MAGAZIN ZA KNJIGE KOJI VAM OTKRIVA NAJBOLJE I NAJZANIMLJIVIJE NASLOVE

FLANAGAN:
),;
z
ODRASTAO
~
"'
z
SAM U
PllASUMI S
PETAK, 1. HU/NA 1018.
HRVATIMA I
SRBIMA

{
 #1 bestseler New York Timesa

0
. ·o
·c:
+-
a
Q_

GLAVNI URED
VIKICART 0
PETRAMloCL
MAGDALE - '.:,
MIRJANAG ....
ZAGREB, MB :

U prodaji na kioscima, lisak media centrima, V.B.Z. knjiiarama, Hoeu knjigu i Znanje ftilENART vjbjz ill)
 Sadriaj
·~ BEST
Za najvece povijesne zloone
nikad nisu odgovorni neki
vrlo losi ljudi; oni se do-
8001(
adaju zato Sto dobri ljudi
ristaju oniti zla djel
RUPIKAUR
Ona je Luka Modric svjetske poezije,
samo bez rupa u sjecanju!
. . str8
.. STR10

DANUEL fEfEU
Genij stripa ima, tesko je reci koje
po redu, novo djelo
.. STR20 . . str18

FREDERIC TANJA STUPAR TRIFUNOVlt

BEIGBEDER Glupost i mrfoja se vrlo svjesno i
Mislio sam da ce me ciljano koriste u sludivanju naroda
hrvatski navijaCi ubiti . . str42
nakon Sto smo pobijedili na
Svjetskom prvenstvu, ali
bili su vrlo ljubazni

.. STR28

sANDOR MARAI
'Ljubomorni' su ulaz u svijet
vlastitih predaka i obiteljske
mitologije • str 54

AKA MORCHILADZE
Mac ruske okupacije jos
nam je nad glavom
• str56
.. STR38

GLAVNI UREDNIK 24SATA: GORAN GAVRANOVIC GLAVNI UREDNIK EXPRESSA: ALEN GALOVIC GLAVNI UREDNIK BESTBOOKA: IGOR
VIKIC ART DIREKTOR: INIS SNAGIC GRAFICKA UREDNICA: PETRA PESTIC NOVINARI I SURADNICI: KRISTINA KEGLJEN, KRUNO LOKOTAR,
PETRA MIOCIC, GEA VLAHOVIC, NENAD BARTOLCIC, DARKO VLAHOVIC, RUZICA ASCIC, BORIS RASETA, STEFAN BOSKOVIC, DAVOR LUGARIC I
MAGDALENA BLAZEVIC LEKTURA: DARIO SINOVCIC I KRESIMIR DOMINKOVIC NEWS AGENCIJA: NEWSROOM, www.newsroom.hr OGLASAVANJE:
MIRJANA GLAVAK {direktorica), tel. 01 /6069-411, fax. 01 /6069-600, e-mail: oglasi@24sata.hr IZDAVAC: 24sata d.o.o. ORESKOVICEVA 6H/1, 10 010
ZAGREB, MB: 3224945, OIB: 78093047651, TISKARA: Tiskara Zagreb d.o.o.
Projekt je financiran uz potporu Ministarstva kulture i ostvaren u suradnji s Knjitnim blokom
 Pise:
RU!ICA ASlll
spisateljica i knjiievna
Sul<ob lstol<a
Osam planina
kriticarka

A bdikacijom sestogodis-
r\.njeg cara Puyija iz dina-
i Zapada
pod Sal<om
Paolo Cognetti stije Tsing, koja je vladala
Roman koji se bavi gotovo tri stoljeea Kinom,
temeljnim pitanji- pocinje revolucija koja ce
ma - prijateljstvom, carsku Kinu preobraziti
u republiku. Posljednjirn caricuim

dinamita
odnosom medu gene-
racijama, upravljanjem desetljecirna carske vladavi- Upoznaje
vlastitim zivotom - ne i uspostavom republike koji se ispn
preciznim i sugestiv- u svome romanu "Nebeski dobrotvori i
nim jezikom. most" bavi se kineski pisac ljudi, no ub
Fraktura S. I. Hsiung (1902-1991). oninapro
Veci dio zivota Hsiungje Kineski pisac S.I. Hsiung u roma u kolaea. "Kin
proveo na Zapadu i pisac zernljasam
je koji je kroz svoje drame i 'Nebeski most' bavi se posljed JI stojeea vlad
roman pribliZio kinesku tra- desetljecima carske vladavine Toneznaci
nikoga tko b
diciju i kulturu Europljani-
ma. Cetrdesetih u Londonu vunanoge.
ostvaruje uspjeh dramom nekojinas
"Dama dragocjene rijeke", je Kine kao
koja je dospjela cak i do Hsiungje tu
Broadwaya, a u jeku rata u kritici Bri
Kula tmine Ill. objavljuje englesku verziju nesamopo
- Puste zemlje romana koji se u mjesec nego izauze
Stephen King dana rasprodao u 10.000 i pretvorili g
primjeraka. Iz suvreme- lukuipomo
Nastavak price o luta- ne citateljske perspektive vlastitog im
jucem vitezu Rolandu romanu "Nebeski most" I dokprvi .
iz Gileada, posljednjem nedostaje dosta toga da bi luje situacij
revolverasu na svijetu, bio doista <lobar roman koji do izraiaja
i njegovoj potrazi za vrijedi utrosenog vremena. praznovjerj
Kulom tmine jedna je od Pripovijedanje je asketsko, ska tradicija
najboljih Kingovih prica. gotovo u tradiciji japanskih sporazurnij
Lumen romanopisaca s pocetka S. I. Hsiung s Eleanor Roosevelt, bivsom prvom da skogi euro
20. stoljeea, a radnja obiluje narativ drucr
mnostvom naivnih situa- Li potom u oeaju pohita do poputravne
cija i plosnih likova koji se siromasnog ribara kojem ne nazire kr
doirnaju kao da su ispali iz se istu noc rodilo dijete i spletkarenje
kakve bajke. Hsiung roman od njega jeftino kupi sina. nalaienje, d
pocinje prieom o dvojici Kad se vrati kuCi, ceka ga izrada ekspl
brace, jednom vjeeno zagle- iznenadenje; mrtvoroden- pamfleta, n
danom u knjige i drugom C:e je bilo tek jedno od dva ' bije, ponO\
koji je manicno zaljubljen djeteta koja je njegova zena Roman bi\·
u novae. Ming Li, filantrop rodila tu vecer. No ovo je uspjesniji d
pozer koji godinama ne tek pocetak price u kojoj ispisivao pri
Divlje guske mofo zaceti dijete, dogovo- se konstantno sukoblja- narastajan
Julijana Ada movie ri se sa svojom fonom da vaju dobro i zlo, tradicija i najednoj ge
Rekvizitarij ovog napravi neko stvarno do bro pomodne navade, ucenje i ovakoimam
djetinjstva ukljucuje djelo kako bi irn Nebo po- tjelesni uZici, zivot koji irna nije ni priea
mnoge stvari, bica i darilo dijete koje godinama drustvenu svrhu i zivotare- ni priea o Zi
pojave kojih bi svako priZeljkuju. Ming Li sagradi nje, siromastvo i bogatstvo. Nebeski most, jednog lika,
djetinjstvo trebalo biti novi most, koji dobije irne Sve te vrline i mane Hsi- S. I. Hsiung, Krug priea o revol
postedeno: i neshvat- "Nebeski most", no kako ung provlaci upravo kroz zato sto je.
knjiga. Preveo: Zarko
ljive smrti, i kradljivce skrtari na materijalu, rodi karaktere dvojice djecaka, biti sve to, n
tranzistora, i pse, i mu se mrtvorodence. Ming
Milenic nije uspjelo.
od kojih Shiao Ming odrasta
ptice ... Hena com
 privilegiran gotovo kao
kraljevic, no bahat i lijen, a
Datong sa spoznajom da je
prljavi ribarov sin, no uzo-
ran i ieljan ucenja. Srnreu
pokvarenjaka i la.Znog filan-
tropa Ming Llja autor otvara
drugo poglavlje romana
i protagonista Datonga
izvodi na veliku pozornicu,
u Peking. Tamo se Datong
kao rnladic ieljan revolucije
pridrufuje takozvanim re-
forrnistima koji iele zbaciti
caricu i modernizirati Kinu.
Upoznaje rnnoge Britance
koji se isprva doimaju kao
dobrotvori i produhovljeni
ljudi, no ubrzo shvaea da
oni naprosto iele svoj dio
kolaca. "Kina je nesredena
zernlja samo zato sto je po-
stojeea vlada korumpirana.
To ne znaci da mi nemamo
nikoga tko bi podigao drfa-
vu na noge. Imati Europlja-
ne koji nas vode tretiranje
je Kine kao zernlje divljaka."
Hsiung je tu vrlo izravan
u kritici Britanaca koji su
ne samo podrivali carizam
nego i 'zauzeli Hong Kong
i pretvorili ga u trgovacku
luku i pomorsku ispostavu
vlastitog imperija.
I dok prvi dio romana obi-
luje situacijama u kojima
do izra.Zaja dolazi kinesko
praznovjerje, eudna kine-
ska tradicija i nemoguenost
sporazumijevanja kine-
skog i europskog eovjeka,
narativ drugog dijela je
poput ravne ceste kojoj se
ne nazire kraj. Beskrajno
spletkarenje revoludonara,
nala.Zenje, dogovaranje,
izrada eksploziva, tiskanje
pamfleta, neuspjesi, pogi-
1 bije, ponovna okupljanja ...
Roman bi vjerojatno bio
uspjesniji da Hsiung nije
ispisivao prieu o nekoliko
narastaja nego se zadrfao
na jednoj generaciji, jer
ovako imamo djelo koje
nije ni priea jedne obitelji,
ni priea 0 zivotnom putu
jednog lika, a nije posve ni
priea o revoluciji. Upravo
zato sto je imao namjeru
biti sve to, naprosto mu
nije uspjelo.
HLADNU OTUDENOST ZIVOTA NA
SJEVERU UGRIJAT (E UBOJSlVO!
Pise:
PEl'RA MloCIC
knjiievna urednica
i glavna urednica
portala procitajto.com
"Ovo je mali grad i svi
znaju sve o svima. Zato i
Zivimo ovdje - jeftinije je
od kabelske." Svatko tko
se u nekom trenutku na-
sao zatoeen u kojem god
malome mjestu na svi-
jetu razumjet ce o cemu
govori Karin Slaughter
u romanu "Slornljena".
Onaj cija je nesreea
to mjesto smjestila na
otok poistovjetit ce se s
nelagodnoseu zivota u
sjevernom islandskom
gradieu Siglufjorduru,
nekadasnjem divu u
proizvodnji haringe, sto
ga Ragnar Jonasson opi-
suje u romanu "Snjefoo
sljepilo".
Svaki ce se "dotepenec"
posebno lako poisto-
vjetiti s Arijem Thorom
Arasonom, dvadesetpe-
togodiSnjim momkom iz
Reykjavika, polaznikom
policijske akademije
kojeg do diplome dijeli
tek nekoliko ispita, a u
ribarsko ga selo dovodi
ponuda za prvim pra-
vim policijskim poslom.
Stjeran u kut, odluku o
pridruzivanju timu sefa
policije Tomasa donio je
u trenu, ne bez posljedi-
ca po svoju dugogodis-
nju vezu sa studenticom
medicine Kristin. No
nU.Zda ne pita, a Ari
Thor pomalo i strepi od
dokolice na mjestu gdje
se nikad nista ne dogada.
No ubrzo nakon njegova
dolaska direktor mjesnog
dramskog drustva, Hro-
lfur Kritjansson, pogiba
u necemu sto se doima
kao nesretan slueaj, a
.Zena jednog od glumaca,
Ragnar Jonasson nije samo jos jedan u nizu pisaca
koji jasu na valu popularnosti skandinavskog romana
triler. U moru drugih,
slicnih, a tako razlici-
tih, namece se upravo
svojom nenametljivoseu,
SNJEZNO polaganim, ali niposto
zamornirn uvodenjem
SLJEPILO u radnju i iscrtavanjem
likova. Nije to neobicno
jer Jonassonu, odvjetni-
ku specijaliziranom za
-
autorsko pravo, prevo-
denje knjiga najdrafa
je razonoda, a s poseb-
nim se farom posvetio
Snjeino sljepilo, prevodenju djela velike
Agathe Christie. Mazda
Ragnar J6nasson, ga je upravo ta duboka
Znanje. Prevela: uronjenost u kriminali-
Zrinka Pavlic sticku literaturu kakva
je nekad bila, navela da
uspori i citatelju, osim
clanova drustva, nadena zlocina koji je, gubit-
je na rubu srnrti. Cak i kom brutalnosti, dobio
da se ne bore s osobnim na uvjerljivosti, gotovo
dramama i napetostima, lirskim opisima doeara
Ari Thor i stanovnici osarnljenost islandske
Siglufjordura vise bi mo- zime i hladnu otudenost
gli zanemarivati cinje- zivota u cvrsto stisnu-
nicu da mirna povrsina toj zajednici. Jonasson,
krije itekako uzburkanu naposljetku, vrlo vjesto
vodu. gradi i likove na kojima
Ragnar Jonasson nije ce, citatelju bi bilo jasno
samo jos jedan u nizu cak i bez spoznaje 0
pisaca koji ja8u na valu postojanju serijala, prieu
sveopce popularnosti graditi i dalje. Ostaje
skandinavskog romana, samo s nestrpljenjem
bas kao sto "Snjefoo slje- ocekivati novi zaron u
pilo" nije samo jos jedan hladne vode "Mraenog
zaboravljivi skandinavski Islanda".
Fenomen
Pise:
BORIS WETA
novinar (i)lirski kriticar

