Printaj! PDF

SVEUILINI ODJEL ZA STRUNE STUDIJE SVEUILITA U SPLITU
OSNOVE RAUNOVODSTVA
(WEB MATERIJAL)
IZRADILI:
MR.SC. LUKA MLADINEO

VERA GORJANC, DIPL.OEC.
Split, 17. svibanj 2013.
1
SADRAJ
1. UVOD 3
2. BILANCA I NJENA STRUKTURA 5
3. RAUN DOBITI I GUBITKA 11
4. IZVJEE O NOVANIM TIJEKOVIMA 16
5. KNJIGOVODSTVENI KONTO 20
6. POREZ NA DODANU VRIJEDNOST 25
7. RAZRED 0- POTRAIVANJA ZA UPISANI KAPITAL I DUGOTRAJNA IMOVINA
29
8. RAZRED 1- NOVAC, KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA,
KRATKOTRAJNA POTRAIVANJA TE TROKOVI I PRIHODI BUDUEG
RAZDOBLJA 42
9. RAZRED 2- KRATKORONE I DUGORONE OBVEZE, DUGORONA
REZERVIRANJA, ODGOENA PLAANJA I PRIHODI BUDUEG RAZDOBLJA
51
10. RAZRED 3- ZALIHE SIROVINA I MATERIJALA, REZERVNIH DIJELOVA I
SITNOG INVENTARA 58
11. RAZRED 4- TROKOVI PO VRSTAMA, FINANCIJSKI I OSTALI RASHODI 62
12. RAZRED 6- PROIZVODNJA, POLUPROIZVODI , GOTOVI PROIZVODI, ROBA I
DUGOTRAJNA IMOVINA NAMIJENJENA PRODAJI 66
13. RAZRED 7- POKRIE RASHODA I PRIHODI RAZDOBLJA 68
14. RAZRED 8- FINANCIJSKI REZULTAT POSLOVANJA I SVEOBUHVATNI
DOBITAK 70
15. RAZRED 9- KAPITAL, PRIUVE TE IZVANBILANNI ZAPISI 71
16. BRUTO BILANCA 72
17. ZAKLJUAK 73
LITERATURA 74
2
1. UVOD
Raunovodstvo u irem smislu, pored obuhvata povijesnih dogaaja i njihove analize,
podrazumijeva i prognoziranje i planiranje buduih ekonomskih aktivnosti te procjenu
moguih rezultata tih aktivnosti.1
Prednost raunovodstva u odnosu na svaki drugi sustav obuhvaanja ekonomskih aktivnosti

sastoji se u tome da moe u saetom obliku sa zadovoljavajuom tonou opisati ekonomske
aktivnosti i njihove rezultate.
Knjigovodstvo se najee definira kao tono biljeenje ekonomskih promjena izraenih u

novanim jedinicama u odgovarajuim knjigama, dok raunovodstvo podrazumijeva
prikupljanje podataka, njihovu evidenciju i obradu, te izradu financijskih izvjea.
Raunovodstvene podatke prikupljamo u obliku knjigovodstvenih isprava.
Knjigovodstvena isprava je pisani dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni, a slui kao podloga
za unoenje podataka u poslovne knjige i nadzor nad obavljanjem poslovnih zahvata
(dogaaja).
Vani podaci knjigovodstvene isprave su:

- naziv i adresa trgovakog drutva koje je izdalo ispravu,
- naziv isprave,
- datum, mjesto, broj izdane isprave i ifre,
- posebno se navodi datum nastanka poslovnog dogaaja,
- imena osoba koje sudjeluju u nastanku poslovnog dogaaja,
- koliina i cijena u hrvatskoj valuti,
- potpis osoba ovlatenih za izdavanje i potpisivanje konkretne isprave.
Knjigovodstvena isprava je pisani dokaz, dokument o nastanku knjigovodstvenog dogaaja.
Knjigovodstvenim dogaajima nazivamo poslovne dogaaje (transakcije) koji svojim

nastankom mijenjaju imovinu, glavnicu, obveze, rashode, prihode i rezultat.
Knjigovodstveni dogaaj ima slijedea obiljeja:

- stvarno je nastao,
- moe se izraziti novanom jedinicom,
- mijenja pozicije imovine, glavnice, obveze, rashode, prihode,
- ima urednu knjigovodstvenu ispravu za dokaz da posjeduje navedena obiljeja.
Primjeri knjigovodstvenih dogaaja:
Primili smo raune dobavljaa:

- T-com za troak telefona mjeseca rujna.
- Croatia osiguranja za najam poslovnog prostora.
- Raun za ratu po operativnom leasingu.
- Raun za grafiku uslugu izrade panoa.
1
Belak, V., Profesionalno raunovodstvo, Deloitte, Zagreb, 2006., str 3.
3
- Raun student servisa.
Izvrili smo polog novca prodavaonice.
Podigli smo novac ekom za potrebe blagajne (uplatnica u blagajnu).
Dobili smo izvadak o prometu na iro raunu prethodnog dana
- dali smo pozajmicu,
- primili uplatu od kupca,
- isplatili dobit,
- podignut novac za potrebe blagajne,
- platili smo telefon,
- polog novca prodavaonice.
Dobili smo dokument o izvrenom prijeboju (kompenzaciji).

Izdali smo raun kupcu:
- za kupljenu robu sa skladita,
- za prodanu dugotrajnu imovinu,
- za napravljenu uslugu prijevoza,
- za najam opreme i sl.
Dobili smo zapisnik o krai automobila u vlasnitvu poduzea.
Dobili smo zapisnik o inventuri (manjak viak).
Zavrni raun.
Raun dobiti i gubitka.
Korisnike raunovodstvenih informacija moemo podijeliti na interne i eksterne korisnike.
Interni korisnici su izmeu ostalih menaderi na svim razinama poslovne piramide.
Svi podaci koje koriste menaderi poduzea najee nisu dostupni eksternim korisnicima jer
predstavljaju poslovnu tajnu.
Interne korisnike najee zanimaju slijedee informacije:

- kretanje trokova i prihoda,
- obujam proizvodnje (stupanj iskoritenosti kapaciteta),
- priljevi i odljevi novca (novani tijek),
- stanje na zalihama,
- obveze prema dobavljaima (struktura prema dospijeu),
- potraivanja od kupaca (struktura prema dospijeu) itd.
Eksterni korisnici imaju razliite razloge interesa za poslovanje poduzea:
- vlasnici poduzea (cijena dionice, dividenda)

- kreditori poduzea (sposobnost vraanja pozajmica)
- poslovni partneri (pouzdanost u svim poslovnim aktivnostima)
- dravni organi:
Vlada i pojedina ministarstva,
Porezna uprava,
Dravni zavod za statistiku,
Komisija za vrijednosne papire, itd.
4
2. BILANCA I NJENA STRUKTURA
Bilanca je financijsko izvjee koje prikazuje imovinu i izvore imovine na odreeni dan.
Bilanca koja se izrauje na kraju godine zove se zavrna bilanca. Osnovnu strukturu bilance
prikazuje slijedea slika:
IMOVINA (AKTIVA) IZVORI IMOVINE (PASIVA)
Dugotrajna imovina Vlastiti kapital (glavnica)
Kratkotrajna imovina Obveze
Ukupna aktiva Ukupno pasiva
IMOVINA
Da bi se neto priznalo kao imovina u raunovodstvu moraju biti ispunjena slijedea tri
uvjeta:
- stavka mora biti u vlasnitvu poduzea,
- stavka mora stvarati ekonomsku korist za poduzee,
- stavka mora biti nabavljena po mjerljivom troku.
KRATKOTRAJNA IMOVINA
Kratkotrajna imovina je ona imovina za koju se smatra da e se potroiti odnosno da e

promijeniti svoj oblik u vremenskom periodu koji je krai od jedne godine.
POJAVNI OBLICI I SASTAV KRATKOTRAJNE IMOVINE
KRATKOTRAJNA IMOVINA
Oblik novca i Materijalni Oblik prava Unaprijed

surogati novca oblik (potraivanja) izvrena plaanja
-iro raun -zalihe -potraivanja od -za najamnine

-devizni iro sirovina i kupaca -za osiguranja
raun materijala -dani predujam -pretplata za
-blagajna -nedovrena -potraivanja od asopise
-prijelazni proizvodnja drave -itd.
iro raun -gotovi
-potraivanja za
-ekovi proizvodi
-mjenice -trgovaka depozite
roba
-sitni inventar
5
DUGOTRAJNA IMOVINA
Dugotrajna imovina oznaava onu imovinu u poduzeu za koju se oekuje da nee biti
potroena u vremenskom periodu kraem od jedne godine.
POJAVNI OBLICI I SASTAV DUGOTRAJNE IMOVINE
DUGOTRAJNA IMOVINA
Nematerijalna Materijalna Financijska Dugorona

imovina imovina imovina potraivanja
-software -nekretnine -dani dugoroni -kod prodaje na

-patenti (zgrade i krediti kredit
-licence zemljita) -udjeli u d.d. -potraivanja za
-franize -postrojenja -udjeli u d.o.o. upisani, a
-goodwill -oprema -obveznice neuplaeni
-depoziti kapital
IZVORI IMOVINE
Izvori imovine govore o tome tko je priskrbio imovinu za poduzee. Slijedea slika pokazuje
strukturu izvora imovine:
STRUKTURA IZVORA IMOVINE
UKUPNI IZVORI IMOVINE

(PASIVA)
VLASTITI KAPITAL OBVEZE

(glavnica)
Dugorone obveze
Upisani kapital
Premije na emitirane dionice Kratkorone obveze
Revalorizacijske priuve
Priuve
Zadrani dobitak
6
OBVEZE
Obveze su tui izvori imovine koji se najee dijele prema kriteriju ronosti na:
- Dugorone obveze - obveze koje dospijevaju na isplatu u vremenskom periodu koji je

dui od jedne godine. Dugorone obveze najee ine primljeni dugoroni krediti,
prodane dugorone obveznice, itd.
- Kratkorone obveze - obveze koje dospijevaju na isplatu u vremenskom periodu koji

je krai od jedne godine. U kratkorone obveze najee se ubrajaju obveze prema
dobavljaima, obveze prema zaposlenicima, obveze za poreze i doprinose dravi,
obveze za kratkorone vrijednosne papire itd.
GLAVNICA
Glavnica je izvor imovine vlasnika, odnosno dioniara drutva. Prema temeljnoj

raunovodstvenoj jednakosti glavnica se moe izraunati na slijedei nain:
Aktiva = Pasiva
Imovina = Izvori imovine
Imovina = Glavnica + Obveze
Glavnica = Imovina - Obveze
Tijekom normalnog poslovanja poduzea glavnica moe imati slijedee stavke:
1. Upisani kapital. Upisani kapital je iznos kojeg vlasnici unose u drutvo prilikom
osnivanja, upisano u Trgovakom sudu.
2. Premije na emitirane dionice. Premije su iznos koji se javlja u sluaju kada se dionice
prilikom osnivanja ili dokapitalizacije dionikog drutva na tritu prodaju po cijeni
koja je vea od nominalne.
3. Revalorizacijske priuve. Nastaju kao posljedica inflacije ili poveanja trine
vrijednosti imovine u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost.
4. Priuve. Priuve se formiraju iz ostvarenog dobitka. Priuve su zakonska obveza za
dionika drutva koja ih moraju formirati u visini 5% upisanog kapitala. Priuve se
mogu koristiti za pokrivanje gubitka, modernizaciju, prekvalifikaciju zaposlenih, itd.
5. Zadrani dobitak. Zadrani dobitak je onaj dio dobitka koji ostaje u drutvu i koji se
ulae u daljnje poslovanje. Zadrani dobitak se smanjuje ukoliko se izvri isplata
dividendi dioniara ili udjela dobiti pojedinog vlasnika.
Moemo zakljuiti da u sluaju poveanja zbroja stavki imovine, pa i iznad iznosa

vlastitog kapitala, neto knjigovodstvena vrijednost trgovakog drutva nije
promijenjena, jer su se u isto vrijeme poveali tui izvori tj. obveze za isti iznos.
NETO KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST = IMOVINA OBVEZE
dakle,
NETO KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST = VLASTITI KAPITAL, ali samo ako

nema gubitka iznad visine kapitala
7
BILANNE PROMJENE
Poslovanjem poduzea dolazi se do brojnih poslovnih promjena koje utjeu na imovinu i

izvore imovine u poduzeu. Meutim, bez obzira na njihovu razliitost sve te poslovne
promjene uzrokuju samo slijedea etiri tipa promjena u bilanci:
1. Poveanje jedne stavke aktive uz istovremeno smanjenje neke druge stavke aktive
A A
Aktiva Pasiva
Ostaje ista
2. Poveanje jedne stavke pasive uz istovremeno smanjenje neke druge stavke pasive
P P
Aktiva Pasiva
Ostaje ista
3. Poveanje aktive i pasive za isti iznos
A P
Aktiva Pasiva
Porast za isti Porast za isti
iznos iznos

4. Smanjenje aktive i pasive za isti iznos
A P
Aktiva Pasiva
Smanjenje za Smanjenje za
isti iznos isti iznos

8
PRIMJER
Poetna bilanca
Aktiva Pasiva
Redni Redni
Opis stavke Iznos Opis stavke Iznos
broj broj
1. iro raun 100.000 1. Upisani kapital 100.000
2. Blagajna 10.000 2. Obveze za kredit 20.000
3. Zalihe materijala 50.000 3. Dobavljai 40.000
UKUPNO 160.000 UKUPNO 160.000
**Poslovna promjena br. 1

S blagajne je podignuto 2.000 kn i uplaeno na iro raun.
Bilanca 1.
Aktiva Pasiva
Redni Redni
broj broj

Podignut je kratkoroni kredit od banke u iznosu od 30.000 kn iz kojega je direktno
podmiren dio obveza prema dobavljau.
Bilanca 2.
Aktiva Pasiva
Redni Redni
broj broj
9
Vlasnik poduzea je izvrio dokapitalizaciju koja je evidentirana u Trgovakom sudu na
nain da je u poduzee unio stroj vrijedan 200.000 kn.
Bilanca 3.
Aktiva Pasiva
Redni Redni
broj broj
4. Stroj 200.000

Poduzee je sa svog iro rauna podmirilo dio obveza prema dobavljaima i to u iznosu od
5.000 kn.
Bilanca 4.
Aktiva Pasiva
Redni Redni
broj broj
4. Stroj 200.000
10
3. RAUN DOBITI I GUBITKA
Raun dobiti i gubitka prikazuje prihode, rashode i financijski rezultat poslovanja za odreeno
vremensko, obraunsko razdoblje.
Glavni elementi rauna dobiti i gubitka jesu: prihodi, rashodi, dobitak prije oporezivanja
(bruto dobit), porez na dobitak i dobitak poslije oporezivanja (neto dobit).
PRIHODI
Prihod je novac ili ekvivalent novcu koji je naplaen ili e biti naknadno naplaen temeljem
isporuke dobara i usluga (umanjen za PDV, ako se radi o obvezniku PDV-a).
Poduzee moe ostvarivati prihode na slijedee naine:

- prodajom proizvoda
- prodajom usluga
- prodajom trgovake robe
- naplatom kamata
- itd.
Znaajna karakteristika svih tih prihoda je ta da se oni evidentiraju u trenutku ispostavljanja

rauna, a ne u trenutku naplate potraivanja. Dakle, za priznavanje prihoda vrijedi naelo
nastanka dogaaja, a ne naelo blagajne.
RASHODI
Rashodi su odbitna stavka od prihoda u raunu dobiti i gubitka. Oni se mogu definirati kao
rtvovani resursi, tj. trokovi koji su povezani s prihodom ili kao trokovi nastali u
obraunskom razdoblju.
Trokovi se sastoje od:

- uskladitivih trokova
- neuskladitivih trokova
Uskladitivi troak predstavlja:

- kod proizvodnje - troak proizvodnje
- kod trgovakog poduzea - nabavnu vrijednost trgovake robe.
Uskladitivi trokovi postaju rashodi i terete prihode u onom obraunskom razdoblju u kojem
se dogodi prodaja gotovih proizvoda, odnosno prodaja trgovake robe.
Za razliku od uskladitivih trokova, neuskladitivi trokovi postaju rashodi u istom

obraunskom razdoblju u kojem i nastanu tj. neovisno o priznavanju prihoda.
Dakle, i za priznavanje rashoda vrijedi naelo nastanka dogaaja, a ne naelo blagajne.

