Ustavno Pravo Skripta PDF

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH
USTAVNO PRAVO
SKRIPTA
WWW.BH-PRAVNICI.COM
INFO@BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
POJAM I PREDMET USTAVNOG PRAVA
Ustavno pravo i politike znanosti imaju istovrsni predmet znanstvenog interesa, to su

politike institucije i politiki sustav.
Ustavno pravo je grana prava koja prouava one politike institucije koje su ureene
pravom i u mjeri u kojoj su one ureene pravom.
Politike institucije su drutvene institucije koje nastaju i djeluju na podruju drutva

koji nazivamo politikom.
Politika je svjesna djelatnost kojom se neka drutvena skupina nastoji usmjeriti da bi

se ostvarili njezini odreeni ciljevi.
Vlast je mogunost provedbe vlastite volje unato otporu onih kojima je volja
upuena.
Dva osnovna razloga nastanka i odranja vlasti:

1. ovisnost onih kojima je volja upuena o onima koji svoju volju nameu
2. sama priroda politike jer usmjeravanje drutvene skupine trai usklaivanje
svih pojedinanih interesa, a to je mogue samo kroz diobu rada na one koji
odluuju i one koji odluke izvravaju
Razlika dravne vlasti od ostalih oblika vlasti sastoji se u tome to dravna vlast
jedina ima monopol legitimnog fizikog nasilja kao krajnjeg sredstva ostvarivanja
svoje volje.
Autoritet je takva vrsta vlasti gdje se odreena politika ostvaruje odnosima meu
ljudima unutar kojih pojedinci prihvaaju odluke drugih pojedinaca dobrovoljno jer
vjeruju da su one u njihovom interesu, a ne zbog moguih sankcija.
Mo je sinonim za vlast koja je djelotvorna, izvodi se iz legitimiteta i legaliteta.
Legitimitet se stjee izborima.
Legalitet znai sustav pravih institucija i mehanizama kojim se drava

samoograniuje pravom odreujui unaprijed pravila za sve formalne (dravna tijela)
i zbiljske (politike stranke, voe) vlastodrce.
Dva temeljna svojstva svake posebne politike:

1. politika je borba za vlast i oko vlasti jer vlast omoguava onima koji je
posjeduju ostvarenje njihovih interesa
2. politika je djelatnost kojom se usklaivanjem pojedinanih i posebnih interesa
osigurava oblikovanje zajednikog interesa bez ega je nemogue ostvarit i
njezine ciljeve
Dravna politika je sustav institucija kroz koje se oblikuje i ostvaruje politika vlast
u odreenoj dravi.
1 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Politike institucije koje ine predmet ustavnog prava su svi oni dravni i
nedravni politiki subjekti i sloen sustav njihov ih povratnih meusobnih
odnosa kroz koje se kontinuirano oblikuje i ostvaruje dravna politika.
Razlika dravne politike od ostalih vrsta politike sastoji se u tome to dravna

politika jedina ima monopol legitimnog fizikog nasilja kao krajnjeg sredstva za
ostvarivanje odluka koje donosi, ona je politika globalnog drutva i politika svih
drugih politika jer se njome usmjeravaju sve druge politike.
Pravo je izraz odreene politike.
Pravni sustav je jedno od osnovnih sredstava kojim politika vlast nastoji ostvariti
to potpuniji stupanj legitimiteta, on je sinonim legalnosti politike vlasti.
Odnos ustavnog prava i politikih znanosti:

- ustavno pravo se ne moe odvojiti od politike, ustavno pravo je politiko
pravo jer pravni propisi ustavnog prava redovito sadre politika rjeenja
- ustavno pravo i politike znanosti se sadrajno meusobno dopunjuju, jer
izvan ustavnih struktura djeluju brojni politiki odnosi i institucije (kao to su
politike stranke, interesne skupine, javno mnijenje, ideoloki i politiki
sustavi vrijednosti) koje izuavaju politike znanosti
Odnos ustavnog prava i drugih grana pravnog sustava:
- norme ustavnog prava sadrajno odreuju temelje cjelovitog pravnog poretka
odreene drave
- neke ustavne norme su okvir i sadrajni temelj za zakonsku razradu u
kaznenom zakonu, primjerice ustavne norme koje sadre naela nullum crimen
et nulla poena sine lege (nema kaznenog djela niti kazne bez zakona)
- neke ustavne norme su okvir i sadrajni temelj za zakonsku razradu u sklopu
upravnog prava
- manji broj ustavnih normi su samo norme ustavnog prava, a ne i neke druge
grane pravnog sustava, a to su veinom norme druge skupine
PITANJA S ISPITA:
- PREDMET UP su politike institucije
- TA JE POLITIKA svjesna djelatnost odreene skupine usmjerena za
ostvarivanje odreenih ciljeva
- TKO SE BAVI POL.INSTITUCIJAMA -
- RAZLIKA IZM EU UP I POLITOLOGIJE UP izuava one
pol.institucije koje su normirane narmama UP i istrauje odnos izmeu tih
normi i njihove primjene u zbilji, a politologija izuava sve pol.institucije bez
obzira jesu li normirane pravnim normama.
METODE USTAVNOG PRAVA

1. normativistika
o prouava i analizira ustavne norme, objanjava namjere ustavotvorca,
trai praznine i neloginosti u ustavnim i zakonskim rjeenjima, tumai
ih s pomou jezine i logine analize
WWW.BH-PRAVNICI.COM
o ne vodi dovoljno rauna o stvarnosti, osnovna je metoda koju treba
koristiti u u kombinaciji s drugim metodama
o na njoj se temeljila klasina znanost ustavnog prava sve do zavretka
Drugog svjetskog rata
2. usporedna
o nastoji usporeivati politike institucije od njihova zaetka kao
politikih ideja preko pravnih propisa do ostvarivanja u politikoj zbilji
3. povijesna
o prati i prouava povijesni razvoj politikih institucija
4. metode politikih znanosti
o koje su one preuzele iz sociologije i socijalne psihologije
o to su: posredno promatranje, neposredno promatranje, promatranje i
sudjelovanje, eksperiment
5. pomone metode
o matematike i grafike metode
SADRAJ USTAVNOG PRAVA
Ustavno pravo ine sve pravne norme kojima se ureuju politike institucije bez
obzira na to u kojim se opim pravnim aktima nalaze.
Tri su skupine pravnih normi ustavnog prava:

1. norme kojima se ureuju temeljne slobode, prava i dunosti ovjeka i
graanina
2. norme kojima se ureuje ustrojstvo dravne vlasti, odnosno:
o temeljna naela iz kojih se izvodi i oblikuje ustrojstvo dravne vlasti
o koja su to temeljna dravna tijela
o izbor, odnosno postupak imenovanja, a eventualno i odgovornosti
svakog od temeljnih dravnih tijela
o djelokrug temeljnih dravnih tijela
o meusobni horizontalni i vertikalni odnosi dravnih tijela
o nain rada i odluivanja dravnih tijela
3. norme kojima se ureuje sveza odnosa izmeu nedravnih politikih subjekata
i drave
o interesne skupine i politike stranke koje su nedravni politiki
subjekti pravo ureuje samo segmentarno
Prava prve generacije jame se ve deklaracijama o pravima s kraja 18.st. i poetka

19.st., a u njih ubrajamo: osobne slobode i prava, politike slobode i prava, pravo
vlasnitva.
Prava druge generacije jame se od ustava donesenih nakon Prvog svjetskog rata
(npr. Weimarski ustav Njemake republike iz 1919.), a u njih ubrajamo: gospodarsko-
socijalna i kulturna prava, osim prava vlasnitva.
Prava tree generacije jame se od poetka '60-tih godina 20.st., a u njih ubrajamo:
pravo na zdrav ivot ovjeka i sklop ekolokih prava.
Horizontalni odnosi dravnih tijela su odnosi razliitih dravnih tijela na istoj razini
obnaanja dravne vlasti.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Vertikalni odnosi dravnih tijela su odnosi dravnih tijela na razliitim
teritorijalnim razinama obnaanja dravne vlasti.
IZVORI USTAVNOG PRAVA
Pravni oblici u kojima se donose norme ustavnog prava su izvori Ustavnog prava.
Cjelinom svojih normi, izvori ustavnog prava su: pisani ustav i organski zakoni.
U cijelosti ili odreenim dijelovima, izvori ustavnog prava mogu biti: (pisani)
- zakoni,
- poslovnici temeljnih dravnih tijela,
- podzakonski opi akti
- uredbe,
- uredbe iz nude
Nepisani izvor ustavnog prava su ustavni obiaji.
Organski zakoni su zasebna vrsta zakona koji su prema pravnoj snazi ispod ustava,
ali iznad ostalih zakona jer za razliku od zakona koji se donose natpolovinom
veinom nazonih zastupnika, organski zakoni donose se kvalificiranom veinom, a
njima se razrauju ustavne norme o pravima i slobodama ovjeka i graanina, te o
ustrojstvu dravne vlasti.
Organski zakoni prema Ustavu RH su zakoni kojima se ureuju nacionalna prava, a

koje Hrvatski sabor donosi dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika, te zakoni
kojima se razrauju Ustavom utvrene slobode i prava ovjeka i graanina, izborni
sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela, te ustrojstvo lokalne i
podrune samouprave, a koji se donose veinom glasova svih zastupnika.
Poslovnik je akt kojim se razrauju ustavne norme o nainu rada i odluivanja

odreenog dravnog tijela.
Uredba je opi pravni akt koji, u skladu s ustavom i zakonom, donosi izvrno tijelo
(vlada ili dravni poglavar).
Uredbe iz nude su uredbe kojima izvrna vlast, u ratnom stanju ili stanju neposredne
ugroenosti dravne neovisnosti i cjelovitosti, ureuje one odnose koje izvan stanja
nude ureuje zakonima predstavniko tijelo, one imaju ustavnopravnu snagu i
samostalni su izvor ustavnog prava.
Ustavni obiaji su nepisani izvori ustavnog prava.
Dva su naina nastanka ustavnog obiaja:

1. kad nijedan pisani izvor ne ureuje odreeni politiki odnos ili politiku
instituciju
2. kad neki pisani izvor ureuje nedovoljno odreeno politiki odnos ili politiku
instituciju
- u oba sluaja, injenjem ili neinjenjem odreenih radnji stvara se svijest o
nunosti takvog ponaanja nekog dravnog tijela ili drugog politikog
subjekta, te nastaje ustavni obiaj
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Primjer ustavnog obiaja u RH:

Ustav RH iz 1990. nije imao nikakvih odredbi o nepodudarnosti istodobnog obnaanja
dunosti ministra u vladi i zastupnika u Saboru, pa je nastao ustavni obiaj
imenovanja ministara iz reda zastupnika koji je vrijedio do 1992. kad je donesen
Zakon o izboru zastupnika u Sabor Republike Hrvatske koji je prihvatio institut
nepodudarnosti.
Dva su naina mijenjanja ustavnog obiaja:

1. odjednom, bilo kojim pisanim izvorom ustavnog prava
2. postupno, oblikovanjem novog sadrajno suprotnog ustavnog obiaja
IZVORI USTAVNOG PRAVA U BIH
- USTAVI Ustav BiH, ustavi entiteta s ustavnim amandmanima i ustavi

kantona
- ZAKONI BiH, entitetski, kantonalni, statut i zakoni Brko Distrikta
- PODZAKONSKI OPI AKTI
- MEUNARODNI UGOVORI
- ODLUKE Ustavnog suda BiH i entitetskih Ustavnih sudova
- AKTI Visokog predstavnika
MATERIJALNI I FORMALNI USTAV
Ustav je temeljni pravni izvor ustavnog prava jer se u njemu nalazi preteit broj
normi ustavnog prava.
Ustav u materijalnom smislu obuhvaa sve pravne izvore ustavnog prava u

odreenoj dravi, bez obzira da li je rije o ustavu kao zasebnom pisanom opem
pravnom aktu, organskom zakonu, podzakonskom opem ak tu ili ustavnom obiaju.
Oblikuje se preteito pisanim pravnim propisima i ima ga svaka drava.
Ustav u formalnom s mislu je pisani opi pravni akt koji nosi naziv ustav, a koji
obuhvaa preteit broj normi ustavnog prava odreene drave. Rije je o jednom
jedinstvenom pravnom aktu u kom su sakupljene sve temeljne a i druge pravne norme
koje ureuju ustavnu materiju. zbog toga se ustav u formalnom smislu esto naziva i
kodificirani ustav.
Ustav u formalnom smislu je i svojevrsni politiki akt ili dokument.
PISANI I NEPSANI USTAV
Pisani ustav je temeljni oblik u kojem se u raznim vrstama opih pravnih akata
nalaze norme ustavnog prava.
Nepisani ustav je sinonim za sustav ustavnih obiaja to postoje u odreenoj dravi.
DIOBA USTAVA U FORMALNOM SMISLU PREMA NAINU

DONOENJA:
WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. ustavna povelja ili oktroirani ustav formalno ustavnopravno jednostrani
akt monarha kojim on samoograniuje svoju vlast, donosei ustav kojim dijeli
vlast izmeu sebe i predstavnikog tijela (npr. francuski Ustav iz 1814., Ustav
Kraljevine Jugoslavije iz 1931.)
2. ustavni pakt formalno ustavnopravno dvostrani akt monarha i naroda koji u
njegovu donoenju sudjeluje preko predstavnikog tijela (npr. francuski Ustav
iz 1791.)
3. narodni ustav formalno ustavnopravno jednostrani akt naroda kojeg on
donosi i mijenja neposredno na ustavotvornom referendumu ili putem
predstavnikog tijela (ustavotvorne skuptine ili redovitog zakonodavnog
tijela)
DIOBA USTAVA U FORMALNOM SMISLU S OBZIROM NA PRAVNU

SNAGU:
KRUTI I MEKI USTAV
1. kruti ustavi su ustavi koji se mogu mije njati ili revidirati samo na nain
koji se razlikuje od naina donoenja i mijenjanja zakona, iz ega proizlazi da
norme krutog ustava imaju nadzakonsku pravnu snagu i da zakoni i svi drugi
pravni propisi moraju biti u skladu s normama krutog ustava
2. meki ustavi su ustavi koji se mogu mije njati ili revidirati na isti nain na
koji se mijenjaju zakoni a to znai da svaki zakon moe mijenjati bilo koju
normu formalnog mekog ustava. Unutar mekog ustava zakoni su najvii izvor
ustavnog prava.
Dva razloga prihvaanja ideje o krutosti ustava:

1. budui da se u ustavu na jednom mjestu utvruju sva prava i slobode, on mora
prema pravnoj snazi biti iznad zakona i svih drugih propisa u dravi
2. ustavom se ograniuju najvia dravna tijela, a preko njih i sustav dravne
vlasti u cijelosti
etiri stupnja krutosti ustava:

1. najvii stupanj krutosti ustava bio bi kad bi ustav sadravao opu zabranu da
ga se mijenja, takav ustav bio bi vjean
2. zabranjuje se mijenjanje ustava u cijelosti, ali samo na odreeno vrijeme (npr.
francuski Ustav iz 1791., na etiri godine)
3. zabranjuje se trajno mijenjanje nekih tono odreenih odredbi (npr. Ustav
francuske V. republike iz 1958. zabranjuje reviziju njime utvrenog
republikanskog oblika vladavine)
4. ne zabranjuje se mijenjanje ustava, ali se propisuje poseban postupak za
mijenjanje ustava koji je razliit od naina donoenja i mijenjanja zakona
Dva naina mijenjanja krutog ustava:

1. ustavotvorni referendum moe biti apsolutno obvezatan (ako se za svaku
promjenu ustava referendum mora raspisati, npr. Ustav vicarske iz 1874.),
relativno obvezatan (ako se raspisuje za mijenjanje samo nekih unaprijed u
ustavu odreenih normi, npr. ustavi nekih drava SAD-a) i fakultativan (moe
WWW.BH-PRAVNICI.COM
se raspisati za svaku izmjenu ustava, a ne mora ni za jednu, o emu odluuje
predstavniko tijelo, a moe i predsjednik republike kao to je to npr. u Ustavu
RH iz 1990.)
2. odluka predstavnikog tijela ustavotvorne skuptine ili redovitog
zakonodavnog tijela
Prikriveni referendum kad se primijeni sustav ustavotvorne skuptine za

mijenjanje ustava, birai mogu, poznavajui stavove kandidata, u velikoj mjeri
utjecati na sadraj ustavne revizije
Dvije osnovne tehnike mijenjanja ustava:

1. tehnika Ustavnog zakona ustav se mijenja tako da se ukida onaj lanak
kojeg se eli promijeniti i zamjenjuje ga se novim, ili se ustav dopunjuje na
onom mjestu gdje dopuna sadrajno pripada, a ova tehnika prikladnija je u
sluaju veeg broja izmjena
2. tehnika ustavnih amandmana prvobitni tekst ustava ostaje nepromijenjen,
pa se pri svakoj izmjeni ili dopuni, na prvobitni tekst samo dodaju norme u
obliku amandmana, a ova tehnika prikladnija je kad se ustav samo dopunjuje
dodavanjem novih odredbi
STRUKTURA USTAVA:
- normativni dio svaki ustav ima normativni dio koji ine ustavne norme
oblikovane u lancima a ti lanci su gruprani u odjeljcima ili dijelovima.
suvremeni demokratski ustavi najee imaju izmeu 100 200 lanaka.
- proslov ili preambula neki ustavi na poetku imaju ovaj dio koji je
razdvojen od normativnog dijela. U ovom se dijelu naznauje tko donosi ustav
i u ije se ime ustav prihvaa, izlau se povijesni temelji ustava i drave za
koju se donosi, navode se temeljna naela koja se u ustavu razrauju, ne sadri
nikakve norme, pisan je sveanim stilom, a sadraj je opisan
- aneksi posebni dodaci na koje se upuuje u normativnom dijelu, ima ih
manji broj ustava
- amandmani dodaci uz osnovni prvobitni tekst
Vrste odredbi u ustavu: 1. temeljne, 2. o slobodama i pravima ovjeka i graanina, 3.

o ustrojstvu dravne vlasti, 4. prijelazne, 5. zavrne
STRUKTURA USTAVA BIH
Ustav BiH sastoji se od:

- preambule
- normativnog dijela
- aneksa
Temeljne odredbe Ustava BiH

- kontinuitet
- demokratska naela
- sastav
- promet roba, usluga, kapitala i osoba
- glavni grad
- simboli grb, zastava, himna
WWW.BH-PRAVNICI.COM
- dravljanstvo
Ustav FbiH sastoji se od:

- preambule
- normativnog dijela
- aneksa samo jedan Instrumenti za zatitu ljudskih prava (22 dokumenta)
- ustavni amandmani
Ustav Federacije ima 115 lanaka i 102 amandmana (26 domaih i 76 koje je
proglasio V.predstavnik)
USTAV I RAZVITAK USTAVNE VLADAVINE
Ustav je na prvom mjestu politiki, a tek potom i pravni dokument. Ustav je najvii i
temeljni zakon u dravi. To je akt kojim se uspostavlja politiki i pravni poredak.
Ustavna vladavina je oblik ureenja politike zajednice u kojoj je vlast ograniena

ustavom i pravom, te ideja odraava stari demokratski ideal non sub homine sed sub
lege (ne treba se pokoravati drugim ljudima, ve zakonima).
Konstitucionalizam je izraz koji obuhvaa skup politikih teorija kojima je

zajedniko to zahtijevaju da javna vlast u obnaanju svojih funkcija mora potivati
ogranienja i pravne postupke to ih ureuje ustav i zakon. Zakonodavno tijelo mora
se pridravati ustava, a izvrna i sudbena vlast ustava i zakona. ustvari to znai da
dravna tijela nisu nositelji suvereniteta ve on pripada narodu.
postojanje ustava nuno je da bi postojala ustavna vladavina.
Podjela ustava glede njihova ozbiljenja i odnosa prema ustavnoj vladavini:

1. normativni ustav onaj koji zadovoljava zahtjeve ustavne vladavine i doista
je ozbiljen u ivotu, te usmjerava demokratski politiki proces u zemlji
2. nominalni ustav zadovoljava normativne zahtjeve ustavne vladavine, eli
ga se provesti, ali iz odreenih razloga nije u cijelosti ozbiljen u ivotu
3. semantiki ustav ustav po znaenju rijei, bez obzira na svoje normativne
znaajke nije uope primijenjen u ivotu glede bitnih pitanja ustavne
vladavine, te slui iskljuivo prikrivanju zbiljskih odnosa i procesa u politikoj
vlasti
Tri mogunosti uspostave ustavnog poretka:

1. sluajnost posebne zemljopisne, povijesne, kulturne i druge okolnosti koje
su odredile ustavnost neke zemlje (npr. Velika Britanija)
2. nasilje unutarnji revolucionarni dogaaji, ili vanjski napadaj, kojima je
nametnut odreeni ustav (npr. Francuska)
3. ustavni izbor svjesno stvaranje i ureenje sustava institucija ustavne
vladavine (npr. SAD)
VLADAVINA PRAVA
Vladavina prava u politikom s mislu objedinjava u sebi niz naela ustavne

vladavine, prema kojima su svi nositelji funkcija vlasti podvrgnuti ogranienjima
uspostavljenim pravnim poretkom u dravi, pod politikim nadzorom predstavnikih
WWW.BH-PRAVNICI.COM
tijela, na temelju mandata dobivenog od naroda, to osigurava, pruanjem zatite,
nezavisno sudstvo u primjerenom i zakonom propisanom postupku u kojem je
osigurano potivanje prava ovjeka.
Vladavina prava u pravnom smislu zahtijeva strogo pridravanja ustava i zakona od

strane svih dravnih tijela i pojedinih dunosnika, kao i od samih graana.
Pravna drava je koncepcija koja svoje teite stavlja na nadzakonsku snagu

ustavnopravnih normi i hijerarhiju koja iz nje slijedi, nastala je u njemakoj pravnoj
teoriji 19.st.
Zajedniko svojstvo koncepcije vladavine prava i pravne drave je zabrana svake

arbitrarnosti (samovolje) pri odluivanju i postupanju svih dravnih tijela, koja mogu
intervenirati u odnose meu ljudima jedino putem zakona, odnosno na temelju ovlasti
dobivenih zakonom.
NAELO USTAVNOSTI
Naelo ustavnosti zahtijeva:

- da se zakoni donose u skladu s razdiobom ovlasti utvrenom ustavom
- da zakonodavac pri donoenju zakona strogo potuje za to ustavom predvien
postupak
- da zakoni i drugi propisi sadrajno budu u skladu s odredbama ustava
Krutost ustava ima za pravnu posljedicu nadzakonsku snagu ustavnih normi. Zakon
ima manju pravnu snagu od ustava.
Dvije formalno-pravne pretpostavke nadzakonske snage ustavnih normi:

- poloaj donositelja ustavnopravnih normi
- znaajke posebnog postupka njihova donoenja i izmjene, koji je sloeniji od
postupka donoenja
obinih zakona
Zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom a ostali propisi i s Ustavom i zakonima.

