Zmije

DRAVNI ZAVOD ZA
ZATITU PRIRODE

u Hrvatskoj

Zmije u Hrvatskoj-korice.indd 3 22.12.2008 16:10:24

 TO TREBA
ZMIJAMA
ZNATI O

Ope znaajke
Zmije su prisutne na Zemlji ve vie od 100
milijuna godina, a danas s preko 2900 opi-
sanih vrsta nastavaju sve kontinente osim
Antarktike. Razvile su se od guterolikih
dinosaura, to nam dokazuju i rudimentar-
ni ostatci udova boa i pitona.
Karakterizira ih nedostatak udova, onih
kapaka i vanjskog uha te izduljeno tijelo,
posve pokriveno ljuskama. Zbog izduljeno-
sti tijela imaju povean broj kraljeaka, a ta-
kav je izgled evolucijska prilagodba puzanju
kroz uske otvore i procjepe. Takoer zmije
imaju posebno prilagoenu grau glave:
kosti eljusti i nepca vezane su naime samo
ligamentima, to im omoguava gutanje Zmije imaju povean broj kraljeaka,
mnogostruko veega plijena. neke vrste ak i preko 200

Zmije u Hrvatskoj 

Zmije u Hrvatskoj_knjizni blok_11 1 22.12.2008 16:05:26

 Stanite
Zmije naseljavaju vrlo irok spektar stanita,
od pustinja i tropskih uma pa sve do hlad-
nih tundra polarnog pojasa. Manji broj vrsta
ivi ak i u vodama toplih tropskih mora.
Takvo iroko rasprostranjenje i toliki broj
vrsta omoguila im je izrazita prilagodljivost
i otpornost na ekstremne uvjete okolia.
Budui da zmije ne mogu regulirati tjelesnu
temperaturu, prilikom odabira povoljnih
stanita moraju u prvom redu osigurati do-
stupnost suneve energije ili neki drugi izvor
topline.

Zmije naseljavaju vrlo raznolika stanita

Ribarica (Natrix tesellata) se suna uz rijeku Cetinu.

 Zmije u Hrvatskoj

Zmije u Hrvatskoj_knjizni blok_12 2 22.12.2008 16:05:32

 Nain ivota
Zmije uglavnom ive samotnim ivotom i
okupljaju se u vee skupine samo tijekom hi-
bernacije (zimski san) i u razdoblju parenja.
Neke zmije zbog visokih temperatura i sue
miruju i u najtoplijem dijelu godine, a to se
naziva estivacija (ljetni san).
Velika veina vrsta aktivna je danju, zbog ovi-
snosti o sunevoj energiji, dok je samo manji
dio vrsta u toplijim krajevima aktivan i nou.
Danju se zmije uglavnom griju na otvorenim Planinski utokrug (Vipera ursinii) u hibernaciji
osunanim povrinama, a kao idealno mje-
sto za skrivanje slue im hrpe kamenja i suhi
komadi drveta. U Hrvatskoj je samo pjegava
crnokrpica aktivna jedino nou kada se hrani
macaklinima i guterima.

Pjegava crnokrpica (Telescopus fallax)

Zmije u Hrvatskoj 

Zmije u Hrvatskoj_knjizni blok_13 3 22.12.2008 16:05:33


Juvenilni primjerak planinskog utokruga
(Vipera ursinii) dugaak je svega 10 cm
Poskoci (Vipera ammodytes) na proljetnom sunanju prije parenja
 Zmije u Hrvatskoj
Zmije u Hrvatskoj_knjizni blok_14 4
Razmnoavanje
Parenje zapoinje u rano proljee ritualnim
borbama mujaka, kojima je cilj utvrditi do-
minaciju na odreenom podruju. Mujaci
se udvaraju enkama tako to slijede njihov
miris, a nakon toga ih i stimuliraju njenim
dodirima tijela. Dolazi do unutarnje oplod-
nje jajaaca iz kojih se razvija potomstvo.
enke mnogih vrsta polau jaja na pogodna
mjesta i zatim ih naputaju, a neke ih uva-
ju od predatora dok se mladunci ne izlegu.
Neke vrste, poput riovke, raaju i ive mla-
de (ovoviviparija) koji izlaze iz jajne ljuske jo
u tijelu majke, neposredno prije okota.
Mladunci su odmah spremni za samostalan
ivot i naputaju majku im se izlegu.
22.12.2008 16:05:35
 Prehrana
Macaklini
Sve su danas poznate vrste zmija mesoderi,
a u njihovoj su prehrani uglavnom abe, gu-
teri, druge zmije, ptice i njihova jaja, mali
sisavci, ribe i kukci. Plijen love iz zasjede
ili aktivnim traenjem, a gutaju ga cijela.
Karakteristika zmija jesu vrlo pokretljiva
usta, to im omoguava gutanje plijena vie-
struko veeg od glave. Skakavci

