Professional Documents
Culture Documents
EKONOMSKI FAKULTET
SEMINARSKI RAD
iz predmeta MEĐUNARODNI MENADŽMENT
Kodeks ponašanja
Akademska 2016/17. godina
1. UVOD ................................................................................................................................................... 3
2. KODEKS POSLOVNOG PONAŠANJA ..................................................................................................... 4
3. PRIRUČNIK ZA PRIDRŽAVANJE KODEKSA PONAŠNJA .......................................................................... 6
4. EVOLUCIJA POSLOVNOG PONAŠANJA ................................................................................................. 8
5. KODEKS PONAŠANJA NA PRIMJERU .................................................................................................. 10
5.1. Regionalna kompanija „Colgate“ ............................................................................................... 10
5.2. Kompanija „Google“ .................................................................................................................. 12
5.3. Kompanija „Adidas“ .................................................................................................................. 14
6. ZAKLJUČAK ......................................................................................................................................... 16
7. LITERATURA ....................................................................................................................................... 17
2
1. UVOD
Tema seminarskog rada je Code of conduct, odnosno kodeks ponašanja koji predstavlja
pravila poželjnog ponašanja koja se baziraju na temeljnim vrijednostima, načelima i pravilima
odgovornog poslovanja i ponašanja organizacije. Kodeks ponašanja ne služi prvenstveno za
nametanje vrijednosti ili stavova zaposlenicima, nego za stvaranje okvira za njihov
konstruktivan i kritički odnos prema poslovnoj praksi unutar organizacije i izvan nje.
U ovom radu ćemo objasniti kako je primjena kodeksa ponašanja u preduzeću ključna za
održivost i uspjeh svakog preduzeća. Kodeks ponašanja utvrđuje osnovne smjernice
poslovnoh ponašanja te promiče etično i profesionalno ponašanje svih sudionika. Ne možemo
očekivati od naših partnera da se ponašaju etično, ako sami to ne činimo.
U prvom dijelu seminarskog rada upoznajemo se sa svrhom, standardima i ciljem koji jedan
poslovni kodeks ponašanja nosi sa sobom. U drugom dijelu ćemo detaljnije objasniti poslovni
kodeks i njegove prednosti. Treći dio se odnosi na evoluciju poslovnog ponašanja i etike, a u
četvrtom dijelu se govori o kodeksu ponašanja na regionalnom i međunarodnom nivou, te
koliko se vođenje poslovanja razlikuje od kompanije od kompanije.
Kao sekundarni izvor za izradu seminarskog rada koristili smo internet, gdje smo pronašli
dosta korisnih podataka. Također koristili smo mnoge knjige koje smo naveli na kraju rada.
3
2. KODEKS POSLOVNOG PONAŠANJA
objasni šta se od uposlenih očekuje u određenim okolnostima i šta se može desiti ako
se ne pridržavaju postavljenih pravila ponašanja;
odredi ponašanje uposlenih u određenim situacijama;
objasni principe na kojima se Kodeks zasniva, tako da svi uposleni i njihovi
rukovodioci mogu odlučiti kako da se ponašaju u situacijama koje Kodeksom nisu
posebno definirane;
Pravila ponašanja koja jedan poslovni kodeks može sadržavati, baziraju se obično na nekoliko
ključnih vrijednosti koje se posebno ističu. Javnost ima pravo da od uposlenih u organizaciji
npr. očekuje poštenje, profesionalnost i nepristrasnost. Da bi se održalo povjerenje javnosti u
poštenje, profesionalnost, nepristrasnost i intergritet važno je da se otkloni svaka sumnja da
iza radnji uposlenih stoje drugi motivi, kao i da pravila definirana kodeksom budu čak
primjenjivana u toku i van radnog vremena.
Ključni elementi pravila ponašanja koja se mogu utvrditi kodeksom ponašanja odnose se na:
2. Odnose sa građanima;
8. Radno okruženje.
4
U obavljanju poslovnih aktivnosti, također su se tokom vremena iskristalisale moralne norme
ponašanja. Ove norme su se razvijale zajedno sa razvojem oblika i načina privređivanja, a
posebno su se razvile u periodu poslije industrijske revolucije. Poslovni moral sačinjavaju
pravila i norme ponašanja ljudi u sferi obavljanja poslovnih aktivnosti pojedinaca i
organizacija. Prema nekim shvatanjima1, poslovna etika proučava primjenu ličnih normi na
aktivnosti i ciljeve komercijalnih preduzeća. To nije poseban moralni standard, već studija o
tome kako poslovni kontekst postavlja svoje jedinstvene probleme pred moralnu ličnost koja
djeluje kao predstavnik tog sistema.