Graaninu je doputeno initi sve to nije zabranjeno ustavom.
Upravna i sudbena tijela moraju se kretati jedino u okvirima koji su zakonom
doputeni.
Enoncijacija zakonitosti je izriita ovlast zakonodavca koju daje ustav na temelju

koje se zakonom razrauju odredbe ustava, a esto i nain koritenja Ustavom
zajamenih sloboda i prava.
NAELO ZAKONITOSTI:
Zakon je poslije ustava najvaniji pravni akt. Ogranienje prava graana i nametanje
tereta dozvoljeno je samo na osnovi zakona. Zakonom se razrauju odredbe ustava.
Naelo zakonitosti odnosi se i na ope pravne akte i na pojedinane pravne akte
(sudske odluke, upravna rjeenja).
Glede opih pravnih akata ili propisa:
WWW.BH-PRAVNICI.COM
o zahtijeva da propisi budu u suglasnosti s opim pravnim aktima vee
pravne snage, te da se zasnivaju na zakonu suglasnost u formalnom i
materijalnom smislu
o poseban poloaj propisa koji donose tijela lokalne samouprave u
podruju lokalnih poslova zahtijeva se da ti podzakonski propisi ne
budu u suprotnosti sa zakonom
glede pojedinanih pravnih akata:
o zahtijeva da se oni donose na temelju i u sklopu zakonskih ovlasti i
nadlenosti, te da u pogledu oblika, kao i sadrajno budu u suglasnosti
sa zakonom
FORMALNA I MATERIJALNA PROTUUSTAVNOST ZAKONA
Formalna protuustavnost zakona javlja se kad zakonodavac ne potiva ustavom

predvieni postupak donoenja zakona, ili pak kad bi prekrio odredbe o obliku u
kojem se donose zakoni.
est sluajeva formalne neustavnosti zakona:

kad bi akt pod nazivom ''zakon'' donijelo tijelo koje za to nije ustavom ovlateno
kad bi zakonodavno tijelo postupilo na temelju prijedloga neovlatenog
podnositelja
kad bi se proveo hitni ili skraeni zakonodavni postupak, a za to ne postoji
ustavna ovlast
nepotivanje odredbe o posebnoj veini potrebnoj za usvajanje zakona
nepotivanje ustavne odredbe o proglaavanju zakona
nepotivanje ustavne odredbe o objavljivanju zakona
Materijalna neustavnost zakona sluaj je kad zakon svojim odredbama sadrajno

proturijei odredbama ustava.
Sluajevi materijalne povrede ustavnosti zakona:

- retroaktivnost (povratno djelovanje) zakona znai primjenu odredbi zakona
unatrag na situacije koje su nastale dok zakon nije postojao
- sadrajna neusklaenost odredbi zakona s odredbama ustava
Opinio iuris je internalizirana drutvena norma prema kojoj se vlast mora pokoravati
ustavu i zakonu.
INSTITUCIJE KONTROLE ZAKONITOSTI I USTAVNOSTI
Sustav nadzora nad ostvarivanjem ustavnosti i zakonitosti u cjelini obuhvaa:

- nadzor ustavnosti i zakonitosti zakona i drugih propisa
o nadzor ustavnosti zakona tipina sudska funkcija jer se sastoji u
usporedbi sadraja pravnih propisa razliite pravne snage i izricanju
sankcije u sluaju utvrene nesuglasnosti meu njima (SAD pravo
svih sudova pod nadzorom Vrhovnog suda, Velika Britanija nema,
vicarska Vrhovni sud za zakone koje donose skuptine u
kantonima, socijalistike drave politika tijela, EU Ustavni sud)
o nadzor ustavnosti i zakonitosti podzakonskih propisa povjerava
se takoer sudovima, a tamo gdje postoje i ustavnim sudovima
WWW.BH-PRAVNICI.COM
angloamerika pravna tradicija redoviti sudovi u sklopu
opeg sudbenog nadzora nad primjenom zakona (judicial
review)
EU pravo redovitih i drugih sudova da pri rjeavanju sporova
ispitaju zakonitost podzakonskih akata, te ako ih smatraju
nezakonitim izuzeti ih od primjene i neposredno primijeniti
zakonske odredbe-iznimka ne zakonitosti
instancijski nadzor od strane viih dravnih tijela u odnosu
na propise koje u sklopu svojih ovlasti donose nia tijela u
hijerarhiji (npr. Vlada nadzire akte tijela dravne uprave)
- nadzor zakonitosti pojedinanih pravnih akata kao to su sudska odluka,
rjeenje upravnog tijela, ili drugog tijela koje obnaa javne ovlasti, os igurava
se putem pravnih lijekova u postupku pred tijelima drugog stupnja, odnosno u
upravnom sporu o zakonitosti konanog upravnog akta (u RH se vodi pred
Upravnim sudom)
- nadzor ustavnosti pojedinanih pravnih akata glede zatite temeljnih
ustavom zajamenih sloboda i prava graana u povodu ustavne tube, nakon
to su iscrpljena sva redovita i izvanredna pravna sredstva, vodi se pred
Ustavnim sudom
Posredno (akcesorno) odluivanje o ustavnosti zakona javlja se kao prethodno

pitanje koje treba rijeiti kako bi se mogao rijeiti sam predmet sudbenog spora, pri
emu odluka suda ima uinak samo u odnosu na konkretan predmet u kojem se zakon
izuzima od primjene (djeluje samo inter partes).
Neposredno (apstraktno) odluivanje o ustavnosti zakona je odluivanje kad

pitanje sukladnosti zakona s ustavom predstavlja samu bit spora koji sud mora rijeiti,
bez obzira na bilo kakav konkretni sluaj, radi se o ustavnom sporu, odluka suda ima
djelovanje erga omnes (prema svima).
Dvije vrste pravnih posljedica odluka o neustavnosti zakona:

- ukidanje pravnih propisa djeluje samo pro futuro (ex nunc), od trenutka
donoenja odluke kojom se propis ukida, te ne dira u ranije nastale pravne
posljedice
- ponitavanje pravnih propisa djeluje retroaktivno (ex tunc), od trenutka
samog donoenja osporenog akta koji kao da nije niti donesen pa bi trebalo
sanirati sve posljedice do kojih je doveo
Nadzor ustavnosti zakona:

1. prethodni njime se sprjeava primjena neustavnog zakona i nastupanje
tetnih posljedica po slobode i prava graana uzrokovanih takvom primjenom
(npr. Ustav Republike Irske 1937., francuski Ustav iz 1958., Ustav Rumunjske
iz 1991.)
2. naknadni provodi se tek nakon to je zakon objavljen i stupio na snagu (npr.
URH 1990.)
3. mjeoviti sustav prethodnog i naknadnog nadzora npr. Ustav Portugala
1976., URH 2001.
NEPOSREDNA DEMOKRACIJA
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Tri razine pojma suverenitet:

1. puki suverenitet (dravljanski ili graanski) znai da sva vlast u dravi
proizlazi iz naroda i pripada narodu
2. suverenitet drave najvia vlast prema unutra i nezavisna prema vani
3. nacionalni suve renitet pravo naroda na samoodreenje do otcjepljenja
Dva temeljna naina ostvarivanja narodnog suvereniteta:

1. posredno odluivanje
o narod bira svoje predstavnike preko kojih e posredno obnaati vlast
o posredna de mokracija ili predstavnika vladavina
2. neposredno odluivanje
o narod neposredno obnaa dunosti vlasti
o neposredna de mokracija
Oblici neposredne demokracije su: referendum, peticija i narodna inicijativa.
REFERENDUM I VRSTE REFERENDUMA
Referendum oblik neposrednog odluivanja kojim se graani neposredno tajnim

glasovanjem izjanjavaju o nekom pitanju koje je najee tako formulirano da se na
njega moe odgovoriti sa za ili protiv, odnosno da ili ne.
Predmet referenduma je obino odluivanje o prihvaanju ili odbacivanju prijedloga
nekog opeg propisa (ustava, zakona) ili neke politike odluke.
Neposredni izbori element predstavnike vladavine, temelj oblikovanja parlamenta

i nisu referendum.
Vrste referenduma s obzirom na irinu politike zajednice:

1. referendum na razini dravi obuhvaa neposredno odluivanje svih
graana unutar drave
o u federativnoj dravi razlikujemo: referendum na razini federacije i
referendum na razini federativnih jedinica
2. lokalni referendum referendum na razini lokalne politiko-teritorijalne
jedinice
Plebiscit vrsta referenduma kojim se ostvaruje pravo naroda na samoodreenje tako

da se graani neposredno tajnim glasovanjem izjanjavaju u kojoj e i kakvoj dravi
ili dravnoj zajednici ivjeti.
Dva ogranienja primjene referenduma:

1. politike voe se esto koriste referendumom kao oblikom neposrednog
komuniciranja s narodom tako da se zaobie predstavniko tijelo
2. o interesno sloenim i vieznanim pitanjima, graani se ne mogu jednostavno
i jednoznano opredijeliti glasajui za ili protiv odnosno da ili ne
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ustavotvorni referendum svaki oblik mijenjanja ustava neposredno od birakog
tijela naroda.
1. apsolutno obve zni kad se o svakoj izmjeni ustava mora odluivati
referendumom,bez obzira na to radi li se o promjeni itavog ustava ili samo
neke njegove odredbe (npr. vicarska)
2. relativno obvezni kad se referendum mora raspisati samo za izmjenu nekih
u ustavu ranije odreenih lanova, odsjeka, dijelova (npr. u nekim dravicama
SAD)
3. fakultativni moe se raspisati za svaku, a ne mora ni za jednu promjenu
ustava, a o raspisivanju odluuje naelno predstavniko tijelo, negdje i
predsjednik (npr. FRA, ITA, RH)
Prikriveni ustavotvorni referendum do njegove primjene dolazi kad se bira

posebna ustavotvorna skuptina, a kako graani znaju da e zastupnici donijeti ustav,
daju svoje glasove onim kandidatima koji s obzirom na reviziju ustava zastupaju
stavove to odgovaraju njihovim miljenjima i stavovima, te tako na posredan nain
odluuju o sadraju ustavne izmjene.
Odluujui ustavotvorni referendum kad birai neposredno odluuju o donoenju

novog, odnosno izmjeni postojeeg ustava.
Savjetodavni ustavotvorni referendum kad graani ne odluuju konano o

donoenju, odnosno izmjeni ustava, ve samo izraavaju svoje miljenje, dok konanu
odluku donosi predstavniko tijelo.
Zakonodavni referendum svaki oblik donoenja, odnosno mijenjanja zakona,

neposredno od biraa.
- vrste: apsolutno obvezni, relativno obvezni, fakultativni, prikriveni,
savjetodavni
Narodni zakonodavni veto zakon donosi predstavniko tijelo i ion dobiva pravnu
snagu zakona izglasavanjem u predstavnikom tijelu, pa se nakon objavljivanja moe
i primjenjivati, a birako tijelo neposrednim glasovanjem odluuje hoe li zakon i
dalje ostati na snazi ili ne (npr. ITA).
NARODNA INICIJATIVA takav oblik neposredne demokracije gdje odreen broj