ma samo 25 godina i svjetski je

Itekstu,
slavna: mozete je, pise u jednom
voljeti ill mrziti, ali tesko cete je
ignorirati jer je prva knjiga njenih pje-
sama prodana u 2,5 milijuna primje-
raka i dosla na vrh top liste bestselera mofor
NewYorkTimesa, gdje se zadrZala- 70 biNijemci
tjedana. To je otprilike isto cudo kao eati, njene
hrvatska nogometna reprezentacija ljubavnoj, e
u finalu Mundijala. Ona je vrh, Luka
Modric svjetske poezije, samo bez rupa
u sjecanju! lme Rupi Kaur nalazi se na
naslovnicama prestiZnih magazina,
njene su slike u vaZnim i pametnim
easopisima, o njoj se pisu smdije, a
RU
pred hrvatskom publikom nalazi se
- ljubaznoscu Stilusa - druga knjiga
njene poezije, "Sunce i njeni C\jetovi"
u prijevodu Ire Martinovic. To je knjiga
1
VR
SVJ
lirike u kojoj ni mudrost ni 0 . eeajnost
nisu teretne, nerazumljiYe i zarnome
nego su pitke i prozraene - o sunceve
zrake, pa su neki kritiCari oeekali
rijecima "trivijalno , Oanalno" i
"vec videno", ali p
drukciju ocjenu. •
nisu nesto sto se cesm soomi-
je dala
· obieno SA
nje kad se govori o liri · all kad je
rijec o Rupi, nemoguce ·e z.aobici,
dijelom i zato sto se time ·-epo istice
cinjenica da poezija nije samo mali
ezotericni kutak nego neSl:o · o,
mocno i masovno...
u
Rupi zna i rasplakari kao u teskoj ji. Mnogo je ·
pjesmi "Los engleski", u oju je njivo cinjeni
stala cijela jedna tes1ca i llZ' · • ena Kako se vidi iz
obiteljska kronika: " - RazmiSljam Rupijerode
o tome kako je moj otac izbavio odakle je sr
obitelji iz siroma8tva/ne znajuCi sto Vecs pet go ·
znaCi samoglasnik/ a moja majka Majkajojje
podigla cetvoro djece/ne znaju- na papir", i flt
ci sastaviti/ savrsenu recenicu na nije mogla sa
engleskom/ smeteni par /koji je u "lako je tako
novi svijet dosao s nadom/koja srce na papir,
irn je u ustima ostavila gorak okus kako kaie star;
odbijanja/ .. ./Nisu irnali nista lja rjesenja su ·
osirn topline vlastitih tijela/ da samojedonj::
otjeraju hladnoeu/kao d\ije zgra- Rupi je pisala c
de sto gledaju jedna prema drugoj I camo svi, na ·
da za8tite ono najdraie - djecu - u broj nas zna iz:J
sebi/torbu punu odjeee pretrnrili su u pisala vidjeli n
Zivot/i redovne place/ da djeca imigra- - Velik dio mo
nata ne mrze njihovu djecu jer u djeca dogodio se upr
imigranata/prenapomo su radili/vidjelo sto sam sve vi$.
irn se po rukama/ ali na8a su usta molila mislim - kafo F
hranu/i to je najveea umjetnost koju - Pisanje je za r
sam vidjela/poezija za te usi/koje ni- vanja i sagleda1
kada nisu cule kako zvuci strast/ i moja umjetnicka for.
su usta puna 'ono' i 'kao' dok gledam
njihovo remek djelo/jer u engleskom ne
postoje rijeci/koje mogu izraziti toliku
ljepotu/ne mogu sabiti njihovo postoja-
nje u dvadeset sest slova/ .../ I zato kako
se usudujes rugati majci kad otvori usta
i iz njih izade los engleski/ne stidi se
cinjenice/ da je morala prijeCi zernlje da
bi stigla ovamo/ da tine bi morala pre-
ploviti more/njen je naglasak gust poput
meda/brani ga Zivotom .. ./"
Svatko, bas svatko na ovom planetu,
mofo razumjeti i, jos vise, mofo, kako
bi Nijemci rekli, "hineinftihlen", suosje-
eati, njene pjesme bez obzira je li rijec 0
ljubavnoj, erotskoj ill refleksivnoj poezi-
RUPIKAURJE
VRH, WKA MODRIC
SVJETSKE POEZIJE,
SAMO BEZ RUPA I
USJECANJU!
ji. Mnogo je toga u Rupinoj lirici objas-
njivo cinjenicama njene biografije.
Kako se vidi iz pjesme "Los engleski",
Rupi je rodena u Indiji 1992. godine,
odakle je s roditeljima otisla u Kanadu.
Vee s pet godina pocela je pisati pjesme.
Majka joj je savjetovala: "stavi svoje srce
na papir", i nista joj bolje i pametnije
nije mogla savjetovati, all tko god rnisli
"lako je tako", neka sam pokusa. Staviti
srce na papir, naime. Bas je to najtefo,
kako kaie stari lirik Klausewitz - najbo-
lja rjesenja su ona najjednostavnija...
samo je do njih najtefo doci.
Rupi je pisala ono sto osjeea, sto osje-
camo svi, na isti nacin, all to samo mall
broj nas zna izraziti, a onda su to sto je
pisala vidjeli neki ljudi.
-Velik dio mog sazrijevanja kao pisca
dogodio se upravo zahvaljujuCi tome
sto sam sve vise i vise dijelila ono sto
rnislim - kaie Rupi pa dodaje:
- Pisanje je za mene proces razurnije-
vanja i sagledavanja, pored toga sto je
umjetnicka forma.
Fotografijama menstrualnog ciklusa
izazvala je cenzuru na lnstagramu
Ru pi je u lirslmj sferi
ostvarila prodor kao
Beatlesi nelmc; na vrhu liste
bestselera New Yori< Ti mesa
bila je punih 70 tjedana!
it was when i stopped searching for home within others
and lifted the foundations of home within myself
i found there were no roots more intimate
than those between a Ill.ind and body
that have decided to be whole
Knjiga je dopunjena minimalno
ornamentiranim ilustracijama autorice
Rupi varira i stare teme stoicke filozo-
fije, nista eudno s obzirom na kulturu
iz koje dolazi.
"Toliko ima5/ all stalno fodis za jos/
prestani nabrajati sto sve nemas/i
prirnijeti sve sto je tu/Tu ees naci
zadovoljstvo I", kaie Rupi, koja ima
2,4 milijuna followera na Instagramu,
pa je neki nazivaju Instagram pjesni-
kinjom. Tko zna bi Ii bez drustvenih
rnrefa Rubi ikad postala poznata izvan
lirskih krugova i osvojila masovnu
publiku?! Ona je za teoreticare novih
medija izazov, ba5 kao i neki politicki
fenomeni, kojih ne bi bilo bez novog
tipa drustvene komunikacije koji prijeti
. . .
sunce 1nJen1
cvjetovi
rupi kaur
IZDAVAC'.:K I FENOMEN
STILUS
revolucioniranjem drustvenih odnosa.
Ona je i dokaz da zbog novih formi
komunikacije nije opravdano odrfavati
stare svakida5nje jadikovke, o konti-
nentu nekad postojeee, danas zauvijek
i tragieno izgubljene pismenosti. Ina
Instagramu je moguce promovirati
poeziju, kao i u Guttenbergovoj galak-
siji, tko nje vjeruje, neka se upozna s
Rupi. Nije Rupi pisala samo o njeznim
i sentimentalnim temama - ona je
pisala i o genocidu, ratnim silovanjima,
problemima Zena. Objavila je svoju
1"' fotografiju na krevetu punome men-
strualne krvi; Instagram ju je dva puta
cenzurirao, all ona se nije dala.
Preporueujemo kupnju ove knjige,
ipak, jer je to drustveno vrijedan
potez, a i nakladnici, osobito ovako
dragocjeni, koji se ne ulizuju tzv.
najniZim ukusima, moraju od necega
Zivjeti. "Pusti sve neka ode/neka se
dogodi/nista/na ovome svijetu/nije
ti obecano/niti ti pripada-posjedujes
samo sebe/", kaie Rupi.
 lntervju AUSTRALSKI KNJIZEVNI AS R CHARD ANA

