Kako poboljati nae mektebe: Uspjeni muallimi iz BiH o

mektebskoj nastavi
urednik 23rd okt. 2015. Nema komentara

Svaki mekteb preko 100 polaznika treba imati po

dva muallima/muallime, udbenici su preambiciozni, a svo gradivo je nemogue obraditi / Kada predvieno mektepsko
vrijeme podijelimo na broj uenika ne dobijemo ni dvije-tri minute po ueniku / Kompletna Islamska zajednica mora
mektebu i mektepskoj nastavi posvetiti vie panje / Prolo je vrijeme kada su muallimi zadavali uenicima da kod svojih
kua naue neto bez prethodnog uvjebavanja
Iako je u Muftiluku zenikom, kao i u drugim muftilucima, znatan broj muallima/imama koji mogu biti primjer drugima za rad u
mektepskoj nastavi, za ovaj broj Preporoda donosimo miljenja nekoliko zenikih muallima koji su due vrijeme jedni od
najuspjenijih i koji sedmino u mektebu provode etiri dana. Ovom prilikom pozivamo i druge muallime da podijele s nama
svoja iskustva.

Za kiraet samo dvije ocjene: 1 ili 5

PREPOROD: Vae miljenje koje metode su meu uspjenijim prilikom poduavanja uenika uenju Kurana?
Sakib ef. Grabus: esto upuujem dovu Allahu za svoj mekteb i uenike. Imam jaku volju da to bolje djecu nauim i stalno
smiljam metode pomou kojih to postii. One dolaze sa iskustvom. Na nastavu obavezno idem s abdestom. Trudim se da to
ranije doem na nastavu, kako bih to mogao i od djece traiti. Djecu ne putam ni minutu ranije. Ni dana ne izostajem s nastave,
jer ako se jednom djeca vrate nikad vie nee biti sigurni ima li nastave i muallima. Pristup asu i ozbiljnost muallima vrlo je
bitan za djecu. Vrlo uspjena metoda je ta da muallim prilikom obrade sura ili ajeta ide rije po rije, a uenici ponavljaju. Tee
rijei treba ponoviti vie puta kako bi ih djeca to bolje zapamtila i izgovorila. Djeca treba da prate izgovor gledajui u muallima,
a on to poslije trai od njih da ponove, strogo pratei da li su ispravno ponovili koristei i geste rukom, usnama itd. Prvo ponove
svi u horu, a poslije da bi se uvjerio da su savladali, djeca to moraju pojedinano izgovoriti i prouiti. Posebne grupe uaa
formiraju se na osnovu mogunusti i zalaganja djece. U mom mektebu zajedno u istoj grupi nalaze se uenici drugog i devetog
razreda zbog upornosti mlaih uenika, ali i zato to e se oni bolje truditi da ue kao stariji uenici. Oni e za godinu-dvije,
boravei meu najboljim uenicima, biti glavna poluga mekteba. Kad neto teko treba savladati tada ih uim kroz igru i
natjecanja izmeu djeaka i curica pa tako kaem: ko ovo prvi naui ide kui prvi, ili ih nagradim knjigom, novano Trudim
se da im poklanjam slatkie, a najbolje uenike pohvaljujem na dumi. Kad savladaju odreeno gradivo i sure tada ih uvodim u
sufaru. Sufaru puno radim uz ramazan po principu: za jedan dan jedan harf. Do Bajrama uu u Kuran. Na raspustu ih pozivam
svojoj kui ili ja njima odlazim, ili ih, ipak, pozivam na namaze u damiju, kada poslije namaza ue i tako postiu dvostruku
korist: namaz u dematu i novo gradivo, a ja tako dobivam redovne dematlije Nikakvo tehniko pomagalo ne koristim, sve dok
me grlo slui.
Saradnja s roditeljima donosi 40% uspjeha. Ona se odvija putem dume, ostalih namaza, telefona, pisma i sl. Ako djeca ne idu
radnim danima u mekteb, tada muallim bude vikendom prebukiran velikim brojem uenika i tada sigurno ne moe posao odraditi
kvalitetno.