graana, biraa, ili odreen postotak birakog tijela ima pravo predlagati nacrte
zakona, drugih opih akata ili politikih odluka predstavniko tijelo duno je
provesti itav zakonodavni postupak, ne donese li predloeni zakon, u pravilu taj se
prijedlog zakona iznosi narodu na referendum (npr. vicarska; RH ne predvia).
PETICIJA oblik neposredne demokracije koji obiljeava pravo graana kao

pojedinca ili skupine graana da se ali ili da neto predlae predstavnikom tijelu.
1. u irem smislu alba koju moe uputiti svaki ovjek pa i onaj koji nije
dravljanin odreene drave, najee obuhvaa albu na djelovanje ili
pojedinane akte upravnih tijela.
2. u uem s mislu pripada samo dravljanima odreene drave, obuhvaa pravo
predlaganja rjeavanja odreenih pitanja koja su u djelokrugu predstavnikog
tijela, a napose pravo podnoenja zakonodavnih prijedloga ili miljenja,
odnosno stavova o zakonskom prijedlogu.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
- 2 razlike od narodne inicijative: (1) kod prava peticije zakonodavno tijelo nije
duno provesti cjelovit zakonodavni postupak, (2) peticija pripada pojedincu,
a inicijativa skupini graana
- u RH: sadrajno najire oblikovano pravo peticije pravo slati predstavke i
pritube, davati prijedloge dravnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih
odgovor
PREDSTAVNIKA VLADAVINA
Predstavnika vladavina je sustav pomou kojeg se obavlja politika vlast u

suvremenim demokratskim dravama a oblikovalo se usporedno kroz zbilju
postupnog jaanja arlamentarizma, napose u VB u 17. i 18.st. Politika sloboda i
spreavanje zlouporabe vlasti mogu se ostvariti samo ako se prihvati sustav diobe
vlasti i predstavnika vladavina.
Ustavnopravni temelj predstavnike vladavine izvodi se iz koncepcije nedjeljivog
narodnog suvereniteta. Ako suverenitet pripada narodu onda vlast ne mogu
neposredno obavljati pojedini pripadnici naroda ve samo predstavniko tijelo
PARLAMENT.
Sustav predstavnike vladavine ustavnopravno se izraava kroz Predstavniki ili
slobodni mandat. Birai biraju svoje zastupnike a izabrani zastupnik nositelj je
kolektivnog mandata koji je stekao izborom, u svom djelovanju su neovisni o stavu
biraa koji su ih izabrali, pa ih zato birai ne mogu ni opozvati, zastupnici zastupaju
cijeli narod.
FEDERALIZAM
Moderna federalistika teorija:

- lat. foedus savez
- federativno ureenje zasniva se na ravnopravnosti sudionika, potiva nju
temeljnog sporazuma o stvaranju zajednice, uzajamnom priznavanju
integriteta svakog lana zajednice, potivanju razliitosti i mirnom i
sporazumnom rjeavanju sukoba interesa
Tri kriterija razlikovanja konfederacije i federacije:

1. pravni temelj zajednice
o je pravni akt kojim je utemeljena odreena dravna zajednica kod
konfederacije to je ugovor meunarodnog prava, a kod federacije ustav
federacije
o konfederacija je savez drava koje zadravaju suverenitet, a federacija
je jedinstvena savezna drava, koju ini vie drava, utemeljena na
dioba nadlenosti izmeu njih
o meunarodni ugovor kao temelj konfederacije moe se mijenjati samo
pristankom svih lanica, a federativni ustavi se mijenjaju odlukom
tijela federacije, pri emu se esto zahtijeva ratifikac ija odreenog
broja lanica federacije
o pravo na otcjepljenje drava lanica znaajka je konfederacije, ali ga
jame i ustavi nekih federacija (npt. Ustav SFRJ iz 1974., Ustav SSSR
iz 1977.)
WWW.BH-PRAVNICI.COM
2. pravni odnos tijela zajednice prema graanima
o u konfederaciji nema pravnog odnosa izmeu tijela konfederacije i
graana, graani se nalaze u pravnom odnosu samo s tijelima svoje
drave i nemaju neposrednog dodira s tijelima konfederacije, koju ine
samo drave
o sastavni dijelovi federacije su i drave lanice i graani
3. status udruenih drava u meunarodnom pravu
o konfederacija nije subjekt meunarodnog prava, te u meunarodnim
odnosima samostalno istupaju drave lanice
o federacija je subjekt meunarodnog prava i istupa u meunarodnim
odnosima kao cjelina
PODJELA NADLENOSTI IZM EU INSTITUCIJA BIH
Podjela nadlenosti izmeu institucija BiH i entiteta regulirana je lankom III. Ustava
BiH i nevedene su tri kategorije nadlenosti:
- nadlenosti institucija BiH
- nadlenosti entiteta
- dodatne nadlenosti
Iskljuiva nadlenost institucija BiH:

- vanjska politika
- vanjskotrgovinska politika
- carinska politika
- monetarna politika
- financiranje institucija i meunarodnih obveza BiH
- imigracija, izbjeglice i azil
- provedba meunarodnih i meuentitetskih kaznenopravnih propisa,
ukljuujui i odnose s interpolom
- uspostava i funkcioniranje zajednikih i meunarodnih komunikacijskih
sredstava
- reguliranje meuentitetskog transporta
- kontrola zranog prometa
Nadlenosti entiteta
- sve vladine funkcije i ovlasti koje nisu izriito u nadlenosti institucija BiH
pripadaju entitetima
- uspostavljanje paralelnih odnosa sa susjednim dravama
- pruanje pomoi vladi BiH kod izvravanja meunarodnih obveza
- osiguravanje uvjeta za sigurnost i zatitu svih osoba pod jurisdikcijom entiteta
- sklapanje sporazuma s dravama i meunarodnim organizacijama uz
suglasnost Parlamentarne Skuptine
Dodatne nadlenosti
- nadlenosti za one poslove o kojima se entiteti usuglase
- poslovi koji su predvieni Aneksima 5, 6, 7 i 8
WWW.BH-PRAVNICI.COM
- poslovi koji su potrebni za ouvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta
Aneksi 5-8 odnose se na arbitrau radi rjeavanja sporova meu entitetima (aneks 5),
ljudska prava (aneks 6), izbjeglice i raseljene osobe (aneks 7) i ouvanje nacionalnih
spomenika (aneks 8).
PODJELA NADLENOSTI U FBIH
Jedno od glavnih obiljeja BH federalizma je njegova trostupanjska ustavnost,

klasine federalne drave obiljeene su dvostupanjskom ustavnou.
Prema postojeoj podjeli nadlenosti izmeu institucija BiH i entiteta najvei dio
pripada entitetima.
Iskljuiva nadlenost Federacije
a) voenje vanjskih poslova;

b) organiziranje i voenje odbrane Federacije i zatita njezinih granica, ukljuujui i
osnivanje zajednikog zapovjednitva svih vojnih snaga u Federaciji, nadzor nad
vojnom proizvodnjom i zakljuivanje vojnih sporazuma;
c) dravljanstvo;
d) utvrivanje gospodarske politike, ukljuujui planiranje i obnovu, te politiku
koritenja zemljita na federalnoj razini;
e) donoenje propisa o trgovini, ukljuujui carine, o meunarodnoj trgovini i
financijama, trgovini unutar federacije, pravima vezanim uz industrijsko vlasnitvo, o
standardizaciji proizvoda, vrijednosnim papirima te o komunikacijama;
f) donoenje propisa o financijama i financijskim institucijama, ukljuujui uspostavu
i nadzor nad valutom Federacije, stvaranje monetarne i fiskalne politike, te osnivanje
sredinje banke;
g) suzbijanje meunarodnog i meukantonalnog kriminala, posebice terorizma,
neovlatene trgovine drogom i organiziranog kriminala, te saradnju sa Interpolom;
h) dodjela elektronskih frekvencija za radio, televiziju, te u druge svrhe;
i) utvrivanje energetske politike, ukljuujui raspodjelu izmeu kantona te
osiguranje i odravanje potrebne infrastrukture; i
j) financiranje djelatnosti federalne vlasti i djelatnosti pod pokroviteljstvom federalne
vlasti, oporezivanjem, posudbom ili drugim sredstvima.
U iskljuivu nadlenost Federacije spadaju i pitanja iz nadlenosti predsjednika

Federacije kao to su
- predstavljanje Federacije
- imenovanje sudaca Ustavnog suda Federacije
- potpisivanje i ratificiranje sporazuma koje zakljuuje Vlada
- davanje pomilovanja
Vlada federacije ima nadlenost u sluaju opasnosti po ze mlju donositi uredbe sa

zakonskom s nagom.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Zajednika nadlenost federalne i kantonalne vlasti
a) jamenje i provedba ljudskih prava;

b) zdravstvo;
c) ekoloka politika;
d) komunikacijska i prometna infrastruktura;
e) socijalna politika;
f) provedba zakona i drugih propisa o dravljanstvu;
g) useljavanje i azil;
h) turizam; i
i) iskoritavanje prirodnih bogatstava.
Iskljuive nadlenosti kantona
a) uspostava i nadziranje snaga policije koje nose jedinstvene federalne uniforme s

kantonalnim oznakama,
b) stvaranje naobrazbene politike, ukljuujui donoenje propisa o naobrazbi te
osiguranje naobrazbe;
c) stvaranje i provedba kulturne politike;
d) stvaranje stambene politike, ukljuujui donoenje propisa o ureivanju i izgradnji
stambenih objekata;
e) stvaranje politike u svezi s reguliranjem i osiguravanjem javnih slubi;
f) donoenje propisa o koritenju lokalnog zemljita, ukljuujui zoniranje;
g) donoenje propisa o lokalnim poslovnim i karitativnim djelatnostima i njihovo
unapreivanje;
h) donoenje propisa o lokalnim energetskim postrojenjima i osiguranje njihove
dostupnosti;
i) stvaranje politike glede radio i TV postaja, njihove gradnje ukljuujui donoenje
propisa o radio i TV postajama, te osiguranje njihovog rada;
j) provedba socijalne politike i uspostava slubi socijalne zatite;
k) stvaranje i provedba politike kantonalnog turizma, razvoj turistikih res ursa;
l) financiranje djelatnosti kantonalne vlasti ili njenih agencija oporezivanjem,
posudbom ili drugim sredstvima.
Funkcije i ovlasti distrikta

- gospodarstvo distrikta
- financije distrikta
- carinska uprava
- javna imovina
- javne usluge/infrastruktura
- kultura
-obrazovanje
-zdravstvena zatita
- zatita okolia
-socijalna zatita
- pravosue i sluba pravne pomoi
- policija
- stanbena pitanja
- urbanizam i planiranje
WWW.BH-PRAVNICI.COM
- i ostale funkcije nune za funkcioniranje Distrikta
ORGANIZACIJA DRAVNE VLASTI
Narod predstavlja personalni element drave, a teritorij materijalni. Dravna vlast je

njezin pravni element.
Ustrojstvo vlasti su ustavno utvreni ili zbiljski odnosi izmeu zakonodavnih,

izvrnih i sudskih tijela, kako na razini drave, tako i na razini lokalnih jedinica.
Dvije koncepcije naela diobe vlasti:

1. trai se potpuna meusobna ustrojbena i funkcionalna neovisnost triju vlasti
o ustrojbena neovisnost trai da tijela jedne vlasti ne proizlaze iz tijela
drugih vlasti i da ne smiju politiki odgovarati tijelima drugih vlasti
o funkcionalna neovisnost trai potpunu samostalnost u obavljanju
djelokruga tijela svake vlasti
2. trai se dodjeljivanje osnovnih dravnih funkcija razliitim dravnim tijelima
o sva dravna tijela su naelno ravnopravna kako bi se meusobno
ograniavala i kako bi cjelovit sustav dravne vlasti bio ogranien
Naelo jedinstva vlasti:

- u sklopu koncepcije o neotuivoj narodnoj suverenosti, razvio J.J.Rousseau
- zakonodavna i izvrna funkcija dijelovi su jedinstvene vlasti, zakonoda vnu
obiljeava volja, a izvrnu sila izvrna mora biti podvrgnuta zakonodavnoj, a
obje moraju biti pod suverenom vlau naroda, zakonodavna ini njenu bit, a
izvrna njenu emanaciju
- Rousseau je predlagao stalan sustav nadzora zakonodavca nad radom izvrnih
tijela i pritom je oblikovao model skuptinske vlade
Sustav skuptinske vlade:

- prema nekim autorima skuptinska vlada kao oblik odnosa izmeu parlamenta
i vlade uope ne postoji, ve je ona samo podvrst sustava parlamentarne vlade
Mirkine-Guetzevitch, E.Giraud
- po drugom shvaanju, skuptinska vlada je sustav odnosa izmeu parlamenta i
vlade utemeljen na naelu jedinstva vlasti J.Barthelemy, P.Duez, te
J.Laferriere (koji smatra da podreenost izvrnih tijela proizlazi iz
demokratske ideje da skuptine koje je izabrao narod i koje zastupaju narod
moraju biti vrhovna tijela vlasti u dravi)
- kako ima toliko razliitih modela vlasti koji se u ustavnopravnoj teoriji
smatraju skuptinskim (konventski sustav u Francuskoj 1792-1795, Parika
komuna 1871., sustav vicarske), opi model skuptinske vlade moe se
odrediti samo na temelju jednog okvirnog obiljeja: funkcionalne i ustrojbene
nadmoi skuptine unutar cjelovitog sustava ustroja dravne vlasti
Sustav predsjednike vlade:

1. temeljne znaajke
o uspostavljen Ustavom SAD iz 1787., kao prvi oblik republikanske
vlade u svijetu
WWW.BH-PRAVNICI.COM
o znaajke: neposredan izbor predsjednika od graana, jedinstvena
izvrna vlast, odsutnost politike odgovornosti jedne vlasti prema
drugoj, dioba vlasti
o mehanizam ''konica i ravnotea'' (checks and balances) kao oblik
meusobnog utjecaja zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti
o preuzele zemlje Treeg svijeta, ali je taj ustavni okvir posluio za
razvoj prezidencijalistikog sustava u kojem postoji potpuna
dominacija dravnog poglavara
o i drugih djelatnosti zastupnika, koji se biraju po naelu senioriteta
Sustav parlamentarne vlade:

1. temeljne znaajke
o osnovna ideja parlamentarizma je ideja ogranienja politike vlasti, a
veina teoretiara parlamentarizam odreuju kao sustav dualiteta vlasti
(zakonodavne i izvrne) koji obiljeava primjena triju osnovnih naela:
jednakost izmeu zakonodavne i izvrne vlasti, suradnja tih dviju
vlasti, postojanje uzajamne mogunosti djelovanja jedne na drugu
o ustavnopravni mehanizam djelovanja parlamentarnog sus tava odreen
je s 4 temeljna ustavna obiljeja: (1) vlada proizlazi iz parlamenta i
politiki mu je odgovorna, te ako veina izglasa nepovjerenje vladi,
ona mora odstupiti, (2) vlada moe pod odreenim uvjetima raspustiti
parlament, a u tom sluaju spor izmeu vlade i parlamenta rjeava
birako tijelo referendumom, iz ega proizlazi da ni vlada ni parlament
nisu stabilni, (3) dravni poglavar je politiki neodgovoran i zato
stabilan element sustava, (4) institucija supotpisa niti jedan akt koji
donosi dravni poglavar nema pravne snage bez supotpisa predsjednika
vlade ili ovlatenog ministra, a tim inom vlada na sebe preuzima
politiku odgovornost za akt neodgovornog poglavara
Polupredsjedniki sustav
o od razmotrena 4 temeljna ustavnopravna obiljeja, u potpunosti ima
tree, a djelomino i etvrto obiljeje: i ovdje vlada proizlazi iz
parlamentarne veine i odgovrna je parlamentu, a dravni poglavar je
politiki neodgovoran
o razlika je kod instituta supotpisa koji ovdje nije obvezan, ve je samo
iznimka
o razlika je u odnosima unutar izvrne vlasti: ovlasti predsjednika su
vee i odluujue to ga ini ustavno i politiki monijim od vlade
o B. Constant izlae teoriju polupredsjednikog sustava s dravnim
poglavarom kao demokratskim arbitrom izmeu zakonodavne i izvrne
vlasti
ORGANIZACIJA DRAVNE VLASTI U BIH
Sustav vlasti uspostavljen u BiH Ustavom iz 1955. godine je po svojoj konstrukciji

jedan mjeoviti sustav, a po svom karakteru kvazipalamentarni sustav.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Zakonodavna vlast u BiH
Nositelj vlasti je Parlamentarna Skuptina BiH

Parlamentarna skuptina ima dva doma: Dom naroda i Zastupniki dom.
1. Dom naroda
Dom naroda se sastoji od 15 delegata, od kojih su dvije treine iz Federacije
(ukljuujui pet Hrvata i pet Bonjaka) i jedna treina iz Republike Srpske (pet Srba).
a) Nominovane hrvatske, odnosno bonjake delegate iz Federacije biraju hrvatski
odnosno bonjaki delegati u Domu naroda Federacije. Delegate iz Republike Srpske
bira Narodna skuptina Republike Srpske.
b) Devet lanova Doma naroda sainjava kvorum, pod uvjetom da su prisutna
najmanje tri bonjaka, tri hrvatska i tri srpska delegata.
2. Zastupniki dom
Zastupniki dom sastoji se od 42 lana, od kojih se dvije treine biraju sa teritorije
Federacije, a jedna treina sa teritorije Republike Srpske.
a) lanovi Zastupnikog doma biraju se neposredno iz svog entiteta, u skladu sa
izbornim zakonom a.
b) Veina svih lanova izabranih u Zastupniki dom sainjava kvorum.
Sve zakonodavne odluke moraju biti odobrene od strane oba doma.

Sve odluke u oba doma donose se veinom glasova onih koji su prisutni i glasaju.
Ovlatenja:
Parlamentarna skuptina je nadlena za:
a) ustavotvornu i zakonodavnu djelatnost
b) proraunsku nadlenost
c) sudjelovanje u voenju vanjske politike
d) nadzor nad radom Vijea ministara i organa dravne uprave nadlenosti vezane
za izbor funkcionara i radnih tijela
e) Ostala pitanja koja su potrebna da se provedu njene dunosti, ili koja su joj
dodijeljena zajednikim sporazumom entiteta.
PARLAMENTARNI IMUNITET
PARLAMENTARNA NAKNADA
PARLAMENTARNI INKOMPATIBILITET
PARLAMENT FEDERACIJE BiH
ZAKONODAVNA VLAST FEDERACIJE, PARLAMENT FEDERACIJE
Zastupniki dom se dom sastoji od 98 zastupnika. Mandat zastupnika u

Zastupnikom domu traje etiri godine, osim ako se Dom ne raspusti u skladu s
ustavom FbiH.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Zastupnike u Zastupnikom domu demokratski biraju birai s pravom glasa na
izravnim izborima, na podruju cijele Federacije. Svaki glasa ima pravo tajno
glasovati jednim glasakim listiem za bilo koju registrira nu stranku.
Prije svakih izbora, svaka registrirana stranka duna je objaviti popis svojih
kandidata. Izabrani zastupnici u Zastupnikom domu iz svake stranke osobe su s vrha
izborne liste te stranke, prema broju dobivenih glasova. Zamjene za zastupnike biraju
se izmeu onih koji su na vrhu ostatka liste.
Svaki glasa sa pravom glasa moe biti zastupnikom u Zastupnikom domu.
Zastupniki se dom saziva prvi put najkasnije dvadeset dana nakon objave rezultata
izbora.
Dom naroda se sastoji od 58 delegata i to na paritetnom naelu, tako da svaki

konstitutivni narod ima po 17 delegata, a preostalih sedam je iz reda Ostalih.
Mandat izaslanika u Dom naroda traje etiri godine, osim ako se Dom naroda ne
raspusti u skladu s ustavom.
Broj izaslanika koji se bira za Dom naroda u svakom kantonu razmjeran je

nacionalnom sastavu puanstva kantona. U okviru tog broja, postotak bonjakih,
hrvatskih i drugih izaslanika kantona odgovara, to je vie mogue, postotku
bonjakih, hrvatskih i drugih zastupnika u zakonodavnom tijelu dotinog kantona. U
Domu naroda bit e najmanje jedan Bonjak, jedan Hrvat i jedan izaslanik drugog
naroda iz svakog kantona koji imaju barem jednog takvog zastupnika u svom
zakonodavnom tijelu, a ukupni broj izaslanika Bonjaka, Hrvata i drugih bit e u
skladu sa lankom IV. A. 6.
Bonjake, hrvatske i druge izaslanike iz svakog kantona biraju odgovarajui
zastupnici u zakonodavnom tijelu dotinog kantona.
Izaslanici se biraju iz redova zastupnika u kantonalnom zakonodavnom tijelu.
Dom naroda saziva se prvi put najkasnije dvadeset dana nakon to su izabrana
kantonalna zakonodavna tijela.
Ovlasti Parlamenta Federacije
Uz ostale ovlasti predviene ustavom, Parlament Federacije je odgovoran za:
a) izbor Predsjednika Federacije i Dopredsjednika Federacije, kako je predvieno u

lankom IV. B. 2;
b) traenje u skladu sa lankom IV. B. 3 (1) od Ustavnog suda da odlui treba li
smijeniti Predsjednika Federacije ili Dopredsjednika Federacije;
c) potvrda lanova Vlade Federacije veinskim glasovanjem;
d) donoenje zakona o obnaanju dunosti u federalnoj vlasti, koji stupaju na snagu
kako je u njima predvieno, ali ne prije no to su objavljeni u slubenom glasilu
Federacije;
e) davanje suglasnosti za svaku uporabu vojne sile od strane Federacije, to mora b iti
u skladu sa meunarodnim pravom;
WWW.BH-PRAVNICI.COM
f) davanje ovlasti kantonima da sklapaju sporazume s dravama i meunarodnim
organizacijama;
g) davanje uputa Premijeru o voenju vanjskih poslova;
h) odobrenje meunarodnih ugovora veinskim glasovanjem;
i) financiranje vojnih snaga Federacije i odobravanje imenovanja asnika, kako je
utvreno lankom IV. B. 8. ovog ustava;
j) donoenje prorauna Federacije i donoenje zakona kojima se razrezuje porez ili na
drugi nain osigurava potrebno financiranje; i
k) obnaanje drugih dunosti koje su mu dodijeljene.
Svaki dom moe provoditi istragu i u tu svrhu pribavljati svjedoenja, dokaze i

