VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODU

Stručni studij Menadžmenta

SEMINARSKI RAD

MORAL I ETIKA MENADŽERA

Kolegij: Menadžerski informacijski sustavi

Ime i prezime: Josip Folvačni

Matični broj: 1821M

Mentor: dr.sc. Sanja Knežević, mag.oec.

Slavonski Brod, 2018.

 Veleučilište u Slavonskom Brodu
Društveni odjel Menadžment
Akademska godina 2017./2018.

SADRŽAJ

1. UVOD .....................................................................................................................3
2. MORAL, ETIKA, POSLOVNA ETIKA .....................................................................4
2.1. MORAL ............................................................................................................4
2.2. ETIKA ..............................................................................................................4
2.3. POSLOVNA ETIKA ..........................................................................................5
3. ETIČNOST MENADŽERA ......................................................................................6
3.1. MENADŽMENT I MENADŽER ........................................................................6
3.2. KLASIFIKACIJA ETIČKIH ODLUKA ..............................................................6
3.3. PROCES DONOŠENJA ODLUKE .....................................................................7
3.4. OBLICI NEETIČKOG PONAŠANJA .................................................................8
4. ZAKLJUČAK.........................................................................................................10
5. LITERATURA........................................................................................................11

2
 Veleučilište u Slavonskom Brodu
Društveni odjel Menadžment
Akademska godina 2017./2018.

1 UVOD

Svakog dobrog menadžera krase mnoge odlike kao što su moralnost i etičnost.
Spajanjem ekonomije i etike nastaje novi nastavni predmet poslovna etika koja je vrlo važan
čimbenik u poslovanju svake tvrtke. U ovome radu se objašnjaju pojmovi morala i etike u
pogledu rada menadžera, navedeni su oblici ponašanja koje svaki menadžer treba izbjegavati.

3
 Veleučilište u Slavonskom Brodu
Društveni odjel Menadžment
Akademska godina 2017./2018.

2 MORAL, ETIKA I POSLOVNA ETIKA

U ovom poglavlju objašnjavaju se ključne riječi serminarskog rada. Definirani su,

dakle, pojmovi moral, etika te poslovna etika. Ukazuje se na razlike između morala i etike
zatim se pojašnjava pojam poslovne etike, njena važnost te kratka povijest.

2.1 MORAL

Moral se može definirati na nekoliko načina. U najširem smislu predstavlja odnos

prema dobru i zlu, odnosno ukupnost nepisanih društvenih načela, normi, ideala i običaja o
ponašanju i odnosima među ljudima koji se nameću savjesti pojedinca i zajednice, u skladu s
općim kriterijima o dobru i zlu koji vladaju u određenom društvu.[4] Isti izvor navodi da je
moral svijest o dužnosti, pošten i savjestan odnos prema svom pozivu, znanju i zadatku kao i
osobno poštenje u najširem smislu odnosno krepost, ćudoređe i ispravnost.

2.2 ETIKA

Etika je filozofska disciplina proučavanja morala, odnosno proučava smisao i ciljeve

moralnih htijenja temeljnih kriterija moralnog vrednovanja kao i zasnovanosti izvora morala.
Pojmovi moral i etika istoznačni i ne mogu se promatrati razdvojeno. Etika treba prožimati
svakoga i svaku stvar u poslovanju kao i što se treba primjenjivati svuda i stalno. Može se
dakle zaključiti da je etika vrlo kompleksan pojam, a odnosi se na slobodne i osobne ljudske
aktivnosti.[4]

2.3 POSLOVNA ETIKA

Poslovna etika važan je element svakog gospodarskog subjekta, a sam pojam nastao je
krajem šezdesetih godina prošloga stoljeća, a tada se odnosio na pojedine društvene poslove u
gospodarstvu kao što su prava radnika na odgovarajuću plaću, zadovoljavajuću uvijeti rada i
korektnost u poslovnim odnosima.[3] S razvojem gospodarstva i nužnim uvođenja poslovne
etike, ona postaje u osamdesetim godinama predmet akademskog istraživanja. Krajem 1987.
godine održana je prva konferencija o pitanjima poslovne etike, a iste godine s radom kreće
European Business Network, a u devedesetima poslovna etika postaje dio modernog
poslovanja svakog poduzeća. Zbog sve većih moralnih pogrešaka kompanija te raznih
4
 Veleučilište u Slavonskom Brodu
Društveni odjel Menadžment
Akademska godina 2017./2018.

moralnih skandala, danas ovaj pojam ima novo značenje i odnosi se na mogućnost ispravnog
djelovanja koji se nadalje temelji na etičkim načelima.