Razgova ra la:
GEA VlAHOVIC
kazaliS:na i knjiZevna
kritiCarka. novinarka

Vad je 2014. godine dobio nagradu

1'Man Booker za knjigu "Uskirn
putom duboko na sjever" (2013.),
australski knjifovnik Richard Flana-
gan vec se bio gotovo oprostio od
spisateljske karijere: nakon punih 12
godina i pet razlicitih verzija knjige
bio je spreman pokusati se zaposliti
u rudnicima sjeverne Australije kako
bi mogao izdrfavati obitelj. Posljed-
nji pokusaj, pet mjeseci mukotrpnog
rada na kompilaciji svega napisanog
u izoliranosti udaljene kolibe, ipak
se isplatio - knjiga je postala me-
dunarodna uspjesnica te je odmah
proglasena novim klasikom, a Flana-
gan neospornim velikanom svjetske
literature. Flanagan ni prije nije bio
nepoznat medunarodnoj javnosti:
njegova djela "Gouldova knjiga riba:
roman u dvanaest riba" (2001.),
"The Unknown Terrorist" (2006.) i
"Wanting" (2008.), uz izvrsne kritike,
dobila su i niz nagrada. Roden
1961. u malom rudarskome mjestu
na Tasmaniji, pozornost Citatelja i
kritike privukao je svojom knjigom
"The Sound of One Hand Clapping"
(1997.) o sudbinama slovenskih imi-
granata u Australiji. Knjiga je odmah
postala bestseler, a istoimeni film,
za koji je Flanagan napisao scenarij
i reZirao ga, nominiran je 1998. na
Berlinaleu za Zlatnog medvjeda.
Napisao je jos romane "Death of a
River Guide" (1994.) i "First Person"
(2017.) te sest publicistickih djela;
pise kriticke clanke i eseje za austral-
ski i medunarodni tisak, bio je jedan
od scenarista filma "Australija" Baza
Luhrmanna, a moze se pohvaliti i
iskustvom ghostwritera: napisao je
autobiografiju "najveceg australskog
prevaranta" Johna Friedricha. Knjiga
"Uskirn putom duboko na sjever",
posvecena piseevu ocu, ratnom za-
robljeniku po imenu "san byaku san
ju go", koji je prezivio ufase "pruge
smrti" - Burmanske foljeznice, na
cijoj je gradnji od 1942. do 1943. zi-
vot na mucan nacin izgubilo vise od
100.000 ljudi- hommage je svim he-
rojskirn zrtvama tog monstruoznog
projekta japanske vojske, roman o
okrutnostima rata, neslornljivosti
ljudskog duha, ali i potresna priea
ANAGAN 0 BALKANU, NASLJEDU ZLA, OLIVERO STONED •••
SRBIMA••• ,
UZ NJIHOW
I(i ;lf Z;\f 11 I
.POVIJEST
Najveci povijesni zlocini nisu poceli prvim
ispaljenim metkom - poceli su kad su
intelektualci, politicari. .. posegnuli za
retorikom koja jedan narod prikazuje
superiornim ·u odnosu na druge
o ljubavi. Knjigu je u prijevodu na hr-
vatski Draiena Culiea objavio naklad-
nik·Fraktura, koji je Flanagana doveo
na svoj Festival svjetske knjizevnosti
(FSK). Festival se odrfava u Zagrebu i
Splitu do 8. rujna, as piscem razgova-
ramo samo nekoliko dana prije njegova
posjeta Zagrebu.
I mm :!tti19 u Zagreb dolazite prvi
put, no zapravo ste dobro upoznati s
regijom1
Da, moja je supruga rodena u Australiji
nekih sest mjeseci nakon sto su njezini
roditelji emigrirali iz Slovenije, tako da
sam jos od studentskih dana cesto pu-
tovao prvo u Jugoslaviju a potom u Slo-
veniju i Hrvatsku. Mentalitet tamosnjih
ljudi mi jako odgovara, vrlo su slicni
Australcima, mozda zato sto SU mno-
gi Australci potomci upravo Hrvata,
Slovenaca, Srba, Bosanaca. Nasa djeca,
naialost, ne govore slovenski, jer zivimo
u malome mjestu na Tasmaniji gdje
nema veee slovenske zajednice, ali jako
su ponosni na svoje slovensko podrije-
tlo i dosta smo povezani sa slovenskim
dijelom obitelji i eesto ih posjeeujemo.
l:mJ :t®SINa hrvatskom je lani
objavljena va8a knjiga "Uskim putom
duboko na sjever". Odrastali ste uz
sjenu oceva ratnog iskustva, uz price
koje je prieao, all njegove su traume
uvijek ostajale samo njegove - nisu se
prelile na njegovu obitelj, na vas. Kako
je reagirao kad ste odlucili isprieati
njegovu pricu1 Koliko je u njoj stvar-
nosti a koliko fikcije1 Je Ii glavni lik
Dorrigo modeliran po njemu1
Sama priea je izmisljena, jer ono sto je
za nju sredisnje nisu toliko one stvari
koje mi je otac prieao koliko one o
kojima nikad nije govorio. Sve njegove
tisine, neobiene reakcije, golema suo-
sjecajnost prema drugima, odredena
tuga u njegovom odnosu prema svijetu,
ali i humor. Ekstremna iskustva kakvo
je bilo gradnja 'pruge smrti' ostavljaju
duboke tragove i cesto nadilaze osobno,
prelijevaju se na zajednicu, pa cak i na
citava drustva. Nesto sam slieno osjetio
u zemljama Balkana - to koliko je sve
oblikovano nasljedemDrugog svjetskog
rata. Cak i ako se nije o tome govorilo,
to je ono sto je oblikovalo sve - ljudske
zivote, njihove tuge, radosti, tragedije.
To je neizbjefoo. Htio sam se pribliZiti
tom svijetu, uCi u njegovu tamu1 do-
dirnuti je. Ali ta priea nije priea mojeg
oca, on nije Dorrigo. Naravno, znao je o
cemu piSem i bio mi je uvijek spreman
pomoci ako sam imao kakvih pitanja.
Nutavak DB sljedeCoj stranici -+
Ali nikad me nije pitao nista o njoj, ni uglavnom uopce nije moguce, nitko se dobrote sa "'.
tko su likovi ni kakva je radnja; nikad nakon takvog necega ne mofo vratiti onogasto je
nije proCitao niti jedan jedini redak te Richard nepromijenjen. Kao ratni zaroblje- moramobi
knjige. Kasnije sam shvatio da mi je za- Flanagan nik, moj je otac morao samo izdrfati moglijasno
pravo dao najvecu slobodu koju pisac ekstremnu patnju koju su mu nanosili znamodaje
Uskim
uopce moze imati: potpunu kreativnu putom drugi. Vidio je tad ono najbolje u ljudi- tvrdedaje d
slobodu. NiSta mi nije nametao, shva- duboko ma, u sebi - da nije bio zarobljen, da je ili bilo ko'u ·
~~~z

eao je da moram biti slobodan isprieati
to na svoj nacin, a prvo sto sam morao
napraviti je stvoriti potpuno neoceki-
van glavni lik, jer u suprotnom knjiga
ne bi bila autenticna.
l:t§l:fitill Pisali ste je 12 dugih
godina.•.
Zapravo mi je bilo vrlo tesko pisati tu
knjigu, ona nije nesto sto sam plani-
rao; naprosto sam bio dosao do faze u
svojem zivotu - a bio sam vec napisao
nekoliko knjiga - kad mi je odjednom
pisanje te knjige postalo opsesija:
imao sam taj neki cvor u folucu koji
mi je govorio da, ne napisem Ii je,
vise nikad neeu biti u stanju napisati
bas nista. Da, pisao sam je punih 12
godina, doduse ne u kontinuitetu - u
tom sam razdoblju napisao i neke
druge knjige. Ali neprekidno sam joj se
vraeao, a kako je moj otac bio sve stariji
i bolesniji, javila mi se jos jedna cudna
misao: da ne samo d.a necu vise moCi
biti pisac nego i da necu uopce biti u
stanju tu knjigu napisati ne dovrsirn Ii
je prije nego sto mi urnre otac. A to bi
bio kraj svega. I tako bih se ponovno
bacao na posao, ali svaki put uzalud. U
tih sam 12 godina napisao pet razliCi-
tih verzija knjige, medu kojima cak i
jednu epsku ratnu prieu sa smijesno
puno likova koje nitko ziv ne bi uspio
zapamtiti. Bile su potpuno medusobno
drukcije, pisane razlicitim tehnikama,
s posve drukcijim likovima. I svaka
je bila losa. Staino sam morao kretati
ispocetka. A onda sam zakljucio da je
vrag odnio salu, sjeo sam i nakon pet
mjeseci intenzivnog rata u totalnoj
osami napokon sam je zavrsio. U njoj
ima mnogo elemenata nekih od pret-
hodnih knjiga, tako da pretpostavljam
da su mi sve one na neki nacin bile
potrebne kako bi 'Uzak put' ugledao
svjetlo dana. Ali dogodila se jos jedna
zanimljiva stvar: kad sam konaeno bio
gotov, to jutro nakon sto sam poslao
rukopis izdavacu, otisao sam posjetiti
oca. Bio je jako bolestan, irnao je vec
98 godina. Pitao me kako napredu-
jem s knjigom i odgovorio sam da je
napokon gotova. Tog poslijepodneva
je umro. Ne mislim da su te dvije stvari
bilo kako povezane, ali takvo nesto vas
doista moze prodrmati. Nekako, kao
da je velik dio mojeg zivota dobio neki
neobican svrsetak.
I :t§l:fitill Ali otac vam je jednu stvar
•
nasjever
-•'J'-••
n ..
Uskim putom
duboko na
sjever, Richard
Flanagan, Fraktura.
Preveo: Drazen Culic
EKSTREMNA PATNJA
Kao ratni zarobljenil<,
moj je otac morao
samo izdrzati
el<stremnu patnju.
Da je nastavio biti
vojnik, tad bi bio
prisiljen zivjeti svoj
zivot sa svijescu da je
otkrio ono najgore u
sebi
ipak rekao: rekao vam je da je on
jedan od sretnika, da je ratno zaro-
bljenistvo najbolje sto muse moglo
dogoditi jer su zarobljenici morali
izdrZati samo patnju.
Trebale SU mi g_odine da shvatirn sto
je time mislio. Zelio je reCi da u ratu
vojnici moraju nanositi bol drugirna,
od njih se ocekuje da cine stvari koje
su ljudskim bicirna inace nepodnoslji-
ve, koje su zle, koje su u normalnim
okolnostirna smatrane krirninalnim
djelima, koje od obicnih ljudi cine zlo-
cince. Nakon rata prezivjeli se moraju
nastaviti nositi s ufasom spoznaje o
svemu onome sto su cinili, a od njih
se istodobno ocekuje da se vrate u
svakodnevni zivot i budu 'normalni' -
zaposlenici, mtiZevi, ocevi. Naravno, to
nastavio biti vojnik, tad bi bio prisiljen
zivjeti svoj zivot sa svijeseu da je otkrio
ono na· ore u sebi.
&.;.i;;Ml.l;,a;,i,;""11 Tijekom
istraZivanja za
knjigu posjetili ste mjesto nekada8-
njeg ratnog logora, prona8li gdje se
toeno nalazio i cak uspjeli dosta toga
rekonstruirati; cak ste otputovali u Ja-
pan i susreli se s eovjekom koji je bio
zapovjednik logora, ratni monstrum,
poslijeratni simpaticni susjed. Za8to
vam je bilo toliko va!no ponuditi i
japansku stranu price?
Bilo mi je bitno pokazati - a vjerujem
da ce, s obzirom na vasu povijest, dosta
Hrvata razumjeti sto zelim reci - da
nema nikakvog smisla fokusirati se
samo na vlastitu patnju i sebe smatrati
jedinom frtvom. Jer u tom slueaju, ako
samo onu drugu stranu dozivljavate
kao zlostavljaea, a sebe vidite isklju-
civo kao Zrtvu, samim se time vraeate
na ishodiSte zlocina, koji se nalazi u
uvjerenju da su neki ljudi manje vrijed-
ni. Ajednom kada dopustite toj ideji
da se ukorijeni u drustvu, utirete put
mogucnosti strasnih zlocina. Najveci
povijesni zlocini, od holokausta do
sovjetskih gulaga ili 'pruge srnrti', nisu
poceli prvirn ispaljenim metkom ili
prvirn ubojstvom - poceli su godinama
ili desetljecima ranije, kad su javne
lienosti, intelektualci, pisci, politiea-
ri, duhovni vode, poceli posezati za
retorikom koja jedan narod prikazuje
superiornim u odnosu na druge. Knjiga
koja zagovara samo jedno glediste,
koja samo jedan narod prikazuje kao
zrtvu, sije sjeme iz kojeg ce jednog
dana izrasti mrfoja koja ce onima koji jezamene
sebe smatraju moralno superiornirn volim japan-
bicirna posltiZiti kao opravdanje za Htio sam u ·
zlocine nad drugima. Zato mi je bilo unijeti sve o
jako vaZno pokazati da smo u ratu svi naucio. Zato
zloCinci, to je ono sto rat cini ljudima; od vjerojatn
prisiljava ih da cine zlodjela za koja bi ske knjiZevn
u normalnom zivotu odmah zavrsili u kaMatsuaB
zatvoru, i to dugogodi5njem, zlocine za obliku knjii
koje u nekim zemljama postoji srnrtna zuihaiku. S
kazna. Zato mi je bilo vrlo vaZno istinu o ljud
pokusati razumjeti japansku stranu, samo dobar
sto je te ljude navelo na takve stra5ne lje, knjiga je
stvari, razumjeti njihovu psihologiju. japanske kra
Za najvece povijesne zlocine nikad kojoj se zloC"
nisu odgovorni neki vrlo losi ljudi; razlicitih pe
oni se dogadaju zato sto dobri ljudi denoj mjeri
pristaju ciniti zla djela, oni se dogadaju jednog eovje
kada dobri ljudi pomijesaju svoju ideju zivjeti s posr
dobrote sa sirom drustvenom idejom
onoga sto je do bro. Mislim da uvijek
moramo biti vrlo oprezni kako bismo
mogli jasno razluCiti sto je to sto u sebi
znamo da je do bro, od onoga sto drugi
tvrde da je dobro za drfavu, vjeru, rasu
iii bilo ko'u ideologiju.
: · : • • Zeljeznica je, naravno,
metaforicki uzak put, all naslov nije
zato odabran.
ViSe je ljudi izgubilo zivot na 'pru-
zi smrti' nego sto ima rijeci u mojoj
knjizi. Prema nekim izraeunima, nekih
100.000-200.000. Ali jos je vise ljudi
urnrlo u Hirosirni. 'Pruga srnrti' pred-
stavlja najniZu tocku japanske kulture
- ja Sam zelio ukazati na nesto sto sma-
tram jednim od njezinih vrhunaca, a to
je za mene knjifevnost. Oduvijek jako
volim japansku knjizevnost i poeziju.
Htio sam u knjigu na razlicite nacine
unijeti sve ono sto sam iz njih citajuci
nauCio. Zato sam joj dao naslov jednog
od vjerojatno najpoznatijih djela japan-
ske knjiZevnosti; rijec je o tekstu pjesni-
ka Matsua Basha pisanom na haibunu,
obliku knjiZevnosti koji kombinira pro-
zu i haiku. Svidio mi se jer ukazuje na
istinu o ljudskoj prirodi, jer nitko nije
samo dobar iii zao nego oboje. Nada-
lje, knjiga je formu preuzela od slavne
japanske kratke price 'Rashomon', u
kojoj se zlocin sagledava iz nekoliko
razlicitih perspektiva, pri cemu u odre-
denoj mjeri svi dijele krivnju za smrt
jednog fovjeka i svi moraju pokusati
zivjeti s posljedicama i prihvatiti to. Od
japanske sam poezije preuzeo to da je
sve prosudivanje prepusteno citatelju -
nikad citatelju ne govorim sto bi trebao
misliti nego samo nudim motive. Cijela
knjiga odise japanskom kulturom.
Cinilo mi se da tu si time omoguCiti
izbjegavanje bilo kakve osude; nisam
felio nikog osudivati, ni zarobljenike ni
njihove tamnicare iii ubojice. Htio sam
da citatel'i donesu vlastite prosudbe.
lilliiii611illlilllii6ilillNemoguce je ne primijetiti
aluzije na Tennysonovu poemu "Ulys-
ses", kojima knjiga obiluje; dakle, VaS
Dorrigo je poput modernog Odiseja.
No on je zapravo "slueajni" junak. Tko
je on ustvari?
On svakako uopee nije junak, niti se
takvim smatra. On je samo netko kome
je dodijeljena uloga junaka. U tome
i jest njegova tragedija. Ljudima je
potrebno vjerovanje da postoji netko
tko ih mofe spasiti, ion je taj netko,
iako je i sam svjestan da ne moze uci-
niti gotovo nista kako bi ih spasio. No
prihvati Ii igrati ulogu spasitelja, dat ce kompanija koja planira po njoj snimiti
im nadu, koja ce im pak dati snagu da
prezive. Ta ga uloga jos cvrsee sputava
nakon rata, kad ga svi kod kuce slave
kao ratnog heroja. On zna da on to nije; vaSe druge knjige, "The sound of one
zna sto je cinio, zna tko je, ijasno mu
je koliko je sve to kompleksno. Stvar je
u tome da price o ratu uvijek moraju
biti price o junacima i junastvu - ali
rat je daleko ljudskiji od toga, daleko
je prljaviji i kompleksniji, puno tufaiji . sredni povod za knjigu?
i tezi. Poku5ao sam napisati prieu koja
ce pokazati svu sveobuhvatnost rata,
vratiti mu ljudsku dimenziju, umjesto
priee o dobrima i losima, o hrabrima i
kukavicama. Jer svi su oni-i neprija-
telji i saveznici - isti ljudi, ista osoba.
Gledate Ii dovoljno dugo u lice svojeg
neprijatelja, ono sto cete vidjeti je vas
odraz u o ledalu.
W:iWolllM.:~ Oliver Stone je .Zelio
napraviti filmsku adaptaciju knjige,
medutim odbili ste ga.
Jako volim Olivera, divim mu se kao
redatelju, ali on je htio da zajedno pi-
semo scenarij, inzistirao je na tome, a
ja sam upravo radio na novom romanu
i nikako se nisam mogao obavezati
na takvo nesto. Cijenim to sto se nije
htio u to upustati bez mene, to je bilo
jako lijepo od njega, ali naprosto mi
'Bila mi je vrlo
v<lZno pokazati
da smo u ratu
svi zlocinci, to je
ono sto rat cini
ljudima'
to u tome trenutku nije bio prioritet
Tako da smo se obojica slozili da zasad
odustanemo od tog projekta, ali nije
nemoguce da eemo u buduenosti ipak
suradivati, na necemu drugome. Prava
je u meduvremenu kupila filmska
medunarodnu televizijsku seriju.
imm:tiTi)ICini se da vas dosta inspi-
riraju kulture istoene Azije - naslov
hand clapping", "posuden" je iz jedne
zenbudisticke price. No to je priea o
slovenskim imigrantima u Australlji.
Znamo da vam je supruga podrije-
tlom SlovenICa, all koji je bio nepo-
Nastavak DB sljedeCoj straDic:i -+
 lntervju
Odrastao sam u malom rudarskom
gradu u udaljenom kutku Tasmanije,
usred goleme drevne pra8ume, gradieu
od nekih 800-900 stanovnika, veCinom
izbjeglica iz Europe, pobjeglih nakon
Drugog svjetskog rata. Uglavnom Polja-
ka, Jugoslavena, Grka, Talijana. Odra-