No zmije su i same sastavni dio prehrane

mnogih divljih ivotinja. Tako se zna da se Sisavci
zmijama barem povremeno hrane neke vrste
ptica, medvjedi, divlje svinje, lisice i druge
zmije.

Krka guterica (Podarcis melisellensis) est je plijen zmija.

Zmije u Hrvatskoj 

Zmije u Hrvatskoj_knjizni blok_15 5 22.12.2008 16:05:41


Motiv Adama i Eve sa zmijom
Poskok ubijen i objeen uz cestu u blizini
Metkovia
Stradavanje zmija na hrvatskim prometnicama
 Zmije u Hrvatskoj
Zmije u Hrvatskoj_knjizni blok_16 6
ovjek i zmije
Od davnina pa sve do danas zmije se u usme-
nim i pisanim predajama opisuju jedino kao
zle, agresivne i nadasve podle. Takvo vie-
nje nalazimo od biblijskih motiva zmije, koja
je Evi ponudila jabuku i time ljudski rod iz-
bacila iz raja, pa do modernih hollywoodskih
filmskih ostvarenja. Nijedna druga skupina
ivotinja nije kroz povijest pretrpjela i pre-
ivjela vie muenja i nepotrebnog ubijanja.
A sve zbog neutemeljenih vjerovanja, mitova
i straha ljudi od nepoznatoga!
Danas, unato velikom napretku u znanju i
osvijetenosti o ouvanju prirode, mnogo lju-
di i dalje gleda na zmije kao na neto ega se
treba bojati i to bi bilo najbolje istrijebiti.
Unato tomu, ovjek se oduvijek zmijama i
divio o emu nam svjedoi Eskulapov tap,
simbol ljekarnitva. Na tom starogrkom
simbolu zmija na tapu simbolizira izljeenje
i brz oporavak bolesnih, kao to zmija odba-
cuje staru kou i ponovo se raa.
Eskulapov tap s zmijom
22.12.2008 16:05:45
 Zmije u Hrvatskoj
Poznato je da u Hrvatskoj ivi 15 vrsta zmija,
od kojih su samo tri otrovnice (poskok, ri-
ovka i planinski utokrug), dok je preostalih
12 neotrovno i neopasno. Zbog blage klime
u Hrvatskoj su zmije vrlo iroko rasprostra-
njene.
Katkad se jo spominju crnokrpica i zmajur
kao zmije poluotrovnice, ali one, iako imaju
lijezde koje proizvode otrov i stranje zube
kojima ga ubrizgavaju, ne mogu dovoljno
ugristi ovjeka da bi mu ubrizgale otrov, a i Neotrovne zmije esto stradavaju zbog zamjene
s otrovnicama, poglavito riovkom:
samo unoenje otrova presporo je da bi ugro- a) crvenkrpica (Zamenis situla),
zilo ovjeka.