Naime, za priznavanje rashoda nije bitno je li neki troak ili rashod isplaen, nego je bitno da
je nastao.
Kod proizvodnih djelatnosti postoji jedna specifinost koja se ne pojavljuje kod ostalih
djelatnosti. Trokovi u godini (obraunskom razdoblju) ne moraju biti jednaki rashodima u
11
raunu dobiti i gubitka. Do toga dolazi zbog dva razloga. Prvo, proizvodni trokovi mogu
ostati sadrani u vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku i zaliha gotovih neprodanih proizvoda,
pa e rashodi biti manji od proizvodnih trokova. Drugi je razlog to su u zalihama s poetka
godine sadrani trokovi prethodnog obraunskog razdoblja, te se moe dogoditi da ukoliko
se sve zalihe prodaju u tekuoj godini, rashodi budu vei od trokova tekueg obraunskog
razdoblja.
RAUN DOBITI I GUBITKA

(Usluge)
PRIHODI
- RASHODI
= DOBITAK PRIJE OPOREZIVANJA

- POREZ NA DOBITAK
= DOBITAK POSLIJE OPOREZIVANJA

(Proizvodnja)
PRIHODI
- TROKOVI PRODANIH PROIZVODA
(proizvodna vrijednost prodanih proizvoda)
- OSTALI TROKOVI TEKUE GODINE

- POREZ NA DOBITAK
RAUN DOBITI I GUBITKA ZA VELIKE I SREDNJE PODUZETNIKE

(Proizvodnja)
PRIHODI
- UKUPNI TROKOVI TEKUE GODINE

* uveani za smanjenje proizvodnih zaliha
* umanjeni za poveanje proizvodnih zaliha

- POREZ NA DOBITAK
12
DOBITAK PRIJE OPOREZIVANJA = PRIHODI RASHODI
Porezna osnovica je dobit uveana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit2.
Prema tome, za utvrivanje porezne osnovice na dobit vrijedi:
OSNOVICA DOBIT PRIJE

POREZA NA = OPOREZIVANJA + UVEANJA - UMANJENJA
DOBIT
Porez na dobit obraunava se primjenom slijedeeg obrasca:
POREZ NA DOBIT = POREZNA OSNOVICA x 20%
Zakon o porezu na dobit omoguava i primjenu umanjenih stopa poreza na dobit s temelja
olakica, osloboenja i poticaja.
Primjer /zanemaren PDV/:
POETNA BILANCA
Aktiva Pasiva
Redni Redni
broj broj
1. Stroj 200.000 1. Upisani kapital 300.000
2. Vozilo 300.000 2. Obveze za kredit 50.000
3. iro-raun 97.000 3. Dobavljai 305.000
4. Blagajna 8.000
5. Zalihe materijala 11.000
6. Proizvodnja u tijeku 9.000
7. Zalihe gotovih 30.000
proizvoda
Promjena br. 1
Kupcu su prodani gotovi proizvodi, te mu je ispostavljen raun u iznosu od 30.000 kn (troak

proizvodnje za prodane gotove proizvode iznosi 20.000kn).
Raun dobit i gubitka

--------------------------
Prihodi 30.000
- Rashodi 20.000
--------------------------
Dobitak 10.000
2
Zakona o porezu na dobit NN 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, l. 6., l. 7.
13
BILANCA br. 1
Aktiva Pasiva
Redni Redni
broj broj
4. Blagajna 8.000 4. Dobitak 10.000
8. proizvoda
Potraivanja od 30.000
kupaca
Prethodna transakcija rezultirala je slijedeim promjenama u bilanci:

- zalihe gotovih proizvoda smanjujemo za iznos rashoda odnosno 20.000 kn
- ovom prodajom drutvo je ostvarilo potraivanje od kupaca koje se evidentira u visini
ostvarenog prihoda 30.000 kn
- ova transakcija rezultirala je dobitkom od 10.000 kn koji se evidentira u pasivi kao
zadrani dobitak /ne uzimamo u obzir porez na dobit/.
Promjena br. 2
Kupcu su prodani gotovi proizvodi, te mu je ispostavljen raun u iznosu od 2.000 kn (troak

proizvodnje za prodane gotove proizvode iznosi 5.000kn).
Raun dobit i gubitka

--------------------------
Prihodi 2.000
- Rashodi 5.000
--------------------------
Gubitak (3.000)
14
BILANCA br. 2
Aktiva Pasiva
Redni Redni
broj broj
4. Blagajna 8.000 4. Zadrani dobitak 7.000
8. proizvoda
Potraivanja od 32.000
kupaca
Prethodna prodaja gotovih proizvoda rezultirala je slijedeim promjenama u bilanci:

- zalihe gotovih proizvoda smanjujemo za iznos rashoda odnosno 5.000 kn
- ovom prodajom drutvo je povealo potraivanje od kupaca za 2.000 kn
- ova transakcija rezultirala je gubitkom od 3.000 kn koji se evidentira u pasivi kao
umanjenje zadranog dobitaka/10.000 3.000 = 7.000 /
15
4. IZVJEE O NOVANIM TIJEKOVIMA
Izvjee o novanim tijekovima prikazuje priljeve novca i novanih derivata, odljeve novca i
rezultat tog odnosa za odreeno obraunsko razdoblje.
Novac obuhvaa gotovi novac u blagajni, te depozitni novac koji se nalazi na iro raunu
trgovakog drutva.
Pored ovih stavki u izvjee o novanim tijekovima ulaze i vrijednosni papiri koji se u
relativno kratkom roku mogu transformirati u novac (ekovi, mjenice i ostali vrijednosni
papiri mogu se transformirati u novac u periodu kraem od 90 dana).
Naelo blagajne
Priljevi
-uplate
-isplate
Odljevi
Naelo nastanka dogaaja
Prihod
-prodaje
Rashodi
Izvjee o novanim tijekovima prikazuje poslovanje poduzea prema naelu blagajne tj. kroz
priljeve i odljeve novca. S druge strane raun dobiti i gubitka pokazuje poslovanje trgovakog
drutva primjenjujui naelo nastanka poslovnog dogaaja.
Zbog prethodno spomenutih razlika u praksi se raun dobiti i gubitka te izvjee o novanim
tijekovima uvijek razlikuju, to prikazuje slijedea slika:
RAUN DOBITI I IZVJEE O NOVANIM

GUBITKA TIJEKOVIMA
Prihodi Priljevi
-Rashodi -Odljevi
Dobitak Neto novac
16
Primjer:
Poslovne promjene u SIJENJU

1. Prodana je trgovaka roba kupcu, te mu je ispostavljen raun od 100.000 kn (nabavna
vrijednost prodane robe iznosi 80.000 kn).
2. Do kraja sijenja kupac nije podmirio prethodno spomenutu fakturu.
3. Pretpostavimo da u sijenju nije bilo odljeva novca.

GUBITKA TIJEKOVIMA
Prihodi 100.000,00 Priljevi 0
-Rashodi 80.000,00 -Odljevi 0
Dobitak 20.000,00 Neto novac 0
Poslovne promjene u VELJAI

1. U mjesecu veljai kupac je podmirio fakturu iz sijenja u iznosu od 100.000,00 kn na
iro raun trgovakog drutva.
2. Poduzee je sa svog iro rauna podmirilo obvezu prema dobavljau u iznosu
80.000,00 kn.
3. U veljai nita nije prodano dok su neuskladitivi trokovi iznosili 5.000,00 kn.

GUBITKA TIJEKOVIMA
Prihodi 0,00 Priljevi 100.000,00
-Rashodi 5.000,00 -Odljevi 80.000,00
Gubitak 5.000,00 Neto novac 20.000,00
Posebnu specifinost kod izrade izvjea o novanim (financijskim) tijekovima predstavljaju

dani i primljeni krediti, te kamate koje se plaaju ili naplauju.
Glavnica se smatra iskljuivo novanim tijekom i evidentira u izvjeu o novanim

tijekovima. S druge pak strane, kamate se javljaju i u raunu dobiti i gubitka i u izvjeu o
novanim tijekovima.
Npr. ako trgovako drutvo pozajmljuje novac i naplauje kamatu, ta se kamata evidentira kao
prihod u raunu dobiti i gubitka, te kao priljev u izvjeu o novanim tijekovima.
17
Primjer primljenog kredita
1. Poduzee je primilo kratkoroni kredit od banke u iznosu od 70.000,00 kn na svoj iro
raun.
2. Banka je poslala obraun kamata za kredit u iznosu od 7.000,00 kn (raun za kamate
odmah je plaen sa iro rauna trgovakog drutva)
3. Pretpostavimo da su prihodi od prodaje u obraunskom razdoblju iznosili 500.000,00
kn, a trokovi za prodano 400.000,00 kn.
IZVJEE O NOVANIM
TIJEKOVIMA
Prihodi 500.000,00 Priljevi 70.000,00
-Rashodi 400.000,00 -Odljevi 7.000,00
Dobitak od prodaje 100.000,00

Neto novac 63.000,00
- troak kamata 7.000,00
Dobitak 93.000,00
Primjer danog kredita

1. Poduzee je dalo kratkoroni kredit u iznosu od 50.000,00 kn sa svog iro rauna.
2. Ispostavljen je obraun kamata u iznosu od 5.000,00 kn.
3. Nakon odreenog vremenskog razdoblja zajmoprimac vraa glavnicu od 50.000,00 kn te
dodatno plaa 5.000,00 kn.
4. Pretpostavimo da su prihodi od prodaje u obraunskom razdoblju iznosili 300.000,00 kn, a
trokovi za prodano 240.000,00 kn.
IZVJEE O NOVANIM
TIJEKOVIMA
Prihodi od prodanog 300.000,00 Priljevi 55.000,00
-Rashodi 240.000,00 -Odljevi 50.000,00
Dobitak od prodaje 60.000,00

Neto novac 5.000,00
+Prihod od kamata 5.000,00
Dobitak 65.000,00
Ako usporedimo prihode i primitke (priljeve), razlika meu njima moe biti znaajna. Naime,
budui da prihod trgovakog drutva priznajemo po isporuci i knjiimo po ispostavljenoj
fakturi kupcu, u tom trenutku nema novanog tijeka iako je prihod priznat. Novani tijek e se
pojaviti tek onda kad kupac podmiri (plati) raun. Prema tome, potrebno je razlikovati prihode
od priljeva.
18
Tu razliku prikazujemo na slijedei nain:
IZVRENA ISPORUKA, ISPOSTAVLJEN RAUN KUPCU = PRIHOD
KUPAC JE PLATIO RAUN = PRILJEV
Razliku izmeu nastanka obveze i odljeva novca prikazujemo na slijedei nain:
PRIMLJEN JE RAUN DOBAVLJAA = OBVEZA
ISPLATILI SMO RAUN DOBAVLJAU = ODLJEV
Najvea konfuzija u razmiljanju nastaje kod odreivanja prihoda i trokova, te priljeva i

odljeva kod danih i primljenih kredita. Zbog toga treba istaknuti da dani kredit nije troak ni
rashod nego samo odljev novca. U tom sluaju jedan oblik imovine (novac) prelazi u drugi
oblik imovine (potraivanje). Kada klijent vrati glavnicu kredita onda nam povrat glavnice
predstavlja samo priljev, a kamata je prilikom ispostavljanja rauna za kamatu prihod koji
prilikom naplate postaje priljev novca.
To pokazujemo na slijedei nain:
DALI SMO KREDIT U IZNOSU OD 50.000,00 KN = ODLJEV (50.000,00 KN)
ISPOSTAVILI SMO RAUN ZA KAMATE (4.000,00 KN) = PRIHOD (4.000,00 KN)
VRAEN NAM JE KREDIT (50.000,00 KN) I PLAENA KAMATA (4.000,00 KN) =

PRILJEV (54.000,00 KN)
Kada poduzetnik treba vratiti anuitet kredita u iznosu od 100.000,00 kn koji se sastoji od
81.000,00 kn glavnice i 19.000,00 kn kamata onda glavnica predstavlja samo novani tijek
(odljev), a kamate mogu biti i troak i odljev novca.
To pokazujemo na slijedei nain:
PRIMILI SMO RAUN ZA KAMATE 19.000,00 KN = TROAK I OBVEZA
ISPLATILI SMO ANUITET 81.000,00 KN + 19.000,00 KN = ODLJEV
Prema tome vrijedi slijedee:
ISPLATE I NAPLATE GLAVNICE KREDITA = NOVANI TIJEK
RAUNI ZA KAMATE = PRIHODI ILI RASHODI
19
5. KNJIGOVODSTVENI KONTO
Knjigovodstvena konta su nositelji podataka o stanju i praenju promjena ekonomskih
kategorija (imovine, obveza, prihoda, rashoda, trokova, kapitala, financijskog rezultata).
Konto sadri najmanje ove podatke:
naziv pozicije
broj (ifru) konta
oznaku kolona duguje i potrauje
nadnevak nastanka poslovne promjene
dokument na osnovu kojeg je evidentirana promjena
kratki opis promjene
vrijednosni izraz (poveanje ili smanjenje)
novonastalo stanje (saldo)
Podjela konta prema sadraju:
Konta stanja:
- konta aktive - imaju dugovno stanje, a slue za evidenciju imovine
- konta pasive imaju potrano stanje, a slue za evidenciju obveza i
glavnice (izvora imovine)
Konta uspjeha:
- konta rashoda evidentiranje svih trokova i rashoda, nastanak se
upisuje uvijek na dugovnoj strani
- konta prihoda evidentiranje svih prihoda, nastanak se upisuje uvijek
na potranoj strani
Na kraju obraunskog razdoblja meusobno se zatvaraju konta uspjeha, a razlika se iskazuje

kao dobit ili gubitak koji se dalje rasporeuju.
Podjela konta prema samostalnosti:

Samostalna konta predstavljaju pojedine pozicije bilance ili rauna dobiti i gubitka,
mogu stajati samostalno i ne ovise o drugim kontima
Konta korekcije (ispravka vrijednosti) - nadopunjuju samostalno konto, ne mogu
postojati samostalno i uvijek se promatraju zajedno s kontom iju vrijednost
ispravljaju
Ostali oblici vezanih konta (prijelazna konta) - imaju privremene osobine, vezuju
jedan ili vie samostalnih konta. Slue kao privremena evidencija do konanog
evidentiranja na samostalnom kontu.
IFRIRANJE KONTA I PRAVILA EVIDENCIJE NA KONTIMA
ifriranje konta
ifriranje zapoinje ifriranjem kontnih razreda ili klasa na nain da je svaki razred oznaen
svojim brojem od 0-9. Unutar svakog razreda razrauju se skupine konta na nain da se
prvom broju razrade pridrui drugi broj od 0-9 koji onda oznaava skupinu. Skupine konta
dalje se po istom principu dijele na osnovna konta, a osnovna na analitika.
20
ifrirani kontni razredi prema svojoj pripadnosti bilanci i raunu dobiti i gubitka izgledaju
kako slijedi:
BILANCA
Razred AKTIVA Razred PASIVA
0 Dugotrajna imovina 9 Kapital
1 Novac i potraivanja 2 Obveze
3 Zalihe materijala
6 Zalihe proizvodnje
Zalihe trgovake robe
KONTA IZ RAUNA DOBITI I GUBITKA
Prihodi (74 - 78)

790
Rashodi (70 73 )
---------------------------------------
Bruto financijski rezultat (8)
Porez na dobitak (803)
---------------------------------------
Neto financijski rezultat (9)
Pravila evidencije na kontima

Za potrebe edukacije primjenjuje se T-konto kojeg prikazujemo na slijedei nain:
D ifra - Naziv P
Dugovni iznos Potrani iznos
Izraz DUGUJE oznaava knjienje na lijevoj strani konta, a POTRAUJE na desnoj strani
konta bez obzira radi li se o bilannom kontu ili kontu uspjeha.
Pravilo evidencije poslovnih promjena u sustavu dvojnog knjigovodstva je da se svaki

poslovni dogaaj evidentira na najmanje dva povezana konta, i to u istom iznosu na jednom
kontu na dugovnoj strani, a na drugom kontu na potranoj strani.
21
Pravila knjienja na kontima u bilanci
EKONOMSKO ZNAENJE STRANE

SADRAJ KONTA
DUGUJE POTRAUJE
KONTO IMOVINE POVEANJE IMOVINE SMANJENJE IMOVINE
KONTO OBVEZA SMANJENJE OBVEZA POVEANJE OBVEZA
KONTO KAPITALA SMANJENJE KAPITALA POVEANJE KAPITALA
KONTO PRIHODA ------------------------------------ NASTANAK (POVEANJE)

KONTO RASHODA NASTANAK (POVEANJE) --------------------------------------
Na poetku poslovne godine konta imovine i izvora imovine otvaraju se na temelju stanja
prikazanog u poetnoj bilanci drutva. Poetno stanje na kontima oznaava se oznakom So
poetni saldo (saldo = stanje).
BILANCA
AKTIVA PASIVA
D Konto imovine P D Konto izvora imovine P

o
S So
Poveanje Smanjenje Smanjenje Poveanje
Kod korektivnih konta (konta ispravke Kod korektivnih konta (konta ispravke
vrijednosti) knjii se obrnuto vrijednosti) knjii se obrnuto
a) Poveanje na svim kontima imovine (aktive) knjii se kao duguje
D konto imovine P
o
S
Poveanje Smanjenje
b) Poveanje na svim kontima pasive (obveze i kapital) knjii se kao potrauje
D konto kapitala i obveza P

So
Poveanje
22
c) Prihodi se knjie potrano zato jer poveavaju vlastiti kapital
D Prihodi P
Poveanje
d) Dobit se knjii potrano jer uveava vlastiti kapital

D Dobit P
xxxxx
e) Trokovi se knjie dugovno jer su oni tekui i budui rashodi koji smanjuju vlastiti kapital
D Trokovi P
xxxxx
f) Rashodi se knjie dugovno jer smanjuju vlastiti kapital

D Trokovi P
xxxxx
g) Gubitak se knjii dugovno jer smanjuje vlastiti kapital

D Gubitak P
xxxxx
Primjeri knjienja:
Poduzee A d.o.o.
BILANCA na dan 01.01.2012.