U ovim sluajevima ja koristim dodatne asove npr. svaki namaz dajem mogunost, da dijete koje klanja u dematu ostane i
proui sure, stranicu Kurana, ilmihal i drugo. Posebno pozivam na namaze djecu po razredima zbog testiranja iz ilmihala. Na
nastavi grupe pravim na osnovu napredovanja u uenju, a ne po uzrastu, tako da mlai uenici naue vei broj sura, dova, lekcija
bez mog velikog truda, a odrasli ponove dosta ranije nauenog sluajui mlae. Stariji uai Kurana pomau pratiti novim
uaima. Za nepraenja u Kuranu ostaje se jo sahat u mektebu. Ako ne govore duine ili stalno grijee, onda im zadam da
ispiu stranicu tog slova ili duinu kako bi to savladali i ispravili. Svaki as zaduim jednog uenika da on popravlja greke
uaa, a ja samo nagledam prati li se Kuran. Novim uaima zadajem da piu po ajet za zadau na bosansku transkipciju kako bi
znao da kod kue rade dodatno, jer je malo vremena na asu s obzirom da u mom mektebu od upisanih 122 preko 100 ui u
Kuranu, svi osim prvog razreda. Za sure imam samo dvije ocjene: 1 ili 5, jer je kiraet uslov namaza. Nemirne zaduujem
odreenim obavezama tako da oni provedu as nadgledajui druge i to je bolje nego da ih udaljim sa asa. Kako u ga nauiti ako
ga stalno odstranjujem sa nastave?

Formirati vie grupa, sekcije hifza, organizirati takmienja, dodatne asove

Hafiz dr. Safet-ef. Husejnovi: Prije svega da bi muallim doao do uspjeha u svom radu neophodno je imati iskren nijet! Prije
odlaska u mekteb muallim treba biti svjestan da djeci prenosi emanet dini-islama i poduava ih itanju Allahove Knjige. U tom
radu glavni nam je cilj postizanje Allahovog zadovoljstva.
Prilikom uenja sura koristim grupni i individalni oblik rada. Prouim jedan ajet iz kratke sure, a djeca ponove poslije mene.
Nakon toga, pojedinano ponovi svaki polaznik. Eventalne greke prilikom izgovora ispravljam. Tako uimo sve dok ne
prouimo cijelu suru. Ovaj nain rada koristim sa polaznicima koji su tek uli u Kuran prilikom vjebanja sure Ja-sin i poetka
sure El-Bekare. Kod starijih polaznika, prvo objasnim tedvidsko pravilo, a nakon toga traim od njih da obraeno pravilo
prepoznaju u Kuranu. Svakako, preporuujem djeci prilikom vjebanja i memorisanja Kurana upotrebu kompjutera i ostalih
tehnikih pomagala. Djeca koje imaju potekoe u uenju dodatno posveujem panju. Mislim da je najbitnije razviti elju,
ljubav prema Kuranu i djeca e sigurno savladati predvieno gradivo. Nadarenoj djeci preporuujem pohaanje sekcije hifza.
Imamo znatan broj djece koja znaju duz Amme, Tebareke Vrlo je bitno uspostaviti komunikaciju sa roditeljima. Ako su
roditelji zainteresirani i imamo elju djece, onda je uspjeh neizostavan.

