristiti saznanjakoja su ranije steena ukoliko su

9 Ibid., str. 140

9
 nam dostupna, veoma je nerazumno u svakom poslu, pa iu istraivanju
marketinga.10
88.
89. Njihove glavne prednosti su brzina dostupnosti i manji trokovi, dok je njihov
nedostatak njihova nepotpunost, odnosno, neprilagoenost sekundarnih
podataka potrebama istraivaa.

90. Veoma esto se, naime, deava da istraiva treba tako specifine podatke da
ih se ne moe nigdje nai ve ranije zabiljeene. Kakve su demografske i
psiholoke karakteristike kupaca nae marke proizvoda? Kako se ponaaju
prilikom kupovine i potronje? Kakvo je miljenje potroaa o naim
proizvodima?
91.
92. Na ova i niz drugih specifinih pitanja, mogue je odgovoriti jedino putem
direktnog kontakta sa potroaima ili drugim osobama koje nas interesuju.
Podaci koji se prikupljaju na ovaj nain, dakle prvi put od strane
istraivaa,nazivaju se primarnim.11
93.
94. Poto se primarni podaci uvijek prikupljaju u skladu sa unaprijed definisanim
ciljem
95. istraivanja, oni mogu biti individualizirani i usmjereni iskljuivo na marketing
probleme preduzea.
96. To je za istraivaa i korisnika istraivanje posebno znaajno.
97. Pored navedenog, primarni podaci su znaajni i zbog injenice da su oni
iskljuivo
98. vlasnitvo preduzea koje organizuje istraivanje.
99. To znai da je preduzee zatieno odopasnosti korienja tih podataka od
strane konkurencije, to nekada moe biti veoma vano. 12
100.

101. Vrste primarnih podataka:

102.

10 Tihi B., ii M., Brki N.: op. cit., str. 144

11 Tihi B., ii M., Brki N.: op. cit., str. 147

12 Ibid., str. 147

10
 103.

104. Izvor: Tihi B., ii M., Brki N.: Marketing, Ekonomski fakultet u Sarajevu, 2006.,
str. 147

105.

106. U sutini postoje samo dva naina na koja moemo doi do primarnih
podataka:
ispitivanje,
posmatranje (opservacije).
107.
108. Metoda ispitivanja se najee primjenjuje u istraivanju marketinga
prilikom prikupljanja podataka. Ovom metodom mogue je prikupljati sve vrste
tih podataka, pa je stoga i logina konstatacija o njenom znaaju. 13
109.
110. Pod ispitivanjem se podrazumijeva ispitivanje ciljanih potroaa,
distributera, ili strunjaka sposobnih za rjeavanje odreenih problema.
111.
112. Postoji vie naina pomou kojih je mogue komunicirati sa ljudima da
bi se dobili eljeni podaci. Svi se, ipak, svode na tri mogua rjeenja:

13 Tihi B., ii M., Brki N.: op. cit., str. 148

11
 Lino komuniciranje izmeu ispitivaa i ispitanika, tj. razgovor izmeu njih koji
moe biti strukturiran ili nestrukturiran.
Komuniciranje dopisnim putem.
Komuniciranje putem telefona14
113.
114. Kod ove metode postoje dva osnovna sredstva za prikupljane primarnih
podataka, a to su upitnik i podsjetnik.
115. Upitnik predstavlja listu pitanja koja treba postaviti ispitanicama, a ta
pitanja moraju biti jednostavna i jasna.
116. Podsjednik predstavlja sredstvo pomou kojeg se ispitiva koristi da se
ne bi previe udaljio od materije koja ga interesuje i da ne bi u toku razgovora
sa ispitanikom zaboravio da prikupi bitne podatke.
117.
118. Metoda posmatranja podrazumijeva posmatranje ljudi, situacija i
dogaaja. Istina,
119. ovaj metoda nema toliko iroke aplikativne mogunosti u istraivanju
marketinga kao
120. metoda ispitivanja, ali se ni u kom sluaju ne smije zanemariti, poto u
odreenim uslovimaima znatne prednosti. 15
121.
122. Izvor primarnih podataka u istraivanju marketinga su uvijek ljudi, bilo
da se pojavljuju u ulozi potroaa, distributera ili, pak, eksperata za odreene
probleme, odnosno pojavekoje nastaju kao posljedica neke njihove aktivnosti.
Jedini nain da saznamo ono to nasinteresuje je, dakle, pitati ljude ili
posmatrati odreene pojave, odnosno aktivnosti koje suih prouzrokovale.
123. Bez obzira na to da li se radi o metodi ispitivanja ili posmatranja,
neophodno je
124. odgovoriti na dva bazina metodoloka pitanja:
Na koji nain komunicirati sa izvorima podataka?
Pomou kojih sredstava prikupiti podatke?16

