PRIPREMA NASTAVNOG SATA

Povijest – 3. razred Datum: Redni br. sata: 7. sat

Vrijeme obrade: 1 nastavni sat
Nastavna cjelina – tema: Vrijeme prosvijećenosti
Nastavna jedinica: Poljska i Rusija

1. Ciljevi nastavne jedinice i ishodi učenja (znanje, vještine, stajališta i vrijednosti)

Odgojno-obrazovni ciljevi nastavne jedinice:
Učenik će moći procijeniti promjene u Rusiji i Poljskoj u 18. stoljeću izazvane reformama u duhu
prosvijećenog apsolutizma u doba njihovih najpoznatijih vladara
Ishodi učenja
Učenik će moći:
1. objasniti svojim riječima pojmove: duma, šljahta, liberum veto
2. usporediti način vladavine Petra I. Velikog i Katarine Velike s pomoću usporedne tablice koju sami
popunjavaju bilješkama iz udžbenika
3. analizirati na zidnoj karti Europe područja širenja teritorija/utjecaja Rusije za vrijeme Petra I. Velikog
i Katarine Velike (udžbenik, str. 27)
4. izraditi usporednu tablicu provedenih reforma služeći se tekstom iz udžbenika
5. razlučiti, s pomoću povijesnih zemljovida u udžbeniku, koje su sile sudjelovale u podjelama Poljske
(str. 30–31)
6. objasniti uzroke i posljedice podjele Poljske, navodeći po dva dokaza (tablica o podjeli)
7. procijeniti s pomoću teksta u udžbeniku i vlastitih bilježaka kakav je bio položaj Poljske kroz diobe
(odrediti trenutačan omjer snaga europskih sila)

Vještine:
 vještina razumijevanja povijesne priče (služenje povijesnim zemljovidima)
 vještina analize povijesnih događaja i njihova interpretacija (višestruke perspektive)

2. Didaktičko-metodički podatci o nastavnoj jedinici

Etape nastavnog sata Uvodni dio:
– ponavljanje gradiva i najava teme – 5 minuta
Središnji dio:
a) izrada usporedne tablice – 15 minuta
b) provjera rješenja i razgovor – 5 minuta
c) nastavničko izlaganje – 10 minuta
d) samostalan rad učenika – 4 minute
Završni dio: razgovor i ponavljanje – 6 minuta
Oblici rada frontalni, individualni, skupni rad

Metode učenja i poučavanja metoda razgovora, metoda usmenog izlaganja, metoda analize izvora,
metoda demonstracije, metoda rada na tekstu, metoda rada sa slikovnim
materijalom i ilustracijama, metoda rada na povijesnom zemljovidu

Mediji (nastavna sredstva i računalno predstavljanje, povijesna karta iz udžbenika (Rusija i Poljska
pomagala) sredinom 18. stoljeća) udžbenik, bilježnica, računalo, projektor, ploča, kreda
Popis priloga usporedne tablice:
Tablica 1. Rusija za vrijeme Petra Velikog i Katarine Velike
 Tablica 2. Podjela Poljske
povijesni izvor Pugjačov o svijetu u kojemu bi vladala jednakost i radost
(udžbenik, str. 28)
fotografija Petra I. Velikog, Katarine Velike, Jana II. Sobieskog

3. Korelacija
Socijologija
Geografija

PLAN PLOČE
RUSIJA
Petar I. Veliki
Reforme:
Vojna reforma – povećanje vojske i izgradnja mornarice
Veliki sjeverni rat (1700. – 1721.) – izlaz na Baltičko more
Katarina II.
reforme državne uprave – gubernije
rat protiv Osmanskog Carstva – 1774. mir u Kučuk Kajnardžiju
POLJSKO-LITAVSKA UNIJA
– vrhunac u 16. i 17. st. – plemićka republika → Sejm, šljahte
– samovolja plemstva, liberum veto → slabljenje države
– moćni susjedi (Pruska, Rusija, Švedska, Osmansko Carstvo, Austrija)
– 18. st. – velika kriza: saska dinastija Wettin → prisutnost strane vojske, ovisnost o Rusiji
– ukidanje liberum veto i zlatne slobode plemstva
– kralj: Stanislaw August Poniatowski (1764. – 1795.) – pješak u ruci Katarine II., poznati mecena
– otpori kralju i prisutnosti Rusa: → 1768. Barski konfederati („obrana slobode i vjere”)
– ustanak neuspio, Barski konfederati – Sibir
– 3 podjele Poljske:
1. 1772. – između Rusije, HM i Pruske
2. 1793. – između Rusije i Pruske
3. 1795. – između Rusije, Pruske i HM
4. Literatura
Za učenike (udžbenici, priručnici i drugi izvori znanja):
1. N. A. Talargić, A. B. Despot, I. Dukić, Koraci kroz vrijeme 3, udžbenik povijesti u 3. razredu gimnazije,
Školska knjiga, Zagreb, 2014.
2. Koraci kroz vrijeme, povijesni atlas za gimnazije, Školska knjiga, Zagreb, 2014.

