STRUKTURNA

GEOMORFOLOGIJA

Bruno Tomljenović

Geologija podmorja
Jadrana

1
 STRUKTURA PREDAVANJA

1. DIO: Zašto depresija ispunjena morem

baš na ovom mjestu ?

2. DIO: Geološke značajke Jadranskog podmorja na

temelju geofizičkih i bušotinskih podataka

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

2
 JADRANSKI BAZEN

Današnja morfologija

Dužina: 780 km
Širina: 240 km
2
Površina: 138.597 km
u RH: 54.031 km2
Prosječna dubina: 173 m
Max. dubina: 1.233 m
Zapremina: 34.977 km3
NE obala izrazito
razvedena i krševita
SW obala niska i ne
razvedena

Zašto baš ovdje?

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija
3
Marinski bazen okružen planinskim lancima

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

4
Predgorski bazen (engl. foreland basin)
- rezultat je tektonske aktivnosti (rasjedanja i boranja)
na suprotnim rubovima Jadranske ploče
- nakupljanje stijenske materije u planinskim lancima
dovodi do povećanja opterećenja u kori i litosferi
koja postupno tone u tom dijelu

Pojednostavljeni geološki profil kroz južni dio Jadrana

(dopunjeno prema de Alteriis, 2002).

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

5
 Glavne tektonske granice u području Jadrana, reljef površine i dna u
Sredozemlju i vektori konvergencije između Afričke (Nubia) i Europske
ploče (iz Bennett et al., 2008)

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

6
 Strukturna građa
Dinarida na istočnoj
strani Jadrana

(prama Schmid et al., 2008)

Strukturna geomorfologija
7
Boranje i rasjedanje – glavni deformacijski mehanizmi u
formiranju planinskih lanaca, odnosno orogenskih pojaseva

SW

SW

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

8
 Vremensko trajanje i smjer napredovanja tektonske
aktivnosti (vergencija struktura) u Dinaridima i Apeninima
se bitno razlikuju

APENINI: VANJSKI
tektonska aktivnost DINARIDI:
od početka miocena tektonska
(prije oko 23 Ma) aktivnost od
do danas, sredine eocena
do kraja oligocena
smjer napredovanja
(40-23 Ma), a
čela orogena prema
tek lokalno i
NE
danas,
smjer
napredovanja čela
orogena prema
SW

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

9
 Kao rezultat vremenski i prostorno neujednačene tektonske
aktivnosti na rubovima, u Jadranskom bazenu je tijekom
geološke povijesti postojalo nekoliko manjih pod-bazena ili
lokalnih taložnih centara

NAB- North
Adriatic basin NAB

CAB- Central CAB

Adriatic basin
PP

SAB SAB- South

Adriatic basin

Raspored glavnih taložnih centara u Jadranu tijekom pliocena i kvartara

(iz Bertotti et al., 2001)

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

10
Uz tektonsku aktivnost, na morfologiju Jadranskog
bazena presudno su utjecale i globalne, eustatske
promjene morske razine

Promjena globalne razine mora tijekom

zadnjih 140.000 godina
(iz Keller & Pinter, 2002).

(prema Lambeck et al., 2004)

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

11
Uz tektonsku aktivnost, na morfologiju Jadranskog
bazena presudno su utjecale i globalne, eustatske
promjene morske razine

Promjena globalne razine mora tijekom

zadnjih 140.000 godina
(iz Keller & Pinter, 2002).

(prema Lambeck et al., 2004)

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

12
 JADRANSKO MORE
Epikontinentalno more –
podmorje Jadrana izgrađeno je od stijena kontinentalne kore
Mohorovičićev diskontinuitet na dubini od 14 pa i više od 40 km

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

13
2. DIO:
Geološke značajke Jadranskog podmorja na
temelju geofizičkih i bušotinskih podataka

Primjer refleksijskog seizmičkog profila iz podmorja Jadrana

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

14
Strukturni stilovi u hrvatskom dijelu Jadrana

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

15
1. Istarski poluotok & podmorje: ACPS - Rub Jadranske
karbonatne platforme – Istarska antiklinala – SW čelo Dinarida