AKTIVA PASIVA
1. iro raun 50.000,00 1. Upisani kapital 50.000,00
Ukupno aktiva 50.000,00 Ukupno pasiva 50.000,00
D 1000-iro raun P
So 50.000,00
23
D 9000-upisani kapital P
So 50.000,00
Nakon to su poetna stanja prikazana na kontima, slijedi evidencija poslovnih promjena:
D IMOVINA P D IZVORI IMOVINE P

So x poveanje smanjenje smanjenje So x poveanje
D RASHODI P D PRIHODI P
nastanak nastanak
Evidencija na kontima moe biti u obliku jednostavnog i sloenog knjienja, a ovisi o broju
konta na kojima se provodi knjienje.
Primjer jednostavnog knjienja:
1) Nabavljena je zgrada i primljena faktura dobavljaa na iznos od 150.000,00 kn.
D 0-Graevinski objekt P D 2- Obveza prema dobavljau P

(1)150.000,00 150.000,00(1)
Primjer sloenog knjienja:
2) Vlasnik drutva uloio je novac u iznosu od 100.000,00 kn i strojeve u vrijednosti

200.000,00 kn, ime nastaje upisani kapital od 300.000,00 kn.
D 1000-iro raun P D 9000-upisani kapital P

(2)100.000,00 300.000,00(2)
D 0301-Strojevi P
(2)200.000,00
24
6. POREZ NA DODANU VRIJEDNOST
Porezni obveznici
- sve fizike i pravne osobe poduzetnici ija godinja vrijednost isporuka dobara i
obavljenih usluga prelazi iznos od 230.000,00 kn
- uvoznik
Stope PDV-a
- Opa stopa PDV-a = 25% (na sve osim nie navedenog!)
- Stopa PDV-a = 5% (kruh, mlijeko, lijekovi, implantati, neka ortopedska pomagala,
znanstveni asopisi, usluge javnog prikazivanja filmova.)
- Stopa PDV-a = 10% (usluge smjetaja ili smjetaja s dorukom, polupansiona ili
punog pansiona u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata, te na agencijske
usluge, novina i asopisa koji izlaze dnevno i periodino, osim one koji u cijelosti
sadravaju oglase ili slue oglaavanju, priprema i posluivanje hrane i pia)
- Osloboeno od PDV-a (najam stambenih prostora, usluge banaka, tedionica te
drutava osiguranja i reosiguranja, igre na sreu, zdravstvene usluge, usluge kolskih
ustanova, vjerskih zajednica, javne usluge u kulturi, isporuke samostalnih umjetnika i
umjetnikih organizacija, udjeli u poduzeima)
- Posebna kategorija osloboenja su: isporuke u inozemstvo, isporuke u slobodnu zonu,
isporuke diplomatskim i konzularnim predstavnitvima, isporuke humanitarnim
organizacijama, koje se plaaju iz ino-donacija.
Porezna obveza
- Porez se obraunava na svaku isporuku dobara i usluga u RH
- Na vlastitu potronju:
izuzimanje dobara iz vlastitog poduzea za privatne potrebe
koritenje usluga vlastitog poduzea za privatne potrebe
rashode reprezentacije i osobnih automobila koji su porezno nepriznati
- Porez se plaa na uvoz dobara u RH (ne na svaki?!), a porezna osnovica je vrijednost
robe uveana za carinu
- Porez se plaa iz svakog primljenog predujma
- Porez se plaa i na svaki izdani raun
Porezna obveza se utvruje za obraunsko razdoblje kao razlika izmeu ukupnog

obraunanog poreza po izdanim raunima i ukupnog pretporeza po primljenim raunima.
Obraunsko razdoblje moe biti mjeseno i tromjeseno, a kriterij je visina ostvarenog
prometa u prethodnoj kalendarskoj godini (tromjeseni obveznici mogu biti svi oni koji imaju
prihode sa PDV-om manje od 800.000,00 kn godinje). Oporezivanje se vri na godinjem
nivou.
Pretporez
- pretporez po primljenim raunima poduzetnika (R-1) priznaje se odmah po primitku
rauna
- pretporez po primljenim raunima obrtnika i ostalih fizikih osoba (R-2) priznaje se u
razdoblju kada se raun podmiri, do tada ga knjiimo na kontu 1408
Pretporez se priznaje iz primljenih ulaznih rauna, iz primljenih rauna za dane predujmove,

kao plaeni PDV pri uvozu dobara, kao plaeni PDV na usluge inozemnih poduzetnika.
25
Rauni koje izdaju obveznici PDV-a imaju definirani izgled. Poduzea moraju ispostaviti
raun s oznakom R1 ili R2 (oznaka za obrtnike u sustavu PDV-a, iako, ako je obrtnik
obveznik poreza na dobit raun takoer ima oznaku R1).
Rauni poduzetnika u sustavu PDV-a mora imati ove elemente:
mora imati oznaku R1 (R2)

mjesto izdavanja, broj rauna i nadnevak
naziv, adresu i OIB isporuitelja
naziv, adresu i OIB kupca
koliinu i naziv robe/usluge
nadnevak isporuke
iznos naknade (bez PDV-a) za prodana dobra i usluge
ukupan iznos bez PDV-a, razvrstan po stopama
iznos PDV-a razvrstan po stopama
iznos ukupne naknade s PDV-om
POREZ PO IZDANIM RAUNIMA (konto 2400) >

PRETPOREZ PO PRIMLJENIM RAUNIMA (konto 1400)
= OBVEZA ZA PDV PO OBRAUNU(konto 2407)
Obveza PDV-a za proteklo obraunsko razdoblje plaa se do zadnjeg dana u mjesecu

u tekuem razdoblju na posebni iro -raun dravnog prorauna.
POREZ PO IZDANIM RAUNIMA (konto 2400) <

PRETPOREZ PO PRIMLJENIM RAUNIMA (konto 1400)
= RAZLIKA PRETPOREZA (konto 1407)
Poduzetnik ima pravo traiti povrat veeg pretporeza od drave ili ga koristiti za
pokrie porezne obveze u iduem razdoblju.
KNJIENJE PDV-A I SALDIRANJE OBVEZE KADA JE POREZNA OBVEZA PO

IZDANIM RAUNIMA VEA OD PRETPOREZA PO PRIMLJENIM RAUNIMA
Primjer:
Saldo na iro-raunu iznosi 20.000,00 kn!
1. Kupcu smo ispostavili raun za obavljene usluge prijevoza na iznos od 30.000,00 kn

+ 7.500,00 kn PDV
2. Primili smo raun za obavljene usluge ienja prozora na iznos od 10.000,00 kn +
2.500,00 kn PDV
3. Na kraju obraunskog razdoblja saldirali smo PDV
4. Budui da je obveza bila vea od potraivanja, podmirili smo obvezu za PDV prema
dravi plaanjem s naeg iro-rauna
26
1000- iro raun 1200- Kupci
S 20.000,00 5.000,00 (4) 1) 37.500,00
2400- Obveza za PDV 752- Prihod od usluga

(3) 7.500,00 7.500,00(1) 30.000,00 (1)
2200- Obveza prema dobavljaima 4112- Usluge ienja

12.500,00(2) (2) 10.000,00
1400- Pretporez 2407- Obveza za uplatu PDV-a

(2) 2.500,00 2.500,00 (3) (4) 5.000,00 5.000,00 (3)
KNJIENJE PDV-A I SALDIRANJE OBVEZE KADA JE PRETPOREZ PO PRIMLJENIM

RAUNIMA VEI OD POREZNE OBVEZE PO IZDANIM RAUNIMA
Primjer:
1. Od dobavljaa smo primili raun za materijal koji smo stavili na zalihe na iznos od
40.000,00 kn + 10.000,00 kn PDV.
2. Kupcu smo izdali raun za obavljene usluge konzultacija i savjetovanja na iznos od
8.00,000 kn + 2.000,00 kn PDV.
3. Primili smo od dobavljaa R2 raun za prijevoz u iznosu od 1.000,00 kn + 250,00 kn
PDV.
4. Podmiri smo R2 raun sa iro-rauna u iznosu od 1.250,00 kn.
5. Na kraju obraunskog razdoblja saldirali smo PDV.
6. Budui da je potraivanje bilo vee od obveze, zatraili smo od drave povrat vika
pretporeza. Potraivani iznos uplaen je na na iro raun
1000- iro raun 2200- Obveza prema dobavljaima

S xxxx 1.250,00 (4) 50.000,00 (1)
(6) 8.250,00
1400- Pretporez 3100- Zalihe sirovina i materijala

(1)10.000,00 10.250,00 (5) (1) 40.000,00
(4a) 250,00
1200- Kupci 2400- Obveza za PDV

(2) 10.000,00 (5) 2.000,00 2.000,00 (2)
27
752- Prihod od usluga 222- Dobavljai fizike osobe
8.000,00(2) (4) 1.250,00 1.250,00(3)
1408- Pretporez koji nije priznat 4102- Troak prijevoza

(3) 250,00 250,00 (4a) (3) 1.000,00
1407- Razlika za povrat PDV-a

(5) 8.250,00 8.250,00 (6)
28
7. RAZRED 0 - POTRAIVANJA ZA UPISANI KAPITAL I
DUGOTRAJNA IMOVINA
Osnivanje poduzea
Upisani temeljni kapital trgovakog drutva je kapital unesen prilikom osnivanja drutva, iji
je najnii iznos definiran Zakonom o trgovakim drutvima3. Za dionika drutva iznosi
200.000,00 kn, a za drutva s ogranienom odgovornou 20.000,00 kn.
Glavna promjena koju donose izmjene i dopune Zakona o trgovakim drutvima (NN 111/12)
jest mogunost osnivanja Jednostavnog drutva s ogranienom odgovornou koje
njegovim osnivaima omoguuje otvaranje istog za najnii iznos temeljnog kapitala od 10,00
kuna, odnosno najniim nominalnim iznosom poslovnog udjela od 1,00 kune. Ulozi za
preuzete poslovne udjele uplauju se samo u novcu. Prijava za upis drutva u sudski registar
podnosi se nakon to su potpuno uplaeni ulozi za sve preuzete poslovne udjele u drutvu.
Temeljni ulog u poduzeu moe se formirati unosom novca, stvari i prava. Stvari i prava se u
drutvo moraju unijeti odmah u cjelini, odnosno prije upisa drutva u sudski registar, pri emu
je najmanje polovina temeljnog kapitala uplaena u novcu (l.181., st.3. ZTD-a). U sluaju
unosa temeljnog kapitala u novcu, osnivai moraju prilikom upisa uplatiti najmanje etvrtinu
temeljnog uloga s tim da ukupni iznos svih uplata u novcu ne moe biti manji od 10.000,00
kn (l.181. st.2., ZTD-a). Dakle, postoji mogunost i postepenog uplaivanja uloga u novcu.
Temeljni kapital dionikog drutva podijeljen je na odgovarajui broj dionica iji nominalni
iznos ne moe biti manji od 10,00 kn. Prije upisa drutva u trgovaki registar mora se, ako se
ulozi uplauju u novcu, uplatiti najmanje etvrtina nominalnog iznosa svake dionice. Ako se
dionica izdaje za vii iznos od nominalnog iznosa dionice mora se uplatiti cijeli iznos koji
prelazi njezin nominalni iznos.
U poslovnim knjigama dionikog drutva upisani kapital se iskazuje u iznosu nominalne

vrijednosti emitiranih dionica (vrijednost naznaena na dionici). Ukoliko se prilikom prodaje
emitiranih dionica ostvari vea prodajna cijena od njihovog nominalnog iznosa, razlika se
evidentira kao premija na emitirane dionice.
Primjer knjienja osnivanja poduzea unosom temeljnog kapitala u stvarima i novcu

koji je odmah uplaen
1. Vlasnik osniva poduzee temeljnog kapitala u iznosu od 440.000,00 kn i to na nain
da je na raun poduzea uplatio novac u iznosu od 120.000 kn (1000/9000), za rad
svog poduzea kao uloeni kapital dao vlastiti kamion koji je procijenjen na 100.000
kn (0320/9000), uloio je i vlastiti poslovni prostor ija je vrijednost 220.000 kn
(0230/9000).
2. Vlasnik je kupio obrasce potrebne za registraciju i osnivanje poduzea za koje je od
dobavljaa dobio raun 1.000 kn + 250 kn PDV (4697-1400/220)
3. Obveza prema dobavljau za kupljene obrasce je podmirena plaanjem sa iro-rauna
(220/1000)
4. Saldiramo PDV (1400/1407)
3
Zakon o trgovakim drutvima NN br. 111/93, 34/99, 52/00 - Odluka USRH, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09 i
152/11- proieni tekst, 111/12, l.162., l. 389.
29
1000- iro raun 0320- Transportna sredstva
(1) 120.000,00 1.250,00 (3) (1) 100.000,00
0230- Poslovni prostor 9000- Temeljni kapital

(1)220.000,00 440.000,00 (1)
4697-Trokovi osnivanja 1400- Pretporez

(2) 1.000,00 (2) 250,00 250,00 (4)
2200- Obveze prema dobavljaima 1407 -Razlika za povrat PDV-a

(3) 1.250,00 1.250,00 (2) (4) 250,00
Primjer knjienja osnivanja dionikog drutva prodajom dionica uz premiju

1. Dioniko drutvo je autoriziralo 5.000 komada dionica nominalne vrijednosti 100 kn.
Sve dionice su odmah prodane po cijeni od 105 kn/komad. (1000/9001 - 910)
2. Primili smo raun za trokove tiskanja dionica na iznos od 8.000 kn + 2.000 kn PDV.
(4198-1400/220)
3. Platili smo raun za tiskanje dionica (220-1000)
1000- iro raun 9001- Temeljni kapital dionikog drutva

(1) 525.000,00 10.000,00 (3) 500.000,00 (1)
910-Premije na emitirane dionice 2200- Obveze prema dobavljaima

25.000,00 (1) (3) 10.000,00 10.000,00 (1)
4697-Trokovi tiskanja 1400- Pretporez

(2) 8.000,00 (2) 2.000,00
Nematerijalna imovina-pojmovno odreenje i raunovodstveni obuhvat:

- nefinancijska imovina
- bez fizikog obiljeja
- moe se identificirati
- poduzee mora kontrolirati resurse iz kojih e budue ekonomske koristi koje se mogu
pripisati sredstvu pritjecati u poduzee
- troak nabave se moe pouzdano izmjeriti
Nematerijalnu imovinu ine:

- dugorono odgoeni trokovi osnivanja, odnosno proirenja poslovanja
30
- dugorono odgoeni trokovi razvoja
- koncesije, patenti, licence, robne i uslune marke te slina imovinska prava (koja
mogu biti pribavljena plaanjem ili pribavljena vlastitim razvojem)
- dobro ime (goodwill), ako je pribavljeno plaanjem
- predujmovi za nematerijalnu imovinu
Najvaniji MRS i MSFI na kojima se temelji raunovodstvo nematerijalne imovine:

- MRS 38 Nematerijalna imovina
- MSFI 3 Poslovna spajanja
- MRS 36 Umanjenje vrijednosti imovine
Podjela nematerijalne imovine prema ovisnosti postojanja stavke u odnosu na cjelinu

poduzea:
- razdvojiva nematerijalna imovina (obuhvaa stavke koje se mogu identificirati i
promatrati odvojeno od poduzea kao cjeline, te se moe stjecati ili prodavati
odvojeno od poduzea kao cjeline)
- nerazdvojiva nematerijalna imovina (goodwill)
Podjela nematerijalne imovine prema nainu stjecanja:

- koja se kupuje od drugih poslovnih subjekata
- interno razvijena nematerijalna imovina.
Nematerijalna imovina koja se kupuje od drugih poslovnih subjekata dijeli se na:

- nematerijalna imovina koja se zasebno stjee (to je razdvojiva imovina koja se moe
identificirati i iji se troak nabave moe pouzdano izmjeriti, a u bilanci se iskazuje u
visini troka stjecanja)
- nematerijalna imovina koja se stjee kao dio poslovnih spajanja (goodwill, patenti,
licence, razliita prava, a troak nabave temelji se na njenoj fer vrijednosti na datum
stjecanja)
- nematerijalna imovina koja se stjee pomou dravnih potpora (u obliku koncesija;
kao bilanna stavka priznaje se po fer vrijednosti ili po poetnoj nominalnoj
vrijednosti uveanoj za bilo koji izdatak koji se moe izravno pripisati sredstvu)
- nematerijalna imovina koja se stjee razmjenom za drugu imovinu (troak nabave
odreuje se u visini fer vrijednosti koja je jednaka fer vrijednosti danog sredstva).
Interno razvijena nematerijalna imovina dijeli se u dvije skupine:

- ona koja se priznaje kao bilanna pozicija poslovnog subjekta koji ju je razvio
- ona koja se ne priznaje kao bilanna pozicija nego se evidentira kao troak razdoblja u
kojem je razvijena
Kako bi se interno razvijena nematerijalna imovina priznala kao bilanna pozicija, neophodno
je:
- da se moe identificirati
- da se toj poziciji mogu pouzdano pripisati izdaci
- da je izvjesno da e ona upotrebom ili prodajom davati budue ekonomske koristi
Knjienje nematerijalne imovine

Nematerijalna imovina knjii se u razredu -0-, kao dugotrajna imovina. Svi trokovi u vezi sa
stjecanjem ili internim razvijanjem nematerijalne imovine prethodno se proknjie na kontu
nematerijalna ulaganja u pripremi (konto 016).
31
U trenutku kad se nematerijalna imovina stavlja u funkciju prenosi se na odgovarajui konto
nematerijalne imovine. Na nematerijalnu imovinu u funkciji obraunava se amortizacija, dok
se na nematerijalna ulaganja u pripremi ne obraunava amortizacija.
Patenti, licencije, koncesije, zatitni znakovi i ostala prava

Ulaganjem u ovu kategoriju imovine, poduzetnik osigurava njihovo koritenje u vlastitom
poslovanju. Vrijednost nematerijalne imovine utvruje se u visini kupovne cijene uveane za
uvozne carine, nepovratne poreze, profesionalne trokove i ostale trokove koji se izravno
mogu pripisati sredstvu.
Primjer knjienja otkupa prava na koritenje patentiranog izuma

1. Poduzee je ugovorilo otkup prava koritenja patentiranog izuma koji e koristiti u
vlastitoj proizvodnji i primilo raun na iznos od 300.000,00 kn plus 75.000,00 kn
PDV. Koritenje patenta ugovoreno je na rok od 5 godina.
2. Plaena je faktura za otkup prava koritenja patenta.
3. Poduzee je zapoelo s koritenjem patenta.
016- Nematerijalna ulaganja 2203- Dobavljai dugotrajne

u pripremi imovine
1)300.000,00 300.000,00(3) 2)375.000,00 375.000,00(1)
1000- iro raun 1400- Pretporez po ulaz. raunima

S= xxxxxxxx 375.000,00(2) 1) 75.000,00
01210-Ulaganja u prava koritenja

3) 300.000,00
Dugotrajna materijalna imovina obuhvaa:

- zemljita i ume
- graevinske objekte
- postrojenja, strojeve i opremu
- alate, pogonski i uredski inventar, pokustvo i transportna sredstva
- stambene zgrade i stanove
- predujmove za dugotrajnu materijalnu imovinu
- dugotrajnu materijalnu imovinu u pripremi.4
Podjela dugotrajne materijalne imovine prema MSFI (IFRS) i MRS (IAS):

- Dugotrajna materijalna imovina u potpunom vlasnitvu poduzea koju vlasnik koristi
u proizvodnji proizvoda, isporuci roba ili usluga ili za administrativne svrhe
4
Belak, V., op. cit., str 156.
32
- Ulaganja u nekretnine radi davanja u najam u skladu s odredbama MRS 40
- Nekretnine, postrojenja i oprema koje je poduzee nabavilo pomou financijskog
najma (lizinga) osim nekretnina za iznajmljivanje prema MRS 40
- Dugotrajna imovina koja se dri za prodaju i prekinuto poslovanje
- Bioloka aktiva u vezi s poljoprivrednim aktivnostima
Uvjeti za priznavanje dugotrajne materijalne imovine:

- posjedovanje i koritenje te imovine za proizvodnju proizvoda ili isporuke dobara ili
usluga, za iznajmljivanje drugima ili u administrativne svrhe
- vjerojatnost da e budue ekonomske koristi koje su u vezi sa sredstvom pritjecati u
poduzee
- to je imovina koju se oekuje koristiti due od jednog razdoblja
- kad se troak sredstva moe pouzdano izmjeriti
- da je pojedinana nabavna vrijednost vea od 3.500,00 kn
Stavke nekretnina, postrojenja i opreme koje su nabavljene iskljuivo radi daljnje prodaje u
okviru svoje osnovne djelatnosti klasificiraju se kao zalihe prema MRS 2. Ako se ova
kategorija imovine prodaje kao zaliha u prihode se knjii prodajna cijena, a u rashode nabavna
vrijednost. Isto tako, na ovakvu imovinu ne obraunava se amortizacija. Kada se dugotrajna
imovina prodaje, u pravilu, u prihode ili rashode se knjie samo dobici ili gubici iz takve
transakcije.
Nekretnine, postrojenja i oprema koje vlasnik koristi u svom poslovnom procesu definirane su
MRS-om 16.
Sredstva dugotrajne materijalne imovine mogu biti steena:

- kupnjom
- izgradnjom odnosno izradom u vlastitoj izvedbi
- razmjenom za drugo sredstvo
- darivanjem
Pojedinani predmet nekretnina, postrojenja i opreme koji ispunjavaju uvjete priznanja u

imovinu, treba poetno mjeriti po njegovom troku stjecanja odnosno nabave (MRS 16, t.15.).
Troak nabave ukljuuje:

- kupovnu cijenu
- uvoznu carinu
- poreze koji se ne mogu povratiti od poreznih vlasti
- direktne trokove rada pri izradi ili stjecanju sredstva
- trokove pripreme mjesta
- trokove isporuke i rukovanja
- trokove ugradnje, postavljanja i putanja u rad
- trokove za strune savjete arhitekata i inenjera
- ostale trokove koji se mogu izravno pripisati dovoenju sredstva u radno stanje5
Upravni i drugi trokovi nisu sastavni dio troka nekretnina, postrojenja i opreme, kao ni
trgovinski popusti i rabati.
5
MRS 16- Nekretnine, postrojenja i oprema , NN 30/08 i 4/09 to. 15.
33
Troak sredstva koje je izgraeno u vlastitoj izvedbi jednak je troku proizvodnje sredstva
namijenjenih prodaji i utvruje se na isti nain kao troak zaliha. Iskljueni su svi interni
profiti, upravni i drugi opi trokovi osim onih koji se mogu pripisati izgradnji odnosno izradi
sredstva ili dovoenja sredstva u radno stanje.
Stjecanje zemljita
Zemljite je specifina vrsta dugotrajne materijalne imovine jer ima neogranien vijek
trajanja. Na zemljite se ne obraunava amortizacija. Ako doe do ulaganja u poboljanja na
zemljitu koje trajno poveava vrijednost zemljita, takve investicije se prikljuuju vrijednosti
zemljita.
Zemljite se knjii odvojeno od graevina na tom zemljitu. To su zasebni imovinski oblici i s

njima se u raunovodstvu postupa odvojeno. Kupoprodaja zemljita nije u sustavu PDV-a.
Promet zemljita je reguliran Zakonom o porezu na promet nekretnina6 i plaa se po stopi od
5%, te se ukljuuje u troak nabave. Osnovica poreza na promet zemljita je njegova trna
vrijednost u trenutku stjecanja koju je procjenom ovlatena utvrditi Porezna uprava. Stjecanje
zemljita biti e proknjieno prema stvarno plaenoj naknadi.
Primjer stjecanja zemljita kupnjom i ulaganje u trajno poboljanje na zemljitu

1. Poduzee je od drugog poduzea kupilo graevinsko zemljite. Prema kupoprodajnom
ugovoru vrijednost zemljita iznosi 700.000,00 kn.
2. Porezna uprava je izvrila procjenu vrijednosti graevinskog zemljita na iznos od
900.000,00 kn i odredila porez na promet nekretnina u iznosu od 45.000,00 kn.
3. Porez na promet zemljita plaen je sa iro rauna.
4. Zemljite je stavljeno u uporabu.
Knjienje u glavnoj knjizi:
0270-Zemljite u pripremi 2202-Dobavljai nekretnina

1) 700.000,00 745.000,00 (4) 700.000,00 (1)
2) 45.000,00
1000- iro raun 2448-Obveze za porez na promet n.

S= xxxxxxxxx 45.000,00(3) 3) 45.000,00 45.000,00(2)
0200-Graevinsko zemljite
4) 745.000,00
Stjecanje graevinskih objekata

Graevinski objekti su sredstva kao to su poslovne zgrade, tvornike zgrade, hale, radionice,
zgrade hotela, motela, restorana, skladita, silosi, garae, staklenici, putovi, mostovi,
parkiralita i sl. Graevinski objekti poetno se knjie po troku stjecanja.
6
Zakon o porezu na promet nekretnina NN 69/97, 153/02, 22/11 i Odluka USRH NN 26/00., l. 9.
34
U svezi s oporezivanjem prometa graevinskih objekata pojavljuju se dvije osnovne situacije:
- nekretnine sagraene prije 1. sijenja 1998. (nekretnine sagraene, isporuene ili
plaene prije 31. prosinca 1997. godine oporezive su stopom od 5% poreza na promet
nekretnina)
- nekretnine sagraene poslije 1. sijenja 1998. (nekretnine sagraene, isporuene ili
plaene poslije 31. prosinca 1997. godine oporezive su opom stopom PDV-a).
Ako novosagraenu nekretninu stjee poduzetnik koji nije porezni obveznik PDV-a onda se
iznos PDV-a ukljuuje u nabavnu vrijednost. Ako stjecatelj novosagraenih nekretnina nije
mogao odbiti zaraunani PDV kao pretporez, u daljnjem prometu ove se graevine oporezuju
porezom na promet nekretnina po stopi od 5%.
Stjecanje graevinskih objekata kupnjom iz vlastitih sredstava
Primjer stjecanja nekretnine sagraene prije 01.01.1998. sa zemljitem

1. Poduzee je kupilo od drugog poduzea zgradu hotela koja je sagraena 15.10.1986.
godine. Prema kupoprodajnom ugovoru vrijednost nekretnine je 4.000.000,00 kn, a
zemljita 500.000,00 kn.
2. Porezna uprava je izvrila procjenu vrijednosti zgrade na iznos od 4.200.000,00 kn, a
za zemljite na 500.000,00 kn. Odredila je porez na promet nekretnina u iznosu od
210.000,00 kn za zgradu, a 25.000,00 kn za zemljite.
3. Poslovna zgrada stavljena je u uporabu.
4. Plaena je faktura prodavatelju zgrade.
0271-Zgrade u pripremi 2202-Dobavljai nekretnina

1)4.000.000,00 4.735.000,00(3) 4)4.500.000,00 4.500.000,00(1)
2) 210.000,00
0270- Zemljite u pripremi 2448-Obveze za porez na p.n.

1) 500.000,00 235.000,00 (2)
2) 25.000,00
0200- Graevinsko zemljite (bez zgrade) 0232- Zgrada hotela

3) 525.000,00 3) 4.210.000,00
1000- iro raun

S= xxxxxxx 4.500.000,00(4)
35
Primjer stjecanja nekretnine sagraene poslije 01.01.1998. sa zemljitem
1. Poduzee je kupilo od drugog poduzea poslovnu zgradu sagraenu 10.01.1999.
godine i primilo fakturu na iznos od 3.000.000,00 kn plus 750.000,00 kn PDV-a i
zemljite na kojem je graevina na iznos od 300.000,00 kn.
2. Porezna uprava procijenila je zemljite na 350.000,00 kn i odredila porez na promet
nekretnina u iznosu od 17.500,00 kn.
3. Porez je plaen sa iro rauna.
4. Poslovna zgrada je stavljena u uporabu.
0271-Zgrada u pripremi 2202-Dobavljai nekretnina

1)3.000.000,00 3.000.000,00(4) 4.050.000,00(1)
317.500,00(4)
0270-Zemljite u pripremi 2448- Obveze za porez na p.n.

1) 300.000,00 3) 17.500,00 17.500,00(2)
2) 17.500,00
0230- Poslovna zgrada 0200-Graevinsko zemljite

(bez zgrade)
4)3.000.000,00 4) 317.500,00
1400-Pretporez po ulaznim raunima 1000-iro raun

1) 750.000,00 S= xxxx 3) 17.500,00
Stjecanje postrojenja i opreme

Postrojenja i oprema predstavljaju dugotrajnu materijalnu imovinu, a rije je o ureajima,
spremnicima, strojevima, alatima, uredskoj opremi, opremi trgovine, brodovima i slinim
sredstvima.
Postrojenja i oprema poetno se knjie po troku stjecanja. Troak stjecanja postrojenja i

opreme obuhvaa kupovnu cijenu zajedno s uvoznim pristojbama i nepovratnim porezima, te
sve izravne trokove u svezi s dovoenjem postrojenja i opreme u radno stanje za
namjeravanu uporabu.
Trokovi posudbe mogu se ukljuiti u nabavnu vrijednost postrojenja i opreme, ako

udovoljavaju uvjetima MRS 23 - Trokovi posudbe (ako je bilo potrebno due razdoblje da bi
sredstvo bilo spremno za namjeravanu upotrebu), tj. mogu se kapitalizirati.
36
Primjer stjecanja postrojenja i opreme iz vlastitih sredstava
1. Nabavljen je stroj za proizvodnju i primljena je faktura dobavljaa na iznos od
400.000,00 kn plus 100.000,00 kn PDV-a.
2. Primljena je faktura dobavljaa za prijevoz i iskrcaj stroja na iznos od 15.000,00 kn
plus 3.750,00 kn.
3. Primljena je faktura dobavljaa R-2 za montau i probno putanje stroja u rad na iznos
od 22.000,00 kn plus 5.500,00 kn PDV-a.
4. Podmirene su fakture svih dobavljaa sa iro rauna.
5. Stroj je stavljen u funkciju.
0370-Stroj u pripremi 2202-Dobavljai opreme

1) 400.000,00 437.000,00 (5) 4) 500.000,00 500.000,00 (1)
2) 15.000,00
3) 22.000,00
1400-Pretporez po ulaznim raunima 2201- Dobavljai usluga

1) 100.000,00 4) 18.750,00 18.750,00 (2)
2) 3.750,00
(4) 5.500,00
1408- Pretporez koji eka 2220- Dobavljai fizike osobe

3) 5.500,00 5.500,00(4) 4) 27.500,00 27.500,00(3)
1000- iro raun 0301-Strojevi u pogonu

S=) xxxxxx 546.250,00 (4) 5) 437.000,00
Amortizacija kao troak i iznos ispravka vrijednosti dugotrajne imovine obuhvaene

MRS-om 16
Sredstva dugotrajne imovine koja traju due od godine dana postupno gube svoju vrijednost
tijekom razdoblja trajanja. Amortizacija sredstava dugotrajne imovine odraava troenje tih
sredstava tijekom njihova vijeka uporabe. Amortizacija se knjii kao troak u tekuoj godini,
a kao protustavka knjii se umanjenje vrijednosti sredstva.
U raunovodstvenom obuhvatu obraun amortizacije u RH provodi se prema

odredbama:
- MRS-a 16 Nekretnine, postrojenja i oprema
- Zakona o porezu na dobit7 (l.12.)
- Pravilnika o porezu na dobit8 (l.22.)
7
Zakon o porezu na dobit NN 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, l. 12.
8
Pravilnik o porezu na dobit NN 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 61/12, 146/12, l. 22.
37
Dugotrajna materijalna i nematerijalna imovina koja se amortizira mora udovoljavati
slijedeim kriterijima:
- ogranieni vijek trajanja
- oekuje se da e se koristiti due od jednog obraunskog razdoblja (due od 1 godine)
- pojedinana nabavna vrijednost je iznad 3.500,00 kn
- dre se za uporabu u proizvodnji ili prodaji robe i pruanju usluga ili za
administrativne svrhe
MSFI 5 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja propisuje da se

nekretnine, strojevi i oprema koji su namijenjeni prodaji i imovina na kojoj je prekinuto
poslovanje ne amortiziraju.
Amortizaciji ne podlijeu:
- zemljita
- ume i slina obnovljiva prirodna bogatstva
- financijska imovina
- spomenici kulture
- umjetnika djela
Iznos koji se amortizira prema Zakonu o porezu na dobit (l.12. st.1.):

- je troak nabave
- amortizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine priznaje se kao rashod u
svoti obraunanoj na troak nabave po LINEARNOJ metodi primjenom godinjih
amortizacijskih stopa Zakona.
U porezni rashod ne priznaje se revalorizirani dio vrijednosti sredstva iznad nabavne

vrijednosti. Taj dio, neamortizirani troak, se iznimno priznaje u porezni rashod u poreznom
razdoblju u kojem je ta imovina prodana, darovana ili na drugi nain otuena ili unitena, te
se mora umanjiti za revalorizirani iznos koji je do tog trenutka ukljuen u prihode.
Zakonom o porezu na dobit (l.12. st.1.) propisana je uporaba linearne metode obrauna
amortizacije primjenom maksimalnih godinjih amortizacijskih stopa koje se priznaju u
porezno priznate rashode.
Godinja stopa amortizacije izraunava se:
100%
Godinja stopa amortizacije = -----------------------------------------------------
vijek uporabe sredstva (broj godina)
Godinji iznos amortizacije:
Godinji iznos amortizacije = Nabavna vrijednost x Godinja stopa

sredstva amortizacije
38
Ako sredstvo nije bilo u funkciji svih 12 mjeseci u tekuoj godina amortizacija se priznaje
samo za mjesece u kojima je sredstvo bilo u funkciji. Vrijedi slijedei obrazac:
Amortizacija Godinji iznos amortizacije Broj mjeseci

tekueg = ------------------------------------- X u funkciji
razdoblja 12
Pravila o nainu obrauna amortizacije:

1. Amortizacija predmeta dugotrajne imovine obavlja se linearnom metodom, primjenom
godinjih amortizacijskih stopa koje su sadrane u l.12. st.5. Zakona. Te stope se
mogu poveati najvie do dvostrukog iznosa.
2. Amortizacija se obraunava za svaki predmet dugotrajne imovine pojedinano.
3. Ako je sredstvo bilo u funkciji svih 12 mjeseci u tekuoj godini obraunava se ukupna
godinji iznos amortizacije.
4. Za sredstvo stavljeno u funkciju u tekuoj godini amortizacija se poinje obraunavati
od prvog dana mjeseca koji slijedi iza mjeseca u kojem je sredstvo stavljeno u
uporabu.
5. Obraun amortizacije za prodanu, unitenu, rashodovanu ili na drugi nain otuenu
dugotrajnu imovinu priznaje se u porezni rashod do kraja mjeseca u kojem je ta
imovina bila u uporabi.
6. Kad se sredstva dugotrajne imovine potpuno otpiu na njih se vie ne obraunava
amortizacija ni onda kada ostaju u funkciji. Ako se nastavi obraun amortizacije na
otpisanu dugotrajnu imovinu, troak amortizacije se ne priznaje u porezni rashod.
7. Amortizacija za osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz priznaje se do
400.000,00 kn troka nabave po jednom sredstvu. Ako troak nabave premauje
navedenu iznos, amortizacija iznad navedene svote priznaje se samo ako sredstvo slui
iskljuivo za registriranu djelatnost najma ili prijevoza.
8. Dugotrajna imovina i nakon to je u cijelosti otpisana, zadrava se u evidenciji i
iskazuje u bilanci do trenutka prodaje, darovanja, drugog naina otuenja ili unitenja.
9. Ne priznaju se trokovi amortizacije za imovinu kojom se ne obavlja djelatnost,
drugim rijeima ne obraunava se amortizacija na investicije u tijeku, sredstva izvan
funkcije i sredstva koja se dre za prodaju.
10. Ako je vrijednost imovine poveana bez dodatnog troka ulaganja, a poveanje nije
ukljueno u poreznu osnovicu, tada se porezna amortizacija ne priznaje (l.22., st.4.,
Pravilnika).
11. Amortizacija goodwilla nastalog pri statusnim promjenama spajanja, pripajanja i
podjele nije porezno priznati rashod (l.22., st.6. Pravilnika).9
Prekid amortizacije prema Zakonu o porezu na dobit i Pravilniku o porezu na dobit:

- kada je sredstvo potpuno amortizirano ili otpisano
- kada se imovina proda, daruje, na drugi nain otui ili uniti
- kada se imovinom prestane obavljati djelatnost
9
Belak, V., op. cit., str. 188.
39
Prekid amortizacije prema MRS-u 16:
- kad je imovina klasificirana da se dri za prodaju u skladu s MSFI 5 (IFRS 5)
- kad nema proizvodnje
Amortizacija se ne prekida kada je imovina nedovoljno iskoritena ili kad je povuena iz

aktivne uporabe osim imovine koja je potpuno amortizirana (prema MRS 16).
Knjienje amortizacije
Obraunata amortizacija knjii se na trokove razreda (4), a protustavka se knjii na kontu
akumulirane amortizacije (ispravka vrijednosti) sredstva dugotrajne imovine.
Konto akumulirane amortizacije je korektivni konto osnovnog konta sredstva i s njim ini
cjelinu. Na osnovnom kontu sredstva dugotrajne imovine ostaju proknjiena bruto vrijednost
sredstva.
Primjer obrauna i knjienja godinje svote amortizacije

S= Nabavna vrijednost stroja za proizvodnju je 140.000,00 kn, a otpisana vrijednost
(akumulirana amortizacija) iznosi 60.000,00 kn.
1. Na kraju godine obraunana je godinji iznos amortizacije po stopi od 12,50%.
Obraun amortizacije:
Godinji iznos amortizacije = Nabavna vrijednost x Stopa amortizacije
17.500,00 kn = 140.000,00 x 12,50%
Knjienja u glavnoj knjizi:
0301-Strojevi u proizvodnji 0390- Akumulirana amortizacija

S= 140.000,00 60.000,00 =S
17.500,00 (1)
4311- Amortizacija stroja u proizv.