125.
126. Takoer kod primarnih podataka moramo spomenuti uzorkovanje.

14 Ibid., str. 148

15 Ibid., str. 153

16 Tihi B., ii M., Brki N.: op. cit., str. 148

12
 127. Problem izbora koliine primarnih podataka koje emo prikupljati
zasluuje punu panju. Nunost efikasnog rjeavanja ovog problema uslovila
je stvaranje teorije uzorka koja se usavrava i danas. Saznanjima o uzorku i
istraivai marketinga se ve odavno koriste i prilagoavaju ih svojim
potrebama i mogunostima.17
128.
129. Interesuje nas, prije svega, kako prilikom prikupljanja primarnih
podataka koja nam vrsta uzorka, uz to je mogue nie trokova, garantuje
zadovoljavajui stepen njihove pouzdanosti.
130. Pod pouzdanou u ovom kontekstu shvatamo mogunost da na
osnovu koliine podataka dobijenih iz uzorka donesemo pravilan zakljuak o
odreenim osobinama itave mase iz koje smo taj uzorak odabrali. 18
131.
132. U sutini, uzorak predstavlja dio neke cjeline, namijenjen da pokae
osobinu, kvalitet i prirodu te cjeline. On nam pomae da na osnovu jednog
malog uzorka neeg donesemo sud o odreenoj stvari. Smisao uzoraka je da
nam omogui pouzdane informacije uz minimalne trokove ili da nam
maksimizira pouzdanost informacija pri datim trokovima.
133.
134.

1.2 Obrada i analiza podataka

135.

136. Kada se prikupe svi podaci, preostaje uraditi obradu tih podataka i
izvui simao iz njih, s obzirom na definisanje ciljeve istraivanja. To je osnovni
cilj obrade i analize podataka.

137. U ovoj fazi moramo napraviti razliku izmeu podataka i informacija.

138. Rezultat procesa prikupljanja supodaci, tj. veliki broj pojedinanih

injenica, stavova potroaa i sl. Za istraiva amarketinga podaci su npr., da
je jedan od 500 ispitanika mukarac star 30 godina,fakultetskog obrazovanja,
zaposlen, koristi nau marku proizvoda, smatra da je preskupa uodnosu na
konkurentske itd.

17 Ibid., str. 154

18 Ibid., str. 154

13
 139. Svi ovi pojedinani podaci ne govore nam jo mnogo o sutini naeg
problema, na bazi njih se ne mogu donositi zakljuci o karakteristikama veine
ispitanika,njihovim pretenim stavovima, ponaanju u kupovini, uticaju
njihovog obrazovanja na stavove i ponaanja i sl.
140. Potrebno je, dakle, sve te pojedinane podatke paljivo analizirati
primjenom
141. odreenih metoda i tehnika, da bi kao rezultat toga dobili informacije
koje nam slue kao osnovza donoenje zakljuaka. 19
142. Zato moemo rei da analiza i obrada podataka predstavlja njihovo
pretvaranje u informacije od kojih emo imati koristi.

143. Meutim, moramo razgraniiti dva pojma; analizu i interpretaciju.

144. Analiza u sutini predstavlja takvo rasporeivanje podataka i njihovo

preraunavanje,
145. koje iz njih izvlai odreeni smisao. Na taj nain pokuavamo da
saznamo kakve namporuke daju podaci rasporeeni i preraunati po
odreenim pravilima. Sirovi podaci postajuinformacije nakon to ih analiziramo
na odreeni nain i ustanovimo njihove bitnekarakteristike i odnose izmeu
njih.20
146.
147.
148.
149.
150.
151. Interpretacija je povezivanje rezultata analize sa ostalim informacijama
iz okruenja i
152. ciljevima istraivanja. To je u sutini pokuaj da saznanja, steena
putem analize,
153. poveemo sa konkretnim marketing problemom i predloimo odluku
koja uvaava stvarno stanje na tritu. Bez adekvatne interpretacije rezultati
analize mogu biti potpuno bezvrijedni za donosioca marketing odluke. 21
154.