Dakle, poslovna etika predstavlja skup moralnih normi i načela kojima se usmjerava
ponašanje aktivnih sudionika u gospodarskom sustavu, u skladu s određenim vrijednosnim
sustavima koji se temelje na općim vrijednostima i trebali bi biti usmjereni na dobrobit
svakog čovjeka. Postoje tri načela koja se najčešće primjenjuju u poslovnom svijetu: načelo
pravednosti, načelo solidarnosti i načelo podređenosti odnosno supsidijarnosti.[1]

5
 Veleučilište u Slavonskom Brodu
Društveni odjel Menadžment
Akademska godina 2017./2018.

3 ETIČNOST MENADŽERA

Ovo poglavlje prikazuje odlike moralnog menadžera, navodi koji su to oblici etičkog
odnosno neetičkog ponašanja, objašnjava se proces donošenja odluke. Prije svega definirani
su pojmovi menadžment, odnosno menadžer.

3.1 MENADŽMENT I MENADŽER

Pojam menadžemnta označava znanstvenu disciplinu čija je svrha kako na

najracionalniji način postići upravljanje društvenim odnosno privatnim sredstvima u okviru
specifično društveno-političkog uređenja i ekonomskog položaja neke zemlje. Sukladno tome,
menadžer je osoba osposobljena za posao u menadžmentu, odnosno stručni voditelj i
organiztor koji svojom kreativnošću i idejama upravlja nekom organizacijom, poduzećem,
događajem.[4]

3.2 KLASIFIKACIJA ETIČKIH ODLUKA

U svakodnevnom radu menadžeri moraju donositi odluke. Donošenje etičke odluke

nije uvijek lako jer postoje suprostavljena uvjerenja o etici i ekonomiji. Etičke odluke bi se
mogle klasificirati na način koji je prikazan na slici 1.

SLIKA 1. Klasifikacija etičkih odluka [1]

6
 Veleučilište u Slavonskom Brodu
Društveni odjel Menadžment
Akademska godina 2017./2018.

Iz slike je vidljivo da postoji osam kategorija etičkih odluka, one su:

1. Zakonita, etična, usklađena s osobnim stavom menadžmenta

2. Zakonita, neetična, usklađena s osobnim stavom menadžmenta
3. Nezakonita, etična, usklađena s osobnim stavom menadžmenta
4. Nezakonita, neetična, usklađena s osobnim stavom menadžmenta
5. Zakonita, etična, neusklađena s osobnim stavom menadžmenta
6. Zakonita, neetična, neusklađena s osobnim stavom menadžmenta
7. Nezakonita, etična, neusklađena s osobnim stavom menadžmenta
8. Nezakonita, neetična, neusklađena s osobnim stavom menadžmenta.[1]

3.3 PROCES DONOŠENJA ODLUKE

U svom svakodnevnom radu menadžeri moraju donositi mnogobrojne odluke. Taj

proces donošenja (etničke) odluke nije uvijek jednostavan stoga postoje određeni kriteriji
kojih bi se trebalo držati prilikom donošenja odluke. Ti kriteriji su: utilitarsitički,
individualistički, kriterij prava i kriterij pravde. U nastavku su ojašnjeni.

Utilitaristički kriterij nastoji povećati ono što je dobro učinjeno, a smanjiti ono loše.
Prema ovom kriteriju moralna odluka je ona koja donosi najveće dobro ili ona koja čini
najmanje zla.[2] Menadžeri bi, prije donošenja rješenja, trebali razmotriti sve solucije i
odabrati onu koja će zadovoljiti potrebe većeg broja ljudi. Ovaj kriterij osmislili su John
Stuart Mills i Jeremy Beneth, a i danas se najviše koristi.

Individualizam, odnosno individualistički kriterij, najviše vodi prema iskrenosti, a

ističe da je moralno djelovanje ono koje promiče dugoročno najbolje interese za pojedinca.
Odluka koja ima više dobrih nego loših strana je ona koju treba provesti.[3]

Kriterij prava zalaže se za poštivanje osnovnih ljudskih prava: pravo na slobodu,

samoodređenje, pravo na vlasništvo i pravo na život.[3]

Kriterij pravde temelji se na trima principima – principima jednakosti, pravednosti i

nepristranosti. On pravdu stavlja ispred pravila i regulativa kako bi se osigurala pravedna
podjela koristi za sve.[3] Proces donošenja odluke prikazan je na slici 2.