(1) 17.500,00
Primjer obrauna i knjienja amortizacije za novonabavljeno sredstvo

1. Nabavljena je dizalica u travnju tekue godine i primljena je faktura dobavljaa na
iznos od 120.000,00 kn plus 30.000,00 kn PDV.
2. Dizalica je stavljena u funkciju 10. svibnja tekue godine.
3. Na kraju godine obraunana je i proknjiena amortizacija dizalice po stopi od 20%.
Obraun amortizacije:
Nabavna vrijednost x stopa amortizacije Broj
Amortizacija tekue godine = ------------------------------------------------- x mjeseci
12 u uporabi
120.000,00 x 20%
Amortizacija tekue godine = ---------------------------------------- x 7 = 14.000,00 kn
12
40
0371- Oprema u pripremi 2202-Dobavljai opreme

1) 120.000,00 120.000,00(2) 150.000,00 (1)
0315- Dizalica 1400- Pretporez po ulaznim ra.

(2) 120.000,00 (1) 30.000,00
4312- Amortizacija dizalice 0391- Akumulirana amortizacija

(3) 14.000,00 14.000,00(3)
Primjer obrauna i knjienja amortizacije za sredstvo koje dostie potpuni otpis prije
kraja tekue godine
S= Nabavna vrijednost opreme trgovine iznosi 60.000,00 kn, a njegova otpisana vrijednost
(akumulirana amortizacija) iznosi 52.000,00 kn.
1. Na kraju godine obraunana je amortizacija opreme trgovine po stopi od 25%.
Obraun godinje svote amortizacije:
Godinji iznos amortizacije = 60.000,00 x 25% = 15.000,00 kn
Knjiit e se iznos od 8.000,00 kn, a ne iznos od 15.000,00 kn
0313- Oprema trgovine 0391- Akumulirana amortizacija

S= 60.000,00 52.000,00 =S
8.000,00 (1)
4312- Amortizacija
(1) 8.000,00
41
8. RAZRED 1 - NOVAC, KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA,
KRATKOTRAJNA POTRAIVANJA TE TROKOVI I PRIHODI
BUDUEG RAZDOBLJA
Platni promet preko iro rauna
Nositelji poslova platnog prometa u zemlji su banke i Hrvatska narodna banka. Poslovi
platnog prometa obavljaju se preko transakcijskih rauna (iro rauna). U ime i za raun
banaka poslove platnog prometa temeljem ugovora moe obavljati i FINA.
Osim banaka i FINE, iznimno, gotovinske platne transakcije fizikih osoba obavlja Hrvatska
pota u ime i za raun Hrvatske potanske banke, a moe ih obavljati i u ime i za raun drugih
banaka.
Poslovni subjekt moe imati otvorene slijedee raune:

- raun za redovno poslovanje
- raun za svaki organizacijski dio
- raun za posebne namjene
- devizni raun
Knjienje:
- priljevi sredstava na iro raun knjie se dugovno
- odljevi sredstava sa iro rauna knjie se potrano
Nalozi za plaanje se izvravaju na dan valute ako na raunu postoji pokrie. Pokrie moe
biti osigurano i ugovorom s bankom kad stanje rauna prelazi u negativno stanje (l. 9.
Zakona o platnom prometu).
Ako se pojavi negativno stanje rauna (potrani saldo) na dan bilanciranja ono se zatvara i
iskazuje kao obveza prema banci. U iduoj godini konto obveza za prekoraenje se zatvara a
konto iro raun se vraa na prethodno stanje. Ukoliko na iro raunu nema sredstava za
plaanje zakonskih obveza, javnih prihoda, vrijednosnih papira, instrumenata osiguranja
plaanja, banka e pokrenuti postupak blokade rauna.
Plaanja preko rauna se obavljaju na temelju naloga za plaanje koji se mogu dati:
- na obrascima platnog prometa
- elektroniki
- na magnetskom mediju
- i na drugi nain dogovoren s bankom.
Obrasci platnog prometa jesu obrasci za gotovinska plaanja i obrazac za bezgotovinsko

plaanje:
- nalog za plaanje (za bezgotovinsko plaanje)
- uplatni nalog (za gotovinsko plaanje)
- isplatni nalog (za gotovinsko plaanje)
Dunik putem ispunjenog naloga za prijenos plaanja nalae da se s njegovog rauna plati
faktura za obveze prema svom vjerovniku (dobavljau) i primi izvadak sa iro rauna
ovlatene organizacije za obavljanje platnog prometa.
42
Primjer profesionalnog knjienja dnevnog izvatka:
1. Plaena je faktura dobavljau u iznosu od 100.000,00 kn.
2. Plaen je raun za telefon u iznosu od 15.000,00 kn.
3. Naplaeno je potraivanje od kupca u iznosu od 60.000,00 kn.
1000- iro raun 2200-Dobavljai zaliha

S= XXXX 100.000,00(1) (1) 100.000,00 100.000,00 =S
60.000,00 15.000,00(2)
1200- Potraivanja kupaca 2201-Dobavljai usluga

S= 60.000,00 60.000,00 (3) (2) 15.000,00 15.000,00=S
iro raun - prijelazni konto (1009)

Kada korespondiraju dva novana konta (iro raun i blagajna) pri knjienju se upotrebljava
jedan pomoni, odnosno privremeni konto koji se zove iro raun- prijelazni konto. Odnos
blagajne sa iro raunom prvo se knjii na iro raun-prijelazni konto, a po primitku izvatka
sa iro rauna zatvara se prijelazni iro raun. iro raun- prijelazni konto na datum bilance
ne smije imati saldo. Postojanje salda na datum bilance pretpostavlja da neki od izvadaka iro
rauna nije proknjien ili da je nastala greka u knjienju.
Primjer podizanje gotovine sa iro rauna i uplata u blagajnu:

1. Gotovinskim nalogom dana 05.01.2012. podigli smo sa iro rauna 10.000,00 kn i
uplatili u blagajnu.
2. Dana 06.01.2012. stigao je izvadak sa iro rauna kojim je potvreno da je podignuta
gotovina u svoti od 10.000,00 kn.
1000- iro raun 1009- Prijelazni iro raun

S= XXXXXXX 10.000,00(2) (2) 10.000,00 10.000,00 (1)
1020- Blagajna
(1) 10.000,00
Primjer polaganja gotovine iz blagajne na iro raun

1. Iz blagajne je isplaeno 10.000,00 kn i poloeno na iro raun.
2. Izvadak sa iro rauna broj 50 je potvrdio da je na iro raun uplaeno 10.000,00 kn.
43
1000- iro raun 1009- Prijelazni iro raun
(2) 10.000,00 (1) 10.000,00 10.000,00 (2)
1020- Blagajna
S= XXXX (1) 10.000,00
Za devizna novana sredstva postoji prijelazni konto 1039- Prijelazni devizni raun.
Kratkotrajna imovina
Kratkoroni vrijednosni papiri

Rije je o papirima koji dospijevaju u roku kraem od jedne godine. Knjie se na skupini
konta 112- Vrijednosni papiri. U tu skupinu pripadaju slijedee pozicije:
114- Vrijednosni papiri (kratkoroni do jedne godine)

1140- ekovi (primljeni)
1142- Mjenice (primljene)
1149- Vrijednosni papiri dani na naplatu
ekovi graana
Poduzea dobivaju ekove od graana kojima plaaju robu u maloprodaji. ek graana mora
se podnijeti trasatu (banci koja ga je izdala) na naplatu u roku od 8 dana odnosno 15 dana.
Primljene mjenice
Koristi se kao sredstvo plaanja i osiguranja plaanja. Mjenicom se neka osoba pod
mjeninom strogosti obvezuje da e platiti odreenu iznos novca. Mjeninu trabinu moe
naplatiti osoba koja je ovlateni imatelj mjenice. Mjenica je strogo formalni papir.
Knjienja poslovnih promjena u svezi s inozemnim sredstvima plaanja

Domae pravne osobe mogu kod banke otvoriti devizni raun neovisno o tome jesu li
izvoznici ili nisu. Domae pravne osobe mogu kupovati devize kod poslovnih banaka i drati
ih na svom deviznom raunu (konto 1030). Ta sredstva mogu koristiti za plaanje robe i
usluga u inozemstvu, kapitalnih transakcija doputenih zakonom, za potrebe devizne blagajne
ili za dranje na deviznom raunu radi ouvanja vrijednosti novca.
Banke ovlatene za poslove s inozemstvom mogu odobravati devizne kredite domaim

pravnim osobama radi plaanja u inozemstvo i radi polaganja na devizne raune.
103 Devizni rauni

1030 Devizni raun u domaoj banci izvozni poslovi
44
Sva knjienja na kontima glavne knjige provode se u domaoj valuti tj. kunama odnosno
kunskoj protuvrijednosti, bez obzira to se radi o inozemnim sredstvima plaanja.
Knjienje teajnih razlika

Teajna razlika je razlika koja nastaje zbog promjene teaja valuta u kunskoj protuvrijednosti
na dan podmirenja ili na datum bilance u odnosu na protuvrijednost po kojoj su prethodno
devizna sredstva bila proknjiena u glavnoj knjizi. Teajne razlike mogu biti pozitivne i
negativne.
Pozitivne teajne razlike nastaju:

a) kada je aktivni konto iskazan u knjigovodstvu po nioj vrijednosti od srednjeg teaja koji
se primjenjuje na dan podmirenja, na dan usklaenja ili na dan bilance,
b) kada je pasivni konto iskazan u knjigovodstvu po vrijednosti veoj od srednjeg teaja koji
se primjenjuje na dan podmirenja, na dan usklaenja ili na datum bilance,
Kada se radi o aktivnom kontu u sluaju porasta teaja knjii se poveanje stanja na kontu za
iznos teajne razlike, a protustavka je prihod od teajnih razlika.
Negativne teajne razlike nastaju:

a) kada je aktivni konto iskazan u knjigovodstvu po vrijednosti veoj od teaja koji se
primjenjuje na dan podmirenja, na dan usklaenja ili na datum bilance.
b) kada je pasivni konto iskazan u knjigovodstvu po nioj vrijednosti od teaja koji se
primjenjuje na dan podmirenja, na dan usklaenja ili na datum bilance.
Ako se radi o aktivnom kontu, u sluaju snienja teaja knjii se snienje stanja na tom kontu
za iznos teajne razlike, a protustavka je troak negativne teajne razlike.
Dani kratkoroni krediti

Dani kratkoroni krediti predstavljaju kratkorone plasmane drugim poduzeima, bankama i
drugim pravnim osobama te graanima u zemlji i inozemstvu.
Obiljeja danih kratkoronih kredita:

- ne predstavljaju troak ni rashod nego odljev novca
- na dane kratkorone kredite uobiajeno se naplauje kamata
- kamata predstavlja prihod poduzea
- obraunana kamata na dani kredit ne podlijee obraunu PDV-a
Depoziti do jedne godine

Depoziti su potraivanja s temelja novanih pologa na raunima kod depozitara. Depozitari su
najee banke ili druge financijske institucije. Kratkoroni depoziti se najee ulau kod
banaka radi zarade na kamati i to na sredstvima koja trenutno nisu neophodna za poslovanje.
Depozite prati obraun kamate. Ukoliko kamatu obraunava i odobrava banka na nju se ne
plaa PDV.
Potraivanja od kupaca
Kupcima treba knjiiti potraivanja od kupca za isporuenu robu ili usluge prema
ispostavljenim fakturama. Na vrijednost isporuenog dobra ili usluge treba obraunati PDV,
ukoliko je isporuitelj u sustavu PDV-a.
45
Knjienje ispostavljene fakture: potraivanja od kupaca i prihod s pripadajuim obvezama
PDV-a.
Potraivanja od kupaca dijele se na:
a) potraivanja od domaih kupaca
b) potraivanja od kupaca iz inozemstva
Potraivanja od domaih kupaca - vode se na kontu 120

Za sva sintetika konta potraivanja od kupaca vode se analitika konta svih kupaca. U praksi
se nazivaju salda konti kupaca.
U prometu dobara, raun treba ispostaviti kupcu nakon to poduzetnik ili njegov
opunomoenik omogue kupcu ili njegovu opunomoeniku raspolaganje tim dobrima
jer tada nastaje i porezna obveza PDV-a ak i neovisno o tome je li raun ispostavljen.
Potraivanja od kupaca za pruene usluge

Temeljno pravilo PDV-a je da porezna obveza za obavljene usluge nastaje prema izdanim
raunima, odnosno prema isporukama obavljenih usluga, ovisno o tome to je nastalo prije.
Porezna obveza za usluge nastaje istekom obraunskog razdoblja za obraun PDV-a u kojem
su usluge obavljene. To vrijedi i za usluge koje su obavljene djelomino i zasebno zaraunate
(l.7., st.1., Zakona o PDV-u).
"Ako se usluge obavljaju kontinuirano ili tijekom vie obraunskih razdoblja, porezna obveza
za obraunsko razdoblje nastaje za ugovorenu ili trinu vrijednost dijela ili djelomino
obavljenih usluga u tom obraunskom razdoblju."(l.42..,st..,Pravilnika o PDV-u).10
Prihod od pruanja usluga mjeri se po oekivanom troku te usluge zajedno s razumnom

dobiti od te usluge. Taj se prihod priznaje prema stupnju dovrenosti usluge. Ako je odreena
radnja vanija od svih drugih radnji, priznavanje prihoda se odlae sve dok se ta vanija
radnja ne izvri (MRS 18, t.25.).
Ukoliko se raun ispostavi na kraju, kad je usluga obavljena, poduzetnik se ne oslobaa

porezne obveze. Ako se obrauna i plati dio porezne obveze prije izdavanja fakture, onda
prilikom knjienja fakturu treba ispraviti za ranije obraunati dio.
Potraivanja od kupaca iz inozemstva - vode se na kontu 121

Temeljno naelo oporezivanja usluga je da su usluge obavljene inozemnim poduzetnicima,
odnosno fizikim osobama na poreznom teritoriju RH oporezive PDV-om.
Usluge koje su osloboene PDV-a:

izvozne usluge u svezi s izvozom dobara,
usluge promidbe, savjetodavne, usluge revizora, raunovoa, odvjetnika,
elektronike obrade podataka, koje obave domai poduzetnici inozemnim poduzeima
sa sjeditem u inozemstvu,
izvoz dobara (proizvoda i robe) je neoporeziv u sustavu PDV-a (obraunava se
prodajna vrijednost dobra),
izvoznik ima pravo koristiti pravo na pretporez,
izvoz se dokazuje carinskom deklaracijom,
10
Belak, V., op cit ., str. 326.
46
plaanja PDV-a osloboen je i prijevoz dobara koja se izvoze i na dijelu puta u
Hrvatskoj i u inozemstvu, te pediterske usluge u svezi s izvozom
prodaja dobara inozemnim poslovnim jedinicama koje imaju sjedite u Hrvatskoj, a
koje su osnovali inozemni poduzetnici ne smatra se izvozom.
Primjer knjienja teajnih razlika

1. Ino kupcu smo obavili uslugu i ispostavili raun na iznos od 5.000,00 eura (1=7.5
kn).
2. Ino kupac je platio fakturu na na devizni raun. Srednji teaj na dan plaanja iznosi
=7.55 kn.
121 Ino kupac 754- Prihodi od usluga u inozemstvu

(1) 75.000,00 75.000,00(2) 75.000,00 (1)
1030- Devizni raun 7720- Pozitivne teajne razlike

(2) 75.500,00 500,00 (2)
Vrijednosna usklaenja potraivanja od kupaca otpisi potraivanja

Na datum bilance treba ocijeniti postoji li pokazatelj da vrijednost nekog sredstva, u ovom
sluaju potraivanja od kupaca, moe biti umanjena.
Ako se procjenjuje da potraivanja od kupaca uope nije mogue naplatiti,

potraivanja treba definitivno otpisati.
Ako postoji razumna vjerojatnost da potraivanje moe biti naplaeno u cijelosti ili
djelomino, treba primijeniti vrijednosno usklaenje koje se ne prebija s
potraivanjem do konanog utvrivanja sudbine tih potraivanja.
Sukladno Pravilniku o porezu na dobit u porezno priznate rashode ukljuuju se samo trokovi
vrijednosnih usklaenja potraivanja koji su provedeni sukladno l.5. st.9. i 10., odnosno:
- ako je od dospijea potraivanja do kraja poreznog razdoblja (31.12.) proteklo vie
od 150 dana,
- ako su potraivanja od kupca utuena ili se zbog njih vodi ovrni postupak,
- ako su potraivanja prijavljena u steajni postupak,
- ako je za potraivanje postignuta nagodba s poreznim obveznikom o predsteajnom
ili steajnom postupku.
Trokovi vrijednosnog usklaenja potraivanja od kupaca porezno su priznati bezuvjetno ako

su potraivanja utuena ili se zbog njih vodi ovrni postupak ili kad su prijavljena u steajnom
postupku.
Uvjetno na rok od 3 godine porezno se priznaju trokovi vrijednosnog usklaenja potraivanja

od kupaca i kad nisu utuena ako su starija od 150 dana u odnosu na datum bilance.
Kod otpisa potraivanja ili vrijednosnog usklaenja treba priznati trokove ili rashode otpisa
odnosno vrijednosnog usklaenja a ne stornirati prihod.
47
Prihod se u tom sluaju neutralizira trokovima, a potraivanje od kupaca ostaje ispravljeno
knjienjem ispravke na potranoj strani konta 1290.
Ako se neko potraivanje definitivno otpisuje kao nenaplativo, moe se jednostavno

teretiti troak vrijednosnog usklaenja kratkoronih potraivanja (konto 445) i odobriti
konto potraivanja od kupaca (120 ili 121).
Primjer definitivnog otpisa potraivanja od kupaca uporabom vrijednosnih usklaenja