19 Tihi B., ii M., Brki N.: op. cit., str. 155

20 Ibid., str. 157

21 Tihi B., ii M., Brki N.: op. cit., str. 157

14
 155. Sve metode analize moemo podijeliti na deskriptivnu analizu, analizu
jedne varijable, analizu dvije varijable i analizu vie varijabli: 22

1. Deskriptivna analiza je transformacija sirovih podataka u oblike koje e ih

uiniti laganim za shvatanje i interpretiranje, razmjetanje, odlaganje,
manipulisanje podacima na nain koji obezbjeuje dobijanje deskriptivnih
informacija.

156.
2. Analizom jedne varijable dobijemo u sutini odgovor na pitanje kolika je
vjerovatnoa da su rezultati iz naeg uzorka posljedica sluajnih varijacija, pa
dakle i koliko su pouzdani za donoenje optih zakljuaka.
157.
3. Analiza dvije varijabli - istraiva marketinga esto analizira podatke i testira
hipoteze sa ciljem da sazna neto vieo istovremenom djelovanju dvije
varijable. Pri tome, mogue je da ga interesuju karakteristine razlike izmeu
njih ili meuzavisnost.
158.
4. Analiza vie varijabli - znatan broj marketing problema zahtijeva od
istraivaa analiziranje istovremenog djelovanja vie varijabli. Ako, na primjer,
elimo da ustanovimo od ega zavisi tranja za namjetajem, doi emo do
zakljuka da se radi o istovremenom utjecaju vie varijabli, kao to su
dohodak stanovnitva, cijena namjetaja, broj izgraenih stanova, broj
sklopljenih brakova i drugi. Kada se nae pred ovakvim problemima,
istraiva marketinga moe se koristiti sa vie statistikih tehnika. Obino se
sve te tehnike dijele na dvije grupe. Prva grupa se primjenjuje kada elimo da
analiziramo vie varijabli koje su meusobno zavisne, dok je druga grupa
pogodna za analizu vie nezavisnih varijabli.

1.2 Prezentacija rezultata i izrada izvjetaja

159.

160. Pisanje izvjetaja o obavljenom istraivanju predstavlja, u najveem

broju sluajeva,
161. zavrni dio istraivakog posla. Samo izuzetno ako se radi o manjim
zahvatima i po znaaju i po obimu, moe se desiti da se donosioci marketing
odluka zadovolje usmenim izvjetajem o obavljenom poslu.
22 Ibid., str.158

15
 162. Nema potrebe posebno naglaavati koliko je znaajno napisati izvjetaj
koji e, onimakojim je namijenjen, na najbolji mogui nain objasniti ta se
uradilo i kakvi su rezultati.Uspjean izvjetaj udie ivot u statistike i logike
zakljuke i obezbjeuje prhvatanjerezultata istraivanja od onih koji e
pretvoriti te rezultate u akciju.23
163.
164. Osnovni princip u pisanju izvjetaja je da se izvjetaj prilagodi ciljnoj
publici. Mora se znati ko e itati izvjetaj i tome prilagoditi nain pisanja i
prezentacije nalaza. Istraiva mora izvjetaj uiniti lake itljivim i razumljivim.
Jedan od najefektnijih naina za bolje razumijevanje nalaza je koritenje
24
tabelarnih i grafikih prikaza.
165.
166. Jedan od najefektnijih naina za bolje razumijevanje nalaza je
koritenje tabelarnih i grafikih prikaza. Grafiki prikazi veoma lako prikazuju
samu sutinu stvari. Npr. grafikon u obliku pite efektno opisuje strukture
(primjer trino uee), grafikon u obliku stubova daje jasno poreenje
meu veliinama (primjer poreenje prodaja po regijama) ili grafikon u obliku
linija prikazuje dinamiko kretanje odreenih pojava (primjer kretanje
prodaje kroz periode).25
167.
168. Osnovni dijelovi izvjetaja su:
uvodni dio sa definicijom ciljeva istraivanja,
kompletan opis koritene metodologije,
glavni nalazi istraivanja i
zakljuci i preporuke menadmentu.26
169.
170. Redoslijed izlaganja mora biti takav da se italac na najbolji nain
obavijesti o svim bitnim rezultatima istraivanja. Redoslijed, dakle, mora biti,
prije svega, logian, a to znai da mora potovati samu proceduru istraivanja.

