PEDAGOGIJA

1)Prve refleksije o odgoju :

-Prva uopćavanja odgojne prakse ne možemo nazvati teorijom odgoja i zato smo ih imenovali prvim
refleksijama o odgoju.
-Takve refleksije nalazimo u Hamerovim epovima: Ilijada i Odiseja. Misli o odgoju izražavali su i
narodni pjevači , rapsodi u svojim pjesmama- rapsodama.

2) Suštinske odrednice učenja:

-Prvi filozof sa jasno izloženim mislima bio je Pitagora. Osnovao je neku vrstu skole- internata u kojoj
se odgajlo u skladu sa njegovim učenjem. Za učenje su prijeko potrebne prirodne sposobnosti i
vježbanje.
-Sofističkom relatizmu i subjektizmu Sokrat je suprostavio učenje o apsolutnoj istni, o njihovom
utilitarističkom moralu težnju za moralnim savršenstvom ili vrlinom. Odgoj je predpostavio
obrazovanju, a moralni odgoj je najvažnije odogojno područje. Analizirati svoje postupke. Razmišljati
o moralu, težiti savršenstvu-to su putevi odgoja prema Sokratu.
Imaju dva dijela temeljne medote: IRONIJU I MAJEUTIKU.
Ironija dovodi do pogrešnih stavova, Majeutika dovodi do pravilnih zaključaka.
-Prvi odgojni sustav izgradio je i teorijski zasnovao Platon na temelju sportanokoga i atenokog
uzorka. Platonov odgojni sustav obuhvata predškolski odgoj, zatim elementaru školu u kojoj se od
sedme godine ovladava čitanje, pisanjem, računanjem, glazbom i poezijom.
-Teoriju odgoja izlozio je Aristotel u djelia: Politika i O odgoju, ali ona nisu u cijelosti sačuvana.
Pedagošku teoriju je obogatio idejom hormonijskog razvitka, upozorio je na psihologijske osnove
odgoja. Na potrebu uvažavanja aktivnosti odgajanika, istakao je načelo odgoja u skladu s ljudskom
naravi i znatno je proširio područja obrazovnih i odgojnih sadržaja. Njegove misli o odgoju utjecale su
na pedagoška shvaćanja i u srednjem vijeku i u epohi humanizma.
Suštinske odrednice učenja pedagoga humanista:
-Među pedagozima humanista spomenut ćemo talijanskog humanista Viltoreno de Feltre koga zovu
ocem humanisti i učiteljem novoga tipa. U odgojnoj praksi je ostvario glavne ideje pedagogije
humanizma. Uspostavlja redovnu odgojnu sredinu, odbacuje tjelesne kazne, uspostavlja
samoposluživanje, veliku pozornost pridaje tjelesnom razvitku djece, Odgoj temelji na novim
načelima: pozornosti, samoradu, aktivnosti, interesu.
-Michel Montagme je zadužen za osamostaljivanje pedagogijske teorije. Ističe da svrha odgoja nije ni
duša ni tijelo, nego čovjek. Zato temeljni smisao odgoja nalazi u osobnom promatranju iskustvu,
samostlanom mišljenu i čvrstom karakteru.
-Osamostaljivanje pedagogijske teorije potpomogli su i prvi socijalisti utopist: Thomas Moras i
Thomas Componella.
Demokratski odgoj: svi rade tjelesno i intelektualno, svi se bave poljoprivredom i obrtom, znanošću i
umjetnošću, svi vježbaju i tijeli i duh.

3)Doprinosi ideje i misli pedagogijske znanosti:

-Najzaslužniji za izgradnju sustava pedagogijske znanosti je pedagog, Jon Amos Komensky.
Usvojim djelima je genijalno uopćavao najbolju pedagošku praksu i teoriju svoga vremena, prvi je
izrazio najnaprednije pedagoške težnje nove epohe. Njegova dijela su postavila čvrste temelje
pedagogijske znanosti, zato ga s pravom smatraju začetnikom moderne pedagogije. U svoje vrijeme
je izgradio veličanstven pedagoški sustav. Prema njegovim načelima organizirani su odgojni sustavi,
školstvo i nastavni rad u cijelom svijetu.

-John Locke obilježava daljnu etapu u razvitku pedagogijske znanosti. Razradio je teoriju odgoja s
posebnim naglaskom na tjelesnoi, intelektualni i morlani odgoj. Odbacio je učenje o urođenim
idejama i zasnovao teoriju emirizma, prema kojoj vanjski faktori tj. Društvena sredina i odgoj, imaju
najveće značenje u razvitku čovjeka. Locke odgoju namjenjuje ulogu da mladog čovjeka u razvitku
pripremi za život.

Johonn Harnich Pestalazzi postavio je sigurne temelječitavom nizu područja odgojne djelatnosti i
odgovarajućih pedagogijskih disciplina. Obogatio je područja intelektualnog, moralnog i radnog
odgoja.