stao sam medu tim ljudima i njihovom
djecom, u tome mjestu koje bi se bez
gri.Znje savjesti moglo nazvati krajem
svijeta. Tamo sam zivio rame uz rame s
ljudima koji su prozivjeli ufase fasizma,
komunizma, nacionalizma, totalnoga
rata, gradanskog rata ... koji su gledali
kako njihova sela i gradovi, njihove
zernlje, nestaju. I svi ti ljudi, koji su u
svojoj dusi nosili citavu povijest svijeta,
svi su oni zivjeli u tom malome mjestu.
Nakon sto sam odrastao, shvatio sam
koliko je to samo po sebi izuzetno, jer
je time povijest svijeta postala dio po-
vijesti moje zernlje, stara Europa nasla
se suocena sa starom Australijom.
Odlucio sam napisati knjigu o tome,
knjigu 0 dvoje ljudi koji moraju zivjeti s
posljedicama svoje proslosti i isto-
dobno pokusati pronaci za sebe novi
zivot. Povijest Slovenaca, Hrvata, Srba,
Bosanaca, teska je, ljudi su puno toga
propatili i puno su o tome razmisljali.
Njihove su price na mene jako utjecale.
Povijest tih zemalja tako je zapravo
tsostala i moja povijest.
imJ:fiTi11 Va8i su preci bill irski ka-
Zlljenici internirani u Australiju; vi ste
prvi visokoobrazovani clan u obitelji.
Medutim, i vi ste prvo vee sa 16 godina
napustili skolovanje paste muse tek
kasnije vratili i zamili fakultet. Kad
ste odlucili postati pisac?
Oduvijek sam .zelio biti pisac, od malena
sam htio samo to biti, jos i prije nego
sto sam znao pisati, sastavljao sam male
knjige s crteZima. Tasmanija je tad bila
tek siromasni otok, najsiromasniji dio
Australije, od koje je udaljen vise stotina
kilometara. Tu uopce nisu postojali
pisci, niti umjetnici opcenito; od vas se
oeekivalo da se zaposlite u rudniku iii na
odrfavanju suma iii nesto slicno. To je
naprosto bilo tako. Tako sam i ja dosta
rano napustio skolovanje, namjeravaju-
ci pokusati zaraditi nesto novca i onda,
kad skupirn dovoljno, poceti se baviti
pisanjem. Sve sto sam radio i cirne sam
se bavio prije nego sto sam postao pro-
fesionalni pisac samo je bio nacin pre-
zivljavanja do trenutka kad Cu se moci
uzdrfavati pisanjem. Pisanje je ponekad
stra5no tezak posao, a ponekad nevje-
rojatan U.Zitak. Smatram se sretnikom
- dolazirn s otoka na kraju svijeta, a sad
sam poznati pisac, moje se knjige citaju
u zernljama kao sto je Hrvatska, iii Ar-
menija, ill Koreja. Prufa mi nevjerojatan ozbiljno i odgovorno suociti. Drugi je Ta je knjiga:
U.Zitak sto svaki dan mogu ustati ujutro, kljucan izazov, ne samo za Australiju, iii taka politike
sjesti za stol i pisati. I nikad ne zabo- Hrvatsku, ill Europu - vec za sve zernlje povijesni
ravljam koliko mi je tesko bilo kad sam svijeta, problem imigracije. Moramo Australije
radio taj U.Zasno tezak fizicki posao i ko- nauciti zivjeti s novim kretanjirna ljudi. ce, vec to .
liko je tesko bilo zaraditi dovoljno novca To je tesko, ali je nU.Zno. Meni se cini svevecum
da stavite kruh na stol. Imam i jednu da je prvi korak stabilizacija postojecih drakonskiL 2
zgodnu prieu iz toga doba: Kad sam sa zemalja, a najbolji nacin za to je da policija do· _
16 godina napustio skolu, radio sam u pokusamo nekako zaustaviti izbija- Taje knjiga
8umi, razne fizicki teske poslove kreenja nje vremenskih ekstrema koji prijete prosvjeda pr
radi gradnje cesta. Jednogje dana pada- citavim drustvima, milijunirna ljudi. kaoargume
la kiSa pa smo umjesto toga rascisfavali TreCi veliki problem koji muci danasnji rizam je stra
ured i izbacivali stari namjestaj. Moj je svijet je obnova fasizma i ekstrernnog takvog tretir.
zadatak bio sve to odnijeti na otpad. Ali nacionalizma. To se dogada svugdje - voljno opra
bio je tamo jedsn drveni stolac, koji sam dogada se u Europi, dogada se tu kod apsolutne o
odluCio odnijeti kuCi i restaurirati. Re- nas u Australiji, u Aziji, Sjedinjenim Dr- je pokazala
kao sam sebi: 'popravit eu ga i onda eu favama, Velikoj Britaniji. Ja vjerujem u potrijeblje e
sjediti na njemo kad budem pisao svoje demokraciju. Ona jest nesavrsena i irna Smatramd~
knjige'. I evo me, sjedim na njemu i sad puno problema, ali ona nam je ujedno golem korcu:
dok razgovaramo. Sve sam svoje knjige .edina sansa. je to ono sto
napisao sjedeCi na tom stolcu. liiiliiii!MilO;,i,;,w~
U kojoj mjeri neprekidan neizb"e ·ce
dotok irnigranata mijenja lice dana8-
nje Australije? U svojem petom roma- aboridZinimi
DRAKONSKI ZAKONI nu, "Wanting'', pisete o tome kako su
kolonije i zemlje kolonizatori neraz-
njihovih prru
je misljenje
Problem Australije mrsivo povezani. Kako biste opisali
sada8nju mnogostrukost australskoga
Trajna tema
ridZina, koj.
nisu ni imigranti ni identiteta?
Australija je zernlja irnigranata, i u tom
zahtijevaju
reniteta bude
izbjeglice nego to sto je smislu drukcija od zemalja kao sto je,
primjerice, Hrvatska. Prema postoje-
to doista dO£<
prepoznali
je usvojen velil< broj cim statistikama, oko trecina Austra-
laca nije tu i rodena. Imamo najvisi
tada bismo
narod nasta3
dral<onsl<ih zal<ona postotak brakova izmedu razlicitih je povijest -
etnickih grupacija u svijetu. Dakle, dolaskomc
l<ojima je tajna Australija je s jedne strane izuzetno
uspjesna multikulturna zernlja, i na
prostore. \T. •
inicijativu, ali
policija dobila velike to smo vrlo ponosni, a s druge strane,
posljednjih 20-ak godina nasi politifari
otporkonze
Nadamseda
godinaipak
ovlasti provode kampanju sirenja ksenofobije
i potieu mrfoju prema izbjeglicama. jerkad bism
Tako da sad u sve vefoj mjeri prevla- bismoprih
I:mJ :fiTi11 Povremeno pisete i za broj- dava politika ksenofobije. A jednom
ne cijenjene australske i medunarod- kad se ta politika ukorijeni, kad takav
ne medije, o raznim drustveno bitnim nacin razmiSljanja postane normalan
temama i problemima. S kojim se u drustvu, morate biti vrlo oprezni
najveeim izazovima suoeava dana8nja da vas to kao naciju ne odvede u jako
Australija - jesu li to klimatske pro- pogresnom smjeru. Dakle, nije isto kao
mjene, irnigracija, drustvene nejed- ono sto se trenutaeno dogada u Europi, Da,piSemro
nakosti? Kako Australci razmisljaju ali je rijec o jednako pogre5noj politici. date Ii podjelu
o problemima moji muce suvremeni Potrebna nam je velikodu5nija politika sto cete prona
zapadni svijet? koja ce ksenofobiju jasno odrediti kao da je bolja b c
Mislirn da je danas doslo vrijeme kad nesto pogresno i zlo, a stanovnike ove ljudi oko nas
su prvi put problemi svijeta postali i zernlje podsjetiti na njezinu slavnu zirna ljubazno
nasi problemi, i obrnuto. NajveCi medu ~~est irnigrantske nacije. ljudi svaki daJJ
njima bez ikakve je surnnje pitanje kli- GmJ :fiTi11 Dok istraZivanja pokazuju Zelim napisa
matskih promjena, iz eega proizlazi sve da prosjeenogAustralca vi8e brine smatramda ·e
ostalo. To je nesto s cirne se nufoo mo- . gospodarska slika zemlje nego sto ih se ljudska biCa. a
ramo pozabaviti. Australiju trenutaeno tiee bilo koji od problema s kojima se sustavno uma
potresa najvefa susa u povijesti zernlje. suoeava svijet, kao sto je, primjerice, te- je knjiga horru
Imamo sumske pozare usred zime! U rorizam, jednoglasno smatran trenut- dobrote, jer ial
oceanu koji nas okruZuje polako nesta- nim globalnim problemom broj jedan, mogla biti tern
ju sve ribe. Mislirn da je to najveci pro- vi ste tome problemu posvetili citavu divno, nesto b
blem naseg doba s kojim se moramo knjigu, "The Unknown Terrorist". mogu prezivje
Ta je knjiga napisana u vrijeme zace-
taka politike koja pokusava stvoriti
povijesni strah od stranaca. Problem
Australije nisu ni imigranti ni izbjegli-
ce, vec to sto je drfava pocela dobivati
sve vecu moc. Usvojen je velik broj
drakonskih zakona kojima je tajna
policija dobila velike dodatne ovlasti.
Ta je knjiga napisana kao neka vrsta
prosvjeda protiv koristenja terorizma
kao argumenta za takve stvari. Tero-
rizam je strasan zlocin i treba ga kao
takvog tretirati, ali on nikako nije do-
voljno opravdanje da bi se drfavi dale
apsolutne ovlasti nadzora, jer povijest
je pokazala da one uvijek budu zlou-
potrijebljene i koriStene protiv naroda.
Smatram da Australija time poduzima
golem korak u pogre8nom smjeru i da
je to ono sto nas mora zabrinjavati, a
ne izb ·e lice.
~8611~~ Sto je sa starosjediocima,
aboridZinima? Aktivan ste zagovornik
njihovih prava na jednakost, all kakvo
je misljenje veeine Australaca?
Trajna tema u Australiji je pitanje abo-
ridZina, koji traie da budu prepoznati,
zahtijevaju da priznanje njihovog suve-
reniteta bude ugradeno u ustav. Kad bi se
to doista dogodilo, kad bismo formalno
prepoznali svoja domorodacka plemena,
tada bismo stvarno mogli reci da smo
narod nastao na prihvacanju drugih, cija
je povijest zapocela prije 30.000 godina
dolaskom cmackih plemena na ove
prostore. VecinaAustralaca podupire tu
inicijativu, alls druge strane postoji velik
otpor konzervativnih politickih opcija.
Nadam se dace se u iducih nekoliko
godina ipak dogoditi neke promjene,
jer kad bismo irn dali to priznanje, kad
bismo prihvatili svoju cmacku proslost i
nase nevjerojatno lijepo cmacko naslje-
de, to bi nam omogucilo da se snaZnije
odu remo silama rasizrna.
l.Witil.WlfiliMi~ Svi su va8i romani na neki
nacin posveeeni borbi protiv "sila zla".
Pisete li trenutaeno neku novu prieu?
Da, pisem roman o dobroti. Jer pogle-
date li podjelu moci u svijetu, jedino
sto cete pronaci je beznade. Ja vjerujem
da je bolja buducnost svijeta u rukama
ljudi oko nas, u brojnim malim iska-
zirna ljubaznosti i dobrote koje obicni
ljudi svaki dan cine jedni drugirna.
Zelim napisati knjigu u east dobroti jer
smatram da je ona temeljna za nas kao
ljudska biea, a njezina je vainost i uloga
sustavno umanjivana i odbacivana. Ta
je knjiga hommage dobroti i vainosti
dobrote, jer iako ljubaznost nikad ne bi
mogla biti temelj politike, ona je nesto
divno, nesto bez cega ljudska biea ne
mogu prezivjeti.
 Kada demoni iz proSlosti Kri1
izjedaju iznutra!
Zgodno stivo da se izbacite iz kolotecine i provjerite sto ima novo na americkom

Nova lica
faiizma
Pise:
jugu, gdje iz sume vrebaju svakojaki strahovi, panike i tjeskobe
i njezina proslost pocne je
vrebati kao kostur iz ormara.
r
Enzo Traverso
IKRISTINA KEGUEN MEGAN MIRANDA
Zapravo, postoji doista jedan Zudr
egan Miranda pronas- kostur koji nekako drzi cita-
Traverso objasnjava fa-
sizam putem istancane
M la je, cini se, kljuc da
se svojim kriminalistickim
telja od pocetka do kraja. Pri-
ea nije neka velika inovacija, G=
komparativne analize romanom popne medu ali Miranda je uspjela, ocito, skoj knjiZe
fasizma dvadesetog, vrhove najprodavanijih zadiviti publiku konceptom zinjepro "1
odnosno njegovih novih knjiga na listama New York pricanja price unatraske. posvecen
lica na pocetku dvade- Timesa. I iako njezin roman Iskreno, pomalo je napor- kaoprozai
set prvog stoljeca. "Sve nestale djevojke" vrlo no sam sebi u glavi vrtjeti kaoknjiie'
TIM press sirokogrudno usporeduju prieu "dan prije", pa "dan ljica, vodi
s Gillian Flynn i Paulom prije", pa "dan prije", no pisanjai -
Hawkins, prica iz njezina dobro. "Sve nestale djevojke" zivotno, o'
Sve nestale iskustvo ra
spisateljske kuhinje vise je djevojke, zgodno je stivo za izbaciti
dobro konceptualno osmi- se iz kolotecine i provjeriti povezivan
sljena nego sto ima nekog Megan Miranda, sto ima novo na americkom na,knjii
intrigantnog safta. Radi se o Znanje. Preveo: jugu, gdje iz sume vrebaju boravkau
djevojci Nicolette koja se vra- Mladen Jurcic svakojaki strahovi, panike i jepromije
ea u svoj mali gradic nakon tjeskobe. Nije lose, ali nije ni udanajen
sto je nije bilo godinama, nista spektakularno. Gane,mao
modemon
Jedino sjeianje javnimis
namedllS(
Flore Banks svjetova, n
Emily Barr nostavlje
Flora ima 17 godina i
anterogradnu amneziju. Cijela Ceta uspomena, tajni i zle njaAfrike:
ma. To SUI
svojompn:
kobi samo cel<a Merrittin dolazal<
Sve sto joj se dogada
zaboravlja za nekoliko togasto
sati - sale svojih prija- kao sto je ·
telja, upute koje joj daju Karen White uspjela je upozoriti na onu staru Tolstojevu da jupomalo
roditelji, cak i to tko je
romana, ··
je svaka nesretna obitelj nesretna na svoj nacin je dobila
ona ... Profil
mena, tajni, misterija i zle nae, s izuz.t
kobi sruci se na nju. Ali Karen gdjejefo
White tako je lijepo oblikova- uskogru
va priea smjestena u la svoje protagoniste, utkala sredine, u
O JilZnu Karolinu, u jednu
kucu u kojoj se sasvim slueaj-
u njih ponesto fikcionalne
intrige i dosta zivotne mudro-
nacineup
tinenta, op
nim i neocekivanim spletom sti, da je ilZitak procitati jedan Roman"
okolnosti nade zajedno ovakav roman koji od citatelja tematizira
nekoliko osoba izmedu kojih zahtjeva samo iskrenu emo- ljubavnap:
kolaju razne tajne, dirljiva je, ciju. Ponekad se neke knjige Anei27-gc
Ljubim ruke, ganutljiva, napeta i jako lijepo na prvu ucine odvise srce- upoznaje
milostiva A. ispricana. Karen White je u drapajucima; mozda je to bio bijega uAf;
"Zvuku stakla" uspjela upo- i slueaj sa "Zvukom stakla''. nagraduE
Turunen, M. Partanen smoupo
zoriti na onu staru Tolstojevu Ali nakon procitane posljed-
Ova knjiga pokusava ot- da su sve nesretne obitelji ne- nje stranice, citatelj mozda ZVUk stakla, upoznati
kriti katkad razloge pro- sretne na svoj nacin. Jer, kad i shvati da nije uvijek stvar nagrade (z
Karen White, upravotih
mjena europskih pravila udovica Merritt sazna da je u nabrijanim i dinamicnim Mozaik knjiga.
ponasanja i pokazati da od milZa naslijedila ogrornnu literaturnim svjetovima koji zernljama
posljedice razvoja nisu kucu i kada se vrati ondje vrve podraZajima. Ponekad Prevela: Ivana kvalitativn<
uvijek pozitivne, kako ne bi Ii se pornirila sa svojim se treba prepustiti i autorima Sojat trebarecik
nas uci sjaj drustvenog duhovima, cijela eeta uspo- po put White. svakakoza:
bontona. TIM press
 Kritika proznog uma
Napol<on, traume 21. stoljeCa
napisane iz nel<og novoga l<uta
Zudnja i mogucnost ljubavi izmedu starije bijele zene i mladog Afrikanca
abriela Babnik (1979) iznimno je
G zanimljiva osobnost na sloven-
skoj knjiZevnoj sceni. Prije svega, nje-
zin je profesionalni zivot u potpunosti
posveeen knjiZevnosti i pisanju; osim
kao prozaistica, vrlo aktivno djeluje i
kao knjiZevna kriticarka, prevodite-
ljica, voditeljica radionica kreativnog
pisanja i kolurnnistica. Njezino je
Zivotno, obiteljsko i profesionalno
iskustvo takoder vezano uz Afriku i
povezivanje dvaju kontinenata, sredi-
na, knjiZevnosti. Iskustvo putovanja i
boravka u Africi, kako kaie, potpuno
je promijenilo njezin pogled na svijet,
udana je za novinara i aktivista iz
Gane, magistrirala je na nigerijskom
modemom romanu, au svim svojim
javnim istupima vrlo aktivno djeluje
na medusobnom upoznavanju dvaju
svjetova, rusenju predrasuda i pojed-
nostavljenog medijskog predstavlja-
nja Afrike i tzv. institucionalnog rasiz-
ma. To su problemi kojimC). se bavi i u
svojom prozi, eudesnoj ne samo zbog
toga sto se bavi temama koje u sredini
kao sto je slovenska, ill na8a, jos djelu-
ju pomalo egzotieno. Od svoga prvog
romana, "Kofa od pamuka", za koji
je dobila nagradu za najbolji prvije-
nac, s izuzetkom "U visokoj travi",
gdje je fokus bio pomaknut prema
uskogrudnosti njezine domicilne
sredine, u njezinoj se prozi na razne
nacine upisuje iskustvo drugogakon-
tinenta, opcenitije iskustvo Drugih.
Roman "Susno doba", u kojem se
tematizira kratkotrajna i kompleksna
ljubavna priea 62-godisnje Slovenke
Ane i 27-godisnjeg lsmaila, kojeg ona
upoznaje tijekom svoga putovanja/
bijega u Afriku, 2013. je godine dobio
nagradu Europske unije. BuduCi da
smo u posljednje vrijeme poprilicno
upoznati s romanima laureatima te
nagrade (zbog poticanja prijevoda
upravo tih romana u europskim