Poslovna etika predstavlja način moralnog procjenjivanja pojedinih poslovnih odluka ili
aktivnosti, na bazi opšteprihvaćenih načela ponašanja. Etika se odnosi na moralno
procjenjivanje pojedinca koji obavlja poslovnu djelatnost. Poslovna etika odražava navike
koje imaju rukovodioci organizacija, kao i izbore koje čine u procesu odlučivanja. I u domenu
obavljanja ekonomskih aktivnosti, postoje običaji, pravila i zakoni koji predstavljaju oblike
društvenog ponašanja - propisuju opšta pravila ponašanja u okvirima određene socijalne i
ekonomske sredine.
Ono što je svakako bitno naglasiti jeste činjenica da ne treba miješati etičko ponašanje u
društvenom životu sa poslovnom etikom i poslovnim ponašanjem. Sama činjenica da je
pojedinac dobro vaspitan i da se u privatnom životu pridržava važećih etičkih normi, ne
garantuje da u okviru poslovnih aktivnosti neće podleći iskušenju da zanemari neke od
moralnih standarda.
1
Nesh Laura, Otkud sad poslovna etika?, zbornik radova Poslovna etika, priredili Drummond J. I Bain B., Clio,
Beograd, 2001., str. 23.
5
3. PRIRUČNIK ZA PRIDRŽAVANJE KODEKSA PONAŠNJA
6
Bez obzira na specifičnosti svakog pojedinačnog skupa pravila ponašanja, postoje i neki opšti
principi ponašanja u oblasti realizovanja poslovne aktivnosti, kao što su:
Svi poslovni subjekti zavise od svojih kupaca i u tom smislu, moraju da razumiju sadašnje i
buduće potrebe kupaca, da opredijele način njihovog zadovoljavanja, kao i da se trude da
prevaziđu očekivanja kupaca. Uočavanje interesa kupaca, briga o interesima kupaca i zaštita
njihovih interesa, predstavlja svakako jedan od vrhunskih ciljeva svih poslovnih organizacija.
Poslovne organizacije i njihovi partneri imaju slične interese, a to su ostvarivanje rasta i
razvoja. Drugim riječima, organizacija i njeni dobavljači treba da izgrade međuzavisne i
obostrano korisne dugoročne poslovne odnose, koji će omogućiti da obje strane stvore
vrijednost.
Poslovna organizacija i svi njeni partneri, i kupci i dobavljači, uspostavljaju niz poslovnih
aktivnosti, koje su praćene razmjenom novčanih sredstava, iskustava, znanja, intelektualne
svojine, itd. Da bi se odnosi razvijali, potrebno je uspostaviti međusobno povjerenje.
Povjerenje je posebno bitno kod onih aktivnosti gdje jedna organizacija ima uvid u poslovanje
druge organizacije kao što je uvid u poslovne knjige, finansijske izvještaje, poslovnu tajnu,
know-how, itd. Običaj je da se kod onih poslovnih aktivnosti koje podrazumjevaju visok
stepen uvida u poslovne tokove druge organizacije insistira na povjerljivosti, koja može biti
opredmećena i izjavom o povjerljivosti.
Poslovni običaji su se prvi razvili u poslovanju i oni su prerasli u pravila ponašanja u oblasti
poslovanja, a tokom vremena su se kodifikovali. Prvi poslovni običaji razvili su se u oblasti
trgovine, jer je ona od samog početka ljudske civilizacije imala poseban značaj za razvoj
ljudskog društva. Posebno je bitno naglasiti, da je trgovina uvijek imala međunarodni značaj,
te što je ljudsko društvo bilo na većem stepenu civilizacijskog razvoja, to se javljala i veća
potreba za uspostavljanjem trgovinskih tokova između različitih društava i država.
Prema Drakeru2, prvenstvena odgovornost jednog profesionalca je jasno izrečena prije dvije i
po hiljade godina, u Hipokritovoj zakletvi ljekara u staroj Grčkoj: "Primum non nocere" –
prije svega svjesno ne naudi. Profesionalac je privatno lice, ali i javna ličnost, u smislu da mu
dobrobit klijenta postavlja granice u djelima i riječima – princip "svjesno ne nanosi štetu"
jeste osnovno pravilo profesionalne etike, osnovno pravilo etike javne odgovornosti.