4)Subjekti odgojnog rada: imaju 2 subjekta:

-Odgojno djelovanjene ovisi samo o odgajtelju. Ono je utemeljeno u stvarnosti odgajanog odnosa, a
taj odnos predpostavlja odgajatelja i odgajanika.
-Odgojni proces predpostavljastalni odnos subjekta prema subjektu odgajatelja prema odgajaniku i
obrnuto

5)Smisao pedagogijske znanosti je u proučavanju i unapređivanju odgoja, odgojnog procesa i kao

sastavnog dijela društvene stvarnosti. -Smisao pedagoške znanosti je u proučavanju i unapređivanju
odgoja, odgojnog procesa kao sastavnog dijela društvene stvarnosti.

6)Pojam pedagogije:
Termin pedagogija potječe od grč. Riječi paiologogogas, a ona je označavala osobu koja je vodila
dijete( pais-dijete, agein-voditi). U početku su to grčki robovi koji su se bavili djecom, vodili ih u školu,
nadzirali i čuvali.

7)Zadaci proučavanja pedagogije:

1.DA PROUČAVA ODGOJNU STVARNOST- istražuje pedagoške pojave, pronalazi, aktivira i utvrđuje
zakonitosti na području odgoja i obrazovanja, znanstveno ih obrađuje.
2.DA NA TEMELJU NAJNOVIJIH PEDAGOGIJSKIH SPOZNAJA POSTAVI svrhu zadatke odgojne
djelatnosti i unapređivanje odgojne djelatnosti.
3.DA ZNANSTVENO-kritički vjeruje rezultate postignute na području pedagogijske teorije i prakse, što
šredstavlja deskriptivni i normativni pristup.
4.DA RAZVIJA i usavršava pedagogijsku metodologiju.
5.DA SE KORISTI i rezultatima drugih srodnih ili graničnih znanosti.

8)Pedagoške discipline:
-porodična pedagogija,
-predškolska pedagogija,
-domska pedagogija,
-vjerska pedagogija,
-andrologija
-specijalna pedagogija,
-didaktika
-pedagoška metodologija
-medicinska pedagogija
-visokoškolska pedagogija

9)Definiši odgoj:
Odgoj- je proces formiranja čovjeka sa svim njegovim tjelesnim, intelektualnim, moralnim, estetskim,
radnim tjelesno-zdravstvenim i dr. Vrijednostima.

-Pojam obrazovanje-možemo shvatiti u njegvom užem i proširenom značenju. U užem značenju

obrazovanje je proces usvajanja znanja, umijeća i nauka. U proširenom značenju obuhvata još i
razvijanje psihofizičkih sposobnosti te izrađivanje znanstvenog pogleda na svijet.

-Nastava- je školski, planski odgojno-obrazovni proces u kome se primjenom nastavnih planova i

programa ostvaruje temeljne odrednice odgoja i obrazovanja.

10) Osnovni pedagoški pojmovi:

- odgoj, obrazovanje i nastava

11)Pojmovi slični odgoju, a nisu odgoj:

1.obrazovanje- je nerazdvojni proces od procesa i to je usvajanje znanja,
2.njega-čuvanje pojedinaca
3.zbrinjavanje
4.socijalizacija
5.personalizacija

12) Definiši:
-Socijalizacija (svjesno) namjerno uvođenje pojedinca u drušrveni život.
-Personalizacija-je proces oblikovanja ličnosti.

13) Obilježja odgoja:

-Odgoj je namjerna aktivnost gdje se organizuje sa određenom svrhom jasno definisanim ciljevima,
zadacima, očekivanim ishodima.
-Odgoj je društvena kategorija(ciljevi i zadaci su se mijenjali i razlikovali)
-Odgoj je generacijska pojava(proces odgoja ne odvija i odvijao se od pojave prve porodice pri čemu
su se određenaznanja, vještine i navike prenosili sa starijih na mlađe)
-Odgoj je historijska kategorija
-odgoj je generacijska pojava( proces odgoja se odvija i odvijao se od pojave prve porodice pri čemu
su se određena znanja, vještine i navike prenosili sa starijih na mlađe)
-odgoj je uslovljen, determisan razvojem društva odnosno društvo je uvijek sa svojim razvojem.
14)Šta je :
Intencionalni odgoj je namjerno planski organizovan proces sa svrhom izdrađivanja pozitivnih
osobina, učenika, pojedinaca.
-Funkcionalni odgoj je proces i predstavlja djelovanje svih onih fakotra koji bez određene
namjere;neplanski vrše utjecaj i djelovanje na psihofizicki razvitak i oblikovanje ličnosti pojedinca.

15)Obrazložiti:
-Pedagoški pesimizam–polazi od stanovništva da je „nasljedno“ kao biološki fakotr čovjekovog
razvitka „ključan i najdominantiji“ odnosno sve što čovjek treba putem odgoja, unaprijed mu dato –
genski od roditelja.
-Pedagoški optimizam-kad određenja odgoja, odgojnih procesa presudnu ulogu daju faktorima
sredine koji imaju odlučujuću ulogu u procesu odgajanja- empirizam.
-Savremeno shvatanje odgoja- za odgoj su bitni biološki(nasleđe i faktori sredine) ali i bitno
naglašavaju samo aktivnost pojedinca.