Razlozi ugroenosti
Razlozi ugroenosti zmija u Hrvatskoj su:
cijepanje stanita uslijed urbanizacije
stradavanje na prometnicama
zaratanje travnjaka kao posljedica
prestanka ekstenzivnog stoarenja
ubijanje kao posljedica straha b) juvenilni etveroprugi kravosas
(Elaphe quatuorlineata)
ilegalno komercijalno
skupljanje za terariste
oneienje
U Crvenu knjigu vodozemaca i gmazova Re-
publike Hrvatske uvrteno je pet vrsta zmija
od kojih je planinski utokrug naveden kao
ugroen (EN), a smialina, ribarica, zmija
sljeparica i crvenkrpica kao vrste s nedovoljno
podataka (DD).

c) crnokrpica (Telescopus fallax)

Zmije u Hrvatskoj 

Zmije u Hrvatskoj_knjizni blok_17 7 22.12.2008 16:05:49

 Zmije i propisi
Svih 15 vrsta zmija u Republici Hrvatskoj za-
tieno je Zakonom o zatiti prirode (N. N.
70/05), odnosno Pravilnikom o proglaava-
nju divljih svojti zatienim i strogo zatie-
nim (N. N. 07/06), te se ne smiju namjerno
ozljeivati ni ubijati. Takoer je zabranjeno
i njihovo uznemirivanje, hvatanje i dranje u
zatoenitvu.
Zatita zmija jest i jedan od prioriteta na ne-
kim podrujima Nacionalne ekoloke mree
- mree podruja vanih za ouvanje prirode
u Hrvatskoj.
Republika Hrvatska potpisnica je i Konven-
cije o zatiti europskih divljih vrsta i prirod-
nih stanita (Bernska konvencija) koja titi
13 naih vrsta zmija.
Kao zemlja kandidat za pristup u Europ-
sku uniju, Hrvatska e morati, za europsku
mreu ekoloki vanih podruja NATURA
2000, predloiti podruja vana za ouvanje
vrsta i stanita ugroenih na europskoj ra-
zini. 3 vrste zmija spadaju u kvalifikacijske
vrste za proglaavanje takvih ekoloki va-
nih podruja.

 Zmije u Hrvatskoj

Zmije u Hrvatskoj_knjizni blok_18 8 22.12.2008 16:05:52

 Kako se ponaati u
stanitu zmija?
Pri izlascima u prirodu i etnjama kroz
visoku travu ili grmlje treba nositi duge
hlae i cipele koje tite nogu od ugriza.
U etnji treba paziti da se ne staje na ne-
pregledna mjesta, da ih se ne dodiruje
rukama, a prije odmora treba provjeriti
mjesto na kojemu emo sjediti.
U jesen treba posebno obratiti pozor-
Fotografiranje zmija
nost i na grane drvea i grmova pokraj
kojih prolazimo zbog poskoka koji se u
tom razdoblju rado sunaju na takvim
mjestima.
Pri susretu sa zmijom otrovnicom tre-
ba se odmaknuti na sigurnu udaljenost
(najmanje 2 m) te udaljiti malu djecu i
kune ljubimce ako ih ima.
elimo li zmiju fotografirati, to treba
uiniti polako, bez naglih pokreta i bez
pribliavanja na udaljenost manju od
dviju duljina njezina tijela.
Zmiju otrovnicu treba potovati i zao-
bii (ako je mogue) ili je zaplaiti udar- Poskok (Vipera ammodytes) ima karakteristian rog
cima o tlo (zmije izrazito dobro osjete
vibracije tla).

Zmije u Hrvatskoj 

Zmije u Hrvatskoj_knjizni blok_19 9 22.12.2008 16:05:57

 to uiniti u sluaju
ugriza zmije? Zmije mogu vrlo tono odrediti koliku dozu
otrova e ispustiti u pojedinom ugrizu, pa
se esto dogaa da s obrambenim ugrizom
uope ne ispuste otrov. Tada govorimo o su-
hom ugrizu. U sluaju otrovnoga zmijskog
ugriza:
Ne pokuavajte zmiju ubiti ili uhvatiti
(kako bi se ponijela u bolnicu s ozljee-
nikom) jer bi pri tome jo koga mogla
ugristi; lijenici dobro znaju prepoznati
ugriz otrovnice, a tona determinacija
vrste nije potrebna jer se za ugrize svih
triju naih otrovnica primjenje jedin-
stven protuotrov.

Riovka (Vipera berus)

Ugrizena osoba mora se smiriti i ne treba
paniariti.
Treba ukloniti odjeu i nakit s mjesta
ugriza zbog oticanja tkiva.
Ranu treba pustiti da slobodno krvari i
ne treba je ni u kojem sluaju pokuavati
rezati ili iz nje isisavati otrov.
Preporuuje se oistiti ranu i imobilizi-
rati ujedeni ekstremitet pomou nekog
vrstog predmeta i zavoja, ali vezivanje
NE smije biti previe snano.