2
Drucker Peter, Moj pogled na menadžment, Adižes, Novi Sad, 2001., st. 53.
8
Pedesetih godina 20. vjeka značajna pitanja u vezi sa poslovnom etikom su bila dogovaranje
cijena i dehumanizacija radne snage. Šezdesete godine su protekle u znaku preispitivanja
opravdanosti djelovanja vojnoindustrijskog kompleksa, angažovanja u oblasti zaštite životne
sredine. Sedamdesetih godina korporacijski interancionalizam i otvaranje novih tržišta u Aziji
usmerili su razmišljanje korporacija u pravcu pitanja o položaju imidža zemlje iz koje dolaze
u inostranstvu. Osamdesetih godina 20. vijeka glavna pitanja kojima se bavila poslovna etika
su bila fokusiranje interesa potrošača i zadovoljavanje interesa potrošača u inostranstvu u
odnosu na savladavanje kulturne distance. Devedesete godine su obilježene potrebom za
preispitivanjem svakog poslovnog djelovanja u funkciji postizanja društvene odgovornosti.
U drugoj polovini dvadestog vijeka formiran je značajan broj međunarodnih organizacija koje
su imale za cilj objedinjavanje ponašanja i poslovnog djelovanja na međunarodnom nivou,
poput Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda, specijalizovanih razvojnih agencija
UN, itd.
Kodeks poslovnog ponašanja dobija globalni karakter – pravila ponašanja u poslovanju, koja
nisu kodifikovana na nacionalnom nivou, počinju da se definišu i kodifikuju na
međunarodnom nivou. Jedan od značajnih primera za ovo djelovanje je svakako i definisanje
međunarodne serije standarda ISO 9000 koja ima za cilj uspostavljanje standardnih principa u
oblasti upravljanja organizacijom. Poslovanje se u uslovima globalne ekonomije mijenja iz
osnova. Danas su poslovne organizacije postale svjesne činjenice da način na koji posluju
utiče i na društvo. Ako je kompanija svjesna kakav uticaj može da ima na društvo,
obezbjeđuje posao, radna mjesta, garantujući stabilnu ekonomiju, onda se njen fokus mora
promijeniti kako bi reflektovao ovo radikalno razmišljanje.
U društvu koje se zasniva na proizvodnji i raspodjeli znanja, postoji sedam mega strategija za
uspješno poslovanje:
Poboljšanje i obnova;
Izazov ortodoksnim praksama;
Emocionalna inteligencija;
Izloženost stvarnosti;
Strateška promjena u realnom vremenu;
Tehnologija podrške i održiva vitalnost.3
3
Tisen R., Andrisen D., Depre F.L., Dividenda znanja, Adižes, Novi Sad, 2006., str. 137-146.
9
Sedma stategija je upravo ona koja se zasniva na uvažavanju, primjeni i razvijanju etičkih
principa u poslovnoj praksi savremenih organizacija. Princip postojati da bi se takmičio,
morati će ustupiti mjesto principu postojati da bi trajao.
Prema Kotleru4, kompanije koje su u grupi najobožavanijih se drže pravila služenja interesima
ljudi, a ne svojim sopstvenim. Vodećih 15 kompanija u 2001. godini, poput Johnson &
Johnson, Microsoft, Coca-Cola, Intel, 3M, Sony, HP, Fedex, IBM, Disney, General Electric,
Dell, P&G i UPS su poznate po svojim proizvodima i uslugama, ali i filantropiji same
kompanije. Radi se o preduzećima koja su stekla renome i pouzdanost po osnovu ulaganja
dugogodišnjih napora usmjerenih ka postizanju zadovoljstva korisnika, što je rezultiralo i
finansijskim efektima i tržišnom pozicijom.