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

16
 SW čelo borano-rasjednog pojasa Vanjskih Dinarida

km

(prema Tomljenović)

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

17
SW čelo borano-rasjednog pojasa Vanjskih Dinarida i
istočno krilo Istarske antiklinale

(iz Grandić et al., 2007)

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

18
Zapadni rub Jadranske karbonatne platforme (JKP)

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

19
Zapadni rub Jadranske
Zapadno krilo Istarske antiklinale
karbonatne platforme

(prema Veseli, 1999; iz Grandić, 2009)

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

20
Zapadni rub Jadranske Zapadno krilo
karbonatne platforme Istarske antiklinale

(iz Frank et al., 1983)

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

21
Zapadni rub Jadranske
karbonatne platforme Zapadno krilo Istarske antiklinale

(iz Grandić et al., 2010)

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

22
Zapadno krilo Istarske antiklinale i plinska polja u krovinskim
pliocenskim naslagama (“bright spot” seizmičke anomalije)

(iz Assereto et al., 1998)

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

23
Zapadno krilo Istarske antiklinale i plinska polja u krovinskim
pliocenskim naslagama (“bright spot” seizmičke anomalije)

(iz Đureković et al., 2002)

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

24
 Profil # 5 iz Fantoni & Franciosi, 2010

North Adriatic basin

(pliocen-kvartar)
Pazinski flišni bazen
(sr.-g. eocen)
Zapadni rub Istarska
JKP antiklinala
SW čelo Dinarida
NE čelo Apenina

Jadransko-jonski bazen Jadranska karbonatna platforma

(d. jura-paleogen) (g. trijas-paleogen)
B. Tomljenović Strukturna geomorfologija
25
2. Podmorje Kornata: Dugootočki bazen, solni dijapiri i
SW čelo Dinarida

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

26
Profil # 6 iz Fantoni & Franciosi, 2010

Dugootočki bazen
(oligocen)
SW čelo
Dinarida solni dijapir

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

27
 Profil # 6 iz Fantoni & Franciosi, 2010

Dugootočki bazen SW čelo

(oligocen) Dinarida

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

28
 Profil # 6 iz Fantoni & Franciosi, 2010

Dugootočki bazen
(oligocen)
SW čelo
Dinarida

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

29
Profil preko solnog dijapira iz Grandić et al., 2010

solni dijapir

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

30
Profil preko solnog dijapira otoka Jabuke iz Grandić et al., 2010

solni dijapir

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

31
Geološka interpretacija seizmičkog profila preko solnog dijapira
otoka Jabuke (iz Grandić et al., 2010)

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

32
Refleksijski seizmički i seizmotektonski profil preko solnog
dijapira otoka Jabuke

holocen holocen
pleistocen solni dijapir
pliocen
pliocen

miocene kreda kreda

(iz Herak et al., 2005)

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

33
3. Podmorje između Brača, Palagruže i Dubrovnika:
SW čelo Dinarida, solni dijapiri i SW rub JKP

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

34
Geološki profil preko otoka Brača i Hvara: fold-propagation
tip boranja u krovini reversnih rasjeda (iz Pensa et al., 1984)

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

35
Geološki profil preko otoka Lastova i refleksijski seizmički
profil u podmorju: pozitivna cvjetna struktura
(iz Grandić et al., 2007)

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

36
Seizmički profil preko solnog dijapira kod Palagruže
(iz Grandić et al., 2010)

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

37
Seizmički profil preko SW ruba Jadranske karb. platforme
(iz Grandić et al., 2010)

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

38
Konceptualni model položaja mogućih zamki za nakupljanje
ugljikovodika u podmorju Jadrana u zoni SW ruba JKP
(iz Grandić et al., 2010)

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

39
Refleksijski seizmički profil od otoka Mljeta pema SW čelu
Dinarida (iz Prtoljan et al., 2007)

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

40
 4. Podmorje Crne Gore i Albanije:
SW čelo Dinarida i solni dijapiri

Geološki profil kroz obalni pojas i podmorje u

južnom Jadranu (iz Picha, 2002)