zernljama), a medu njima ima doista
kvalitativno vrlo "sarenih" naslova,
treba reCi kako je rijec o romanu koji
svakako zasluiuje ne samo tu nagra-
PiSe:
JAGNA POGACNIK
knjizevna kriticarka i prevoditeljica
du nego i siru citateljsku pafuju, sada
kada je dostupan na hrvatskom jeziku
u vrsnom prijevoduAnite Peti-Stantic.
ZaSto?Vise je razloga za to, jedan je od
njih svakako taj sto je rijec o dobrom ro-
manu koji se bavi nekim od najvainijih
tema knjiZevnosti 21.stoljeea- identite-
tom, usarnljenosti pojedinca, traumom
i ulogom koje sredina dodjeljuje prije
svega ienama. Medutim, za razliku od
rnnostva naslova koji se time, u cjelini ill
parcijalno bave, Gabriela Babnik svemu
tome prilazi iz drukcijeg, "zaostrenijeg",
subverzivnijega kuta. Vee sarnim time
sto u odnos postavlja nestereotipne
likove, rnladog cmog muskarca i znatno
stariju bijelu zenu, koji su se susreli
slueajno, na ulici, gdje je Ana mogla biti
zrtva lsmailova napada i pljacke. No
fodnja, tjelesna privlacnost i mogucnost
ljubavi za koju je od pocetka jasno da
nema rnnogo sanse Ger susno je doba,
"harmatan", kad ni priroda ni ljubav ne
mogu cvjetati) dovodi ih u odnos koji
Suino doba,
Gabriela Babnik,
Sandorf. Prevela:
Anita Peti-Stantic
postaje poligon za zajednicko vrijeme
strasti, ali i propitivanje i ispovijeda-
nje rnreie vlastitih traumatskih toea-
ka. Roman je strukturiran na nacin
da se ispreplecu naracije dvaju likova,
dvaju udaljenih svjetova koje razdvaja
jaz godina i boje koie, a povezuje tre-
nutak u kojem se cini kako bi se doba
suse koje ispunjava njihove nutrine
moglo popuniti fodnjom i iedi za
ljubavlju. Ana i Ismail, svaki s teskom
prtljagom vlastite proslosti, dvoje su
ljudi koje Zivot nije mazio. Ana, kao
predstavnica zapadne kulture, posvo-
jeno je dijete obiljeieno odnosom s
ocem i majkom, brakom bez ljubavi,
krivnjama i odnosom sredine prema
zeni koja Zell biti kreativna i slobod-
na, dok je Ismailov Zivot obiljezen
okrutnom africkom svakodnevicom,
zlostavljanjem, kriminalom i turbu-
lentnom politickom situacijom. Njih
dvoje ne mogu dubinski razumjeti
traume onoga drugoga, jer one proiz-
laze iz drukcijega konteksta, ali ovdje
se radio vrlo pornnom i slojevitom
prikazu odnosa dvoje ljudi prepunih
praznina i propustenih prilika, ranje-
nih egzistencija sa svojim ceinjama
za novim i drukcijim zivotom. Ono
sto romanu daje dodatni sloj jest
uvafavanje selektivnosti i manipula-
tivnosti sjecanja, koja ne moraju biti
istinita, zbog cega su rnnogi doga-
daji (prije svega motiv cedomorstva)
zasjenjeni i tek moguCi ill odmaknuti
u prostor magijskog realizma. Nakon
citanja ostaje-dojam kako je rijec 0
pojedincima koji pripadaju dvama
svjetovima i dvjema vrstama drustve-
ne represije, ali su u konacnici oboje
traumatizirani i dovedeni do trenut-
ka kad pozele pobjeci u novi zivot i
blizinu s drugom osobom i pitanje je
koji je od ta dva modela gusenja poje-
dinca okrutniji i jaci. lntirnni prostori
likova, u romanu koji je mogao biti
ljubavni, zrcale rnnogo sire drustvene
odnose i prilike i potieu rnnogobrojna
pitanja, surnnje, pa i promjene uvrije-
ienih percepcija.
 Strip
Pise:
KRUNO LOKOTAR
freelance urednik
D anijel Zezelj objavio
je vec tko zna koji
album, tesko je pratiti nje-
govu inozemnu karijeru,
zove se "Devet zivota",
opet je ocekivano eude-
san, i donosi devet priea
razlicitih duZina na vise od
100 stranica. Na naslovnici
albuma je najljepse nasli-
kan tigar od svih tigrova
koje sam vidio. Nije to
mala stvar, jer nema puno
ljepsih ni eksploatiranijih
motiva od tigra. Koga tigar
ne takne, koga je zaobiSao
od Keatsa do Borgesa, od
japanskih i korejskih crtefa
tusem i prikaza u raznim
rezbarskim tehnikama do
Delacroix.a, tko je slijep na
barbarski i primordijalni
odnos zlatnog i crnog u
tom krznu, na boju vatre
DOBRO """"
rajuCi na bitno, e u tome
leZi njegova snaga, tezina i
nego raZ\iJ
i emocije, ·
i njezine buduenosti, na
gipkost macke i ostrinu
pcindZi, tko ne vidi u tim
atributima napetost i
DOSLI lakoea, u tome je posebnost.
Oduvijek je tako bilo. Pam-
tim kao danas kad sam vidio
njegov prvi album, "Sun
simbolike
krajeva u ·
upisuje,
u trbuhup
neponovljivost tigrova bar-
koda, neka se umjetnosti
ne laea. Ni tigra ni Zezelja.
Nije samo naslovnica na-
U KAOS City" (oCita referencija na
Millerov "Sin City", za koji
tad nisam znao), taj album i
to ime se generacijski ureza-
trubi uma
rijekeimo
je porazbij
tada 12 sa ·
slikana - piSem naslikana,
ali nisam siguran kojim
tehnikama je izvedena, kao GENIJA lo, bio je drugaciji, prepo-
znatljiv u slicici, po kom-
poziciji stranice, neki tip
sati sanja
umjetniko
kojiznane
da ja nastala na celuloidu,
"""" """" opakog prezimena, dosao crtezi ofa :
sto uz kompoziciju od
tri kadra koji u razlicitim
planovima prikazuju faze
pokret jaea dojam skoka
ZEZEUA niotkuda, bez likovne rodbi-
ne i predaka, tad mi je jedina
asocijacija po slienosti bila
u sivom sumu ranih plakata
njegovaje
poniranan
kriterije kl
njezino je
velike macke - nego cijeli Objavio je vec tko Laibacha. Drugaciji je Zezelj vektorsko ~
strip. Jer Zefolj je puno bio i ostao po svom pripo- proizvoljn
prije slikar nego crtac.
zna koji album, vijedanju, koje je daleko od recenice pj
Linija na kojoj crtez pociva tesko je pratiti klasieno fabularnog. On je denzirane,
kod njega nikad nije bila prije narativni pjesnik koje- precizno,
na liniji, all kako slika s
njegovu inozemnu mu pripovjedna ekonornija heroinom.•
nebojama, ill preciznije karijeru, zove se nije u prvom planu, pa na teksta ispri
- kako slika u svim nijansa- atrnosferu i detalje trosi slike unjegovu
ma i rasterima crno-bijele, 'Devet zivota' opet
I
i stranice, sto ne znaci da ne pektakul
s milijun tekstura, sto kroz je cudesan zna biti i saZet. Osim toga, ni
manje nudi vise, reduci- njegove fabule nisu klasiene
nego razvijanje atmosfere
i emocije, individualne
simbolike, eesto otvorenih
krajeva u koje se citatelj
upisuje, s nekim rnisterijem
u trbuhu price; brodom koji
trubi u magli u gradu bez
rijeke i mora, kuharu koji
je porazbijao satove pa od
tada 12 sati pece kruh a 12
sati sanja leptire, street art
umjetnikom Mandrakom,
koji zna neke trikove pa mu
crtezi ozivljavaju ... Konacno,
njegova je stranica kom-
ponirana nepregledno za
kriterije klasiene naracije,
njezino je "citanje" vise-
vektorsko i dijelom nu.zno
proizvoljno. Zezeljeve su
recenice pjesnicki kon-
denzirane, on rijeci dozira
precizno, kao da ima posla s
heroinom. A zna i prieu bez
teksta isprieati. Spektakl je
u njegovu prikazu nes-
pektakularnog, otudenog:
njegove vedute su puste i
tihe, gradovi industrijali-
Devet iivota,
Danijel Zefolj, Matica
hrvatska Bizovac
zirani, eovjek uvijek sitan
spram okolisa, geometrijska
pozadina kao anorgansko, a
eovjek i zivotinja i masta kao
organsko u stalnom dijalogu
i dubinskom nepripadanju
i prozimanju: eudesno tu
ne eudi, neki magrittovski
prohladan i suzdrzan nadre-
alizam, nekad s elementima
psihodelije, izbija sa stra-
nica. Igre perspektive i vo-
lumen koji cesto istiee tako
da sipa perle tamo gdje nisu
neophodne, djelomicnih
prikaza tijela i pokreta takve
su da im tekst najeesce
nijepotreban.Dinarnicne
kao dinamit i otudene kao
istina. Devet priea iz "Devet
zivota" uglavnom prieaju
jednu prieu: o iznimnom
eovjeku, mozda i 0 tihoj,
individualnoj pobuni. Arhe-
tipski Zezeljev simbol i lik
je eovjek koji leti, Ikar. On
je onaj koji se vinuo prema
suncu, onaj koji je riskirao,
onaj ciji skok i pad su tako-
der let, jer va.znije je usuditi
se nego poletjeti i dosegnu-
ti. Govori Zezelj o bicima s
krilima, o skakacima, o po-
kusaju da se eovjek oslobo-
di prikovanosti, emancipira
od sile te.ze, o onima koji
su se odrazili u sarni eter
ljudskosti kako bi dosegli
neku drugu egzistenciju i
esenciju. Puno je letecih
biea u ovim stripovima, lete
njima leptiri i sitni helikop-
teri, lete svinje i slonovi,
andeli se spominju i prikri-
vaju u raznim oblicjima. Taj
koji pokusava poletjeti je
najeesce umjetnik, indivi-
dualac, otpornik sistemu i
prekogranicni slueaj. Kroz
figuru letaea i pokusaj leta
njegovi stripovi su duboki
naklon umjetnosti, masti,
imaginaciji, koje stvaraju
paralelne svjetove ugod-
nije od izlaznog, naseg,
s kojega se valja odraziti.
Covjek je onaj koji nadilazi
svoje granice. sa.zetak tog
htijenja dan je u stripu
"Maratonac", na engle-
ski prevedenim tekstom
Zefoljeva kolege iz Udruge
Petikat Stanislava Habjana,
koji ka.ze: " ... and flying
naked". To je taj daleki cilj,
letjeti po sebi, gol i slobo-
dan. "I believe I can fly"
na drugome mjestu reCi
ce Zefolj i upozoriti: Pazi,
padaju andeli. Rezime te
figure leta bi mogao biti
alanfordovski: Tko leti
vrijedi, tko vrijedi leti, tko
pada, takoder vrijedi.
Ze:Zelj zna pripovijedati,
ali njegovo j
pripovijedanje dalek
od klas1cno fabularnog.
Pri1e je narativni pjesni
Tema
Sudionici konferencije u Potsdamu,
americki predsjednik Harry S. Truman,
britanski premijer Wmston Churchill
i sovjetski voda Josif Staljin, pozvali su
Japan na bezuvjetnu predaju, zaprije-
tivsi da ce se u suprotnome ta zernlja
suoCiti s "trenutacnim i potpunim
unistenjem". Govoreci o planovima
vojnog osvajanja "zernlje izlazeceg
sunca", Truman je tijekom konferen-
cije neodredeno natuknuo Staljinu da
Sjedinjene Ddave posjeduju "novo
mocno oruije", a brkati Gruzijac mo-
rao je glurniti iznenadenje - zahvalju-
juci sovjetskim spijunima ukljucenima
u Projekt Manhattan, obavjestajne
slliZbe Sovjetskog Saveza pratile su sva-
ki korak u razvoju novog tajanstvenog
oruija, atomske bombe.
NIJE UOPCE ODGOVORIO NA
SAVEZNICKI ULTIMATUM
U svakom slueaju, tadasnji japanski
premijer Kantaro Suzuki nije uopce
odgovorio na saveznicki ultimatum,
sto je vojni vrh u Washingtonu shvatio
kao zeleno svjetlo za testiranje revo-
lucionarnog oruija, bombe dovoljno
sna.Zne za razaranje cijelih gradova.
Sestog kolovoza 1945. godine, u 8.15
sati po lokalnom vremenu, bomba
aktivirana iznad Hirosime pretvorila
je taj japanski grad u masovnu grobni-
cu. Druga americka atomska bomba,
bacena na Nagasaki tri dana kasnije,
uvjerila je japanskog cara Hirohita da
je svaki daljnji otpor besmislen, pa
je pozvao japansko Vrhovno vijece
zadliZeno za vodenje rata da prihvati
saveznicke uvjete. Nakon jos nekoliko
dana neizvjesnosti i tajnih pregovora,
Hirohito se 15. kolovoza putem radija
obratio sunarodnjacima proglasivsi
bezuvjetnu kapitulaciju. Careva objava
izazvala je sok u dijelovima japanske
javnosti. Izolirani japansk:i vojnici i
postrojbe diljem istoene Azije i Pacifik:a
mjesecima su nastavili pruiati otpor, a
legendama je priea 0 easniku impe-
rijalne vojske Hiru Onodi koji se 29
godina nakon zavrsetka rata skrivao
na Fillpinima, vodeCi svoj privatni rat
protiv Amerikanaca, da bi se predao
tek 1974. nakon sto ga je njegov nadre-
deni - koji je specijalno za tu priliku
morao doputovati iz Japana - oslobo-
dio dliZnosti. Ipak, Hirohitova odluka o
predaji bez surnnje je spasila milijune
japanskih zivota i, s izuzetkom dva
zlosretna grada, Hirosime i Nagasakija,
harem djelomicno saeuvala urbanu
industrijsku, prometnu i stambenu
infrastrukturu vec znatno ostecenu
stalnim americkim bombardiranjima.
Slavna japanska nacija, koja je izmedu
Ian Kershaw
Kraj, Ian Kershaw.
V.B.Z. Prevela: Iva
Karabaic
Kershaw je napisao dva tuceta knjiga
o Hitleru i nacionalsocijalizmu ...
e<> Do pakla i
natrag, Ian
Kershaw, Fraktura.
Preveo: Vuk Perisic
ostaloga izurnila kamikaze i seppuku,
progutala je ponos i izmedu "trenu-
tacnog i potpunog unistenja" i "bezu-
vjetne predaje" izabrala ovo potonje,
zrtvujuCi "east" kako bi spasila ljude.
Scenarij kapitulacije japanskog save-
znika u Europi, nacisticke Njemacke,
bio je potpuno drugaciji. I kad je vec
odavno bilo jasno da nema nikakvih
izgleda preokrenuti ratnu srecu, kad
su se borbena djelovanja prebacila
na njemacki teritorij a svakodnevna
strateska saveznicka bombardiranja
pretvarala njemacku infrastrukturu u
prah, nacisticki je rezim ustrajao na
borbi "do posljednjeg fovjeka"' sto je
rezultiralo nepotrebnim zrtvama na
obje strane, te "trenutacnim i potpu-
nim unistenjem" gradova, ali iskljucivo
njemack:ih. Zlocinack:i reZim Adolfa
Hitlera po svom je fatalizmu nadmasio
cak i japanske uzore, .zrtvujuci stotine mjesecis
tisuea ljudi i stoljeca europske uljudbe ke postrojb
utjelovljene u urbanistickom skladu rnladosti b ·
povijesnih slojeva njemack:ih gradova. iracionalan
Njemacka prijestolnica Berlin - vele- mahnitog ·
grad koji se sa svojim ljupkim bulevari- sasobomu
ma i palacama iz belle epoquea u izbo- pripadnika
ru za titulu europske Miss metropola Njemack:i
nadmetao i sa sarnim Parizom - nakon zernlju up
rata je izgledao poput provincijske postavlja se
industrijske zone poharane tomadom narod upo
u kombinaciji s tsunamijem, bas kao i kadje znao
vecina njemack:ih gradova koji SU bill rnljuprema
na dometu britanskih Lancastera i li Nijemci _
americkih "letecih tvrdava" B-17. vali Hitlera
zbogterora
ZRTVOVANJE NJEMACKE MLADOSTI Kakoiza5to
BILO JE PROMISUENA ODLUKA le boriti do
Arhitektonske posljedice nacisticko.g opcije za . -:
fanatizma vidljive su i danas - povije- posljednjo
sne cetvrti brojnih njemackih gradova godinama_
premrefone su modernistickim uni- britanskog
formnim interpolacijama sagradeni- hawa, are
ma u zurbi odmah nakon rata te pede- jemonum
setih godina, kad je prioritetna bUa Hitlerove
izgradnja funkcionalnih stambenih kojujeupra
kvadrata naustrb estetike ill obnove uprijevodu
u originalnom stilu. Ipak, to su samo strukcija ko
zgrade, a nacisticki rezim svoju je posljednjeu
bolesnu zlocinacku iracionalnost jos ( nog razaran
vise iskazao zrtvujuCi "ljudski materi- okupacije. ·
jal" - dobro su nam poznate snirnke to suNijem
Hitlera kako u posljednjim tjednima upitao seK
rata ispred svog berlinskog bunkera odgovorna
obavlja smotru postrojbe Hitlerjugen- samoako
da, saljuCi plavokose 13-godisnjake u vlastiimen
prevelikim sinjelima u sigumu smrt kadjekat
pred nadiruee tenkove Crvene armije Njemacku.
koji su se pribliZavali sredistu Berlina. njimmjes
Nitko s imalo razuma ne bi oeek:ivao ambiciozan
dace tinejdZeri s nekoliko tjedana mogucih
vojne obuke, pa makar u pitanju bill tema, a vjer
povjesnicar
i potomci arijsk:ih nadljudi, zaustaviti
sovjetski ratni zrvanj koji je ranijih tocnijeodg

mjeseci samlio najelitnije njemac-
ke postrojbe - zrtvovanje njemacke
mladosti bilo je istodobno duboko
iracionalan cin i promisljena odluka
mahnitog diktatora koji je odlucio
sa sobom u pakao povesti i sto vise
pripadnika svog voljenog naroda.
Njemacki zlocinacki rezim odveo je
zemlju u ponor autodestrukcije, no
postavlja se pitanje zasto je njemacki
narod uporno slijedio Hitlera, cak i
kad je znao da Fiihrerov put vodi ze-
mlju prema potpunom unistenju. Jesu
li Nijemci svojevoljno do kraja podrfa-
vali Hitlera ill SU to bill prisiljeni ciniti
zbog terora kojemu su bill izlozeni?
Kako i zasto su se vojne snage nastavi-
le boriti do samoga kraja? Koje su bile
opcije za Nijemce, civile i vojnike, u toj
posljednjoj fazi rata? Tai sliena pitanja
godinama su zaokupljala uglednog
britanskog povjesnicara lana Kers-
hawa, a rezultat njegovih promisljanja
je monumentalna knjiga "Kraj: slam
Hitlerove Njemacke 1944.-1945.",
koju je upravo objavio zagrebacki VBZ
u prijevodu Ive Karabaic. "Autode-
strukcija koja nastaje zbog borbe do
posljednjeg eovjeka, do gotovo total-
nog razaranja i potpune neprijateljske
okupacije, iznimno je rijetka. Pa ipak,
to SU Nijemci ucinill 1945. Zasto?",
upitao se Kershaw, dodajuCi da se
odgovor na to pitanje mofo dobiti
samo aka se detaljno prouce strukture