16)Cilj odgoja: navedi?

- je nastojanje da se predviđenim sadržajima i aktivnostima razvije slobodna mnogostrano razvijena
ličnost čovjeka sa svim pozitivnim karakteristikama.

17) Zadaci odgoja:

1.Prema pojmu mnogostranosti zadaci odgoja su: inelektualni (razvijanje radnih sposobnosti)
moralni, estetski, tjelesni i rasni,
2. Prema strukturi psihološkog života zadaci odgoja su: racionalni, emocionalni i voljnoradni.
3. Prema školsoj tradiciji i materijalni( zanje, navike..), funkcionalni (razvijanje raznih sposobnosti)
odgajni.

18) Temeljno odgojna područja?

1.područje tjelesnog i zdravstvenog odgoja,
2.područje intelektualnog odgoja,
3.područje moralnog odgoja,
4.područje estetskog odgoja,
5.područje radno-tehničkog odgoja,
6.područje ekološkog odgoja,
7. Područje vjerskog ili religijskog odgoja.

19)Podjele odgoja:
-Prema bitnim određenjima čovjeka: analiza je pokazala da postoji pet bitnih određenja čovjeka kao
ljudskog bića. Pet fundamentalnih odgojnih područja: tjelesni, intelektualni, moralni estetski i radni
odgoj.
-Prema dobi odgajanika:dijeleći odgoj prema kriteriju dobi odgajanika dobivamo 4 relativno
samostalna odgojna područja: odgoj u prošlosti, savremeni odgoj i odgoj u budućnosti.
-prema mjestu odvijanja procesa odgoja i obrazovanja: obiteljski, domski, specijalni, u prizvodnim
uvjetima, u slobodno vrijeme.
- s obzirom na vrijeme : odgoj u prošlosti, savremeni odgoj i odgoj u budućnosti.
20 i 21)Tjelesni odgoj: ZADACI:
1) Zdravstveni zadatak odnosi se prije svega na suočavanje zdravlja
2)Obrazovni odnosno razvijanje zarličitih određenih umijeća, navika
3) odgojni- odnosi se na izgrađivanje smisla za lijepo, doživljavanje i stavaranje lijepog
4)rekreativni- odnosu se i apsorbira na obnavljanje, nadoknadu, odmor, osvježenje stavljanja u
funkciju nekih organa koji su bili zapušteni .

FAKTORI TJELESNOG ODGOJA:

1)nastavni faktori
2) porodica spada u red osnovnih i nabitnijih faktora u psihofizičkom razvoju.
3)način prehrane, higijenski uvijeti, način života
4)ustanove za predškolski, školski visokoškolski odgoj i obrazovanje
5)različiti domovi kulturno javne ustanove i organizacije, klubovi, sekcije, a kao poseban faktor u
posljednje vrijeme kojem se ne posvećuje pažnja koja utječe na razvoj.

INTELEJTUALNI ODGOJ:ZADACI
-Zadaci su prije svega usvajanje znanja, oblikovanje osobina ličnosti i ovladavanje kulturom.

-FAKTORI
Od mnoštva faktora smatramo bitnim pomenuti porodicu predškolske i školske ustanove, ustanove
za odgoj i obrazovanje odraslih, razine kulturne vjerske institucije.

MORALNI ODGOJ:ZADACI
-poznavanje morala i njegove teorije
-usvajanje moralnih stavova
-odgajanje pozitivnih osobina volje i karaktera

FAKTORI:
-porodica
-odgojno-obrazovne ustanove
-vjerske ustanove
-mediji
-razne izdavačke kuće
-kulturne ustanove
-razna društva i udrženja
-razni faktori koji djeluju u okviru slobodnog vremena
-aktivnosti

ESTETSKI ODGOJ:ZADACI
-razvitak sposobnosti pojedinca
-razvitak sposobnosi dozivanja stvaranja ugođaja
-razvitak kreiranja lijepog
-razvitak kreiranja vrednovanja
FAKTORI:
-Od najvažnijih faktora treba pomenuti ulogu porodice predškolskih, školskih ustanova
komuniciranja.

RADNI ODGOJ: ZADACI

-radni odgoj je u funkciji izgrađivanja sposobnosti
-njime se stjeću određena znanja, umjeća i navike
-može biti izvanredno povoljno sredstvo aktivnog odmora i zdrave razonode
-njime omogućujemo profesonalno informiranje i orjentaciju.

FAKTORI:
-radni odgoj treba postati jedan od najvažnijih faktora odgojnog rada i izgrađivanje cjelovite
osobnosti.
-razvijanje pozitivnih stavova i odnosa prema intelektualnom redu
-obogaćivanje emocionalnog života
-razvijanje radnog morala i formiranje pozitivnih svojstava osobnosti i karaktera.