dokumente.
NARODNA SKUPTINA REPUBLIKE SRPSKE
ZAKONODAVNA TIJELA KANTONA
IZVRNA VLAST U BIH
Predsjednitvo Bih - Predsjednitvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri lana:

jednog Bonjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije
Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske.
1. Izbor i trajanje mandata
a) lanovi Predsjednitva biraju se neposredno u svakom entitetu (tako da svaki
glasa glasa za popunjavanje jednog mjesta u Predsjednitvu), u skladu sa izbornim
zakonom kojeg donosi Parlamentarna skuptina. Meutim, prvi izbori e se odrati u
skladu sa Aneksom 3. Opteg okvirnog sporazuma. Bilo koje upranjeno mjesto u
Predsjednitvu e biti popunjeno od strane odgovarajueg entiteta, u skladu sa
zakonom koji e donijeti Parlamentarna skuptina.
b) Mandat lanova Predsjednitva koji su izabrani na prvim izborima traje dvije
godine; mandat lanova izabranih nakon toga e biti etiri godine. lanovi
Predsjednitva mogu biti birani jo jedan uzastopni mandat, a nakon toga nemaju
pravo izbora u Predsjednitvo prije isteka etvorogodinjeg roka.
2. Procedura
a) Predsjednitvo e usvojiti svoj poslovnik o radu koji e predvidjeti adekvatan
vremenski rok za najavu sjednica Predsjednitva.
b) lanovi Predsjednitva e izmeu sebe imenovati jednog lana za
predsjedavajueg. U prvom mandatu Predsjednitva, predsjedavajui e biti onaj lan
koji je dobio najvei broj glasova. Poslije toga, nain izbora predsjedavajueg,
rotacijom ili na drugi nain, odredie Parlamentarna skuptina.
c) Predsjednitvo e nastojati da usvoji sve odluke Predsjednitva putem
konsenzusa. Takve odluke mogu, pod uslovima iz take (d) ovog stava, usvojiti dva
lana ukoliko svi pokuaji da se dostigne konsenzus ne uspiju.
d) lan Predsjednitva koji se ne slae sa odlukom, moe odluku Predsjednitva
proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju sa koje je izabran, pod
uslovom da to uini u roku od tri dana po njenom usvajanju. Takva odluka e biti
odmah upuena Narodnoj skuptini Republike Srpske, ukoliko je tu izjavu dao lan sa
te teritorije; bonjakim delegatima u Domu naroda Federacije, ukoliko je takvu
izjavu dao bonjaki lan; ili hrvatskim delegatima u istom tijelu, ukoliko je tu izjavu
dao hrvatski lan. Ukoliko takav proglas bude potvren dvotreinskom veinom
WWW.BH-PRAVNICI.COM
glasova u roku od 10 dana po upuivanju, osporavana odluka Predsjednitva nee
imati uinka.
3. Ovlatenja
Predsjednitvo je nadleno za:
a) Voenje vanjske politike Bosne i Hercegovine.
b) Imenovanje ambasadora i drugih meunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine,
od kojih najvie dvije treine mogu biti odabrani sa teritorije Federacije.
c) Predstavljanje Bosne i Hercegovine u meunarodnim i evropskim organizacijama i
institucijama i traenje lanstva u onim meunarodnim organizacijama i institucijama
u kojima Bosna i Hercegovina nije lan.
d) Voenje pregovora za zakljuenje meunarodnih ugovora Bosne i Hercegovine,
otkazivanje i, uz suglasnost Parlamentarne skuptine, ratificiranje takvih ugovora.
e) Izvravanje odluka Parlamentarne skuptine.
f) Predlaganje godinjeg budeta Parlamentarnoj skuptini, uz preporuku Vijea
ministara.
g) Podnoenje izvjetaja o rashodima Predsjednitva Parlamentarnoj skuptini na njen
zahtjev, ali najmanje jedanput godinje.
h) Koordinaciju, prema potrebi, sa meunarodnim i nevladinim organizacijama u
Bosni i Hercegovini.
i) Vrenje drugih djelatnosti koje mogu biti potrebne za obavljanje dunosti, koje mu
prenese Parlamentarna skuptina, ili na koje pristanu entiteti.
Stalni komitet
Svaki lan Predsjednitva e, po slubenoj dunosti, vriti funkciju civilnog
zapovjednika oruanih snaga. Nijedan entitet nee prijetiti silom niti upotrebljavati
silu protiv drugog entiteta i ni pod kakvim okolnostima oruane snage jednog entiteta
ne smiju ui niti boraviti na teritoriji drugog entiteta bez suglasnosti njegove vlade i
Predsjednitva Bosne i Hercegovine. Sve oruane snage u Bosni i Hercegovini e
funkcionirati u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i
Hercegovine.
lanovi Predsjednitva e izabrati Stalni komitet za vojna pitanja koji e koordinirati
aktivnosti oruanih snaga u Bosni i Hercegovini. lanovi Predsjednitva ujedno su i
lanovi Stalnog komiteta.
Predsjednik FbiH
Predsjednik Republike srpske
Vijee ministara
Uz predsjednitvo izvrna vlast je povjerena i Vijeu ministara koje vri funkciju
Vlade. Predsjednitvo e imenovati predsjedavajueg Vijea ministara koji e preuzeti
dunost po odobrenju Zastupnikog doma. Predsjedavajui e imenovati ministra
vanjskih poslova, ministra vanjske trgovine i druge ministre po potrebi, a koji e
preuzeti dunost po odobrenju Zastupnikog doma.
Predsjedavajui i ministri zajedno sainjavaju Vijee ministara i odgovorni su za
provoenje politike i odluka Bosne i Hercegovine, o emu podnose izvjetaj
Parlamentarnoj skuptini (ukljuujui, najmanje jedanput godinje, izvjetaj o
rashodima Bosne i Hercegovine).
Najvie dvije treine svih ministara mogu biti imenovani sa teritorije Federacije.
Predsjedavajui e, takoer, imenovati zamjenike ministara (koji nee biti iz istog
WWW.BH-PRAVNICI.COM
konstitutivnog naroda kao i njihovi ministri), koji e preuzeti dunost nakon
odobrenja Zastupnikog doma.
Vijee ministara e podnijeti ostavku ukoliko mu Parlamentarna skuptina izglasa
nepovjerenje.
Vlada FbiH
Vlade se Federacije sastoji od Premijera, koji je predsjednik Vlade, zamjenika

Premijera i 16 ministara (8 bonjaka, 5 hrvata i 3 srbina) od kojih svaki ima
zamjenika. Nijedan zamjenik, ukljuujui zamjenika Premijera, ne moe biti iz istog
konstitutivnog naroda kao njegov ministar. Zamjenik Premijera obavlja dunost
ministra odbrane ili ministra vanjskih poslova.
Predsjednik Federacije, u suglasnosti s Dopredsjednikom Federacije, imenuje Vladu

Federacije nakon konzultacija s Premijerom ili s kandidatom za taj poloaj. Za
imenovanje je potrebno odobrenje veine Zastupnikog doma. S vako nepopunjeno
mjesto popunjava se istim postupkom.
Vlada se moe smijeniti bilo odlukom Predsjednika Federacije, uz suglasnost

Dopredsjednika Federacije, bilo veinskim izglasavanjem nepovjerenja Vladi u
jednom i drugom domu. Predsjednik Federacije smjenjuje ministre i zamjenike
ministara na prijedlog Premijera.
Vlada RS
Izvrna vlast kantona
Sudska vlast u BiH
Ustavni sud
Ustavni sud Bosne i Hercegovine sastoji se od devet lanova.
etiri lana bira Zastupniki dom Federacije, a dva lana Skuptina Republike
Srpske. Preostala tri lana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon
konsultacija sa Predsjednitvom.
Sudije e biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda. Svako ko udovoljava takvoj
kvalifikaciji i ima pravo glasa moe biti imenovan za sudiju Ustavnog suda. Sudije
koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti dravljani Bosne
i Hercegovine ili bilo koje susjedne drave.
Mandat sudija imenovanih u prvome sazivu bie pet godina, izuzev ako podnesu
ostavku ili budu s razlogom razrijeeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Sudije
koje su imenovani u prvome sazivu ne mogu biti reimenovani. Sudije koje e biti
imenovani nakon prvog saziva sluie do navrenih 70 godina ivota, izuzev ako
podnesu ostavku ili budu s razlogom razrijeeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija.
Veina svih lanova suda sainjava kvorum.
Sud veinom glasova svih lanova usvaja svoja pravila o radu. Sud vodi javne
rasprave, a svoje odluke e javno obrazlagati i objavljivati.
Ustavni sud e podravati Ustav BiH
Nadlenosti
WWW.BH-PRAVNICI.COM
a) Ustavni sud je jedini nadlean da odluuje o bilo kojem sporu koji se javlja po
Ustavu izmeu dva entiteta, ili izmeu Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta,
te izmeu institucija Bosne i Hercegovine, ukljuujui ali ne ograniavajui se na to
pitanje:
- Da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa susjednom dravom
u skladu sa Ustavom, ukljuujui i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni
integritet Bosne i Hercegovine.
- Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa Ustavom.
Sporove moe pokrenuti lan Predsjednitva, predsjedavajui Vijea ministara,
predsjedavajui, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skuptine; jedna
etvrtina lanova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skuptine, ili jedna
etvrtina lanova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta.
b) Ustavni sud takoer ima apelacionu nadlenost u pitanjima koja su sadrana u
Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i
Hercegovini.
c) Ustavni sud je nadlean u pitanjima koja mu je proslijedio bilo koji sud u Bosni i
Hercegovini u pogledu toga da li je zakon, o ijem vaenju njegova odluka ovisi,
kompatibilan sa Ustavom, sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i
osnovnim slobodama i njenim protokolima, ili sa zakonima Bosne i Hercegovine; ili u
pogledu postojanja ili domaaja nekog opeg pravila meunarodnog javnog prava
koje je bitno za odluku suda.
Odluke Ustavnog suda su konane i obvezujue.
Sud BiH
Visoki predstavnik je proglasio Zakon o sudu BiH, jer to nije predvieno ustavom
BiH.
Sud je u poetku imao 15 sudaca a kasnije se broj poveavao. Sud sainjava
Predsjednik suda i izvjestan broj sudaca koji nije tono odreen Zakonom.
Sud BiH ima tri vrste nadlenosti kaznenu, upravnu i apelacijsku.
Sudstvo u FbiH
Sudsku funkciju u Federaciji vri Ustavni sud i Vrhovni sud.
Ustavni s ud
Ustavni sud sastoji se od devet sudaca.
Funkcija Ustavnog suda je rjeavanje sporova:
a) izmeu kantona;
b) izmeu kantona i federalne vlasti;
c) izmeu opina i njezina kantona ili federalne vlasti; i
d) izmeu ustanova federalne vlasti ili pak unutar pojedine ustanove federalne vlasti.
Vrhovni sud
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Broj sudaca Vrhovnog suda prema potrebi utvruje se zakonom Federacije, ali nije
manji od devet.
Vrhovni sud najvii je albeni sud Federacije, ukljuujui i odluivanje o albama na

odluke kantonalnih sudova glede pitanja koja se odnose na Ustav, zakone i propise
Federacije i druga pitanja predviena zakonodavstvom Federacije, osim onih iz
djelokruga Ustavnog suda.
Vrhovni sud takoer ima izvorne nadlenost utvrene federalnim zakonima
Presude Vrhovnog suda konane su i obvezujue. Presude, kao i svi nalozi Suda glede
priziva posebice su obvezujua za stranke u postupku kao i za sud na iju je odluku
alba bila uloena.
Kad Vrhovni sud obavlja poslove iz svoje izvorne nadlenosti on ima, dodatno
ovlastima to ih zakonodavstvo izriito daje, iste ovlasti kao i drugi prvostepeni
sudovi prema
Kantonalni sudovi
Opinski sudovi
Sudska policija
Sudstvo u RS
IZBORNI SUSTAV TEMELJNA NAELA I INSTITUTI IZBORNOG