Zmije otrovnice imaju onu zjenicu

Ugrizenu osobu treba to prije prevesti do
u obliku vertikalnog proreza. najblie medicinske ustanove ili nazvati
Hitnu pomo na brojeve 94 ili 112.

Zmije nemaju one kapke, nego Zmije nemaju vanjskih slunih

prozirnu ljusku koja pokriva oko i organa i slabo uju zvukove koji se
titi ga od ozljeda. ire zrakom, ali preko kostiju donje
eljusti dobro osjeaju vibracije tla.

10 Zmije u Hrvatskoj

Zmije u Hrvatskoj_knjizni blok_110 10 22.12.2008 16:05:58

 Raspoznavanje zmija
otrovnica
U Hrvatskoj ive tri zmije otrovnice koje
ugrizom kod ovijeka mogu uzrokovati
zdravstvene probleme: poskok, riovka i pla-
a b c
ninski utokrug.Sve tri pripadaju rodu ljutica
(Vipera) a mogu se prepoznati po karakte-
ristinoj cik-cak ari na leima, glavi koja Izgled are zmija otrovnica: a) b) c) cik-cak ara
je irinom jasno odvojena od vrata, te po
kratkom zdepastom tijelu i onim zjenicama
u obliku vertikalnog proreza (od neotrovni-
ca takve zjenice ima jedino crnokrpica). Po
obojenosti odstupa riovka, koja moe biti i
potpuno crna ili imati niz isprekidanih po-
prenih pruga.

d e

d) popreno razlomljena pruga

e) na potpuno crnim jedinkama pruga se ne vidi.

Planinski utokrug
(Vipera ursinii)

Zmije u Hrvatskoj 11

Zmije u Hrvatskoj_knjizni blok_111 11 22.12.2008 16:06:02

 Zato je bitno
ouvati zmije?

Hrvatska je jedno od sredita bioloke lacije sitnih sisavaca ne samo to uzroku-

raznolikosti u Europi, pa zato snosi i
veliku odgovornost za ouvanje takva
prirodnog bogatstva.
Obveza je to svih nas da prirodu u kojoj
uivamo sauvamo i za budue narata-
je kako bi svu tu ljepotu doivjela i naa
djeca.
Zmije u ekosustavu imaju vrlo bitnu
ulogu u kontroli veliine populacije sit-
nih sisavaca (mievi, voluharice, rovke
itd.) i kukaca. Pretjerano velike popu-
ju destrukciju prirodnih dobara (usjevi)
nego djeluju i kao podloga za irenje
mnogih bolesti, od kojih su neke za lju-
de ak i smrtonosne. Poznato je da se za
epidemija kuge bolest najbre irila gra-
dovima gdje nije bilo zmija da odravaju
prirodnu ravnoteu i smanjuju broj glo-
davaca. Naprotiv, na seoskim se podru-
jima bolest irila vrlo sporo ili se uope
nije pojavila jer su zmije i drugi predatori
kontrolirali brojnost glodavaca.

Jezik zmiji slui za prikupljanje mirisnih informacija o neposrednoj okolini. Bjelouka (Natrix natrix).