Ismail ef. Jusufovi: Ako se moj rad u mektebu moe nazvati uspjenim u tom sluaju klju mog uspjeha sastoji se od tri stvari
na kojima radim i na kojima insistiram: saradnja sa roditeljima uenika koji pohaaju mekteb u mom dematu; maksimalo
koritenje vremena predvienog za rad u mektebu; dodatni i dopunski asovi na mektebskoj nastavi za uenike mekteba. S
obzirom da neredovnost uenika na mektebskoj nastavi muallimima predstavlja jedan od najveih problema javlja se potreba
dodatnih asova. Da bi se postiglo eljeno znanje kod uenika zasigurno su potrebni dodatni asovi za bolje uenike i dopunski
asovi za slabije uenike u danima izvan vikenda. Za rjeavanje odreenih problema u mektebu, prvenstveno neredovnost,
muallim mora traiti pomo od roditelja svojih uenika. Saradnja s roditeljima uenika koji pohaaju mektebsku nastavu u mom
dematu je skoro svakodnevna. Saradnju ostvarujem kroz roditeljske sastanke, kune posjete, telefonske pozive i povremene
planirane ili sluajne susrete sa roditeljima, gdje se sretnemo i vidimo razgovaramo o njihovom djetetu, a mom ueniku. Od
roditelja traim pomo za redovnost uenika na mektebskoj nastavi, za kontinuiran rad i uenje mektebskog gradiva. Ilmihal i
ocjena u ilmihalu je veza izmeu mene i roditelja. Ocjena je nagrada ueniku za nauenu lekciju i roditelju pokazatelj da je
njihovo dijete savladao zadatu lekciju, a meni orijentir u radu s uenikom. Moram kazati da veina roditelja daje podrku
muallimu u poduavanju i odgajanju njihove djece. Meutim, ako roditelj uenika ne daje podrku u pomenutim stvarima tada
nastojim pridobiti i privoliti uenika da dolazi na asove mektebske nastave lijepom rijeju, razgovorom, nagovorom ili
poklonom. Kada je upitanju obrada stranica Kur'ana, sura i dova na asovima mekteba nekada radim po grupama, frontalno sa
svim uenicima, a nekada opet pojedinano, zavisno od vremena koje imam na raspolaganju. Meutim najbolja metoda je da
muallim ui i pokazuje nain izgovaranja jedne rijei ponavljajui je vie puta, uenik ili uenici istu rije ponavljaju vie puta, a
kasnije nakon to uenici uvjebaju svaku rije pojedinano uvjebava se i cijeli ajet. Prolo je vrijeme kada su muallimi zadavali
uenicima da kod svojih kua naue sureta i dove bez prethodnog uvjebavanja. Dodatni i dopunski asovi na mektepskoj
nastavi su itekako potrebni, ako ovu vrstu asova ima kola kao obavezna obrazovna institucija onda ih naravno treba imati i
mektebska nastava.
Zehrid ef. Resi: Da bi neko postao uspjean muallim nema arobne formule, jer je svaki mekteb specifikum za sebe i ono to
moe primjeniti u jednom mektebu 100% u drugom ne moe ni 30%, jer je to sve na dobrovoljnoj bazi, bez zakonskih
mehanizama. Ono to bih savjetovao svojim kolegama jeste stalna bogobojaznost u svome ivotu i svijest u ime koga to radi,
neka im vodilja bude kur'anski ajet: Trudite se! Allah e trud va vidjeti, a i Poslanik Njegov i vjernici, i vi ete biti vraeni
Onome koji zna nevidljivi i vidljivi svijet,pa e vas o onome to ste radili obavijestiti. Treba nastojati koliko smo u mogunosti
da uskladimo svoju praksu s onim to govorimo. Ne smijemo biti od onih koji su se uhljebili u ovom pozivu nanosei vie tete
nego koristi. Vaan je stalni kontakt s roditeljima kad god je to mogue, jer su roditelji poslije nas najbitnija karika u ovom
procesu. Ne smije nam biti svejedno da li je dijete dolo u mekteb ili ne.
Kur'anske grupe, jer je to najzahtijevniji dio mektebske nastave, formirati po stupnju znanja, jer djeci brzo dosadi ako zajedno
sjede uspjeni i manje uspjeni. Unutar jedne grupe, mogu se formirati manje grupe, gdje se odrede voe grupa nakon ega se,
ako treba, svaki as pravi meusobno takmienje uz odreeno stimulisanje. U uenju Kur'ana ja sam primjenjivao neposredno
vjebanje i meusobno sluanje bez tehnikih pomagala, jer je vea panja djece. Kada su u pitanju sure, dobro je primjenjivati i
grupni i pojedinani nain uenja, ovisno o uzrastu djeteta.

Muallimi rade etiri dana u sedmici, potrebno je angairati studente

PREPOROD: Da li muallimi imaju dovoljno vremena za rad s djecom tokom vikenda? Ako ne, na koji nain to prebroditi?
Sakib ef. Grabus: Gradivo iz udbenika ne moe se obraditi ak kad bi se samo u mektebu ilmihal ili ope znanje radilo,
posebno za devetu godinu, jer je to gradivo za fakulteta. Sve se to moe stii ispredavati, ali nikad ispitati i zapamtiti. Stoga,
zamolio bih da se muallimu ne stavlja na teret koji je i njima i djeci teak, ve da se djeca naue 33 vjerska arta, a pojaati
kvalitet kiraeta, jer je kiraet uvjet namaza.
Naprimjer, ja sam stupajui na dunost puno manje vremena na asu posveivao ilmihalu, a puno su ga bolje znali. Danas je
obratno i puno ga manje znaju zbog nevanih pitanja koja za mjesec dana zaborave i kakva korist? Time neka se bavi vjeronauka
u koli. Ja imam svoju internu listu ivotna pitanja, po kojoj spremam djecu, budue dematlije da budu sposobni ispravno
robovati Allahu d.. Ostala pitanja radim to moram, ali smatram da bih zato vrijeme mogao vie s djecom razgovarati o dolasku
u demat, da sluaju roditelje i budu vrijedne budue dematlije.