7
 Veleučilište u Slavonskom Brodu
Društveni odjel Menadžment
Akademska godina 2017./2018.

Slika 2. Proces donošenja odluke [3]

Kao što je vidljivo iz slike 2 proces donošenja odluke započinje definiranjem

problema. Proces se dalje nastavlja prikupljanjem činjenica i određivanjem mogućih rješenja.
Ta rješenja potrebno je izanalizirati te nakon što prođu kroz gore spomenute kriterije proces
se nastavlja donošenjem odluke i kontrolom toga rješenja.

3.4 OBLICI NEETIČKOG PONAŠANJA

Postoje oblici ponašanja koje bi svaki menadžer trebao izbjegavati. Sa svakim oblikom
takvoga ponašanja menadžer puno toga rizikuje – od gubitka materijalnih sredstava do
narušavanja ugleda koje je u ovome poslu jako bitno. U nastavku su navedeni neki od
primjera neetičkoga ponašanja:

 razni oblici prijevara i obmana u poslovanju

 oslobađanje pristojbi
 proračunati oblici neplaćenih usluga i darova
8
Veleučilište u Slavonskom Brodu
Društveni odjel Menadžment
Akademska godina 2017./2018.

 prikriveni ili otvoreni oblici zastrašivanja

 razni oblici zastrašivanja
 porezne prijevare
 nepravedno prisvajanje javnih sredstava
 povreda prava pisaca, umjetnika, izumitelja, kao i eventualno iskorištavanje
njihovog položaja
 mutne kreditne i zajamske prakse
 lažno prouzročeni stečaj
 krađa poslovnih tajni konkurentnih poduzeća
 podmićivanje djelatnika drugih tvrtki,
 prijetnje neutemeljenim otkazom „novih vlasnika“
 ponižavajuće postupanje s djelatnicima  ometanje slobode udruživanja
radnika, ali i zloupotreba štrajka
 zanemarivanje mjera sigurnosti na radu
 ugrožavanje zdravlja i života radnika
 razni oblici uništavanja okoliš
 pogaziti zadanu riječ
 promicati ono za što su uvjereni da je nekorisno ili štetno
 prodavati robu za koju znaju da joj istekao rok trajanja ili da sadrži nekakve
štetne tvari za ljudski organizam
 ilegalno se služiti tuđim vlasništvom
 krivotvoriti ili imitirati tuđe zaštitne znakove
 primati posebne darove visoke vrijednosti radi pružanja protupravnih usluga
 krivotvoriti službene isprave i druge dokumente.[1,3]

9
 Veleučilište u Slavonskom Brodu
Društveni odjel Menadžment
Akademska godina 2017./2018.

ZAKLJUČAK

Svaki se menadžer u svom svakodnevnom radu susreće sa mnogobrojnim odlukama.

Kako bi te odluke bile etične i moralne služi poseban nastavni predmet poslovna etika koja je,
kao što je već rečeno, jedan od važnih čimbenika uspješnog poslovanja. Postoje oblici
ponašanja koje bi svaki menadžer trebao izbjegavati jer mogu narušiti njegov ugled, uništiti
poslovne veze kao i nanjeti mnogobrojne materijalne štete.

10
 Veleučilište u Slavonskom Brodu
Društveni odjel Menadžment
Akademska godina 2017./2018.

LITERATURA

[1] Kedmenec, S. (2016.): Važnost poslovne etike u suvremenim uvjetima poslovanja,

Završni rad, Međimursko sveučilište u Čakovcu, Čakovec
https://repozitorij.mev.hr/islandora/object/mev%3A487/datastream/PDF/view

[2] Dujanić, M. (2003.): Poslovna etika u funkciji managementa, Zbornik radova

Ekonomskog fakulteta u Rijeci, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka
http://hrcak.srce.hr/103597

[3] Aleksić, A., (2007.): Poslovna etika – element uspješnog poslovanja, Zbornik
Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb http://hrcak.srce.hr/26144

[4] Skupina autora, (2002.): Hrvatski enciklopedijski rječnik, Novi Liber, Zagreb

11