12 Zmije u Hrvatskoj

Zmije u Hrvatskoj_knjizni blok_112 12 22.12.2008 16:06:03

 Kako moete pridonijeti ouvanju
zmija u Hrvatskoj?
Doznajte vie o zmijama te pouite sebe
i druge o njihovu ivotu i mjestima gdje
se mogu susresti.
Upoznajte se s brojem i vrstama zmija
otrovnica i neotrovnica koje se mogu su-
sresti u Hrvatskoj.
Uputite svakoga tko boravi u prirodi
kako treba postupati pri susretu sa zmi-
Zmije se slue jezikom i posebnom
strukturom u svodu usne upljine
(Jacobsonov organ) kako bi
okusile, tj. omirisale okolinu.
Lokva na Kamenici, stanite bjelouke.
Zmije u Hrvatskoj
Zmije u Hrvatskoj_knjizni blok_113 13
jom i to uiniti ako koga ugrize zmija
otrovnica.
Imate li dodatnih pitanja ili ste pri-
mjetili neuobiajeno brojno pojavlji-
vanje zmija, slobodno nam se obratite:
Dravni zavod za zatitu prirode
+ 385 01/55 02 951
vrste@dzzp.hr
Najdulja je zmija na svijetu mreasti
piton (Python reticularis), 8 - 10 m; a
najmanja je dvoprugasta sljeparica
(Leptotyphlops bilineatus), koja
naraste do najvie 10 cm.
13
22.12.2008 16:06:05
 Zablude o zmijama

Poskok NE moe skakati, a naziv je do-

bio zbog zabiljeenih ugriza u predjelu
glave do kojih dolazi pred kraj ljeta i u
jesen, ali ne zato to poskoci skau, nego
zato to se oni u tom razdoblju sunaju
na niim granama drvea i grmlja.
Zmije NE love i NE naganjaju ljude.
Mujaci tijekom sezone parenja mogu
braniti enku i prijetei krenuti prema
predatoru, ali najee zmije bjee im
zamijete ljude.

ara poljarica (Hierophis gemonensis)

14 Zmije u Hrvatskoj

Zmije u Hrvatskoj_knjizni blok_114 14 22.12.2008 16:06:12

 Zmije NE piju mlijeko! Meu naro-
dom krue brojne prie da neke zmije
nou siu mlijeko iz kravljeg vimena ili
iz posuda s mlijekom. U takvim pria-
ma uglavnom se spominju etveroprugi
kravosas (Elaphe quatuorlineata), koji je
po tome dobio i ime, te bjelica (Zamenis
longissimus), poznata jo i kao Eskulapo-
va zmija.
Zmije NISU sluzave i mokre, kao to
neki ljudi misle, nego su na dodir vrlo Ovako izgleda svlak poskoka. U prirodi se esto
suhe i njene. moe pronai odbaen zmijski svlak po kojem se
moe odrediti i vrsta koja ga je odbacila.

Smukulja (Coronella austriaca) Zmajur (Malpolon insignitus)

Zmije po nekoliko puta godinje Znatno vie ljudi pogine od udara

odbacuju staru kou kada im ona groma, napada psa ili uboda osa i
postane pretijesna. Staru kou ili strljena nego od ugriza zmije.
svlak skidaju u jednom komadu,
trljajui se o travu i granje.

Zmije u Hrvatskoj 15

Zmije u Hrvatskoj_knjizni blok_115 15 22.12.2008 16:06:16

 Crna poljarica ili crni gad
(Hierophis viridiflavus)

Bjelica (Zamenis longissima)

Nakladnik: Lektura i korektura: Oblikovanje i priprema za tisak:

Dravni zavod za zatitu prirode Ivan Jindra Miroslav Mrva
Fotografije: Tisak:
Za nakladnika: Duan Jeli, Ivo Perani, mtg-topgraf d.o.o. Velika Gorica
Davorin Markovi Berislav Horvati, Konrad
Naklada:
Mebert, Neven Vrbani
Uredili: 1000 primjeraka
Ana trbenac i Duan Jeli Crtei:
ISBN:
Marija Dolenc
Autor: 978-953-7169-45-9
Duan Jeli

16 Zmije u Hrvatskoj

Zmije u Hrvatskoj_knjizni blok_116 16 22.12.2008 16:06:21

 Sa zmijama je lako,
samo treba znati kako!

Pri izlascima u prirodu i etnjama kroz visoku travu ili grmlje treba nositi duge
hlae i cipele koje tite nogu od ugriza. U etnji treba paziti da se ne staje na
nepregledna mjesta, da ih se ne dodiruje rukama, a prije odmora treba provjeriti
mjesto na kojemu emo sjediti.
DRAVNI Z
ZATITU

Zmije u Hrvatskoj | Dravni zavod za zatitu prirode, 2008. | www.dzzp.hr

Zmije u Hrvatskoj-korice.indd 2 22.12.2008 16:10:21