Kodeks poslovnog ponašanja tvrtke Colgate služi kao vodič za svakodnevno poslovno
djelovanje i odražava njihov standard primjerenog ponašanja i vrijednosti korporacije. Kodeks
svima koji su uposleni u ovoj kompaniji daje na znanje da je način na koji postižu poslovne
rezultate jednako bitan kao i samo postizanje rezultata. Kodeks poslovnog ponašanja
kompanije „Colgate“ vrijedi za sve ljude koji rade za Colgate, uključujući direktore,
službenike i sve zaposlene u kompaniji i njenim podružnicama širom svijeta. Kooperanti i
dobavljači također podliježu ovim zahtjevima, budući da je pridržavanje Kodeksa uvjet za
poslovanje s kompanijom „Colgate“. Važnije od svega, svaki zaposlenik je odgovoran za
održavanje integriteta i predvođenje osobnim primjerom u pridržavanju odredbi sadržanih u
Kodeksu poslovnog ponašanja, Globalnim smjernicama o poslovnoj praksi, Internim
pravilima tvrtke i svih primjenljivih zakona. Potpunim uključivanjem etike i integriteta u
njihove tekuće poslovne odnose i postupke donošenja odluka, demonstriraju njihovu
posvećenost kulturi koja promovira najviše etičke norme. Pridržavanje Kodeksa najlakše se
postiže primjenom dobre prosudbe i traženjem pomoći u slučaju dvojbe. Svako u kompaniji
odgovoran je za svoje odlučivanje i svoje pridržavanje Kodeksa.
4
Kotler Philip, Marketing od A do Z, Adižes, Novi Sad, 2003., str. 80
10
Ako neku ima neku dvojbu, prije nego što poduzme određenu radnju, treba se zapitati
sljedeće:
Ako je odgovor na bilo koje od ovih pitanja NE, ili ako imaju bilo kakva pitanja ili dvojbu u
tumačenju ili primjeni Kodeksa poslovnog ponašanja ili bilo koje relevantne norme, pravila ili
procedura kompanije „Colgate“, o tome trebaju porazgovarati sa svojim rukovoditeljem,
Odjelom ljudskih resursa, Globalnom organizacijom za pravna pitanja ili Globalnim odjelom
za etiku i pridržavanje propisa. Neće se poduzimati nikakve štetne mjere protiv bilo koga tko
podnese žalbu ili prijavu o kršenju propisa, tko sudjeluje ili pomaže u istrazi potencijalnog
kršenja Kodeksa poslovnog ponašanja, osim ako se ne utvrdi da su navodi ili pružene
informacije bili namjerno neistiniti. Koliko je god to moguće, „Colgate“ će sve žalbe tretirati
kao povjerljive podatke.
11
5.2. Kompanija „Google“
Od ljeta 2006. godine „Google“ je prisutan u Kini i Rusiji, suočavao se sa optužbama članova
američkog Kongresa, da prihvate web cenzuru koju im nameće kineska vlada, kako bi mogli
da se pozicioniraju na tom tržištu u ekspanziji. Kodeks ponašanja, koji je izrađen u saradnji sa
više američkih organa za zaštitu individualnih sloboda, također sajt za oneline trgovinu eBay
morale su da potpišu, kao i druge kompanije koje posluju sa Kinom i drugim zemljama za
koje se u Sad- u ocjenjuju da se u njima ugrožava privatnost i sloboda mišljenja internet
korisnika.
Kodeks ponašanja je izgrađen na motu „do not be evil“, naglašavajući sve što „Google“ radi,
da treba biti mjereno prema najvišim mogućim standardima etičkog ponašanja. Njihova
predanost prema najvišim mogućim standardima pomaže im da zapošljavaju velike ljude,
pružaju sjajne usluge i privlače lojalne korisnike. Povjerenje i međusobno poštivanje među
zaposlenima i korisnicima su temelj uspjeha. Pružaju svojim korisnicima pristup
informacijama, usredočujući se na njihove potrebe i dajući im najbolje usluge koje mogu,
djeluju časno, slijede zakon i međusobno se poštuju. Od korisnika se očekuje da pročitaju
Kodeks i slijede njegova pisana pravila, jer svaki korisnik ima osobnu odgovornost. Za sva
pitanja ili zabrinutost mogu se obratiti upravitelju ili predstavniku za ljudske resurse.
12
Ukoliko žele ostati anonimni, mogu izraditi izvješće o sumnji za kršenje ili zabrinutost kroz
liniju pomoći za etiku i pridržavanje. Očekuju od svojih zaposlenih i članova uprave da znaju
i slijede Kodeks, ukoliko to ne učine, to može rezultirati disciplinskim djelovanjem,
uključujući i prestanak radnog odnosa. Sama reputacija kompanije kojoj korisnici vjeruju je
najvrijednija vrijednost, jer ono što korisnici cijene nije samo isporuka velikih informacija,
usluga, već zadržanje visokog standarda i opravdavanje povjerenja. Imaju mnogo različitih
vrsta korisnika, od pojedinaca do velikih kompanija, ali i jedan od vodećih načela: "Je li ono
što nudimo korisnim?"