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

41
 IZVORI SLIKA, TABLICA, CRTEŽA i LITERATURNI
NAVODI:

• Assereto, C., Cerro, R. & Magni, L. (1998): 3D seismic interpretation of

turbiditic reservoirs of the Ivana Gas Field.- Nafta, 49/7-8, 213-230.
• Bennett, R.A., Hreinsdottir, S., Buble, G., Bašić, T., Bačić, Ž., Marjanović, M.,
Casale, G., Gendaszek, A. & Cowan, D. (2008): Eocene to present subduction
of southern Adria mentle lithosphere beneath the Dinarides.- Geology, 36/1,
3-6.
• Bertotti, G., Picotti, V., Chilovi, C., Fantoni, R., Merlini, S. & Mosconi, A.
(2001): Neogene to Quaternary sedimentary basins in the south Adriatic
(Central Mediterranean): Foredeeps and lithospheric buckling.- Tectonics,
20/5, 771-787.
• Đureković, M., Jovović, S., Krpan, M. & Jelić-Balta, J. (2002): Ika gas field-
reservoir characterization and modeling.- Nafta, 53/8, 273-282.
• de Alteriis, G. (1995): Different foreland basins in Italy: examples from the
central and southern Adriatic Sea.- Tectonophysics, 252, 349-373.
• Fantoni, R. & Franciosi, R. (2010): Tectono-sedimentary setting of the Po Plain
and Adriatic foreland.- Rend. Fis. Acc. Lincei, 21, 197-209.

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

42
 IZVORI SLIKA, TABLICA, CRTEŽA i LITERATURNI
NAVODI:

• Frank, G., Križ, J. & Vlašić, B. (1983): Results and direction in hydrocarbon
exploration of the Adriatic offshore.- Nafta, 34/7-8, 387-396.
• Grandić, S., Kratković, I. & Rusan, I. (2010): Hydrocarbon potential assesment
of the slope deposits along the SW Dinarides carbonatne platform edge.-
Nafta, 61/7-8, 325-338.
• Grandić, S., Kratković, I. & Kolbah, S. (2007): Review of the hydrocarbon
plays in the Croatian offshore and Periadriatic areas.- Nafta, 58/3, 146-158.
• Herak, D., Herak, M., Prelogović, E., Markušić, S. & Markulin, Ž. (2005):
Jabuka island (Central Adriatic Sea) earthquakes of 2003.- Tectonophysics,
398, 167-180.
• Keller, E.A. & Pinter, N. (2002): Active Tectonics: Earthquake, Uplift, and
Landscape.- 2nd ed. Prentice-Hall Inc., New Jersey, 362 str.
• Lambeck, K., Antonioli, F., Purcell, A. & Silenzi, S. (2004): Sea-level change
along the Italian coast for the past 10,000 yr.- Quaternary Sci. Reviews, 23,
1567-1598.

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

43
 IZVORI SLIKA, TABLICA, CRTEŽA i LITERATURNI
NAVODI:

• Prtoljan, B., Jamičić, D., Cvetko Tešović, B., Kratković, I. & Markulin, Ž.
(2007): The influence of Late Cretaceous synsedimentary deformation on the
Cenozoic structuration of the middle Adriatic, Croatia.- Geodinamica Acta,
20/5, 287-300
• Picha, F. (2002): Late orogenic strike-slip faulting and escape tectonics in the
frontal Dinarides-Hellenides, Croatia, Yugoslavia, Albania and Greece.- AAPG
Bulletin, 86/9, 1659-1671.
• Schmid, S.M., Bernoulli, D., Fugenschuuh, B., Matenco, L., Schefer, S.,
Schuster, R., Tischler, M. & Ustaszewski, K. (2008): The Alpine-Carpathian-
Dinaridic orogenic system: correlation and evolution of tectonic units.- Swiss
Journal of Geosciences, 101, 139-183
• Veseli, V. (1999): Facijesi karbonatnih sedimenata mlađeg mezozoika i
paleogena u pučinskim bušotinama Sjevernog Jadrana.- Disertacija, RGN
fakultet, Sveučilište u Zagrebu, 306 str.

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

44