vlasti i mentalni sklopovi u vrijeme
kad je katastrofa neumoljivo stezala
Njemacku. Njegova knjiga o posljed-
njim mjesecima Hitlerove Njemacke
ambiciozan je pokusaj da se iz svih
mogucih kutova sagleda ta opsefaa
tema, a vjerojatno je upravo Kershaw
povjesnicar koji bi trebao dati naj-
tocnije odgovore na ta kompleksna
pitanja, ill se barem najvise pribliliti
"povijesnoj istini" o tim dogadajima.
Naime, Kershawa se smatra najve-
cim svjetskim struenjakom za Adolfa
Hitlera i nacisticku Njemacku. Roden
1943. u Lancashireu u Engleskoj, Kers-
haw je doktorirao povijest na Oxfordu
i kao mladi povjesnicar poceo se baviti
mracnim srednjim vijekom. Dok je
proueavao srednjovjekovno njemacko
seljastvo, provodio je dosta vremena
u toj zemlji i dobro naucio njemacki.
Cini se da mu srednji vijek nije bio do-
voljno mracan, pa se zainteresirao za
daleko najmracnije razdoblje njemac-
ke povijesti, a kako se to dogodilo, sam
je ispricao u jednom intervjuu.
'ZAJEDNO SMO MOGLI POBIJEDITI
BOUSEVIKE I VLADATI SVJETOM'
Tijekom boravka u Bavarskoj 1972. go-_
dine slueajno je u nekom minhenskom
kaficu, ill je to mozda bila pivnica, sreo
jednog starijeg muskarca koji mu je
rekao: "Vi Englezi ste tako glupi! Da
ste barem bill uz nas, zajedno smo
mogli pobijediti boljsevike i vladati
svijetom!", a da bi mu sasvim pojasnio
svoje stajaliste dodao je: "Zidovi su
gnjide!". Kershaw je tim incidentom
bio dovoljno sokiran da se zainteresira
za temu koja mu je kasnije donijela
svjetsku slavu - folio je saznati kako je
bilo moguce da obicni ljudi u Nje-
mackoj masovno podupru nacistiCku
ideologiju. U meduvremenu je napisao
dva tuceta knjiga o Hitleru i nacional-
socijalizmu, bio je savjetnik BBC-ja za
dokumentarce o nacistima i Drugom
svjetskom ratu, i opcenito postao vo-
deci svjetski ekspert za ta pitanja, a za
njegove zasluge u povijesnoj znanosti
kraljica Elizabeta ga je proglasila vite-
zom. U knjizi "Kraj: slom Hitlerove Nje-
macke 1944.-1945." sir Ian se fokusirao
na razdoblje od neuspjesnog pokusaja
atentata na Hitlera u srpnju 1944. do
njemacke kapitulacije 8. svibnja 1945.
U opSirnim poglavljima Kershaw
kronoloski opisuje kolaps Wehrmachta
na zapadnoj fronti u rujnu, prve upade
Crvene armije na njemacki teritorij u
listopadu, njemacke kratkotrajne nade
tijekom protuofenzive u Ardenima u
prosincu, prodor sovjetskih postrojbi
na istoenom frontu u sijeenju, eskalaci-
ju terora u veljaci, propadanje rezima i
njegove oeajnicke pokusaje da se odrzi
u oZiljku i travnju, te napore Hitlerova
nasljednika admirala Karla Donitza da
ishodi sto bolje uvjete predaje pocet-
kom svibnja.
Sovjetski vojnici u razrusenom Berlinu
Razdoblje kojim se bavi knjiga
otvaraju posljedice poznate "Opera-
cije Valkyrie", siroke zavjere fasnika
Wehrmachta na celu s legendarnim
Clausom von Stauffenbergom, koja
je zavrsila detonacijom bombe u
Hitlerovu stoforu u lstoenoj Pruskoj.
Zavjerenici su se ieljeli rijesiti Hitlera
i preuzeti vlast u zernlji te sklopiti sto
hitniji rnir sa zapadnim saveznicima.
Hitler je eksploziju prezivio s laksim
ozljedama, a reakcija nacistickih
vlasti bila je brutalna - Gestapo je
uhitio vise od 7000 ljudi osumnjiee-
nih za sudjelovanje u uroti, od kojih
je gotovo 5000 pogubljeno, medu
njima svi vodeci zavjerenici. Kershaw
Stauffenbergovu zavjeru vidi kao
kljucan trenutak krajnje radikalizacije
re.Zima - kao sto je nekoliko dana na-
kon atentata rekao zloglasni Joseph
Goebbels: "Hitleru je trebala bomba
pod guzicu da <lode pameti". U tom
je trenutku, u srpnju 1944. godine,
Hitlerovu rezimu vec bila napisana
osmrtnica. Snage zapadnih save-
znika koje su se na Dan D iskrcale
u Normandiji bile su konsolidirane,
postrojbe Crvene armije u "Ope-
raciji Bagration" razbile su golemu
njemacku grupu arrnija Centar i
napredovale vise od 300 kilometara
prema granicama Reicha, na jugu su
Amerikanci usli u Rim, au meduvre-
menu je sve vise njemackih grado-
va postalo metom svakodnevnih
strateskih bombardiranja. Saveznici
su bill uvjereni da ce rat biti zavrsen
najkasnije do BoZiea.
U SAVEZNICKIM BOMBARDIRANJIMA
UBIJENO JE OKO 400.000 UUDI
Bilo kako bilo, vec tad je bilo jasno da
je za Nijemce rat izgubljen, a gole-
mu cijenu nastavka borbi platila je
ponajvise sama Njemacka. U deset
mjeseci, od srpnja 1944. do svibnja
1945., stradalo je mnogo vise njemac-
kih civila nego u prethodnim godina-
ma, uglavnom u zracnim napadima
i zbog pogibeljnih zivotnih uvjeta u
istocnim podrucjima. Ukupno je u
saveznickim bombardiranjima ubi-
jeno oko 400.000 ljudi, a unisteno je
vise od 1,8 milijuna domova. Sovjet-
ska invazija na istoku rezultirala je
srnreu oko pola milijuna civila. Nje-
macki vojni gubici u zavrsnih deset
mjeseci rata bill su jednaki onima u
cetiri godine prije srpnja 1944. - da
je atentat na Hitlera bio uspjesan i
da je rat ubrzo priveden kraju, bill bi
spaseni zivoti oko 50 posto ukupno
poginulih njemackih vojnika. Dakle,
od trenutka kad je postalo jasno da je
rat izgubljen, nacisticki je rezim u smrt
poslao jednak broj vojnika koliko ih je
poginulo od pocetka ratnog sukoba! Taj
nevjerojatan podatak sjajno docarava
bezurnnu nernilosrdnost nacisticke
ideologije i samoga Hitlera, a Kershawa
je najvise zanimala "ocita Hitlerova
srediSnja uloga u njemackom samo-
unistavajueem porivu dok je Reich pro-
padao". Na sudbonosno pitanje zasto
su podredeni nacisticki vode i vojni za-
povjednici bill spremni slijediti Hitlera
na putu unistenja sve do samoga kraja
jedan od odgovora koji Kershaw nudi je
"karizmatska vlast". "Hitlerov je rezim
bio do krajnosti personaliziran, a takav
je bio od svog pocetka 1933. godine.
Nisu postojali politbiro, ratno vijece,
vojna hunta, senat ill skup ministara
koji bi kontrolirali njegovu vlast. Nije
bilo nicega po put Velikog fasistickog
vijeea, koje je pokrenulo svrgavanje
Mussolinija", navodi Kershaw. Struk-
ture i mentalni sklop "karizmatske
vlasti" nastavili su se i dok je Hitlerova
popularnost medu njemackim masa-
ma padala. Nacisticku vrhusku je na
visini odrfavala ne samo slijepa vjera
u Hitlera nego i osjeeaj da bez njega
nemaju buduenost. Njihove su sudbi-
ne bile neodvojivo povezane. Bila je to
lojalnost onih koji su za sobom porusill
sve mostove i vise nisu imali izlaza,
pise Kershaw. A Hitlerov monstruozni
ego izabrao je borbu na sve ill nista.
"Unistenje uz netaknutu fast ratova-
njem do samoga kraja, zadrfavanje
gotovo rnitskog vojnoga kodeksa
borbe do posljednjeg metka, stvara-
nje legende o hrabrosti unatoc ofaju
poraza za buduee narastaje, za Hitlera
M
su bill prihvatljiviji od bilo kakvih
pregovora o predaji". Medutim, kad se
nakon njegova samoubojstva carolija
rasplinula, ogrornna vecina onih koji
su ga dotad bespogovorno slijedili u
propast ucinila je sve kako bi spasi-
la svoju ovozemaljsku egzistenciju.
Gotovo svi nacisticki vode pobjegli
su ne ieleCi slijediti Hitlerov primjer
samozrtvovanja, vojni zapovjednici
odjednom su poeeli razrnisljati o
uvjetima predaje, a rnnogi nacisti ma-
stati 0 tome da bi u buduenosti mogli
biti od koristi zapadnim saveznicima.
I dok je Njemacka tonula u ponor, po-
slovieno ucinkovita njemacka civilna
adrninistracija zadnjih mjeseci rata
nastavljala je raditi svoj posao.
POSLJEDNJI KONCERT BERLINSKE vo, on.
FILHARMONIJE BIO JE 12. TRAVNJA supro
Jos u travnju 1945. gradanski sudovi gdjeu
izricali su presude, place su isplaCiva- vlada
ne, a cak su i strani studenti dobivali lazimo
svoje stipendije. Posljednja ratna blemje
nogometna utakmica odigrana je previSe
23. travnja - niinchenski Bayern je
rezultatom 3-2 pobijedio gradskog
rivala TSV 1860. Zadnji broj glavnog
nacistickog lista Vtilkischer Beoba-
chtera izasao je 28. travnja s naslovni-
com "Utvrda Bavarska", au Stuttgartu
se samo nekoliko dana prije ulaska
americkih trupa u grad, 22. travnja,
u kinima prikazivao film "Zena iz
snova" ("Die Fraue meiner Traume").
Posljednji koncert Berlinske filharmo-
nije odrzan je 12. travnja, a na progra-
mu je, sasvim prikladno, bio cetvrti
dio operne tetralogije "Prsten Nibe-
lunga" orniljenog Hitlerova skladatelja
Richarda Wagnera. U zavrsnoj sceni
"Sumraka bogova" nordijska heroina
Brunhilda svojevoljno se spaljuje na
pogrebnoj lomaci. Vatra postaje sve
jafa dok ne zahvati i Valhalu, mitsko
obitavaliste bogova i palih ratnika,
koja nestaje u plamenu, a "sumrak
bogova" omogueuje prociscenje i
obnovu svijeta. I doista, gledaju-
ci unazad, cini se da je njemacko
drustvo prozivjelo katarzu iskupljenja
i uspje8no se uzdiglo iz moralnog pe-
pela nacistickog razdoblja. ViSe od 70
godina nakon zavrsetka Drugog svjet-
skog rata danasnja NjemackaAngele
Merkel ostaje jedna od rijetkih velikih je autor
svjetskih sila koje, harem zasad, nisu prozi, s
podlegle urnilnom zovu populistickih iskusta
i nacionalistickih sirena.
 MartinoviCev sarl<azam je nametljiv
l<ao puSaCeva tuga za dimom ·
Pise:
ANlUN PAVESKOVll
knjiievni povjesniCar,
kritiCar, feljtonist,
prozni pisac
rvatski knji.Zevni pro-
H sjek u nacelu pati od
manjka darovitosti, pisme-
nosti, obrazovanja, zanat-
ske potkovanosti. Stjepo
Martinovic je, za razliku od
Nostalgicna proza,
satkana od osobnih
iskustava i gubitaka, cija
atmosfera i zapleti gorko
svjedoce istinu da smo u
kostacu sa zivotom
svi porazeni
posluzimo njegovom ver-
balnom akrobatikom, "kao
teran ne upokoji u ambisu
seksualno-apstinentske nir-
vane". Ponekad su mu price
u najboljoj namjeri sprzene
"na dogorijevalistu zadnjih
odgovora"(!) Njegovje sar-
kazam tako "nametljiv kao
pusaceva tuga za dim om",
sutnja "naprasno-ortacka"'
a davno ljubljena zena se
"ukazala u zagrebackom
Dvije noCi
u Barceloni
Aleksandra Orlic
Nakon citanja ovog
rornana sigurno cerno
pofoljeti provesti svoje
dvije noci u Barceloni -
pa i ako se ne odvazirno
prije toga napraviti krs
i lorn u svojern zivotu.
Henacom

statisticke vecine, i darovit,
i pismen, i obrazovan, i
zanatski potkovan. Zapra-
vo, on nije iznimka, on je
suprotnost. Naime, tamo
gdje u hrvatskoj lijepoj rijeci
vlada manjak, kod njega na-
lazimo viskove. Jedini pro-
blem je sto ih je mjestimice
previse. Iza njega je zavidna
novinarska i novinska kari-
jera. Radio je svasta, od no-
vinarenja do urednikovanja,
au njegovu zivotopisu stoji
i da je "skladatelj je medite-
ranskih balada te dizajner
trzalackih instrumenata".
Trzao je svasta i drznuo se
svasta pa je tako provalji-
vao i prostakluke dostojne
dna beogradske carsije u
kojoj je proveo studentske
godine. Kad se sve zbroji,
neki bi rekli da je obdaren
brojnim talentima, drugi da
je univerzalna neznalica i
amater opce prakse. Knjiga
.. pripovijesti "Zrno papra
u mortadeli" ni pribli.Zno
nije njegov knji.Zevnicki
poeetak. Prethodni mu
uradci nisu naisli na osobitb
veliki odjek, mada je rijec
o peru izbrusenu u okrut-
noj radionici novinarskog
trzista. Ova bi pripovjedna
zbirka zaslilZivala vise,
barem u nekom kultivira-
nijem knji.ZeVhom okruZju.
Bila bi primarnljivija i da
je autor ovoj nostalgienoj
prozi, satkanoj od osobnih
iskustava i gubitaka, cija
Zmo papra
u mortadeli,
Stjepo Martinovic,
Udruga Lanterna-
Providenca
atmosfera i zapleti gorko
svjedoce istinu da smo u
kostacu sa zivotom svi po-
raZeni, pristupio bez pokoje
spisateljske nesmotrenosti,
ako i pocinjene u najboljoj
namjeri. Njegovi likovi su
kronicni gubitnici, unapri-
jed pornireni s porazom.
Ljudi koji su vec sve doZivje-
li, odljubovali velike i male
ljubavi, pokopali svoje mr-
tve. Njihove price Martino-
vic nastoji iskazati jezikom
bogatim, razigranim, ali se u
tom umijeeu naracije eesto
nade i nepotrebnoga. Bilo
da su u pitanju metafore,
bilo upeeatljive slike, jaki
opisi emocionalnih stanja,
nerijetko neka suvisnost
optereti potencijalno dobru
pripovijest. Ponekad pisac
samotjesiteljski nalijeva
rijec viska dok ga ista, da se
,_--
sutonu dame odvrati od
povratkaon~eg~ebihse
dovijeka trapio pitanjem:
..........
USBEDOllJE .......
zasto sam joj pomogao da
me se odrekne?" Pitamo se i
sto bi imala biti "iracionalna
odluenost" ill "atavisticki
oprez uljeza"?! Sve bogat-
stvo ljudskih odnosa, musko
zenskih poglavito, Martino-
vic tka jezikom njegovanim
i nesentimentalnim, all i
Usred oluje
nerijetko nejasnim pro- Davor Paukovic
sjeenom citatelju. Poneka Auter analizira proces
prazna slika poput mora tranzicije u Hrvatskoj
"emocionalnih usidre- od pocetka liberali-
nja" eudna je pored bolno zacije u '80-irna do
precizna opisa, primjerice, uspostave derno-
ljubavnika koji su "jedno kratskog poretka,
drugom ishlapill, ostavlja- odnosno do donose-
juci jedva zamjetnu mrlju, nja ustava 1990.
kao kap vode sto izdahne Srednja Europa
na kristalu ease." Suveren
u krocenju kaosa ljudske
duse, pisac se ponekad ola-
ko prepusti vlastitoj stilskoj
sigurnosti, komentirajuci
vise nego sto je potrebno,
pripovijedajuci manje nego
je nilZno. Pritom komentari
opasno klize k autorovoj
privatnosti koja nije nilZno
aktualna citatelju. Stoga ne- Netko podvikne,
must susret s nepoznatom djeca odrastu
u pripovijesti "Barcelona" Knjifovna grupa go+
ill izostanak motivacije u
"Cetiri groba Yannisa Stellia- Poeziju Lare Mitrakovic,
noua" provociraju najgore Erne Pavlovic, Vigora
moguce pitanje koje citatelj Vukotica i Lane Bojanic
moze postaviti svome piscu: odlikuju snaina rne-
cemu? Da nije tako, mir- taforicnost koja izlazi
ne bismo duse ovu knjigu iz zanirnljivoga spoja
nazvali majstorskom. urbanog i rnediteran-
skog ... Fraktura
 Pise: eunuhat
I MAGDALENA BLAZEVIC sretnu lj
sve do pa
ekst "Bosanski ljeto-
T pis 1992.-1993." prva
je knjiga uglednog znan-
usposta
turske
PripO\ie
stvenika i pisca Dragana napomin
Paveliea koju je objavio izmedu o
Papafigo: lz nedugo nakon preselje-
ipilje u ipilju nja u Zagreb ratne '92.
lvica J. E. Puko Nakon toga je objavio niz
proznih djela U cijem SU otoman
"Papafigo" je cjelina, tematskom srediStu Sara- kojamu
mozda otok, kontinent jevo i Bosna. U osvrtu na iz kojeg n
iii svijet, u svakom njegovu pretposljednju podatke
slucaju svijet je to pun knjigu "Alahimanet, car- ih vlasti ·
zivopisnih likova s sijo", Miljenko Jergovic ma.Z
jedne i dosljaka s druge biljezi da je rijec o autoru pripa
strane koji predstavljaju koji potpisuje niz struc- vojske".
pricu o sebi. AGM nih knjiga i udzbenika, karcima
sto i ne cudi jer je u Sa- no uskop
rajevu radio kao ugledni sedme id
neuropsihijatar, a bio je i dovede
zaposlen i na Akademiji sluze u c
scenskih umjetnosti. Pa- mu. Nay
velicev znanstveni duh i da takve o
NOVAC studioznost ocituju se i u

-
OD HITLERA
novom romanu "Vrijeme
"""
DtN(M.AA.J.OVA
lala", nedavno objavlje-
nom u nakladnickoj kuCi
Sandorf. osjecaju ~­
Novae od Hitlera Citateljima/icama upu- takvim g;
Radka Denemarkova cenima u historiografiju poslusni t
Politicki roman? Ovo sam naslov sugerira da tupodvrg
je mnogo vise jer se radi o dvanaestogo- lakse od
pripovjedacica ne radi difojem razdoblju, od . pripovjed
ustupke formalnim 1718. do 1730., pozna- "potp
konvencijama. Radka tom kao "vrijeme lala", i, sto je na:
pokusava obuhvatiti zapravo tulipana, u hareman
istinu o pravdi i ne- kojem se vrsilo "grozni- tuuslugu
pravdi, i to doslovno. eavo pozapadnjivanje spolno pc
Henacom turskog drustva". Prvi ci. Pone ·a
put u javnosti, usred
dana, istanbulske fone
prebacuju nogu preko
noge, puse tanke damske
cigarete i skidaju veo s
lica. Sve se okoncalo sje-
com glava, a novi sultan
istrebljuje i one koji su
ga doveli na vlast. Pavelic
se ne zadrfava iskljucivo
Samo sreia, na ovom periodu, niti
niita drugo je priea o vremenu lala
Hrvoje Hitrec prevladavajuea. Kroz
nekoliko kljucnih doga-
Romansirani je zivo- daja iz proslosti Osman-