Hafiz dr. Safet-ef. Husejnovi: Muallimi Medlisa Islamske zajednice Zenica u mektebu rade etiri dana. Ja uz ovih 16 sati
sedmino radim dodatno 4 sata s polaznicima sekcije hifza. Svakako kao problem javlja se kvalifikacija uenika. Nastavni plan i
program Rijaseta je koncipiran po razrednim grupama. Meutim, odreeni broj uenika mlaeg uzrasta odlino ui Kuran, ali
nisu u mogunosti potpuno shvatiti teme iz akaida ili fikha za stariji uzrast. Taj problem rjeavam kroz sekciju hifza gdje djeca
iskljuivo itaju Kuran i ue napamet. Smatram da bi trebalo odvojiti grupe za Kuran i ilmihal. Udbenici koji se trenutno
koriste su preambiciozni. Veina polaznika nisu u mogunosti savladati predvieno gradivo, a posebno kada je rije o
memorisanju sura napamet. Treba vidjeti ta veina djece moe savladati u toku osnovnog mektepskog obrazovanja, a nadarenim
uenicima ponuditi onoliko koliko mogu usvojiti kroz sekciju hifza.
Takoer, javlja se problem s velikim mektebima gdje jedan muallim ne moe kvalitetno izvoditi mektepsku nastavu zbog velikog
broja polaznika. Naprimjer, jedno vrijeme sam uio oko 250 polaznika gdje u jednoj grupi doe preko 45 polaznika. Pola asa
proe u evidenciji uenika. Hvala Allahu, sada u nekim mektebima rade dva muallima. Smatram da svaki mekteb preko 100
polaznika treba imati po dva muallima. Dobro znamo da je po pedagokim standardima preko 25 uenika u razredu puno. Bilo bi
dobro da Islamska zajednica u velikim mektebima angauje studente i studentice, a posebno preko vikenda. Na taj nain pomoglo
bi se studentima u studiranju i oni bi stjecali vano iskustvo, a s druge strane to bi bila dobra pomo za muallime.

Ismail ef. Jusufovi: Mekteb mora ostati vaan faktor u Islamskoj zajednici, ako ne i najvaniji jer kroz mekteb proe najvei
broj nae djece i najvei broj te djece svoje vjersko obrazovanje zavri s mektebom. Mislim da kompletna Islamska zajednica, tj.
svi nivoi organizicione strukture Islamske zajednice: demati, medlisi, muftiluci, a posebno Uprava za vjerska pitanja i Uprava
za obrazovanje i nauku Rijaseta mora mektebu i mektepskoj nastavi posvetiti vie panje. Ono to je potrebno prioritetno uraditi,
pored ostalog jeste slijedee:
Radi kvaliteta znanja kod polaznika mektebske nastave smanjiti broj uenika po muallimu, u dananjem vremenu postoje
mektebi gdje radi jedan mualim sa preko 100 i 200 uenika, a svi znamo da sadanji pedagoki standardi, dozvoljavaju najvie
31-og uenika po jednom uitelju. Kada predvieno mektepsko vrijeme podjelimo na broj uenika ne dobijemo ni dvije-tri
minute po ueniku. ta se moe uraditi za dvije-tri minute? Naravno da u BiH imamo brojne mektebe i zavidno znanje uenika
tih mekteba, meutim, pitanje je koliko e dugo dobri muallimi moi kvalitetno raditi.

Uposliti muallime, svrenice medresa ili fakulteta, u demate. Danas je u BiH na stotine muallima koje su zavrile medresu ili
fakultet, a nezaposlene su. Njihov angaman u sadanjem vremenu u veim dematima bi itekako dobro doao, pogotovu za
enski dio demat:, predavanja za ene, pouka za odrasle ene, propisi vezani za ibadat i kur'ansko pismo, a njihov angaman
posebno bi dobro doao u mektebu, u radu s uenicama koje dolaze na mektebsku nastavu.