PRAVA
Izbori postupak kojim narod povjerava obavljanje politike vlasti predstavnikom

tijelu, a u mnogim suvremenim dravama i predsjedniku republike, koji predstavljaju
njegovu suverenu volju.
Izborni sustav se moe odrediti kao pravnim propisima ureen skup drutvenih
odnosa koji nastaju pri izboru predstavnikih tijela i predsjednika republike.
Aktivno birako pravo pravo birati zastupnike.
Ogranieno birako pravo tijekom 19.st., aktivno birako pravo bilo je ogranieno
cenzusom imunosti i cenzusom naobrazbe, nakon 2.svj rata ono je postalo ope
pravo glasa i za mukarce i ene.
Ope birako pravo ne znai da svi stanovnici neke drave imaju pravo glasa, ve
se trae tri uvjeta:
1. dob koja osigurava osobnu i drutvenu zrelost biraa (u suvremenim
dravama 18-21.g.)
2. dravljanstvo odreene drave
WWW.BH-PRAVNICI.COM
3. poslovna sposobnost
Posredno ograniavanje opeg birakog prava tako da se kao uvjet za upis u

biraki popis odredi rok u kojem birai moraju boraviti ili prebivati u jednom mjestu
ili podruju.
Jednako birako pravo ako u nekoj dravi za odreeno predstavniko tijelo svi
graani koji imaju birako pravo raspolau istim brojem glasova.
Nejednako birako pravo ako postoje kategorije ili skupine graana koje
raspolau veim brojem glasova od ostalih graana.
1. kurijalni sustav Pruska u 19.st.
2. pluralni votum pojedine kategorije graana na temelju imutka ili naobrazbe
imale dva ili vie glasova za razliku od svih ostalih graana koji su imali samo
1 glas (npr.Belgija do 1919)
3. mnogostruki votum svi birai imali 1 glas, ali su graani koji su posjedovali
nekretnine odreene vrijednosti mogli glasovati u svim jedinicama gdje su se
one nalazile (VB do 1948.)
4. delegatski sustav bive SFRJ svi zaposleni graani koji su lanovi neke od
drutveno-politikih organizacija imaju 3 glasa, nezaposleni lanovi i
zaposleni koji nisu lanovi 2 glasa, a nezaposleni koji nisu lanovi 1 glas
Krojenje izbornih jedinica prvi primijenio guverner Massachusetsa Gery

1819(gerrymander sustav)
Neposredni izbori primjenjuju se kad graani sami biraju svoje zastupnike.
Posredni izbori kad graani biraju odreeno tijelo koje e izabrati zastupnike,
postoje posredni izbori u jednom stupnju i posredni izbori u vie stupnjeva.
Javno glasovanje suuje slobodu biraa jer ga izlae pritisku vlasti i onih o kojima
gospodarski ili na drugi nain ovisi, a omoguuje korupciju i kupnju glasova zbog
toga se izbori u svim suvremenim predstavnikim demokracijama obavljaju tajnim
glasovanjem.
Biraki popisi oblik evidencije biraa i dokaz birakog prava, dvije karakteristike:
1. stalnost ne vode se samo za pojedine izbore ve se bez obzira na njih u te
popise unose sve osobe koje imaju aktivno birako pravo
2. jedinstvenost vrijede za sve izbore
Pasivno birako pravo pravo biti biran u predstavniko tijelo i za predsjednika

republike, uvjeti su obino razliiti od uvjeta za aktivno birako pravo.
Parlame ntarna nepodudarnost (inkompatibilitet) nepodudarnost istodobnog

obnaanja zastupnike dunosti i dunosti slubenika u dravnoj upravi i suca, tri
mogunosti primjene:
1. slubenicima i sucima zabranjuje se kandidiranje na izborima
2. doputa se kandidiranje, a ako budu izabrani, moraju podnijeti ostavku na
svoju funkciju
3. ne moraju podnijeti ostavku, ve se njihova funkcija samo suspendira
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Tri naina odreivanja kandidata politikih stranaka:
1. kandidate formalno odreuje stranako vodstvo
2. kandidate biraju svi lanovi stranke posrednim unutarstranakim izborima
3. kandidate biraju lanovi stranke i drugi birai sustav primarnih izbora u
SAD: svaka politika stranka odreuje listu predkandidata izmeu kojih birai
mogu zaokruiti onog u kojeg imaju najvie povjerenja
Dvije vrste izbornih jedinica:

1. male one u kojima se bira samo jedan zastupnik sustav pojedinanih
izbora
2. velike one u kojima se, na temelju izbornih lista, bira vie zastupnika
Sustav veine moe se primijeniti i u malim i u velikim izbornim jedinicama

1. relativna veina izabran je onaj kandidat koji je dobio najvie glasova
o veinski izbori u jednom krugu
2. apsolutna veina otra (polovica+1 svih biraa) i blaa (polovica+1 biraa
koji su glasali)
o veinski izbori u dva kruga kad nijedan od kandidata ne dobije u
prvom krugu apsolutnu veinu, dioba mandata se u drugom krugu
moe urediti na 2 naina: (1) u drugom krugu sudjeluju kandidati kao i
u prvom, ali se trai relativna veina, (2) u drugom krugu sudjeluju
samo 2 kandidata koja su u prvom krugu dobila najvie glasova
sustav balotae
Sustav razmje rnog predstavnitva (proporcionalni sustav) svaka politika

stranka dobiva u predstavnikom tijelu onoliko zastupnikih mjesta koliko je za nju u
postotku razmjerno, u odnosu prema drugim strankama, palo glasova moe se
primijeniti iskljuivo u velikim izbornim jedinicama.
Mjeoviti ili kombinirani veinsko-razmje rni sustav odreen postotak zastupnika

u predstavnikom tijelu bira se prema sustavu veine (najee relativne), a ostali
zastupnici prema sustavu razmjernog predstavnitva.
Izborne liste svaka stranka koja sudjeluje na izborima sastavlja listu s onolikim
brojem kandidata koliko se u pojedinim izbornim jedinicama bira zastupnika u
predstavniko tijelo.
CENTRALNA BANKA BIH
Osnovana je 1997. godine sa sjeditem u Sarajevu i 3 glavne jedinice u Mostaru,

Sarajevu i B.Luci.
Regulirana lankom VII. Ustava BiH.
Nadlenost CB odreuje Parlamentarna Skuptina.
CB je nadlena da postigne i odrava monetarnu stabilnost domae valute, upra vlja
slubenim deviznim rezervama, koordinira radom banaka u oba entiteta, jedina je
ovlatena institucija za tiskanje novca i monetarnu politiku na podruju BiH.
Upravno vijee je najvii organ CB, sastoji se od 5 osoba koje imenuje Predsjednitvo
BiH na period od 6 godina. UV izmeu svojih lanova izabire Guvernera CB.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Nadleno je za vrhovnu upravu i nadzor provoenja politike, administraciju i
poslovanje CB.
FINANCIJE
Ovo pitanje regulirano je lankom VIII. Ustava BiH a odnosi se na pitanja Prorauna.
Na prijedlog Predsjednitva BiH Parlamentarna Skuptina BiH svake godine usvaja
Proraun. Sredstva u Proraunu BiH osiguravaju se iz entiteta i to 2/3 osigurava FBiH
a 1/3 RS.
LOKALNA SAMOUPRAVA
Odnos sredinjih i lokalnih vlasti:

1. dekoncentracija
o tip odnosa u kojem je na lokalna tijela prenesen odreeni skup ovlasti,
to se obavljaju sukladno uputama i pod punim nadzorom sredinje
vlasti
2. decentralizacija
o oblik odnosa centralnih i necentralnih dravnih tijela gdje je zakonom
na lokalna tijela prenesen odreeni opseg poslova u kojima su oni
vezani obvezom pridravanja propisa i pravom nadzora sa strane
dravnih tijela
3. lokalna samouprava
Llokalna samouprava predstavlja najvii stupanj samostalnosti lokalnih vlasti.

Ukljuuje pravo lokalnog izbora lokalnih tijela i dunosnika dok je pravo nadzora
centralnih dravnih tijela ogranieno na kontrolu zakonitosti.
Pravo na lokalnu samoupravu je zajameno ustavom pa se spor o pravima i
dunostima izmeu centralnih i necentralnih dravnih tijela javlja kao spor o
ustavnosti.
Lokalna samouprava u europskoj tradiciji obuhvaa samo one poslove koji se mogu
smatrati lokalnim poslovima. Poslove provedbe zakona obavljaju tijela lokalne uprave
i nadzire ih centralno dravno tijelo.
Jedinice lokalne samouprave: opina, kotar, grad.
Njihovo podruje utvruje se zakonom. Ustrojstvo i djelokrug tijela ureuje se
STATUTOM koji mora biti u skladu sa zakonom.
UPANIJA je takoer jedinica lokalne uprave i samouprave, veliki gradovi mogu se
voditi kao upanije kao to je npr. Zagreb.
OPINA se osniva za podruje vie naseljenih mjesta koja su prirodna, gospodarska i
geografska cjelina i u kojoj stanovnitvo ima isti interes.
Opina u okviru samoupravnog djelokruga osigurava uvjete za razvitak gospodarstva,
drutvenih, komunalnih i dr.djelatnosti. osigurava uvjete za ureenje prostora i
urbanistiko planiranje te zatita ovjekova okolia.
Upravlja opinskom imovinom te osniva javne ustanove i druge pravne osobe u
skaldu sa zakonom.
VISOKI PREDSTAVNIK
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Institucija koja objedinjuje zakonodavnu, izvrnu i sudsku vlast u jednim rukama.
LJUDSKA PRAVA I OSNOVNE SLOBODE U USTAVU BIH
Ljudska prava
Bosna i Hercegovina i oba entiteta e osigurati najvii nivo meunarodno priznatih
ljudskih prava i osnovnih sloboda. U tu svrhu postoji Ko misija za ljudska prava za
Bosnu i Hercegovinu, kao to je predvieno u Aneksu 6 Opeg okvirnog sporazuma.
Meunarodni standardi
Prava i slobode predvieni u Evropskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava i
osnovnih sloboda i u njenim protokolima se direktno primjenjuju u Bosni i
Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima.
Katalog prava
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uivaju ljudska prava i slobode, to
ukljuuje:
a) Pravo na ivot.
b) Pravo lica da ne bude podvrgnuto muenju niti neovjenom ili poniavajuem
tretmanu ili kazni.
c) Pravo lica da ne bude drano u ropstvu ili podinjenosti, ili na prisilnom ili
obaveznom radu.
d) Pravo na linu slobodu i sigurnost.
e) Pravo na pravino sasluanje u graanskim i krivi nim stvarima i druga prava u
vezi sa krivinim postupkom.
f) Pravo na privatni i porodini ivot, dom i prepisku.
g) Slobodu misli, savjesti i vjere.
h) Slobodu izraavanja.
i) Slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruivanja s drugima.
j) Pravo na brak i zasnivanje porodice.
k) Pravo na imovinu.
l) Pravo na obrazovanje.
m) Pravo na slobodu kretanja i prebivalita.
Nediskriminacija
Uivanje prava i sloboda osigurano je svim licima u Bosni i Hercegovini bez
diskriminacije po bilo kojem osnovu kao to je pol, rasa, boja, jezik, vjera, politiko i
drugo miljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom
manjinom, imovina, roenje ili drugi status.
Izbjeglice i raseljena lica