1. Menadment poduzea je na kraju godine ocijenio da potraivanja od kupaca u iznosu
od 62.500,00 kn moe definitivno otpisati jer ne postoji mogunost naplate.
Potraivanje je utueno na sudu. Na datum bilance obavljeno je vrijednosno
usklaenje za iznos od 62.500,00 kn.
2. Na poetku naredne godine vrijednosno usklaenje definitivno otpisanih potraivanja
zatvoreno je s kontom potraivanja od kupaca.
4450 Trokovi vrijednosnog 1290 Vrijednosno usklaenje

usklaenja kratkoronih potraivanja potraivanja od kupaca
(1) 62.500,00 (31.12) 62.500,00 (1)
1200 Potraivanja od kupaca za 1290 Vrijednosno usklaenje

prodana dobra potraivanja od kupaca
S 246.780,00 62.500,00 (2) (2) 62.500,00 62.500,00 S
Ako postoji odreena vjerojatnost da e nenaplaena potraivanja biti naplaena putem tube
sudu onda se vrijednosna usklaenja potraivanja od kupaca ne zatvaraju dok traje ta
vjerojatnost.
Ako se potraivanje kasnije ipak naplati potrebno je zatvoriti potraivanje od kupaca sa iro
raunom i vrijednosno usklaenje (1290) s prihodom od naplaenih, a otpisanih potraivanja
(7799). U tom sluaju PDV s rauna potraivanja od kupaca knjii se na trokove, a kasnije
prilikom naknadne naplate na prihode. Prilikom knjienja naknadnog prihoda nije potrebno
stvarati poreznu obvezu jer je PDV plaen ranije.
Primjer vrijednosnog usklaenja potraivanja od kupaca i njihove kasnije naplate

1. Poduzee je ispostavilo fakturu za usluge u iznosu od 30.000,00 kn plus 7.500,00 kn
PDV.
2. Saldiran je PDV, pretporeza nije bilo.
3. Plaena je obveza za PDV
48
4. Nakon tri pisana upozorenja kupac nije platio fakturu. Zbog toga je potraivanje
utueno na sudu i donesena je odluka o knjienju vrijednosnog usklaenja
potraivanja od kupaca.
5. Nakon poslane obavijesti kupcu da je potraivanje utueno na sudu kupac je ipak
platio fakturu u iznosu od 37.500,00 kn.
provedeno je knjienje na teret iro rauna u iznosu od 37.500,00 kn a u korist
potraivanja od kupaca,
istodobno je provedeno knjienje na teret vrijednosnih usklaenja (konto 1290), a
u korist prihoda od naplaenih, a otpisanih potraivanja (konto 7799)
6. Kupac je dodatno platio i zateznu kamatu u iznosu od 920,00 kn, (na zatezne kamate
ne obraunava se PDV jer se smatraju naknadom tete).
1201 Potraivanja od kupaca za

pruene usluge 7510 Prihodi od usluga
(1) 37.500,00 37.500,00 (5a) 30.000,00 (1)
2400 Obveze za PDV po

1000 iro raun izlaznim raunima
S xxxxx 7.500,00 (3) (2) 7.500,00 7.500,00 (1)
(5a) 37.500,00
(6) 920,00
4450 Trokovi vrijednosnog 2407 Obveze po razlici poreza

usklaenja kupaca i pretporeza
(4) 37.500,00 (3) 7.500,00 7.500,00 (2)
1290 Vrijednosno usklaenje 782 Prihodi od naplaenih

potraivanja od kupaca a otpisanih potraivanja
(5b) 37.500,00 37.500,00 (4) 37.500,00 (5b)
7711 Prihodi od zateznih kamata

920,00 (6)
49
Aktivna vremenska razgranienja
U poslovanju poduzea mogui su izdaci koji imaju za posljedicu trokove koji se mogu
djelomino odnositi na tekue razdoblje, a djelomino na budua razdoblja.
Na datum bilance potrebno je povezati rashode s prihodima koji se odnose na obraunsko

razdoblje za koje se izrauju financijski izvjetaji.
Raunovodstveni obuhvat znai:

razgraniiti trokove tekueg i budueg razdoblja
trokove koji se odnose na tekue razdoblje priznati u razdoblju na koje se odnose
drugi dio trokova koji se odnose na budue razdoblje ostaje u bilanci kao imovinska
pozicija na skupini konta 19 Aktivna vremenska razgranienja
Ako se trokovi plaaju unaprijed po primljenoj fakturi dobavljaa onda se evidentiraju na

kontu skupine 190 - unaprijed plaeni trokovi, a protustavka je konto dobavljaa. Kada se
faktura plati, knjii se konto dobavljaa dugovno, a iro raun potrano.
Protekom razdoblja za koje se priznaju trokovi, a najkasnije na kraju godine knjie se

trokovi koji pripadaju tekuem razdoblju, a za isti iznos se odobrava konto 190.
Primjer unaprijed plaenih trokova osiguranja:

1. Poduzee je sklopilo s osiguravajuim drutvom ugovor o osiguranju imovine koji
tee od 01.03.2011. do 01.03.2012. godine. Primljena je faktura osiguravajueg
drutva na iznos od 60.000,00 kn
2. Podmirena je faktura za osiguranje u iznos od 60.000,00 kn.
3. Na datum bilance 31.12.2012. razgranieni su trokovi osiguranja.
1904- Unaprijed plaeni trokovi 2201- Dobavljai usluga

osiguranja
1) 60.000,00 50.000,00 (3) 2) 60.000,00 60.000,00 (1)
1000- iro raun 4640- Trokovi osiguranja

dugotrajne imovine
So xxx 60.000,00 (2) 3) 50.000,00
50
9. RAZRED 2 - KRATKORONE I DUGORONE OBVEZE,
DUGORONA REZERVIRANJA, ODGOENA PLAANJA I PRIHODI
BUDUEG RAZDOBLJA
Obveze
Obveze su bilanna pozicija pasive. U financijskim terminima predstavljaju tue izvore
imovine. Uobiajeno se dijele na kratkorone i dugorone. Saldo na svim kontima obveza na
datum bilance treba biti potraan ili nula. Dugovni saldo, pod uvjetom da nije dolo do greke
u knjienju, treba prenijeti na potraivanja.
Specifine kategorije obveze ukljuuju:

- dugorona rezerviranja za trokove i rizike
- odgoena plaanja i prihodi budueg razdoblja
Kratkorone obveze
Obveze ije se podmirenje, raunajui od datuma bilance, oekuje u roku kraem od godine
dana.
Obveze prema dobavljaima (kratkorone) u zemlji (konto 220 )

Nastaju na temelju primljene isporuke dobara ili usluga. Knjie se na temelju primljenog
rauna (R1).
Obveze prema dobavljaima u zemlji knjie se na kontu 220 koji se ralanjuje na slijedee
skupine obveza:
2200- Dobavljai zaliha
2201- Dobavljai usluga
2202- Dobavljai opreme, postrojenja i nekretnina
2203- Dobavljai nematerijalne imovine
2204- Dobavljai iz operativnog lizinga
Navedene skupine obveza prema dobavljaima ralanjuju se analitiki i vode se za svakog

dobavljaa posebno. Uspostavlja se analitiko knjigovodstvo dobavljaa (salda konta
dobavljaa). Stanje na sintetikom kontu obveza prema dobavljaima u zemlji treba
odgovarati zbroju analitikih konta dobavljaa.
Obveze prema dobavljaima fizikim osobama (222)

Dobavljae fizike osobe ine obveznici poreza na dohodak kao to su:
- obrtnici "dohodai"
- slobodna zanimanja
- povremeni autori
- najmodavci
Ako su dobavljai-fizike osobe obveznici poreza na dohodak i obveznici PDV-a prema

naplaenim raunima (naknadama), isti ispostavljaju raune s oznakom R-2. Poduzee moe
iskoristiti pretporez tek kad raun plati.
Pretporez po primljenom raunu R-2 knjii se na kontu 1408-Pretporez koji jo nije priznat.
Konto 1408 se ne uzima u obraun saldiranja PDV-a. Kad se raun R-2 plati, pretporez se
prenosi s konta 1408 na konto 1400.
51
Obveze za izdane mjenice
Rije je o podmirivanju obveza po izdanim mjenicama. Na taj nain jedna obveza se zatvara i
zamjenjuje obvezom za izdane mjenice koje e u odreenom roku biti podmirene.
Obiljeja izdane mjenice:

sredstvo bezgotovinskog plaanja
instrument kreditiranja
instrument osiguranja plaanja
Mjenica moe sadravati:

iznos glavnog duga
ugovorene kamate
PDV na kamatu
Obveze s osnove kratkoronih zajmova i naknadna ulaganja u neupisani i upisani

kapital drutva
Nastaju uzimanjem financijskih ili robnih zajmova od:
vlasnika poduzea
graana
drugih poduzea
kreditnih institucija
Vlasnici poduzea kao zajmodavci (koji daju pozajmice svom poduzeu):

mogu ih dati beskamatno
mogu ih dati uz obraun kamate (kamata se smatra dohotkom od kapitala i oporezuje
se prema Zakonu o porezu na dohodak)
mogu odluiti da pozajmicu daju svom drutvu radi poveanja kapitala (to moe
provesti kroz uknjibu na sudu ili izvriti ulaganje u neupisani kapital)
Ulaganje dioniara ili lanova drutva u neupisani kapital ne smatra se oporezivim prihodom
(l.9. st.2., Pravilnika o porezu na dobit).
O ulaganju mora postojati:

drutveni ugovor
druga pisana izjava
Neupisani kapital se moe za sada knjiiti na kontu 911 - Kapitalne priuve iz ulaganja
lanova drutva i dioniara.
Kratkorone obveze prema kreditnim institucijama (214)

To su obveze za primljene kredite od:
banaka
osiguravajuih drutava
drugih financijskih institucija
Kamate i ostale usluge naprijed navedenih kreditora osloboene su PDV-a.
52
Primjer dobivanja zajma od vlasnika poduzea za poboljanje likvidnosti i naknadnog
ulaganja u neupisani i upisani kapital
1. Vlasnik je svom poduzeu dao beskamatni zajam za poboljanje likvidnosti u iznosu
od 480.000,00 kn
2. Protekom roka kreditiranja po odluci vlasnika poduzee mu je vratilo 40.000,00 kn, a
140.000,00 kn je knjieno u korist neupisanog kapitala, dok je 200.000,00 kn
preneseno u temeljni kapital poduzea to je uknjieno na trgovakom sudu.
1000- iro raun 2135- Obveze za zajmove

vlasnicima
1) 480.000,00 40.000,00 (2) 2)380.000,00 480.000,00(1)
911- Kapitalne priuve 9000- Upisani temeljni

iz ulaganja lanova drutva kapital
140.000,00(2) xxx S=o
200.000,00(2)
Dugorone obveze
To su obveze iji je rok vraanja dui od jedne godine raunajui od datuma bilance.
Obveze s osnova dugoronih zajmova

To su zajmovi koji su primljeni od drugih drutava ili graana iji je rok vraanja dui od
godine dana od datuma bilance. Knjie se na analitikim kontima konta 251. Na kontu 251
knjii se glavnica duga bez kamata. Anuiteti zajma otplauju se u vremenskim intervalima i u
iznosima koji se definiraju ugovorom i planom otplate. Obraunane kamate evidentiraju se
kao troak razdoblja na koje se odnose. Ako je zajmodavac obveznik PDV-a treba u svakom
obraunskom razdoblju za plaanje PDV-a ispostavljati raune za kamate sa zaraunatim
PDV-om.
Dugorone obveze prema kreditnim institucijama (252)

To su obveze za primljene dugorone kredite od banaka, osiguravajuih drutava i ostalih
financijskih institucija.
Obveza za primljeni kredit knjii se u iznosu glavnice bez kamata. Otplata kredita knjii se
kao smanjenje obveze (za dio anuiteta koji se odnosi na glavnicu), a dio koji se odnosi na
kamate knjii se na trokove razdoblja na koje se odnose. Na kamate koje naplauju banke i
ostale financijske institucije ne obraunava se PDV.
Primjer dobivanja dugoronog kredita banke

1. Dobili smo dugoroni kredit banke u iznosu od 500.000,00 kuna.
2. Istekom prvog obraunskog razdoblja banka nam je poslala raun za kamate u iznosu
od 500,00 kuna.
53
1000- iro raun 252- Obveze za dugorone kredite
1) 5000.000,00 5000.000,00(1)
23- Obveze za kamate 473-troak kamata

(2) 500,00 500,00(2)
Pasivna vremenska razgranienja - odgoeno plaanje trokova i prihod budueg

razdoblja
Pasivna vremenska razgranienja predstavljaju stavke prijenosne pasive. To su stavke
trokova koje se odnose na tekue razdoblje, ali nemaju pokria izvornom dokumentacijom.
Zbog toga se privremeno knjie po obraunu i procjeni, a naknadno se povezuju s izvornom
dokumentacijom.
Drugu skupinu pasivnih vremenskih razgranienja predstavljaju obraunani prihodi budueg

razdoblja i odgoeno priznavanje prihoda. To su prihodi koji pripadaju sljedeim
obraunskim razdobljima, a ne tekuem razdoblju.
Konta vremenskih razgranienja koriste se za:

razgraniavanje trokova i prihoda izmeu dva ili vie godinjih obraunskih razdoblja
za razgraniavanje trokova i prihoda unutar jednog godinjeg obraunskog razdoblja
Raun dobavljaa koji nedostaje moe se procijeniti i knjiiti na kontu 290 ili 291 umjesto na
kontu dobavljaa. Po primitku rauna isti se knjii se na kontu dobavljaa, a konto
vremenskih razgranienja se zatvara. Mogua razlika se doknjiava ili stornira s trokova.
Ukoliko se pojave razlike izmeu proknjienih trokova i knjienja na kontima pasivnih

vremenskih razgranienja:
prekoraenje trokova iznad proknjienih knjii se kao dodatni troak tog razdoblja
za nie stvarne trokove priznaje se prihod ili storno trokova
Primjer pasivnih vremenskih razgranienja

1. Nismo primili raun za telefonske usluge te smo samostalno obraunali troak u
iznosu od 1.500,00 kuna.
2. Naknadno smo ipak primili raun za telefonske usluge u iznosu od 1.500,00 kuna plus
375,00 kuna PDV-a.
2900- Pasivna vremen. ogranienja 4100- Troak tel. usluga

(2) 1.500,00 1.500,00 (1) (1) 1.500,00
54
2200-Obveze prema dobavljaima 1400-Pretporez
1.875,00 (2) (3) 375,00
Oporezivanje danih i primljenih predujmova i modeli knjienja u sustavu poreza na

dodanu vrijednost
Dani i primljeni predujmovi su:
isplate ili naplate unaprijed za odreenu svrhu
nisu trokovi ni prihodi, nego novani tijekovi
u sustavu PDV-a oporezivi su PDV-om (Zakon o PDV-u i Pravilnik o PDV-u)
Specifini postupci oporezivanja i knjienja predujmova:

Predujmovi su oporezivi iako isporuke jo nisu obavljene - oporezivanje predujmova i
koritenje prava na pretporez kod davatelja predujma zahtijeva od primatelja i
davatelja predujma propisana ponaanja. U praksi su mogue korekcije ukoliko se
predujmovi ne realiziraju kako je predvieno.
Za primljene predujmove porezna obveza nastaje istekom obraunskog razdoblja u

kojem su naplaeni - za primljene predujmove porezna obveza nastaje istekom
obraunskog razdoblja u kojem su naplaeni.
Primatelj predujma ne moe svoju obvezu odgoditi neizdavanjem rauna. Primatelj predujma
ima obvezu ispostaviti raun u trenutku kad je trebao znati da je primio predujam (to je dan
kad mu je bio dostupan izvadak sa iro rauna).
Primljeni predujam predstavlja bruto naknadu. Preraunatom poreznom stopom izraunava se

iznos obveze PDV-a (osim dobara i usluga na koje se primjenjuje nulta stopa PDV-a).
Preraunata porezna stopa iznosi 20%.
Obveza PDV-a za primljeni predujam izraunava se kao umnoak bruto naknade i

preraunate stope.
Davatelj predujma moe koristiti pravo na odbitak pretporeza, ali je potrebno ispuniti tri
uvjeta i to:
1. da je uplatio predujam
2. da je primio raun za predujam
3. da je raun ispostavljen prema l.15. st.3. Zakona (da je ispravan).
Knjienje danih predujmova kad konani raun ne odstupa od predujma

Kod davatelja predujma, isplaeni novac se pretvara u potraivanje na onoj poziciji za koju se
predujam daje (knjii se na toj poziciji imovine). Od ukupno isplaene svote predujma
izraunava se PDV po preraunatoj stopi (20%).
PDV se knjii na kontu 1408 - Pretporez koji jo nije priznat. Nakon to se primi raun za
dani predujam, PDV se prenosi sa konta 1408 na konto 1400. Ostala knjienja evidentiraju se
na kontu 1000 - iro raun i neto iznos na poziciji predujma imovine za koju je predujam dan.
55
Kada se primi isporuka i konani raun od primatelja predujma, knjii se stavka imovine ili
trokova za koju je predujam dan i potraivanje za PDV iz predujma na kontu 1404 -
Pretporez iz predujma. Konto 1404 je prolazni konto koji e biti zatvoren prilikom zatvaranja
obveza prema dobavljau iz predujma i nema porezni uinak.
Primjer knjienja danog predujma za kupnju opreme

1. Dali smo predujam dobavljau za nabavu raunala u iznosu od 10.000,00 kn od ega
se na cijenu raunala odnosi 8.000,00 kn, a 2.000,00 kn na PDV.
2. Primili smo raun za predujam.
3. Dobavlja je isporuio raunalo i ispostavio raun na iznos od 8.000,00 kn plus
2.000,00 kn PDV-a.
4. Obveza prema dobavljau je podmirena iz predujma.
5. Saldiran je PDV, obveza nije bilo.
6. Raunalo je stavljeno u uporabu.
1000- iro raun 0370- Dani predujmovi za opremu

S xxxxxx 10.000,00 (1) (1) 8.000,00 8.000,00 (4)
1408- Pretporez koji nije priznat 1400- Pretporez

(1) 2.000,00 2.000,00 (2) (2) 2000,00 2.000,00 (5)
0371-Raunalo u pripremi 1404- Pretporez iz predujma

(3) 8.000,00 8.000,00 (6) (3) 2.000,00 2.000,00 (4)
2200- Obveze prema dobavljaima 1407 -Razlika za povrat PDV-a

(4) 10.000,00 10.000,00 (3) (5) 2.000,00
0311- Raunalo
(6) 8.000,00
Knjienje primljenih predujmova kad konani raun ne odstupa od predujma