„Google“ zabranjuje:
Diskriminaciju ili uzmeniravanje bilo koje vrste, uključujući na temelju: rase, boje,
vjere, porjekla, statusa trudnoće, spola, identiteta, dobi, bračnog statusa, mentalnog ili
tjelesnog oštećenja;
Nezakonito uznemiravanje u bilo kojem obliku – verbalnom, fizičkom ili vizualnom;
Izbjegavanje sukoba interesa, odnosno da se privatni interes stavlja ispred javnog ,
čime će se ugroziti poslovanje „Google“ kompanije;
Upotreba opojnih sredstava : nespojivo sa zdravljem i sigurnošću zaposlenih;
Veza između suradnika ukoliko stvori sukob, može dovesti do prestanka radnog
odnosa;
Odmazdu od bilo kojeg radnika koji radi za „Google“.
„Google“ želi biti drugačija kompanija od ostalih. Nemoguće je naznačiti svaki mogući etički
scenarij s kojim se kompanija može suočiti. Umjesto toga, oslanja se na dobro surađivanje
korisnika sa „Google“ kompanijom, čime će da održi visoki standard integriteta kako za sebe,
tako i kompaniju. Očekuju da će svi Googleri biti vođeni u skladu sa ovim Kodeksom.
13
Google očekuje od korisnika da slijede moto „do not be evil“, a ako mislite da nešto nije u
redu – govorite!
„Adidas“ kompaniju su osnovala braća Dassler u Njemačkoj nakon Prvog svjetskog rata, a
veliku slavu stekli su za vrijeme Olimpijskih igara 1936. godine kada su upravo oni dizajnirali
tenisice za Jesseja Owensa. „Adidas“ kompanija potpisala je kodeks ponašanja i usvojila ga
u praksi 1. oktobra 2014. godine. Svaka igra ima svoje propise, moto poslovanja „Adidas“
kompanije kako bi osigurala FAIR PLAY, težnja da sport bude užitak za sebe, uz pravilno
razmatranje pravednosti, etike, poštovanja i osjećaja zdrave komunikacije sa konkurencijom.
Adidas djeluje na međunarodnoj razini i ima veliku predanost fair play-u i posluju u skladu s
njim, jer ponašanje je od vitalnog značaja za uspjeh. Fair Play oblikuje tko su i osigurava da:
Štite ugled i generiraju pozitivan publicitet;
Smanjuju financijski rizik , odvjetničke naknade i kazne;
Podržavaju strategiju i ciljeve grupe „Adidas“;
Rade na tržištima na kojima se smanjuje poslovna nesigurnost uzrokovana ilegalnim
aktivnostima poput prijevare, korupcije ili podmićivanja;
Privlače i zadržavaju talente svjetske klase koji traže posao, čijem etosu oni vjeruju.
14
• Nahođenje protiv drugog zaposlenika ili treće strane za prijavljivanje sumnje o kršenju
kodeksa ponašanja ili Grupne politike, ili za suradnju s istragom.
Nikad nije prihvatljivo ponuditi, dostaviti ili primati darove,putovanja i zabave koja :
15
6. ZAKLJUČAK
Organizacije koje se pridržavaju pravila poslovnog ponašanja rade za dobro cijelog društva, a
ne isključivo za maksimizaciju profita. Organizacije u današnjem okruženju imaju
odgovornost, ne samo za vlastiti probitak već moraju djelovati u skladu s društvenim i
socijalnim okolnostima i zahtjevima. Pred organizaciju se postavlja uvjet društveno
odgovornog ponašanja koje počiva na temeljnim etičkim principima. Ti etički principi trebaju
biti ukomponovani u svaku organizaciju prvenstveno putem etičkih standarda same
organizacije koji se manifestiraju preko kodeksa poslovnog ponašanja, etičkih odbora,
treninga, i tako postaju sastavni dio organizacijske kulture. Zaposleni iako prethodno već
imaju razvijeni sistem vlastitih normi ponašanja i etičkih standarda, trebaju prihvatiti etičke
standarde organizacije, pravila ponašanja i raditi u interesu organizacije u postizanju
društvene odgovornosti i realizaciji kodeksa poslovanja. Društvena odgovornost ne samo da
omogućuje organizaciji prepoznatljivu sliku u okolini, već kao i djelovanje u skladu sa
standardima poslovanja, privlači nove zaposlene, motivira i zadržava već prethodno
zaposlene, omogućuje dugoročnu konkurentsku snagu i sliku organizacije kao "uzornog
građanina".
16
7. LITERATURA
17