topis Nikole Zrinskog skog Carstva pripovijeda
VII. (17. st.). Hitrec napola fiktivnu povijest VriJ
prati Zivot tog jedinog grada, docarava atmos- Ora:
stvarnog hrvatskog feru na carskom dvoru
dvora, svakodnevicu od fokusirajuCi se na borbu San
kuhinje do radionica i izmedu crnih i bijelih
odgoja djece ... AGM
eunuha te jednu (ne)
sretnu ljubavnu prieu,
sve do pada Carstva i
uspostavljanja moderne
turske drfave.
Pripovjedac-komentator
napominje da se oslanja
izmedu ostalih i na "Kro-
niku", odnosno raspravu
"Borba crnih i bijelih
eunuha za prevlast na
otomanskom dvoru",
koja mu sluzi kao vrelo
iz kojeg navodno crpi
podatke dopunjavajuCi
ih vlastitim tumacenji- -
ma. Zanimljiv je slueaj
pripadnika "bezmude
vojske''. Radi se o mus-
karcima koji su prisil-
no uskopljeni izmedu
sedme i desete godine
i dovedeni na dvor da
sluze u carskom hare-
mu. Navode se podaci
da takve osobe nikad ne
uspiju razviti muskost u
cjelini, ali da, za razliku
od muskaraca prirodno
sklonih istom spolu,
osjecaju istinski zal za
takvim gubitkom. Vrlo su
poslusni te se autorite-
tu podvrgavaju ~ogo
lakse od, kako Pavelicev
pripovjedac navodi,
"potpunih muskaraca"
i, sto je najvainije, od
harema ne traie pro-
tuuslugu koju bi traiili
spolno sposobni muskar-
ci. Ponekad se skopljenje
Vrijeme lala,
Dragan Pavelic,
Sandorf
ne izvrsi pravilno/potpu-
no, kao u slueaju eunuha
Harnze, kojeg su zatekli
"in flagranti" s Hanumi-
com, djevojkom koja
u haremu nije postala
nicija ljubirnica. Jedna
od okosnica romana jest
i sudbina ovog ljubavnog
para nakon pada Carstva
i raspustanja harema.
"Vrijeme lala" vjesto je
strukturiran roman u
kojem se dokumentarno
preplice s fiktivnim, a
povijesna grada roman-
tizira. Njime se iskazuje i
poeast Istanbulu, gradu
koji s padom Osmanskog
Carstva dozivljava izne-
nadnu i nasilnu preo-
brazbu. Nekadasnji sjaj
brzo blijedi, a stari drveni
konaci izgaraju u sve
cescim pofarima. Ostaci
stare slave izazivaju
tugu za proslim, slavnim
vremenima, a u svijesti
njegovih stanovnika
izazivaju specifican oblik
melankolije - hiizun.
Naglo pozapadnjivanje
drustva prornijenilo je
izgled grada i ukralo dio
njegova identiteta. 0
gubitku i promjenama
grada i njegovih sta-
novnika najbolje govori
knjiga Orhana Pamuka
"Istanbul", koja nastavlja
prieu tamo gdje "Vrijeme
lala" zavrsava.
Bosanski
ljetopis: 1992.
- 1993., Dragan
Pavelic, Alfa
LITERARNI PANDAN
DOSADNOG SLASHER FILMA
Nakon nezamislive razine nasilja prikazane u
njegovim prethodnicama, Finchov junak ovog puta
ima posla 'samo' sa serijskim ubojicom
Pise:
I~ETHA MIOCll
alazite li se u engleskom
N Lake Districtu, ono sto se
ljeti cini kao pitoreskan krajo-
lik, s prvim ce se maglama
studenog pretvoriti u jezovitu
kulisu kakva i bez dodatnih
podraiaja u promatraeu budi
osjeeaj tihe nelagode. Svjestan
je toga bio i Paul Finch, bivsi
novinar i policajac, britanski
scenarist i autor serijala o
neprilagodenom detektivu
Marku "Hecku" Heckenbur-
gu. Premda je "DS Hecken-
burg" na svjetskoj razini jedan
od najbrutalnijih krimi serijala
napisanih u posljednjih deset
godina, njegov autor nije
uspio doseCi naklade najpo-
pularnijih autora ianra. Prva
knjigaiz serijala, "GrabeZljiv-
ci", vrlo bi lako, po atmosferic-
nosti, brutalnosti i osebujnosti
glavnogjunaka, mogla stajati
uz bok skandinavskim uspjes-
nicama. Cinilo se tada kako
je Finch u njihovu surovu
rezerviranost upleo tradiciju
britanskog krimiea pa su i
kritika i publika s nestrplje-
njem ocekivali nastavke. No
Vee SU "Zrtvovani" podbacili,
a "Klub ubojica" vraeajuci
I u noCi'' pretvara se u literarni
se na ishodiste borbe protiv
"Dobrih momaka", bande
koja od zena cini oZivljene
verzije lutaka za napuhavanje,
razocarao. Nedavno prevede-
ni cetvrti dio serijala, "Stranac
u noci" trebao je, Heckovim
premjestanjem iz okruZenja
Jedinice za serijske zlocine u
Lake District, osvjeZiti pricu.
Nakon nezamislive razine
nasilja prikazane u njegovim
prethodnicama, u kojima je
Heck istraZivao beskrupu-
loznu plaeenicku bandu
i poremecenog profesora
nadahnutog ritualnim uboj-
stvima iz starih knjiga, ovog
puta ima posla "samo" sa
Stranac u noCi,
Karen M. McManus,
Paul Finch, Znanje.
Preveli: Kristina Zivkovic
i Drago Stajduhar
serijskim ubojicom. Problem
je samo sto taj ubojica, Stra-
nac, nekoc davno ustrijeljen
u prsa i ostavljen da umre,
po zakonima prirode ne bi
smio hodati zemljom. Modus
operandi novih ubojstava,
naravno divljih i brutalnih,
upueuje na to da policijski
metak Stranca ipak nije
uklonjen, samo privremeno
onesposobljen. Ili je na djelu
vjesti imitator? lako obeeava-
jucim, napetim i razradenim
prvim poglavljima zaokuplja
citateljsku painju, "Stranac
pandan razvodnjene, bljedu-
njave juhice. Prifa, naravno,
obiluje brutalnim scenama
ubojstva u koje je upisano vri-
stece vizualno nasilje, ali i te
se scene, s protokom radnje,
doimaju sve neuvjerljivijima.
Trenutak soka, dubokog ljud-
skoga gadenja nad zlocinima
i suosjecanja s patnjom likova
ciju osobnost Finch prvi put
doista pribliZava citatelju
prisutni su i ovdje, no sve je to
poznato iz prija5njih romana,
od kojih se "Stranac u noci",
vjerojatno zbog nepotrebno
mnogo stranica, odvaja i ne-
dostatkom osnovnog obiljeZja
dobrog trilera - napetosti.
 •
lntervJu

Razgovarala:
GEA VLAHO

inta~~
S jerupoc
mnoj agenc
knji.Zevnosti
FredericuB
francuske
smisaozap
vjesto up ·
referencija
slavuineko
nagrada. D;.
pariSkoga
nocneprm:
drogezamh
literarnim a
kao sto sulj
igbeder (19
francuskoga
-romanop·
knji.Zevni kri
kojemuse
napola ironi
lama s trajnc
stvenoseu i 1:
ga drustva .. ~
ROMAN I

OSD
Vijest dana jE
razonode" m
kao go·st Freil
knji.Zevnosti
svoj najnovij
upravo objm
OceanMorei
svjetski popi.:
kn", "Ljubav
DIVLJE DIJETE DOBROSTOJE(EG PARISl<OGA GRADANSlVA KOJE JE LUDE NO(NE PROVODE
PUNE SEKSA, ALKOHOLA I DROGE ZAMIJENILO SATIRICNIM LITERARNIM AVANTURAMA U
OZBILJNE TEME KAO STO SU LJUBAV, SMRT I OCINSlVO
Smrt za mene nije opcija i
zato ganjam besmrtnost!
IRazgovarala:
GEA VLAHOVIC
Sjeru poeeo kao kreativac u rekla-
inta~a "slavni pisac koji je kari-
mnoj agenciji" u suvremenoj svjetskoj
knjiievnosti ultimativno pripada
Fredericu Beigbederu, enfant terribleu
francuske fikcije, kojemu je specificni
smisao za provokaciju i samoporugu,
vjesto upakiran u celofan kulturnih
referencija svih fela, donio svjetsku
slavu i nekoliko prestiinih knjiievnih
nagrada. Divlje dijete dobrostojeceg
pariskoga gradanstva koje je lude
noene provode pune seksa, alkohola i
droge zarnijenilo leprsavo satiricnim
literarnim avanturama u ozbiljne teme
kao sto SU ljubav, smrt i ocinstvo, Be-
igbeder (1965.) je sveprisutna lienost
francuskoga kulturnoga krajobraza
- romanopisac, televizijski voditelj,
knjiievni kriticar, scenarist i redatelj u
kojemu se samopouzdani hedonizam
napola ironicno a napola iskreno pre-
lama s trajnom fascinacijom velican-
stvenoseu i bijedom konzumeristicko-
ga drustva "a la fran<;:aise".
ROMAN CIJI JE CIU UNAPRIJED
OSUIEN NA PROPAST
Vijest dana je da taj "kralj inteligentne
razonode" ove jeseni dolazi u Zagreb
kao go·s t Frakturina Festivala svjetske
knjiievnosti (FSK), gdje ce promovirati
svoj najnoviji roman "Zivot bez kraja",
upravo objavljen u izdanju nakladnika
OceanMore i prijevodu lte Kovac. Autor
svjetski popularnih romana "129,90
kn", "Ljubav traje tri godine", "Wm-
. I
,
--~- -
, .
I
. istrafivacima, biolozima, genetiea-
Zivot bez kraja,
Frederic Beigbeder,
Ocean More.
Prevela: lta Kovac
dows on the World" (Nagrada Interallie
2013.), "Romantieni egoist", "Upo-
moc, molim oprost", "Vjerujem, ni ja
takoder", "Francuski roman" (Nagrada
Renaudot 2003.), "Praznici u komi" -
redom prevedenih na hrvatski jezik, sad
je napisao urnebesno ozbiljan roman
o potrazi za besmrtnoseu, roman Ciji
je cilj unaprijed osuden na propast,
sto ovog beskrajno duhovitog cinika
nije odvratilo od krajnje ozbiljnog
pristupanja temi - njegova nova knjiga
spada u kategoriju "znanstveno-nefan-
tastienih" djela, sa svim znanstvenim
objasnjenjima izvucenim iz easopisa
Science ill Nature. Covjek koji je nekad
za zivot zaradivao izmisljajuCi slogane
za reklame razgovarao je s najvecim
svjetskim strucnjacima za razvojnu
biologiju, mozak, geneticku medicinu,
funkcionalna istrafivanja i prediktivnu
medicinu, obisao takve institucije kao
sto SU Harvardski medicinski fakultet
u Bostonu ill medicinski fakulteti u
Jeruzalemu i Zenevi, i svugdje je bio
shvacen potpuno ozbiljno, sto doka-
zuju potpuno autenticni transkripti
razgovora koje je tamo izmedu 2015.
i 2017. vodio sa stvarnim lijecnicima,
rima, a koji cine jednu od okosnica
knjige "Zivot bez kraja".
COVJEK S ASPIRACIJAMA NADCOVJEKA
POKAZUJE SE KAO ZABAVAN
0 formuli obrtanja tijeka starenja s
jednim od najtrendi pisaca danas-
njice uspijevamo razgovarati uoCi
samog njegova dolaska u Zagreb;
fovjek s aspiracijama ubermana
pokazuje se kao izuzetno zabavan
i duhovit sugovornik, kao sto je,
uostalom, i pisac. Njegovo je istrafi-
vanje o besmrtnosti, kafe, krenulo
od jednostavne ideje - naprosto,
prevalivsi pedesetu, shvatio je da
za njega umrijeti jednostavno nije
opcija. I tako, u pokusaju da otjera
smrt (po moguenosti "na toliko da
umre umjesto mene"), odlucio je
istrafiti sve moguce legalne i ilegalne
postupke produljenja zivota (ako
ikako mofo, zauvijek): genetsku
manipulaciju, pornladivanje stanica,
prodilZenje telomera, sekvenciranje
humanoga genoma, ubrizgavanje
maticnih stanica, oksigenaciju krvi,
3D printanje organa, transplantaciju
humaniziranih organa iz svinje ...
 Otprije je poznata Beigbederova
opsesija strahom od smrti - o tome je
otvoreno govorio na poeetku svojeg
, prethodnog romana, "Oona i Salin-
ger" (2014.), u kojemu se takoder dje-
lomieno bavi procesom starenja, kroz
(napola izmiSljenu) ljubavnu prieu o
poznatome piscu J.D. Salingeru i kceri
Eugenea O'Neilla, Ooni. Tad je imao
"tek" 49 godina i vec ga je izbezumlji-
vala pomisao na sijede vlasi (strah koji
pripisuje upravo Salingeru "jer on je
izmislio Holdena Caulfielda i stvorio
temelje za knji.Zevnost koja idealizira
utopijsku slobodu rnladosti").
•oaECAO SAM KCERI DA NECU UMRIJETI
I MORAM BAREM POKUSATI'
Iako vec na samom pocetku "Zivota
bez kraja" jasno upozorava da je kljuc-
na razlika izmedu fikcije i stvarnosti
to sto fikcija mora biti uvjerljiva, na
pitanje koliko je doista istinitih isku-
stava opisano u knjizi zloeesti decko
francuske knji.Zevnosti (dobro, mozda
sad vec i knji.Zevni veteran ... ) ni na
trenutak ne odustaje od svojeg osje-
eaja za provokaciju: "Sve je stvarno!
Jer inace, u cemu je smisao?", kratko
ispaljuje taj, po vlastitim rijecima,
"napola ekshibicionist a napola vo-
ajer". Dok u knjizi patetieno lamen-
tira nad svojom smrtnom ljudskom
sudbinom, poeticno zagledan u vedro
nebo ("gdje smrt mofote vidjeti svake
noCi'') ispresijecano svjetloseu odavno
pokojnih zvijezda, u razgovoru je
pragmatican: "Neposredan razlog za
poduzimanje dvogodisnjeg putovanja
svijetom u potrazi za besmrtnoseu je
- potraga za besmrtnoseu", jer obeeao
je kceri da nece nikad umrijeti i morao
je harem pokusati ispuniti dano obe-
canje. Uz to, mucili SU ga paradoksalni
osjeeaji u vezi smrti, jedne posve "ba-
nalne nesreee", kako je on vidi, pa je,
u skladu s odlukom da sebe, suocen s
tom "kraljicom" banalnosti, distancira
od svakodnevnih banalnosti u drugoj
polovici svojeg prvog stoljeea na Zem-
lji (od planiranih, kako sad stvari stoje,
harem tri) napustio drustvene mrefo.
Je li to znak da se ispuhao njegov eks-
hibicionizam?
"Otisao sam s drustvenih mrefa. Od-
lucio sam istraZiti besmrtnost. Svasta
sam iskusao, svakakve eksperimente,
susreo se s brojnim znanstvenicima. I
nasao sam tajnu vjeenog zivota; krije
se na kraju moje l\njige i necu vam je
otkriti!", ustrajan je. Ipak, na pitanje
sto bi napravio s beskonacnim vre-
menom, cak i da se nekako domogne
tajne besmrtnosti, fovjek koji je poeeo
mrziti starost ("predsoblje lijesa!"),
spremno odgovara:
"Jako bih rado nastavio Zivjeti do-
sadasnjim stilom harem jos jedno
tri stoljeca!". Iz njegova istraZivanja
eugenike - koju je, usput naporni-
njemo u razgovoru, citava zapadna
intelektualna zajednica jednoglasno
proglasila neprihvatljivom jos nakon
Drugog svjetskog rata - kako knjiga
odmice, postupno proizlazi zanimlji-
vo nova "sveto trojstvo": Frankenstein
(simbol znanstvenog uskrsnuea) -
Isus (simbol duhovnog vjecnog zivota)
-Hitler (simbol potrage za superior-
nom rasom). Knjiga obiluje ironijom,
no slutimo li tu mozda neku prikrive-
nu kritiku vrijednosti suvremenoga -
svijeta? "Hvala vam na tom brutalnom
pitanju", konacno suradljivo odgovara
Beigbeder. "Dopustite da vam obja-
snim. Nova utopija GAFA-e (velikih
tehnoloskih kompanija Googlea,
Applea, Facebooka iAmazona) i tran-
shumanisticke genetike i biotehnolo-
gije ima za cilj 'poboljsati' ljudski rod.
Moja knjiga pokazuje koliko su svi ti
ljudi ludi. Sve utopije nilZno zavrsava-
ju u fasizmu, pa tako i ova. Dopustimo
li tim ludacima da vladaju nasim pla-
netom, uskoro ce doCi kraj fovjecan-
stvu", prorocki uzvikuje pisac.
"Moj je krajnji cilj stvoriti jednu novu Potrosnja im vise nije dovoljna, kao napolamu
rasu, s pomoeu jedne bozanske ni osobni uspjeh. Ja osjecam, kako sta- brinuti zbog
operacije, bioloske mutacije koja ce rim, da je ateizam tesko odrfati. Atei- ostaloga: be
nadici ljudsku vrstu, dajuCi joj izgled zam je bolna pozicija". U "Zivotu bez samonajbo
nave rase junaka, napola bogova, kraja" Beigbeder se ironieno poigrava fovjecansn.
napola ljudi", rigao je Hitler u jednom idejom Znanosti kao zamjene za Boga, dosada".
od svojih govora. PribliZavamo se snu sa Znanstvenikom kao apostolom.
nacista - stvoriti superiornu rasu, upo- Stoga pitamo: Maze li znanost doista
zorava Beigbeder; i stvarno, koliko je zamijeniti religiju i preuzeti njezinu
etieno pomoeu inzenjeringa ljudskoga ulogu? Sti.Ze odgovor: "!mate pravo, Predkraj kn
genoma proizvoditi savrseno korigi- mi smo u ratu - ratu religije i znanosti. utopiju svij
rane pojedince, "editirane" sapiense- Svecenici tvrde da je Bog postao fo- svercera
moguceg fovjeka sutrasnjice? S druge vjek - znanstvenici porueuju da ce fo- ninjezinp
strane, zivot je hekatomba, vristi Be- vjek postati Bog. Postavlja se pitanje, mistican: o
igbeder u knjizi: masovno ubojstvo od na kojoj ste strani? Morate odabrati. stanja suvre
59 milijuna mrtvih godisnje, sto je 1,9 Sto prije, to bolje". OK, recimo da, uz svijetakao
smrti u sekundi, 158.857 mrtvih dnev- one koji u boga ne vjeruju, pornisao 1- fiejem kao n
no. Dok ovo citate u svijetu je umrlo na vjecni zivot posredstvom znanosti ~ je novi jezik
dvadesetak ljudi - jos vise ako Citate ne bi bila odvec mrska ni onima koji Beigbeder:
sporo ... Kako onda ne bi ateizam bio u ionako za sebe oeekuju vjecni zivot, sov 'cogito ·-
krizi, kako i sam tvrdi, pozivajuCi se na tek toliko, za svaki slueaj. Ali uspijemo staje 'Pozi
kolegu pisca Michela Houellebecqa?! li doista u deprogramiranju smrti, crnomsliko
ne bi li to dovelo do kolapsa ljudskih duenostoce
•svE UTOPIJE ZAVRSAVAJU u FASIZMU, drustava? Cak i kad bismo ostavili po neuspijemo
PA CE TAKO I OVA DIGITALNA' strani etienost raznih metoda produ- zivota? "Se
Novi konzumeristicki svijet uskrisuje ljenja ljudskog zivota, tjelesna vjec- kad sudvije
Boga kao jedinu ideju spasa za fovje- nost sa sobom nosi brojne opasnosti: naFaceboo
ka; religija je oduvijek bila institucija prenapucenost, iscrpljivanje resursa ... u glaveugra
s jasnim poslanjem: dati visi srnisao "Odgovor se nalazi na kraju mojeg 'misaoniup
ljudskome postojanju i ponuditi odgo- romana", uporan je pisac. I dalje, sepokusalo