Za primljene predujmove primatelj predujma ima obvezu isporuke po primljenom predujmu
koju knjii na kontu 225 i obvezu za PDV na kontu 2400. U pravilu nema razvrstavanja
prema svrsi primljenog predujma, nego se analitika radi po predujmiteljima.
Po primljenom predujmu ispostavlja se raun za predujam. Kad se obavi isporuka ispostavlja

se konani raun kupcu. Po ispostavljenom raunu knjie se potraivanje od kupaca, a
protustavka je prihod od prodaje i obveza za PDV. Kako je obveza za PDV ve knjiena, tu
obvezu je potrebno umanjiti za podmirenje potraivanja od kupaca iz predujma, a dijelom
pomou umanjenja obveze za PDV.
56
Primjer knjienja primljenog predujma kad je konani raun jednak predujmu
1. Primili smo predujam za robu u iznosu od 25.000,00 kn. Obveza za PDV iznosi
5.000,00 kn. Ispostavili smo raun za predujam na iznos od 20.000,00 kn za robu,
plus 5.000,00 kn PDV.
2. Saldirali smo PDV, pretporeza nije bilo.
3. Podmirili smo obvezu za PDV.
4. Isporuili smo robu i ispostavili konani raun na iznos od 20.000,00 kn plus
5.000,00 kn PDV.
5. Potraivanja od kupaca zatvorili smo s obvezama za primljene predujmove i
umanjenjem obveze za PDV.
1000- iro raun 2400- Obveza za PDV

(1) 25.000,00 5.000,00 (3) (2) 5.000,00 5.000,00 (1)
5.000,00 (4)
5.000,00 (5)
225-Primljeni predujmovi 2407- Razlika za uplatu PDV-a
(5) 20.000,00 20.000,00 (1) (3) 5.000,00 5.000,00 (2)
1200 Kupac 750- Prihod od prodaje

(4) 25.000,00 25.000,00 (5) 20.000,00 (4)
57
10. RAZRED 3 - ZALIHE SIROVINA I MATERIJALA, REZERVNIH
DIJELOVA I SITNOG INVENTARA
Zalihe sirovina i materijala, rezervnih dijelova i sitnog inventara
Zalihe sirovina i materijala predstavljaju kratkotrajnu imovinu poduzetnika. Njihova
cjelokupna vrijednost prenosi se na proizvod, uslugu ili trokove razdoblja prilikom njihovog
davanja u proces proizvodnje.
Sitni inventar, ambalaa i autogume koji u procesu potronje traju dulje od 1 godine jesu
dugotrajna imovina. Pojedinana nabavna vrijednost je do 3.500,00 kn. Otpis moe biti
jednokratan i kalkulativan.
MRS-2 Zalihe definira zalihe kao imovinu:

koja se dri za prodaju u redovnom tijeku poslovanja
u procesu proizvodnje za takvu prodaju ili
u obliku materijala ili dijelova zaliha koji e biti utroeni u procesu proizvodnje ili u
postupku pruanja usluga
Troak zaliha ukljuuje:

sve trokove nabave
trokove konverzije
druge trokove koji su nastali u dovoenju zaliha na sadanju lokaciju i sadanje stanje
MRS-23 navodi u kojim se ogranienim okolnostima trokovi posudbe ukljuuju u
troak zaliha
MRS-2 t.15. istie da moe biti prikladno ukljuiti u trokove zaliha i odreene
neproizvodne trokove (koji su pridonijeli dovoenju zaliha na njihovu sadanju
lokaciju i sadanje stanje) ili trokove oblikovanja proizvoda za posebne kupce
Obraun trokova nabave zaliha materijala

Obraun trokova nabave zaliha materijala i nain knjienja ovisi o tome:
postoji li jedna ili vie faktura dobavljaa
rasporeuju li se zavisni trokovi nabave na samo jednu vrstu materijala ili na vie
vrsta materijala
jesu li zavisni trokovi vanjski po raunima dobavljaa ili se radi o ukljuivanju
vlastitih zavisnih trokova
razlike se mogu pojaviti ukoliko se radi o nabavi materijala iz inozemstva i u
sluajevima kad se materijal nabavlja uz prethodno davanje predujma
nabavljeni materijal se moe skladititi ili se odmah troiti
Knjienje trokova nabave materijala kada postoji samo jedan raun dobavljaa
Nabavna vrijednost odmah se knjii na odgovarajui raun skupine 310 - Sirovine i materijal
u skladitu. U poreznih obveznika PDV-a, PDV se ne ukljuuje u nabavnu vrijednost zaliha.
Svaka zaliha materijala zaduuje se prema pripadajuoj vrijednosti u raunu dobavljaa, PDV
se knjii na skupini 140 (ukoliko je ulazni raun R1), a obveza prema dobavljau na konto
220.
Knjienje i obraun trokova nabave materijala kada postoji vie rauna dobavljaa za
jednu vrstu materijala (uporaba rauna skupine 30)
58
Obraun nabave knjii se pomou skupine 30. Kada su sve fakture koje imaju veze s
dovoenjem na zalihe proknjiene, obraunski rauni trokova se zatvaraju i u jednom iznosu
prenose se na raun 309. Ako se materijal skladiti, trokovi kupnje evidentirani na raunu
309 prenose se na odgovarajui raun skupine 310. Ako se materijal ne skladiti, trokovi
kupnje evidentirani na raunu 309 prenose se na odgovarajui raun razreda 4.
Primjer:
1. Od dobavljaa smo primili raun za materijal koji smo stavili na zalihe na iznos od 40.000
kn + 10.000 kn PDV.
2. Primili smo od dobavljaa R2 raun za prijevoz materijala u iznosu od 1.000,00 kn +
250,00 kn PDV.
3. Napravljen je obraun nabave.
4. Materijal je zaduen na skladite.
5. Polovica materijala je izdana u proizvodnju gdje se koristi kao osnovni materijal.
3010- Fakturna vrijednost materijala 2200- Obveza prema dobavljaima

(1) 40.000,00 40.000,00 (3) 50.000,00 (1)
1400- Pretporez 3010- Troak prijevoza materijala

(1)10.000,00 (2) 1.000,00 1.000,00(3)
1408-Pretporez koji nije priznat 222- Dobavljai fizike osobe

(2) 250,00 1.250,00(2)
309-Obraun nabave 3100-Zalihe sirovina materijala

(3) 41.000,00 41.000,00(4) (4) 41.000,00 20.500,00(5)
4000- Troak osnovnog materijala

(5) 20.500,00
Knjienje i obraun trokova kupnje materijala kad se materijal nabavlja iz inozemstva

Znaajne napomene u svezi nabave materijala iz inozemstva:
- Transakciju u stranoj valuti treba evidentirati primjenom srednjeg teaja na datum
transakcije. Kao datum transakcije uobiajeno se uzima dan carinjenja sirovina i
materijala.
- Teajne razlike koje proizlaze iz podmirenja monetarnih stavki po teajevima
razliitim od teaja priznanja treba priznati kao prihod ili rashod razdoblja.
- U troak nabave sirovina i materijala vie se ne mogu ukljuiti teajne razlike koje
proizlaze iz velike devalvacije ili deprecijacije.
- Kod poreznih obveznika PDV-a, PDV plaen pri uvozu ne ukljuuje se u trokove
nabave.
59
- Zalihe sirovina koje na datum bilance predstavljaju nemonetarne stavke, ostaju
evidentirane primjenom valutnog teaja na datum transakcije.
Knjienje i obraun trokova materijala kad se ukljuuju vlastiti zavisni trokovi

- Doputeno je ukljuivati vlastite zavisne trokove u troak zaliha.
- Nije doputeno ukljuivati proizvoljne i nerealne iznose.
Materijal u doradi, obradi i manipulaciji (311)

Troak zaliha obuhvaa i trokove nastale u dovoenju zaliha na sadanje mjesto i u sadanje
stanje kao to su:
dorada
dodatna obrada
oplemenjivanje
Ako doradu materijala obavljaju drugi poduzetnici onda se taj troak ne knjii u razredu 4,
nego na razredu 3 i to na analitikom kontu 3112.
Ukoliko doradu materijala radi poduzetnik u vlastitoj izvedbi onda treba priznati prihod od
vlastitih usluga (konto 7552) ili stornirati trokove razreda 4 i teretiti ih na trokove obrade u
razredu 3.
Dorada materijala moe se obaviti u tuzemstvu ili inozemstvu.
Zalihe sitnog inventara (35 i 36)

Sitni inventar je imovina:
koja se ne troi jednokratno u procesu poslovanja
vijek trajanja moe biti dulji od 1 godine
razvrstavamo je u kratkotrajnu imovinu u razredu 3
pojedinani troak nabave je do 3.500,00 kn
Metode otpisa sitnog inventara:

metoda jednokratnog otpisa (100%)
kalkulativni otpis
Pozicije zaliha sitnog inventara u razredu 3:

zalihe sitnog inventara (350)
zalihe ambalae (351)
zalihe autoguma (352)
Troak, tj. otpis zaliha sitnog inventara, ambalae i autoguma nastaju u trenutku njezina
davanja u uporabu.
Primjer knjienja sitnog inventara
1. Nabavljen je sitni inventar u iznosu od 18.000,00 kn plus 4.500,00 kuna PDV-a (10
komada proizvoda).
2. Polovica sitnog inventara stavljena je u upotrebu u administraciji i 100% je otpisana.
60
350- Sitan inventar na zalihi 2200- Obveza prema dobavljaima
(1) 18.000,00 9.000,00 (2) 22.500,00 (1)
1400- Pretporez 363- Sitan inventar u uporabi

(1)4.500,00 (2) 9.000,00
363-Otpis sitnog inventara 404- Troak sitnog inventara

9.000,00 (2a) (2a) 9.000,00
Metode obrauna utroka zaliha sirovina i materijala, rezervnih dijelova i sitnog

inventara
Tehnike mjerenja troka i metode troka to ih se prema MRS-2 primjenjuje pri obraunu
utroka zaliha:
metoda standardnog troka (MRS 2, t. 21., tehnika za mjerenje troka)
metoda specifine identifikacije (MRS 2, t. 23. metoda troka)
FIFO metoda (MRS 2., t. 25. metoda troka)
metoda prosjenog ponderiranog troka (MRS 2, t. 25., metoda troka)
U knjienjima emo koristiti metodu prosjenog ponderiranog troka. Prosjena ponderirana

cijena utvruje se tako da se ukupna vrijednost zaliha podijeli s koliinom na zalihama. MRS
2 izriito doputa uporabu kontinuiranog i periodinog obrauna zaliha.
61
11. RAZRED 4 - TROKOVI PO VRSTAMA, FINANCIJSKI I
OSTALI RASHODI
Trokovi
Na razredu 4 knjie se trokovi tekueg razdoblja. Oni su rasporeeni i ifrirani po prirodnim
vrstama. Podjela proizlazi iz zahtjeva MRS 1 - Prezentiranje financijskih izvjetaja.
Trokove moemo podijeliti na dva naina, a rije je o podjeli po prirodnim vrstama i po

poreznom aspektu.
Podjela trokova po prirodnim vrstama:

trokovi proizvodnje
neproizvodni trokovi (opi trokovi administracije, uprave i prodaje)
Podjela trokova po poreznom aspektu:

porezno priznati trokovi
porezno nepriznati trokovi
Posebna kategorija trokova su trokovi koji umanjuju osnovicu poreza na dobit.
Knjienje trokova
Vrijednost odreene usluge ili utroka, prema ulaznim raunima i obraunima, knjiimo
dugovno prema prirodnoj vrsti troka, a potrano knjiimo obveze prema dobavljaima i
potraivanje za PDV (ukoliko je poslovni subjekt u sustavu PDV-a - dugovno knjienje) ili
razduenje odreenih skladita s kojih se izuzimaju materijali, sirovine ili drugi materijali.
Raspored trokova
Na kraju obraunskog razdoblja trokove tekue godine (trokove u razredu 4) treba
rasporediti na prijenosna konta 490 i 491.
Na konto 490 rasporeuju se trokovi za obraun proizvoda i usluga koji se prema MRS 2 -
Zalihe i MRS-11 - Ugovori o izgradnji mogu teretiti na zalihe proizvodnje u tijeku (konto
600) ili na vrijednost usluga u tijeku (ili nedovrenih usluga).
Rije je o trokovima proizvodnje, a to su:

- izravni rad,
- izravni materijal,
- trokovi proizvodne reije,
- specifini opi trokovi koji se prema MRS-u 2 mogu ukljuiti u troak zaliha.
Trokovi koje poduzee mora iskljuiti iz trokova proizvodnje i teretiti konto 491:
- neuobiajeni iznosi otpadnog materijala, rada i
- drugi proizvodni trokovi.
Trokovi koje poduzee ima pravo prema MRS 2 i MRS 11 ukljuiti u troak zaliha nazivaju
se USKLADITIVI TROKOVI.
62
Trokovi koje poduzee nema pravo prema MRS 2 i MRS 11 ukljuiti u troak zaliha
nazivaju se NEUSKLADITIVI TROKOVI.
Trokovi rasporeeni na konto 490, prenose se na konto 600 - Proizvodnja u tijeku.
Na konto 491 rasporeuju se trokovi za pokrie upravnih, administrativnih, prodajnih i

drugih trokova na teret prihoda razdoblja. Trokovi rasporeeni na konto 491, prenose se na
konto 720.
Prijenos trokova s razreda 4 knjii se na nain da se zatvore sva konta razreda 4 potrano i
prijenos knjii na konta 490 i 491 dugovno.
Porezno nepriznati trokovi

Osnovica poreza na dobit uveava se za slijedee porezno nepriznate trokove:
1. rashode od vrijednosti usklaenja dionica i udjela (nerealizirani dobici), ako su bili
iskazani u rashodima,
2. trokove amortizacije iznad najvie porezno dopustivog iznosa, ukljuivo i
amortizaciju sredstava za osobni prijevoz nabavne cijene iznad 400.000,00 kn,
3. 70% trokova reprezentacije uveanih za pripadajui PDV,
4. 30% trokova nastalih u svezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima, ako se
po osnovi koritenja sredstava za osobni prijevoz ne utvruje plaa (za ovaj troak
takoer se dodaje PDV),
5. trokove koji se odnose na privatni ivot dioniara i lanova drutva te zaposlenika
ukljuujui i pripadajui PDV,
6. skrivene isplate dobiti,
7. trokovi prisilne naplate poreza,
8. kazne koje izrie mjerodavno tijelo,
9. zatezne kamate izmeu povezanih osoba,
10. za povlastice i druge oblike imovinskih koristi danih fizikim i pravnim osobama,
odnosno da ne nastane odreeni dogaaj,
11. rashode darovanja u visini veoj od 2% ostvarenih prihoda u prethodnoj godini,
12. kamate koje nisu porezno priznati rashod,
13. za sve druge rashode koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti,
14. za rashode od gubitaka ulaganja temeljem kojih bi nastalo dvostruko smanjenje
porezne osnovice11
Trokovi koji umanjuju osnovicu poreza na dobit:

1. iznos trokova nastalih za istraivanje i razvoj (potrebna je sva dokumentacija koja
prati odreeni istraivako-razvojni projekt)
2. iznos trokova nastalih za kolovanje i struno usavravanje zaposlenika12
11
Pravilnik o porezu na dobit, NN 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 61/12, 146/12, l.11.
12
Zakon o porezu na dobit, NN 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, l.6., st.1.
63
Primjer knjienja i rasporeda trokova na primjeru poduzea koje obavlja djelatnost
proizvodnje
Na temelju poetne bilance otvori poetna stanja, te proknjii slijedee poslovne promjene:
1. Obraunate su plae u proizvodnji u iznosu od 80.000,00 kn, od ega su neto plae
52.000,00 kn, a 28.000,00 kn porezi i doprinosi.
2. Obraunane su plae u administraciji u iznosu od 32.000,00 kn od ega su neto plae
20.000,00 kn, a 12.000,00 kn porezi i doprinosi.
3. Primljen je raun za vanjske usluge reprezentacije u iznosu od 6.000,00 kn plus
1.500,00 kuna PDV-a.
4. Primljen je raun za elektrinu energiju u iznosu od 18.000,00 kn plus 4.500,00 kuna
PDV-a. Od toga je 80% utroeno u proizvodnji, a 20% u administraciji.
5. Primili smo raun za usluge marketinga u iznosu od 8.000,00 kn plus 2.000,00 kuna
PDV-a.
6. Izvri raspored uskladitivih trokova.
7. Izvri raspored neuskladitivih trokova.
230-Obveze za neto plae 241- Obveze za poreze i doprinose

52.000,00 (1) 28.000,00 (1)
20.000,00 (2) 12.000,00 (2)
420- Bruto plae u proizvodnji 421- Bruto plae u administraciji

(1)80.000,00 80.000,00 (6) (2) 32.000,00 32.000,00(7)
4180- 70 % trokova vanjske rep. 4181- 30 % trokova vanjske rep.

(3) 5.250,00 5.250,00 (7) (3) 2.250,00 2.250,00(7)
2200-Obveze prema dobavljaima 1400- Pretporez

7.500,00 (3) (4) 4.500,00
22.500,00 (4) (5) 2.000,00
10.000,00 (5)
4060- Troak el. ener. u proiz. 4070- Troak el. ener. u admin.
(4)14.400,00 14.400,00 (6) (4) 3.600,00 3.600,00(7)
4150- Troak marketinga 490- Raspored uskladitivih trokova

(5) 8.000,00 8.000,00 (7) (6) 94.400,00 94.400,00 (6a)
64
6000- Proizvodnja u tijeku 491- Raspored neuskladitivih trokova
(6a) 94.400,00 (7) 51.100,00 51.100,00(7a)
720- Trokovi up. prod. i admin.