Za nastavnika (stručno-znanstvena, metodička, pedagoška, psihološka):

1. Boing Gunther, Povijest svijeta od početka do danas, Naprijed, Zagreb, 1990.
2. Tymowski Michal, Kratka povijest Poljske, Matica hrvatska, Zagreb, 1999.
3. Troyathenry, Katarina Velika, Sarajevo, 1981.
4. Marijana Marinović, Nastava povijesti usmjerena prema ishodima: metodički priručnik za nastavnike
povijesti, AZOO, Zagreb, 2014.
5. Mattes W., Nastavne metode 75 kompaktnih pregleda za nastavnike i učenike, Ljevak, Zagreb, 2007.
6. Klippert, Heinz: Kako uspješno učiti u timu, Educa, Zagreb, 2001.

5. Pregled i ustroj sadržaja (kategorija znanja i vještina)

Činjenično znanje pojmovi: liberum veto, šljahta, duma
činjenice: Nordijski rat, Pugačjovljeva buna, tri podjele Poljske,
osobe: Petar I. Veliki, Katarina Velika, Jan II. Sobieski
godine: mir u Kučuk Kajnardžiju 1774., mir u Jasiju 1792., podjela Poljske 1772.,
1793., 1795.

Konceptualno znanje kronologija: kronološki poredati događaje tijekom širenja Rusije u 18. stoljeću te
podjele Poljske
– kontinuitet i promjena: predvidjeti omjer snaga europskih sila nakon podjele
Poljske i širenja Rusije
– empatijsko razumijevanje povijesti: ocijeniti posljedice podjele Poljske za poljski
narod (demografski razvoj)
Proceduralno znanje izrada usporednih tablica uz služenje vlastitim bilješkama
Metakognitivno znanje podjela uloga u skupnom radu – učenici će procijeniti vlastite sposobnosti i interese
i uključiti se u aktivnost u kojoj mogu ostvariti najbolje rezultate
 PRIJEDLOG TIJEKA NASTAVNOG SATA

UVOD:
Nastavnik/nastavnica metodom razgovora može s učenicima ponoviti što se u 18. stoljeću događa u
zemljama zapadne, srednje i istočne Europe, koji su vladari najpoznatiji te kakve su društvene prilike i
obilježja gospodarstva.

Što se događa u Engleskoj u 18. stoljeću?

Kakva zbivanja pratimo u Francuskoj u 18. stoljeću?
Što je svojstveno Habsburškoj Monarhiji 18. stojeća?
Kada nastaje Pruska i tko su njezini najpoznatiji vladari?

NAJAVA TEME
Nastavnik/nastavnica najavljuje temu o kojoj će učiti i raspravljati – Poljska i Rusija u 18. stoljeću.

OBRADA GRADIVA
Učenike može podijeliti u tri skupine i zadati im da samostalno pročitaju i prouče tekst o Rusiji u doba Petra
Velikog i Katarine II. u udžbeniku na str. 27–29 te da ispune dobivenu tablicu služeći se bilješkama iz skupnih
izvješća i analiziraju kartu širenja Rusije u doba navedenih vladara, udžbenik, str. 27.
Zadatci su podijeljeni ovako:
1. skupina: Rusija, reforme Petra I. Velikoga
2. skupina: Rusija, reforme Katarine Velike
3. skupina: pomoću povijesnog zemljovida analiziraj što je Rusija osvojila za vladavine Petra I. Velikoga, a
što za vladavine Katarine Velike.
Po završetku rada učenici predstavljaju svoju temu.