23 Tihi B., ii M., Brki N.: op. cit., str. 158

24 Babi Hodovi V., Domatez A., Kurtovi E.: op. cit., str. 104

25 Ibid. str. 103

26 Ibid. str. 104

16
 171. Smatramo da bi svaki izvjetaj o obavljenom istraivanju marketinga
trebalo da sadrisljedee elemente:27
Naslovna strana
Sadraj izvjetaja
Uvodno izlaganje
Metodologija istraivanja
Rezultati istraivanja
Zakljuci i preporuke
Prilozi
172.
173.
174.
175.
176.
177.
178.
179.
180.
181.
182.
183.
184.
185.
186.
187.
188.
189.

190. ZAKLJUAK
191.
192. Kroz ovaj rad smo dobili jasnu sliku o kompleksnosti istraivakog rada
u marketingu i napora koje je potrebno uloiti kako bi se dostigli traeni
rezultati. Sloenost ovog istraivanja nam ukazuje na potrebu posjedovanja
kvalificiranosti koja se ogleda u analitikim i kreativnim sposobnostima koje su
neophodne za uspjean marketinki tim koji e dati odgovor na problem
istraivanja. Takoer je veoma bitno spomenuti znaaj informacija jer u praksi
est sluaj prikupljanja tanih ali neadekvatnih informacija koje nam ne daju
traeni odgovor na postavljeni problem.

27 Tihi B., ii M., Brki N.: op. cit., str. 159

17
 193. Zakljuili smo da egzistencija preduzea u svakoj djelatnosti iziskuje
potragu za aktuelnostima na tritu koje e doprinjeti boljem donoenju odluka
u preduzeu i samim tim boljem plasmanu na tritu.
194.
195.
196.
197.
198.
199.
200.
201.
202.
203.
204.
205.
206.
207.
208.
209.
210.
211.
212.
213.

214. LITERATURA
215.
1. Mecanovi I., Znanstveni rad ''Marketing informacija'', Pravni fakultet Osijek, Zbornik
radova, 1991.
2. Ibid.
3. Babi Hodovi V., Domatez A., Kurtovi E.: Osnovi marketinga, Ekonomski fakultet u
Sarajevu, 2012., str. 92
4. Ibid.
5. Babi Hodovi V., Domatez A., Kurtovi E.: op. cit., str. 93
6. Tihi B., ii M., Brki N.: Marketing, Ekonomski fakultet u Sarajevu, 2006., str. 138
7. Ibid., str. 140
8. Tihi B., ii M., Brki N.: op. cit., str. 140.
9. Ibid., str. 140
10. Tihi B., ii M., Brki N.: op. cit., str. 144
11. Tihi B., ii M., Brki N.: op. cit., str. 147
12. Ibid., str. 147
13. Tihi B., ii M., Brki N.: op. cit., str. 148
14. Ibid., str. 148
15. Ibid., str. 153
16. Tihi B., ii M., Brki N.: op. cit., str. 148
17. Ibid., str. 154
18. Ibid., str. 154
19. Tihi B., ii M., Brki N.: op. cit., str. 155
20. Ibid., str. 157
21. Tihi B., ii M., Brki N.: op. cit., str. 157
22. Ibid., str.158

18
23. Tihi B., ii M., Brki N.: op. cit., str. 158
24. Babi Hodovi V., Domatez A., Kurtovi E.: op. cit., str. 104
25. Ibid. str. 103
26. Ibid. str. 104
27. Tihi B., ii M., Brki N.: op. cit., str. 159
216.

19