(7a) 51.100,00
65
12. RAZRED 6 - PROIZVODNJA, POLUPROIZVODI , GOTOVI
PROIZVODI, ROBA I DUGOTRAJNA IMOVINA NAMIJENJENA
PRODAJI
Formiranje zaliha proizvodnje
Zalihe proizvodnje knjie se uobiajeno na razredu 6. One se dijele prema stupnju dovrenosti
na:
1. proizvodnju u tijeku
2. zalihe poluproizvoda
3. zalihe gotovih proizvoda
Vrijednost proizvodnje u tijeku odreuje se na temelju uskladitivih trokova:

- izravnog materijala
- izravnog rada
- trokova proizvodne reije (to su svi trokovi proizvodnje koji se ne mogu izravno
i nedvojbeno dodijeliti odreenoj vrsti proizvoda nego se odnose na vie vrsta
proizvoda, odnosno trokovi proizvodnje koji nisu izravni materijal i izravni rad).
Trokovi proizvodnje u tijeku prenose se na konto 600 - Proizvodnja u tijeku s razreda 4

preko prijenosnog konta 490 - Raspored trokova za obraun proizvoda i usluga.
Kad se proizvodnja u tijeku dovri u potpunosti ili djelomino, razduuje se konto 6000 za
vrijednost dovrene proizvodnje i knjii na konto 630 - Gotovi proizvodi na skladitu.
Na sintetikom kontu 630 svi proizvodi se knjie vrijednosno. Radi se i analitika evidencija
po vrstama proizvoda, koliini i vrijednosti svakog pojedinanog proizvoda.
Tipovi proizvodnje:
- sustav radnih naloga (za svaki radni nalog posebno se utvruju trokovi
proizvodnje i stupanj dovrenosti)
- procesni tip proizvodnje (vrijednost svakog pojedinog gotovog proizvoda
izraunava se tako da se trokovi proizvodnje ukupne koliine proizvoda podijele s
koliinom). Ako se u procesnoj proizvodnji proizvodi vie vrsta proizvoda onda u
pomonim evidencijama treba osigurati podatke o trokovima izravnog materijala i
izravnog rada. Zajednike trokove proizvodne reije treba podijeliti prema nekoj
racionalnoj osnovi.
Primjer knjienja zaliha proizvodnje procesnog tipa kad se proizvodi samo jedan
proizvod
Saldo na kontu 6000 proizvodnja u tijeku iznosi 100.000 kuna.
1. Dovreno je 80% proizvodnje u tijeku i preneseno na zalihe gotovih proizvoda.

Proizvedeno je 8.000 komada proizvoda. Odredi cijenu proizvodnje svakog
proizvedenog proizvoda.
2. Na skladitu gotovih proizvoda nalazi se 8.000 komada proizvoda. Kupcu je prodano
6.000 komada gotovih proizvoda i izdan je raun u iznosu od 200.000,00 kuna plus
50.000,00 kuna PDV-a.
3. Razdueno je skladite za prodane gotove proizvode.
66
6000- Proizvodnja u tijeku 630-Zalihe gotovih proizvoda
(S 100.000,00 80.000,00 (1) (1) 80.000,00 60.000,00(3)
1200 -Kupac 750- Prihod od prodaje

(2) 250.000,00 200.000,00 (2)
2400- Obveza za PDV 700- Trokovi za prodano

50.000,00 (2) (3) 60.000,00
67
13. RAZRED 7 - POKRIE RASHODA I PRIHODI RAZDOBLJA
Rashodi i kriteriji za njihovo priznavanje
Rashodi su stavka rauna dobiti i gubitka koja se odbija od prihoda pri izraunavanju
financijskog rezultata obraunskog razdoblja.
U Zakonu o porezu na dobit i Pravilniku o porezu na dobit, rashodi su samo naelno

definirani kao:
- smanjenja gospodarskih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja
obveza koje imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu poveanja prihoda
odnosno dobiti
- rashodima se ne smatra smanjenje kapitala po osnovi povrata i raspodjele ulagaima
ako je uinjeno u skladu s propisima koji ureuju to podruje
- rashodi ulagaa temeljem kojih bi nastalo dvostruko smanjenje porezne osnovice ili
dvostruko stvaranje poreznog gubitka, ne priznaju se kao rashodi
- ne smatraju se rashodi oni koji nisu u svezi s obavljanjem djelatnosti poreznog
obveznika niti su posljedica obavljanja djelatnosti.
Prihodi i kriteriji za njihovo priznavanje

Definicije prihoda:
- U veini sluajeva prihod je iznos novca i novanih ekvivalenata koji se potrauje ili koji
je primljen za vrijednost isporuenih dobara i usluga.
- Prihodi su poveanja gospodarstvenih koristi u obliku priljeva ili poveanja imovine ili
smanjenja obveza koja imaju za posljedicu poveanje kapitala.
Prema tome, za priznavanje prihoda uvjet nije da je novac u tom trenutku primljen zbog ega
se prihod knjii po isporuci.
U raunu dobitka i gubitka za male poduzetnike prihod se dijeli na:

- Prihod iz osnovnih aktivnosti
- Prihod iz drugih aktivnosti
- Izvanredni prihod
U raunu dobitka i gubitka za srednje i velike poduzetnike prihod se dijeli na:

1. Prihod iz osnovne aktivnosti:
Prihod od prodaje
Prihod na temelju uporabe vlastitih proizvoda, robe i usluga
Ostali poslovni prihodi
2. Prihod od sudjelujuih interesa i ostalih ulaganja
3. Izvanredni prihod
Razlika prihoda i rashoda financijske godine (790) bruto financijski rezultat

Bruto financijski rezultat kao razlika izmeu prihoda i rashoda utvruju se na konto 790
Razlika prihoda i rashoda iz redovitih aktivnosti.
Na kraju obraunskog razdoblja svi rashodi knjieni na razredu 7 prenose se na dugovnu

stranu konta 790. Svi prihodi knjieni na razredu 7 prenose se na potranu stranu konta 790.
Ako je potrana strana konta 790 vea od dugovne, saldo je potrani i ostvaren je dobitak
prije oporezivanja jer to znai da su prihodi vei od rashoda. Dobitak s konta 790 prenosi se
68
na razred 8 i to na konto 800 Dobitak prije oporezivanja. U obrnutom sluaju, kada je saldo
konta 790 dugovni, ostvaren je gubitak koji se prenosi na konto 801 Gubitak prije
oporezivanja.
Primjer utvrivanja bruto financijskog rezultata kad je ostvaren dobitak:

1) Salda prikazana na kontima rashoda prenesi na konto 790.
2) Salda prikazana na kontima prihoda prenesi na konto 790.
3) Utvrdi financijski rezultat i prenesi ga na razred 8.
700 Trokovi prodanih proizvoda 750 Prihodi od prodaje proizvoda

S 1.200.000,00 1.200.000,00(1) (2) 2.280.000,00 2.280.000,00 S
720 Trokovi uprave i prodaje 760 Prihodi od prodaje robe

S 480.000,00 480.000,00 (1) (2) 520.000,00 520.000,00 S
790 Razlika prihoda i rashoda 800 Dobitak prije oporezivanja

(1) 1.680.000,00 2.800.000,00 (2) 1.120.000,00 (3)
(3) 1.120.000,00
Primjer utvrivanja bruto financijskog rezultata kad je ostvaren gubitak:

1) Salda prikazana na kontima rashoda prenesi na konto 790.
2) Salda prikazana na kontima prihoda prenesi na konto 790.
3) Utvrdi financijski rezultat i prenesi ga na razred 8.
700 Trokovi prodanih proizvoda 750 Prihodi od prodaje proizvoda

S 500.000,00 500.000,00(1) (2) 600.000,00 600.000,00 S
720 Trokovi uprave i prodaje 772 Prihodi od financijskih dobitaka

S 190.000,00 190.000,00 (1) (2) 16.000,00 16.000,00 S
790 Razlika prihoda i rashoda 801 Gubitak prije oporezivanja

(1) 690.000,00 616.000,00 (2) (3) 74.000,00
74.000,00 (3)
Nakon prijenosa dobitka ili gubitka na razred 8, razred 7 ne smije imati salda ni na
jednom kontu.
69
14. RAZRED 8 - FINANCIJSKI REZULTAT POSLOVANJA I
SVEOBUHVATNI DOBITAK
Financijski rezultat poslovanja
Na dobitak ili gubitak prije oporezivanja treba obraunati porez na dobitak prema Zakonu i
Pravilniku o porezu na dobit. Budui da se na kontu 800 Dobitak prije oporezivanja iskazuje
raunovodstveni dobitak, a na kontu 801 Gubitak prije oporezivanja raunovodstveni
gubitak, za obraun poreza na dobit treba utvrditi porezni dobitak ili gubitak.
Za utvrivanje poreznog dobitka ili gubitka raunovodstveni dobitak bit e uvean i umanjen
za najvanije i najee stavke prema odredbama zakona i pravilnika o porezu na dobit.
Porezni e se dobitak (gubitak) utvrivati prema sljedeoj shemi:
Porezni dobitak
- umanjenja
+ uveanja
Porezna osnovica poreza na dobit
Iznos poreza na dobit rauna se tako da se porezna osnovica pomnoi sa stopom poreza na
dobit koja iznosi 20%.
Porez na dobit = Porezna osnovica x 20%
Porez na dobit knjiit e se na kontu 803 Porez na dobitak ili gubitak, a protustavka je konto
243 Obveze za porez na dobitak.
70
15. RAZRED 9 - KAPITAL, PRIUVE TE IZVANBILANNI ZAPISI
Prijenos neto dobitka (gubitka) na vlastiti kapital
Kada je na kontu 804 Dobitak ili gubitak poslije oporezivanja utvren neto financijski
rezultat, a nema daljnjih oporezivanja, kod malih poduzetnika on se izravno prenosi na konto
950 Dobitak tekue financijske godine ili na konto 951 Gubitak tekue financijske godine.
Primjer prijenosa dobitka na razred 9

S) Na kontu 804 proknjien je dobitak u iznosu od 50.000,00 kn.
1) Dobitak je prenesen na razred 9.
804 Dobitak ili gubitak poslije oporezivanja 950 Dobitak tekue financijske godine
(1) 50.000,00 50.000,00 S 50.000,00 (1)
Primjer prijenosa gubitka na razred 9

S) Na kontu 804 proknjien je gubitak u svoti od 40.000,00 kn.
1) Gubitak je prenesen na razred 9.
804 Dobitak ili gubitak poslije oporezivanja 951 Gubitak tekue financijske godine
S 40.000,00 40.000,00 (1) (1) 40.000,00
71
16. BRUTO BILANCA
Konani obrauni i sastavljanje bilance
Na kraju obraunskog razdoblja potrebno je napraviti konane obraune svih trokova i
izvesti odgovarajua usklaenja na stavkama imovine i obveza te stavkama potraivanja i
obveza prema porezima.
Konani obrauni trokova su:

a) godinji obraun amortizacije
b) konani obraun vikova i manjkova na imovini temeljem popisa imovine
c) konani obraun poreza koji ne ovise o rezultatu
d) konani obraun naknada, lanarina i doprinosa.
Pored toga potrebno je obaviti sva neophodna usklaenja vrijednosti imovine kao to su:
a) usklaenje vrijednosti sredstava dugotrajne imovine
b) usklaenje vrijednosti potraivanja
c) usklaenje vrijednosti zaliha materijala proizvodnje i robe
d) usklaenje vrijednosti danih predujmova
e) usklaenja obveza
f) usklaenje vrijednosti monetarnih stavki u stranim valutama na teaj.
Kada su sva knjienja do utvrivanja neto financijskog rezultata provedena, izrauje se bruto
bilanca. Bruto bilanca se sastavlja prije obavljenih zakljunih knjienja zatvaranja knjiga.
Bruto bilanca predstavlja pregled (rekapitulaciju) svih konta otvorenih tijekom poslovne
godine. Ona se sastoji od bilance ukupnog prometa na kontima i saldo bilance.
Ako nema pogreaka formalne prirode u smislu nejednakih knjienja dugovne i potrane
strane konta, zbroj dugovnog i potranog prometa svih konta mora biti jednak. Isto tako zbroj
svih dugovnih salda mora biti jednak zbroju svih potranih salda.
U saldo bilanci pojedinanih konta izraunavaju se kao razlika izmeu dugovne i potrane
strane prometa svakog konta. Ako je dugovna strana prometa na kontu vea, saldo e biti
dugovni. Ako je potrana strana prometa na kontu vea, saldo e biti potrani.
Razredi (4), (7) i (8) ne smiju imati saldo u bruto bilanci koja je konana.
Ukupni zbrojevi razreda (0), (1), (3) i (6) moraju imati dugovni saldo ili nula, a ukupni
zbrojevi razreda (2) i (9) moraju imati potrani saldo ili nula.
72
17. ZAKLJUAK
Ovaj materijal koji je namijenjen studentima Osnova raunovodstva smjera Trgovinsko
poslovanje daje kompletni obuhvat nastavne materije koje je predviena u nastavnom planu
programu kolegija. Nakon kratkog uvodnog dijela u kojem su dane definicije osnovnih
raunovodstvenih pojmova te temeljnih financijskih izvjetaja. Na jednostavan nain se daje
kratak prikaz pravila knjienja, a nakon toga u narednim poglavljima obrauju se
raunovodstvene promjene od osnivanja poduzea do utvrivanja financijskog rezultata. U
posebnom dijelu je prikazan i zakonski okvir poslovanja poduzea u okviru sustavu Poreza
na dodanu vrijednost. Ovaj web materijal uz teoretski dio sadri praktine primjere koji bi
trebali omoguiti studentima uspjeno savladavanje nastavnog programa iz kolegija Osnove
raunovodstva strunog studija Trgovinskog poslovanja.
73
LITERATURA
1. Belak, V., Profesionalno raunovodstvo, Deloitte, 2006., Zagreb
2. Skupina autora, Raunovodstvo poduzetnika, RRIF 2012., Zagreb
3. Domazet, T., Meunarodni standardi financijskog izvjeivanja, Deloitte 2006.,
Zagreb
4. Zakon o porezu na dodanu vrijednost, (NN 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00,
73/00, 48/04, 82/04, 90/05, 76/07, 87/09, 94/09, 22/12, 136/12)
5. Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (NN 149/09, 89/11, 29/12, 64/12, 146/12)
6. Zakon o porezu na dobit, (NN 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12)
7. Pravilnik o porezu dobit (NN 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 61/12, 146/12)
8. Zakon o trgovakim drutvima, (NN br. 111/93, 34/99, 52/00 - Odluka USRH, 118/03,
107/07, 146/08, 137/09 i 152/11- proieni tekst, 111/12)
9. Zakonom o porezu na promet nekretnina (NN 69/97, 153/02, 22/11- Odluka USRH
NN 26/00)
74

Printaj! PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Printaj! PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILINI ODJEL ZA STRUNE STUDIJE SVEUILITA U SPLITU

MR.SC. LUKA MLADINEO

Split, 17. svibanj 2013.

Prednost raunovodstva u odnosu na svaki drugi sustav obuhvaanja ekonomskih aktivnosti

Knjigovodstvo se najee definira kao tono biljeenje ekonomskih promjena izraenih u

Raunovodstvene podatke prikupljamo u obliku knjigovodstvenih isprava.

Vani podaci knjigovodstvene isprave su:

Knjigovodstvena isprava je pisani dokaz, dokument o nastanku knjigovodstvenog dogaaja.

Knjigovodstvenim dogaajima nazivamo poslovne dogaaje (transakcije) koji svojim

Knjigovodstveni dogaaj ima slijedea obiljeja:

Primjeri knjigovodstvenih dogaaja:

Primili smo raune dobavljaa:

Dobili smo dokument o izvrenom prijeboju (kompenzaciji).

Korisnike raunovodstvenih informacija moemo podijeliti na interne i eksterne korisnike.

Interni korisnici su izmeu ostalih menaderi na svim razinama poslovne piramide.

Interne korisnike najee zanimaju slijedee informacije:

Eksterni korisnici imaju razliite razloge interesa za poslovanje poduzea:

- vlasnici poduzea (cijena dionice, dividenda)

IMOVINA (AKTIVA) IZVORI IMOVINE (PASIVA)

Dugotrajna imovina Vlastiti kapital (glavnica)

Kratkotrajna imovina Obveze

Ukupna aktiva Ukupno pasiva

Kratkotrajna imovina je ona imovina za koju se smatra da e se potroiti odnosno da e

POJAVNI OBLICI I SASTAV KRATKOTRAJNE IMOVINE

Oblik novca i Materijalni Oblik prava Unaprijed

-iro raun -zalihe -potraivanja od -za najamnine

POJAVNI OBLICI I SASTAV DUGOTRAJNE IMOVINE

Nematerijalna Materijalna Financijska Dugorona

-software -nekretnine -dani dugoroni -kod prodaje na

STRUKTURA IZVORA IMOVINE

UKUPNI IZVORI IMOVINE

VLASTITI KAPITAL OBVEZE

Premije na emitirane dionice Kratkorone obveze

- Dugorone obveze - obveze koje dospijevaju na isplatu u vremenskom periodu koji je

- Kratkorone obveze - obveze koje dospijevaju na isplatu u vremenskom periodu koji

Glavnica je izvor imovine vlasnika, odnosno dioniara drutva. Prema temeljnoj

Tijekom normalnog poslovanja poduzea glavnica moe imati slijedee stavke:

Moemo zakljuiti da u sluaju poveanja zbroja stavki imovine, pa i iznad iznosa

NETO KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST = IMOVINA OBVEZE

NETO KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST = VLASTITI KAPITAL, ali samo ako

Poslovanjem poduzea dolazi se do brojnih poslovnih promjena koje utjeu na imovinu i

3. Poveanje aktive i pasive za isti iznos

4. Smanjenje aktive i pasive za isti iznos

UKUPNO 160.000 UKUPNO 160.000

**Poslovna promjena br. 1

UKUPNO 160.000 UKUPNO 160.000

**Poslovna promjena br. 2

UKUPNO 160.000 UKUPNO 160.000

UKUPNO 360.000 UKUPNO 360.000

**Poslovna promjena br. 4

UKUPNO 355.000 UKUPNO 355.000

Poduzee moe ostvarivati prihode na slijedee naine:

Znaajna karakteristika svih tih prihoda je ta da se oni evidentiraju u trenutku ispostavljanja

Trokovi se sastoje od:

Uskladitivi troak predstavlja:

Za razliku od uskladitivih trokova, neuskladitivi trokovi postaju rashodi u istom

Dakle, i za priznavanje rashoda vrijedi naelo nastanka dogaaja, a ne naelo blagajne.

RAUN DOBITI I GUBITKA

= DOBITAK PRIJE OPOREZIVANJA

= DOBITAK POSLIJE OPOREZIVANJA

RAUN DOBITI I GUBITKA

= DOBITAK PRIJE OPOREZIVANJA

= DOBITAK POSLIJE OPOREZIVANJA