Zehrid ef. Resi: Kada su u pitanju udbenici oni su velika olakica, samo ih treba prilagoditi mektebskom sistemu, a ne
kolskom kao to je sada sluaj po razredima. Miljenja sam da je mektepsko gradivo preobimno, imajui u vidu dobrovoljnost
dolaska, posebno kur'ansko gradivo.
Elvedin Subai (Preporod)
Biografije
Sakib-ef. Grabus je roen 1974. godine u eljeznom Polju, epe. Zbog odziva u vojsku prekinuo je kolovanje u Gazi Husrev-
begovoj medresi, ali je kasnije zavrio Medresu Osman-ef. Redovi u Visokom. Imam je demata Babii. Proglaen je
najuspijenijim mualimom 2008. i 2012. godine na nivou Medlisa, a njegovi uenici redovno osvajaju prva mjesta na
takmienjima. Djeiju mukabelu vodi ve nekoliko godina uz ramazan, ali i omladinsku mukabelu. Omladina ui i godinju
mukabelu subotom poslije jacija-namaza. Organizira uenje Kurana na sijelima (druenjima) prilikom posjete dematlijama,
posebno u dugim zimskim noima. enska godinja mukabela se organizira ve deset godina petkom prije dume. Dvije
mukabele se ue uz ramazan. Sa enama mukabelu vode uenice medrese, a petkom imam demata.

Hafiz dr. Safet-ef. Husejnovi je roen 4. 8. 1972. u eriima, Zenica. Zavrio je Gazi Husrev-begovu medresu, Fakultet
islamskog prava u Jordanu, magistarski na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, na kojem je krajem prole godine odbranio i
doktorsku tezu. Polaznici mekteba Sejmen u zadnjih nekoliko godina postigli su zapaene rezultate, tako da su od 2010. do 2014.
godine osvojili vie puta prva mjesta na takmienjima od onih u medlisu do Rijaseta, a 2010. i 2014. je proglaavan za najboljeg
muallima na podruju MIZ Zenica. Oblici vjersko odgojno-obrazovnog rada su zastupljeni sa svim uzrastima. Djeca su
obuhvaena mektepskom nastavom. Rad sa omladinom se ogleda kroz druenja i neposredni kontakt sa ovom populacijom.
Posebna panja se posveuje radu sa enama. One imaju posebne halke Kur'ana koje se koriste za upoznavanje sa ostalim
problemima specifinim za ovu populaciju. Osim nabrojanih aktivnosti postoje i druge kao to su: mukabela polaznika
mektepske nastave u toku ramazana, halke Kur'ana za mukarce, kurs sufare za odrasle osobe, sekcija hifza, kurs sufare za
studente i odrasle i organizovanje prigodnih predavanja, a posebno u toku mjeseca ramazana.

Ismail-ef. Jusufovi roen je 1967. godine u Begovom Hanu, epe. Godine 1987. zavrio je GHM u Sarajevu, nakon zavretka
medrese zaposlio se u dematu Vranduk 1988., u mjesecu septembru 1996. prelazi u demat Gnjuse a nakon nepune tri godine
odlazi u demat Pojske u kome ostaje 15 godina. Trenutno je zaposlen u dematu Nemila gdje obavlja imamsko-mualimsku
dunost. U dosadanjem radu sa uenicima mektebske nastave postizao je izuzetne rezultate, a posebno izdvajamo priznanje MIZ
Zenica koje mu je dodijeljeno za kontinuiran rad u periodu 2001 2007. godina. Pri medlisu Zenica proglaen je za najboljeg
mualima u mektepskoj 2007 godini. Mekteb i rad na asovima mektepske nastave uvjek su za ovog mualima bili predmet
interesovanja tako da je radio na poboljanju mektebske nastave kako u svom dematu tako i na podruju Medlisa Zenica.
Napisao je prirunik za izvoenje mektepske nastave Pomo mladim mualimima u izvoenju mektebske nastave Medlis
Zenica tampao ga je kao interno izdanje. O mektebu i mektebskoj nastavi redovno je pisao brojnim publikacijama.

Zehrid-ef. Resi je roen u eriima 1963. Zavrio Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu u posljednjoj generaciji
petogodinjeg kolovanja, i IPF Zenici. Od 1983. do 1990. imam u dematu Starina, a od 1990. do 2013. u dematu erii, gdje
je proveo pune 23 godine najboljeg muallimskog rada kada je u pitanju mekteb. U tom vremenskom periodu proglaavan je
nekoliko puta najboljim muallimom na nivou Medlisa i Muftiluka, a 2003. prilikom otvorenja veleljepne damije proglaen
najboljim muallimom u Bosni i Hercegovini. U tom periodu, nakon otvorenja damije, njegov mekteb je meu prvim opremljen
kabinetom za informatiku, gdje su odravani i kursevi engelskog jezika i informatike, te karate sekcija. Nedugo nakon toga
pored same damije sagraen je i sportski teren.U septembru 2013. prelazi u gradski demat Lukovo polje.