Sve izbjeglice i raseljena lica imaju pravo da se slobodno vrate u svoje domove. Oni
imaju pravo, u skladu s Aneksom 7 Opteg okvirnog sporazuma, da im se vrati
imovina koje su bili lieni za vrijeme neprijateljstava od 1991. i da dobiju
kompenzaciju za svu takvu imovinu, koja im ne moe biti vraena. Sve obaveze ili
izjave u vezi sa takvom imovinom, koje su date pod prisilom, nitave su.
Implementacija
Bosna i Hercegovina, i svi sudovi, ustanove, organi vlasti, te organi kojima posredno
rukovode entiteti ili koji djeluju unutar entiteta podvrgnuti su, od nosno primjenjuju
ljudska prava i osnovne slobode iz Ustava BiH
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Saradnja
Svi nadleni organi vlasti u Bosni i Hercegovini e suraivati sa, i osigurati
neogranien pristup: svim meunarodnim posmatrakim mehanizmima ljudskih prava
koji se uspostave za Bosnu i Hercegovinu; nadzornim tijelima koja se uspostave bilo
kojim meunarodnim sporazumom navedenim u Aneksu I ovog Ustava;
Meunarodnom tribunalu za bivu Jugoslaviju (a naroito e se pridravati naredbi
koje su izdate po lanu 29. Statuta Tribunala); i bilo kojoj drugoj organizaciji
ovlatenoj od strane Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda sa mandatom koji se tie
ljudskih prava ili
8. Saradnja
Svi nadleni organi vlasti u Bosni i Hercegovini e saraivati sa, i obezbijediti
neogranien pristup: svim meunarodnim posmatrakim mehanizmima ljudskih prava
koji se uspostave za Bosnu i Hercegovinu; nadzornim tijelima koja se uspostave bilo
kojim meunarodnim spo-razumom navedenim u Aneksu I ovog Ustava;
Meunarodnom tribunalu za bivu Jugoslaviju (a naroito e se pridravati naredbi
koje su izdate po lanu 29. Statuta Tribunala); i bilo kojoj drugoj organizaciji
ovlatenoj od strane Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda sa mandatom koji se tie
ljudskih prava ili humanitarnog prava.
PITANJA S ISPITA:
PREDMET UP su politike institucije
METODE USTAVNOG PRAVA:
IZVORI USTAVNOG PRAVA Odakle izviru norme UP
TA JE POLITIKA svjesna djelatnost odreene skupine usmjerena za ostvarivanje

odreenih ciljeva
TKO SE BAVI POL.INSTITUCIJAMA
RAZLIKA IZMEU UP I POLITOLOGIJE UP izuava one pol.institucije koje

su normirane normama UP i istrauje odnos izmeu tih normi i njihove primjene u
zbilji, a politologija izuava sve pol.institucije bez obzira jesu li normirane pravnim
normama.
SUSTAV PARLAMENTARNE VLADE
KAD SU ZAKONI IZVORI UP

- jesu li svi zakoni izvori UP
- ta su organski zakoni
WWW.BH-PRAVNICI.COM
- kad su podzakonski akti izvori UP
NAELA PARLAMENTARNE VLADE

- Vlada javnog mijenja
- Prijevremeni izbori
KAKAV OBLIK VLADE IMA BIH

- ko rasputa koga u BiH
KAKO JE USTAVOM REGULIRANA NADLENOST IZMEU INS. BIH I

ENTITETA
TO JE TO POREMEAJ DJELOKRUGA VLASTI 3 SITUACIJE
NAELA FEDERALIZM A TO JE SUPSIDIJARNOST
NADLENOST USTAVNOG SUDA BIH
MATERIJALNA PROTUUSTAVNOST ZAKONA
KOJE SITUACIJE MATERIJALNE PROTUUSTAVNOSTI POSTOJE
FORMALNA PROTUUSTAVNOST
TA JE TO IMUNITET I KOJE VRSTE POSTOJE 2 VRSTE
USTAV BIH
KAKVA JE STRUKRURA USTAVA BIH (2 aneksa ima)
KAKAV JE PRAVNI KARAKTER PREAMBULE
NEPOSREDNO ODLUIVANJE
USTAVOTVORNI REFERENDUM
DA LI USTAV BIH IMA TO O REFEREMDUMU- NEMA
TA JE TO REFERENDUM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Poseban oblik sloene drave: Bosna i Hercegovina:

1. nastanak Ustava BiH
a. Ustav Federacije BiH od 21. oujka 1994. na temelju
Washingtonskih sporazuma
b. Daytonski sporazum, 14. prosinca 1995. u Aneksu IV. sadri tekst
Ustava BiH
2. temeljna koncepcija dravnog ureenja

o 2 entiteta: Federacija BiH i Republika Srpska nisu drave, imaju
pravo sklapati meunarodne ugovore i uspostavljati posebne usporedne
odnose sa susjednim dravama, raspolau svojim oruanim snagama,
imaju svoje ustave
o tri konstitutivna naroda: Hrvati, Bonjaci, Srbi
3. ustrojstvo vlasti
a. Predsjednitvo
3 lana, mandat 4g., rotiraju se na mjestu predsjedatelja
b. Parlamentarna skuptina
dvodomna: Dom naroda (15 delegata 5 iz svakog naroda,
biraju ih Dom naroda Federacije i Skuptina Republike Srpske)
WWW.BH-PRAVNICI.COM
i Zastupniki dom (42 lana, biranih izravno, 2/3 iz Federacije
BiH, 1/3 iz Republike Srpske)
zakonodavstvo se donosi suglasnom odlukom oba doma
c. Vijee ministara
predsjednika imenuje Predsjednitvo uz odobrenje
Zastupnikog doma, a on imenuje ministre, takoer uz
odobrenje Doma - 2/3 ministara iz Federacije, potpredsjednik
ne moe biti iste nacionalnosti kao i predsjednik
d. Ustavni sud
krajnji arbitar u sluaju zaotrenih politikih neslaganja
6 lanova bira Zastupniki dom Federacije (4) i Skuptina
Republike Srpske (2), a 3 lana imenuje predsjednik Europskog
suda za ljudskoa prava, nakon dogovora s Predsjednitvom, a
koji ne mogu biti dravljani BiH ili susjednih drava
4. pravna priroda drave BiH
o zbiljski se radi o protektoratu, pod zatitom i vrhovnim nadzorom
meunarodne zajednice

Ustavno Pravo Skripta PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ustavno Pravo Skripta PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

Ustavno pravo i politike znanosti imaju istovrsni predmet znanstvenog interesa, to su

Politike institucije su drutvene institucije koje nastaju i djeluju na podruju drutva

Politika je svjesna djelatnost kojom se neka drutvena skupina nastoji usmjeriti da bi

Dva osnovna razloga nastanka i odranja vlasti:

Mo je sinonim za vlast koja je djelotvorna, izvodi se iz legitimiteta i legaliteta.

Legitimitet se stjee izborima.

Legalitet znai sustav pravih institucija i mehanizama kojim se drava

Dva temeljna svojstva svake posebne politike:

Razlika dravne politike od ostalih vrsta politike sastoji se u tome to dravna

Pravo je izraz odreene politike.

Odnos ustavnog prava i politikih znanosti:

METODE USTAVNOG PRAVA

SADRAJ USTAVNOG PRAVA

Tri su skupine pravnih normi ustavnog prava:

Prava prve generacije jame se ve deklaracijama o pravima s kraja 18.st. i poetka

IZVORI USTAVNOG PRAVA

Nepisani izvor ustavnog prava su ustavni obiaji.

Organski zakoni prema Ustavu RH su zakoni kojima se ureuju nacionalna prava, a

Poslovnik je akt kojim se razrauju ustavne norme o nainu rada i odluivanja

Ustavni obiaji su nepisani izvori ustavnog prava.

Dva su naina nastanka ustavnog obiaja:

Primjer ustavnog obiaja u RH:

Dva su naina mijenjanja ustavnog obiaja:

IZVORI USTAVNOG PRAVA U BIH

- USTAVI Ustav BiH, ustavi entiteta s ustavnim amandmanima i ustavi

MATERIJALNI I FORMALNI USTAV

Ustav u materijalnom smislu obuhvaa sve pravne izvore ustavnog prava u

PISANI I NEPSANI USTAV

Nepisani ustav je sinonim za sustav ustavnih obiaja to postoje u odreenoj dravi.

DIOBA USTAVA U FORMALNOM SMISLU PREMA NAINU

DIOBA USTAVA U FORMALNOM SMISLU S OBZIROM NA PRAVNU

KRUTI I MEKI USTAV

Dva razloga prihvaanja ideje o krutosti ustava:

etiri stupnja krutosti ustava:

Dva naina mijenjanja krutog ustava:

Prikriveni referendum kad se primijeni sustav ustavotvorne skuptine za

Dvije osnovne tehnike mijenjanja ustava:

Vrste odredbi u ustavu: 1. temeljne, 2. o slobodama i pravima ovjeka i graanina, 3.

Ustav BiH sastoji se od:

Temeljne odredbe Ustava BiH

Ustav FbiH sastoji se od:

USTAV I RAZVITAK USTAVNE VLADAVINE

Ustavna vladavina je oblik ureenja politike zajednice u kojoj je vlast ograniena

Konstitucionalizam je izraz koji obuhvaa skup politikih teorija kojima je

Podjela ustava glede njihova ozbiljenja i odnosa prema ustavnoj vladavini:

Tri mogunosti uspostave ustavnog poretka:

Vladavina prava u politikom s mislu objedinjava u sebi niz naela ustavne

Vladavina prava u pravnom smislu zahtijeva strogo pridravanja ustava i zakona od

Pravna drava je koncepcija koja svoje teite stavlja na nadzakonsku snagu

Zajedniko svojstvo koncepcije vladavine prava i pravne drave je zabrana svake

Naelo ustavnosti zahtijeva:

Dvije formalno-pravne pretpostavke nadzakonske snage ustavnih normi:

Zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom a ostali propisi i s Ustavom i zakonima.

Enoncijacija zakonitosti je izriita ovlast zakonodavca koju daje ustav na temelju

FORMALNA I MATERIJALNA PROTUUSTAVNOST ZAKONA

Formalna protuustavnost zakona javlja se kad zakonodavac ne potiva ustavom

est sluajeva formalne neustavnosti zakona:

Materijalna neustavnost zakona sluaj je kad zakon svojim odredbama sadrajno

Sluajevi materijalne povrede ustavnosti zakona:

INSTITUCIJE KONTROLE ZAKONITOSTI I USTAVNOSTI

Sustav nadzora nad ostvarivanjem ustavnosti i zakonitosti u cjelini obuhvaa:

Posredno (akcesorno) odluivanje o ustavnosti zakona javlja se kao prethodno