Tablica 1. Rusija za Petra Velikog i Katarine Velike

RUSIJA
PETAR I. VELIKI (1696. – 1725.) KATARINA II. VELIKA (1762. – 1796.)
UNUTARNJ provodio reforme kojima je htio na vlast dolazi državnim udarom
A POLITIKA modernizirati Rusiju – krug zapadne – dovršila je proces izgradnje
civilizacije i modernizacije apsolutističke monarhije
– donio je više reforma kojima – plemstvo – povlastice, lokalna
modernizira rusko gospodarstvo i samouprava u gubernijama
državnu upravu i kotarima
– vlada apsolutistički, a svoju vlast – podjela na 50 gubernija
izgrađuje u suradnji s plemstvom – seljaštvo – pogoršava im se položaj,
borba protiv nasilja
– za razvoj gospodarstva promiče
plemića
merkantilističku politiku, osniva
– Pugačjovljeva buna 1773. – 1775. –
manufakture, uvodi zaštitne carine na
carska vojska guši bunu
uvoz strane robe
– ukinuta autonomija Kozaka
 – zalaže se za školstvo
– crkvu je podredio državi
VANJSKA – ratovi – teritorijalno proširio Rusiju
POLITIKA – izlazak na Baltičko i Crno more
I RATOVI – u ratu s Turskim Carstvom 1696. –
1700. kratkotrajno osvaja Azov, Finski
zaljev, Ingriju i Kareliju i Livoniju te
započinje s gradnjom Petersburga
– potiče borbu slavenskih naroda na
Balkanu protiv Turaka
– u njegovo doba Rusija prestaje biti
periferna država i postaje europska
sila s jakom kopnenom vojskom i
mornaricom koja će otad aktivno
sudjelovati u europskoj, a poslije i u
svjetskoj politici
– Rusija je u 18. st. bila agrarna zemlja –
počeci razvoja
tržišnog gospodarstva i kapitalističkog
poduzetništva
– teritorijalno širenje – ratovi
– ratovi protiv Osmanskog Carstva –
širenje teritorija prema
Crnom moru
– I. rat (1768. – 1774.) – mir u Kučuk
Kajnardžiju u Bugarskoj
– pravo plovidbe Crnim morem i pravo
zaštite slavenskih
naroda koji su živjeli u sklopu Turskog
Carstva
– od tog mira Rusija ima temeljnu ulogu
u rješavanju
pitanja opstanka Osmanskog Carstva
(istočno pitanje)
– II. rat – Rusija je mirom u Jasiju dobila
teritorij Krima i
područje od Buga do Dnjestra

Nastavnik/nastavnica metodom usmenog izlaganja učenicima objašnjava što je Poljsko – litvanska unija i
način na koji je bila ustrojena vlast. Objašnjava pojam podjele Poljske s pomoću analize povijesnih
zemljovida o podjeli Poljske u udžbeniku na str. 30. – 31 te projicirane usporedne tablice s podatcima na
zidu.

Tablica 2. Podjela Poljske

1. PODJELA – 1772.
Zapadna Pruska = Pruska; južna Poljska (Galicija) = Austrija,
Istočna Ukrajina = Rusija
– šok zbog gubitka: reforme → Komisija za narodno
obrazovanje; manufakture, urbanizacija
– 1791. usvojen Ustav 3. svibnja
→ Poljska centralizirana, nasljedna parlamentarna monarhija
→ provedena trodioba vlasti; ukinut liberum veto

2. PODJELA – 1793. Pruska: Poznanj, Gniezno, Gdanjsk;

Rusija: Wilno, Minsk, Podolje, Volinje
– reakcija: općenacionalni ustanak Tadeusza Kosciuszkoga
(Košjuškoga)
– Aleksandar Vasiljevič Suvorov – ugušio ustanak, pokolj
stanovništva Varšave
– S. A. Poniatowski – abdikacija

3. PODJELA – 1795. – Poljska prestaje postojati iduće 123 godine (do 1918.)
ostatak Litve → Rusiji; jug s Krakowom → Austriji;
sjeverozapadni dio s Varšavom → Pruskoj

Nastavnik/nastavnica može učenicima zadati zadatak da pročitaju tekst ispod slike povijesne osobe Jana
Sobieskoga u udžbeniku na str. 30 te da jedan od njih ukratko iznese najvažnije činjenice o njoj, na osnovi
pročitanog teksta.

ZAVRŠNI DIO SATA

Na kraju sata slijedi kratka rasprava o podjeli Poljske prema pitanjima:
Pitanja:
Kako je bila organizirana vlast u Poljskoj?
Kada je Poljska oslabjela i zašto?
Koje su države podijelile poljski teritorij? Možeš li na temelju zemljovida izvesti zaključak o trenutačnom
omjeru snaga europskih sila?
Koje su posljedice podjele Poljske? Razmisli kakve će to posljedice imati na njezin demografski razvoj.