vore na neizbjezan svrsetak ljudskog prorocki: "Vjeenost je blizu, jako blizu: tadje bilo o
zivota na Zernlji. U dnevniku na stiCi ce nas za dvadeset godina. Da, ti. Ljude c· ·
France 2 Houellebecqje izjavio: "Sve ona pretpostavlja preobrazbu homo roboti. Tako
vise ljudi ne podnosi zivot bez Boga. sapiensa u nova bice - napola robota, vase pitanje·

napola mutanta. Ali ne morate se
brinuti zbog prenapucenosti i svega
ostaloga: besmrtnost ce pripadati
samo najbogatijima. Oka 90 posto
fovjecanstva nastavit ce umirati kao i
dosada".
jLJUDE CINI SRETNIMA TO STD
POSTAJU ROBOTI'
Pred kraj knjige doista nudi negativnu
utopiju svijeta kojim vladaju "bande
svercera kanibala" i "krvna mafija", ali
ni njezin pocetak nije osobito opti-
rnistican: otvara je mraena dijagnoza
stanja suvremenoga globaliziranog
svijeta kao narcisoidnog doba sa sel-
fiejem kao novom ideologijom - selfie
~ je novi jezik danasnjice, upozorava
Beigbeder: "On zamjenjuje Descarte-
sov 'cogito'; 'Mislim, dakle jesam' po-
staje 'Poziram, dakle jesam' ,". S tako
crnom slikom prioriteta, kakva bu-
duenost ocekuje ljudski rod, cak i aka
ne uspijemo zgrabiti formulu vjecnog
zivota? "Selfizam je tek prvi korak. Sad
kad su dvije rnilijarde ljudi povezane
na Facebooku, sljedeCi je korak svima
u glave ugraditi raeunala. Stvoriti
'misaoni uploading'. Nesta slieno vec
se pokusalo s Google naocalama, ali
tad je bilo otpora. Ali otpor ce oslabje-
ti. Ljude Cini sretnima to sto postaju
roboti. Tako da je moj odgovor na
vase pitanje: Buduenost ljudskog roda
NOVAMODA
Selfie je novi
jezil< danasnjice,
. ..
on zamJenJUJe
Desca rtesov 'cogito';
'Mislim, dal<le
jesam' postaje
'Poziram, dal<le
jesam'
je u tome da ce se otarasiti ljudskog
roda", prposno odgovara Beigbeder.
Celebrity svjetske klase i stalna pojava ma kao StO SU prerana izlOZellOSt djece
u francuskim modnim easopisima,
Beigbeder u knjizi poprima oblicje
modernoga Fausta koji, uza svu brigu marketinske industrije ... Znanstvena
o vlastitoj (be)smrtnosti, ima vremena potraga za vjeenoseu samo je posljednja
brinuti se i zbog, kako tvrdi, neizbjez- relevantna tema u tom nizu. OcekujuCi
nog skorog kraja knjiga kao takvih.
Kako ce se ta anticipirana smrt tiska-
ne knjige odraziti na samu prirodu
knjiZevnosti? U svijetu pretjeranih sti- problemom dana5njice.
mulacija, u kojem su knjige ugrozena
vrsta, sto jednog pisca njegova kalibra
§ potice da nastavi pisati? Podsjecamo
~ ga da je jos nedavno izjavljivao kako
~ pise zato sto za njega zivot sam po sebi
~ naprosto nije dovoljan. "To je tocno. Ali
~ sad imam jos jedan novi razlog za pisa-
nje: kako bih spasio knjiZevnost. Jer, aka
dobre knjige mogu spasiti knjiZevnost,
onda je moguce sacuvati i fovjecanstvo.
Znam da to sad zvuCi arogantno, ali aka
niste jako ambiciozni, ne trebate ni biti
pisac", odgovara.
jSTVARI POPUT INSTAGRAMA UBIJAJU
INTELIGENCIJU'
Zvuci kao prilieno hrabar cilj, za nekoga
tko tvrdi da se poceo baviti pisanjem
bas zato sto nije bio "osobito hrabar
da bi se bavio iskakanjem iz aviona (s
padobranom ill bez njega), ili penjanjem
na Himalaju". Pisanje je za Beigbedera
"kombinacija pospremanja sjecanja, in-
timne ispovijedi i neke vrste ciScenja od
izvanjskoga svijeta". Pisanje je neka vrsta
suvenira proslosti; ogoljujuCi se pred
citateljem, poklanjajuCi mu rijeci koje u
sebi euvaju sjecanje na njegov vlastiti zi-
vot i trenutke u njemu, taj pisac pronala-
zi smisao zivota; ispovjedno pisanje mu,
kaZe, daje odgovor na pitanje zasto je tu.
A tu je, kao istaknuta figura na svjetskoj
knjiZevnoj sceni, vec vise od dvadeset
. godina. Kakvu literarnu anamnezu mo-
dernoga svijeta daje pisac koji obofava
Rousseaua, Montaignea i Andrea Gidea?
"Mislim da najveeu opasnost predstavlja
glupost. Stvariyoput Instagrama ubijaju
inteligenciju. Citam dosta izvrsnih ro-
mana - pametnih, zabavnih, duhovitih,
zastrasujucih i sjajnih. Ali nitko ih drugi
ne Cita jer su svi previse zauzeti fotogra-
firanjem samih sebe kako bi dobili vise
lajkova nego sto ih ima Kim Kardashian.
Potpuno sam uvjeren da ljudski rod zeli
pociniti samoubojstvo. Jedina moguc-
nost bijega je da ugasimo raeunala i
pocnemo razgovarati jedni s drugirna, i
Citati! Ali mozda je vec prekasno".
Sarmantno, .duhovito, ali i vrlo ozbilj-
no upozorenje - jer Beigbeder nikako
nije bezveznjak koji se u knjiZevnost
bacio zato sto mu je dosadila povr5nost
marketinske industrije. U svojim se
romanima bavi globalno vaZnim tema-
seksualiziranim sadrfajima, terorizam,
zamke korporativnog zivota, tijekovi
jos jedan saroliko (ne)ozbiljan odgovor,
ne mozemo odoljeti ne postaviti mu
pitanje- sto smatra najvecim globalnim
Nastavak D8 sJiedeCoj stnmic:i ...
Odgovor je (ne)oeekivano standardan:
"Globalno zagrijavanje, klimatske
promjene, ekoloska pitanja kao sto je
kvaliteta zraka, recikliranje C02, sve
su to redom vrlo urgentna pitanja.
Cak i vise od besmrtnosti", kaie
Beigbeder i nastavlja: "Kao sto u knjizi
kaie profesor Yossi Buganim s odjela
za razvojnu biologiju i istraiivanje
raka na zidovskome Medicinskom
fakultetu u Jeruzalemu: 'Mozda cemo
uspjeti zivjeti 350 godina, no ne pro-
mijenimo li svoj nacin zivota, nas ce
planet izurnrijeti prije toga. Izurnrijet
cemo, po put dinosaura"'. Slaiemo
se kako se to vise cini apsurdnom
aktualna revitalizacija nacionalizma,
rasizma, fasizma i svih ostalih mogu-
cih -izama diljem svijeta. Beigbeder
je misljenja da je podjela svijeta na
drfave - glupa.
•MISLIO SAM DA CE ME HRVATSKI
NAVIJACI UBITI NAKON UTAKMICE'
"Nacionalizam zaglupljuje ljude",
kaie, u istom se dahu pitajuCi znaci li
to samo moZda da on sam nije <lobar
patriot. "Ja nisam odabrao biti Fran-
cuz - tu sam slueajno roden, nitko me
nije pitao sto felim biti. Rodio sam se
i odmah sam bio Francuz". Pa kako
onda, kao takav, dozivljava svoj (na-
metnuti) francuski identitet u vrijeme
kad francusko drustvo s jedne strane
sve vise postaje imigrantsko drustvo,
dok istodobno zernlja u kojoj su se
rodila ljudska prava zabranjuje nekim
svojim gradanima njegovanje obieaja
neodvojivih od njihova identiteta,
kao sto je prekrivanje lica u javnosti?
Smatra li to diskriminacijom? "Tesko
pitanje", odgovara Beigbeder. "Ja
vjerujem u slobodu: muskarci i Zelle
trebali bi biti slobodni odijevati se
kako god zele, putovati kamo god
Zele. Vjerujem da je globalizacija put
prema dokidanju nacija. 'Imagine
there's no countries', pjevaJohn
Lennon. Imam srece sto sam pjesnik,
pa mogu davati jednostavne odgovore
na teska pitanja!".
Osim sto je pjesnik, Beigbeder je pravi
"spisateljski Chippendale", ciji SU
romani rezultat beskompromisnoga
knjiZevnog striptiza, u kojem ne stedi
nikoga, a ponajmanje sebe, sto mu
je i donijelo svjetsku slavu. "Zivot
bez kraja" njegov je deseti roman
a poznato je da za zivot zaraduje i
kao scenarist. BuduCi da je povod za
njegov prvi posjet Zagrebu Festival
svjetske knjiZevnosti, ciji ce gosti,
medu ostalim, raspravljati o global-
nome #metoo pokretu protiv seksu-
alnog uznerniravanja na radnome
mjestu, pokrenutom u Hollywoodu
zbog "afere HarveyWeinsten", kao
fovjeka aktivnog u francuskoj filmskoj
i medijskoj industriji, Beigbedera smo
zamolili za kratku komparaciju situa-
cije u SAD-u i Europi. Jesu li problemi
isti? "Da, apsolutno", odgovara. "Puno
je izazova u filmskoj, modnoj, televi-
zijskoj i oglasivackoj industriji, a jedan
od njih je iskoristavanje castinga
kako biste se poseksali s prelijepim
fenama! 0 toj sam temi prije izbijanja
#metoo pokreta napisao i reZirao film
pod naslovom 'L'ideal'. Moje je jedino
pravilo: traii pristanak. Ako djevojka
odbije, to me doista rastuZi, slomi mi
srce. Ali nikad ne inzistiram kad netko
kaie 'ne'. Preveliki sam melankolik,
radije eu se baciti na pisanje pjesama
i ispijanje boce hrvatske votke. To je
najbolji nacin da izbjegnete optuZbe
za seksualno uznemiravanje!". lako
se citav razgovor cini kao teniski mec
u kojem nikad niste sigurni hoee li
suparnik odjednom baciti reket, okre-
nuti se i otiCi bez ikakvog obja5njenja
- iz obijesti, ill mozda dosade - dok
igra traje, pokusavamo zavrsiti u nesto
"ozbiljnijem" tonu-jer, naravno, no-
gomet je nezaobilazno pitanje svakog
hrvatsko-francuskog dijaloga nakon
nedavnog Svjetskog prvenstva u Rusi-
ji: Kako je francuska javnost dozivjela
HI
za urotu.
uhiceni
daVolpij
okupljen
oslikati
alii onu
ozivjeti
proslog
finale? "Francuska se jako bojala Bohra, ·
Hrvatske. U prvom poluvremenu bill Planckai
ste daleko bolji od Francuza. Bio sam
na finalnoj utakrnici na moskovskom
stadionu Lufnjiki, okrilZen sve samim
Hrvatima. Vristao sam: 'Idemo, plavi!',
a oni su me gledali, opaka pogleda, i
vikali: 'Croatiaaaa!'
•uvJEREN SAM DA CETE NA IDUCEM
PRVENSTVU BITI SVJETSKI PRVACI!'
Nakon utakrnice mislio sam da ce me
ubiti, ali svi su mi prilazili, nasmijani,
kako bi mi eestitali. Bili SU stvarno
ljubazni i skroz srnireni. Neki Hrvati
SU mi Se Cak pridrufili U pobjednic-
kom slavlju u francuskom velepo-
slanstvu! Svi znamo da je Francuska pocevsi
pobijedila samo zato sto je hrvatski znanstv
tim bio previse iscrpljen. Uvjeren padok
sam da cete na iducem prvenstvu biti Links p
svjetski prvaci!". Ina kraju, nije tesko citatelje
sloziti se s tvrdnjom da je smrt - znanstv
teska. Svi drugi problemi u usporedbi
s njom cine se frivolnima. Ako i nije,
kao sto i dalje uporno tvrdi - a da
biste to saznali, morat cete procitati
knjigu do kraja - pronasao rjesenje za
srnrtnost tijela, Beigbeder je svojim
pisanjem sasvim sigurno uspio pro-
naCi jednu drugu vrstu besmrtnosti
- jer, u konacnici, svi pisci fele biti
besmrtni, zar ne?
 ,,.
HIRER ZELi NUKLEARKU!
Bomba je eksplodirala, no Hitler je prezivio. lstu vecer su strijeljani svi
koji su bili dijelom urote Valkira, osim matematicara Klingsora!?
Pise:
IRUZICA ASllC
odine 1944. grupa nezadovoljnih easnika
G predvodenih Clausom von Stauffenber-
gom i Henningom von Tresckowom postavila
je bombu u Hitlerovoj "Vucjoj jazbini" u
pokusaju da ubiju Ftihrera. Bomba je ek-
splodirala, no Hitler je prezivio. Istu vecer su
strijeljani svi koji su bill dijelom urote Valkira,
a njihove obitelji i mnogi koji su ih poznavall
uhiceni su. U romanu "U potrazi za Klingso-
rom" meksickog pisca Jorgea Volpija (Ciudad
de Mexico, 1968.), citatelj se upoznaje s likom
Gustava Llnksa, matematicara koji je znao
za urotu, no eudnim slueajem okolnosti nije
uhicen i pogubljen. No jedva bi se moglo reCi
da Volpijev roman tematizira urotu ill lifoosti
okupljene oko nje; puno je siri, pokusava
oslikati znanstvenu zajednicu Treceg Reicha,
all i onu na sveucillstu Princeton te literarno
ozivjeti neke od najvecih znanstvenih um ova
proslog stoljeea, poput Heisenberga, GOdela,
Bohra, Einsteina, Erwina Schrodingera, Maxa
Plancka i drugih.
U ovom opsefaom djelu, koje je Volpi napi-
sao kao 31-godisnjak i koje je prevedeno na
rnnoge jezike, autor sijeee linearnost i gradi
nekoliko narativa u razlicitim razdobljima,
pocevsi od ranih dvadesetih kad su neki od
znanstvenika bill tek ambiciozni mladici,
pa do kasnih osamdesetih, kad se ostarjeli
links prisjeea nacisticke Njemacke. Autor
citatelje upoznaje s jos jednim likom, mladim
znanstvenikom Francisom Baconom koji po
zavrsetku rata dolazi u Gottingen, novo sre-
diste njemacke znanosti, kako bi uz Llnksovu
pomoc pronasao eovjeka po imenu Klingsor.
No Klingsor nije netko koga je lako naci. Radi
se o Ftihrerovom znanstvenom savjetniku
koji je u Trecem Reichu davao zeleno svjetlo
znanstvenim projektima. U ovom vrlo ambi-
cioznom projektu koji na trenutke poprima
karakteristike trilera, autor davno urnrlim
U potrazi za
Krvnikova kCi
Klingsorom,
Oliver Potzsch
Jorge Volpi, Edicije
Bavarska, 17. st. Na-
BoziCevic.
Preveli: Ana
kon Tridesetogodis-
njeg rata iz rijeke je
Marija Drmic Janes izvucen polumrtav
i Matija Janes djecak. Na ramenu
je imao tetoviran
simbol. Stanovnici
Schongaua upadaju
u histeriju ... Znanje
znanstvenicima pokusava udahnuti Zivot. I
dok zaista uspijeva zadrfati pripovjednu nit
pod kontrolom, obradujuCi desetke likova,
od kojih su gotovo svi povijesne lifoosti, niti
jedan od likova nema one prave Zivotnosti u
sebi. Onakvi su kakvi su i na Wlki.pediji: plos-
ni, ozbiljni, dosadni. Autor o usponu nacizma
takoder govori s naknadnom pameti; ne
uspijeva prenijeti duh vremena nego nabra-
ja godine, podatke, fizicke .i matematicke Maloje
teorije, kroz svoje likove osuduje nacizam kao nedostajalo
ultimativno zlo, no to iz danasnje perspektive Liane Moriarty
mofo svatko. NaZalost, to je boljka rnnogih
suvremenih pisaca; umjesto da raskrinka- Prica pocinje rostiljem
vaju fa5izme svoga vremena, rekonstruiraju u obicnom susjedstvu
Hitlerovo vrijeme, jer je tako lakSe. Iako nikad jednog suncanog po-
ne otkrijemo koja je zapravo uloga slijepodneva. Dogadaje
Klingsora u njemackom atomskom toga poslijepodneva
projektu, vidimo da su se znanstve- svatko je zapamtio
nici na oba kontinenta iz petnih zila malo drukcije. Svatko iz
trudila napraviti tu bombu, jos otkad svojeg razloga. Mozaik
je 1934. godine talljanski fizicar Enrico
Fermi otkrio atomsku fisiju, zbog cega
je dobio nadimak ,,arhitekt atomske
bombe". Mozda bas tu, u bolesnoj
ambiciji znanstvenika da stvore nesto
sto nikad nije stvoreno, leZi sva bijeda
rata, all i ljudske naravi. Oni najpametniji
medu nama nisu marill za razornu moc
atomske bombe jer su bill prezauzeti time da
je prvi proizvedu, da im se ime upise u povi-
jest. Volpi navodi da su mu uzor veliki meksic- SVe ito ielii
ki pisci poput Juana Rulfa, Carlosa Fuentesa da budem
i Octavija Paza, no urnijece koje je pokazao Mindy Mejia
daleko je od briljantnosti i ostrournnosti na-
vedene trojke. Kako je ovo jedina prevedena Roman o neuzvracenim
Volpijeva knjiga kod nas i kako ju je napisao osjecajima, ljudskoj krh-
relativno mlad, othrvavsi se zovu magijskog kosti i okrutnosti, i svim
realizma toliko privlafoog latinoamerickirn mracnim strastima koje
piscima, valjalo bi provjeriti sto ovaj esejist nas mogu obuzeti u ime
i prozaist bogatog opusa ima za ponuditi iz ljubavi. Tople preporuke
zrelijih godina. svim ljubiteljima psiho-
loskih trilera. Znanje
Kratka prica
asem
N Ma.S
Stajao s
snimaog
Ulicaje b-
stop, odlo
, zapalio ci
je tacku iz
Cijelom d
identicne
J meno bin
vjetar. Za
re. Palile
Odsjaj u
horizon ta.
raskrsnic
Stefan Boskovic (1983.), pisac i dramaturg, roden u ntogradu.
cigaretu i
tao sam se
Objavio je roman "Samaranje", nagraden na natjecaju za "Najbolji neobjavljeni roman u Crnoj Gori".
premanaj
Objavio je zbirku prica "Transparentne zivotinje" u izdavaCkoj kuci Partizanska knjiga. su .se na
Za pricu "Fashion and Friends" dobio je drugu nagradu na Festivalu europske kratke price. Kuce su se
Price su mu prevedene na engleski, njemaCki, ruski i slovenski jezik. Napisao je scenarij za dugometrafoi obrusaval
film "lspod mosta, medu stijenama" te za druge kratkoinetrafoe filmove, koji su nagradivani na je oduzim
festivalima sirom svijeta. Kazalisni tekstovi su mu izvodeni i objavljivani u antologijama vazduha.
Iscekivao
ma. Beton
Leiao sam
kraj bolor
trebalo je
Onjemu
nista. Nije
ciju od on
pocetku.
zamijenio

TRANSPARENTNE
""
pregledati
sam se osl
stoCica s
sudu. Unu
ne ribe bil

ZIVOTINJE iplavim o
stajao pre
trinom ce1
letjele izna
spustio po.
elegantno ·
Nasao sam
Zumirao sc.
nu i naslor,
cajnik. Sje
• uglu, spus
vaoje dim
podnosila;
je omlet s r
znakkonol
Nisam bio
l<OMADICI STAl<LA SU SE RASULI PO PARl<ETU. NE ris prienih
led u ustirr.
SJECAM SE l<AD SAM IZGUBIO SVIJEST... bio sam da
tio samga
ponti i bje2
OdluCio sa
micaosam
u kratkim I
poskakali s
 a semaforu je bilo zeleno.
N Masan se nije pomjerao.
Stajao sam nekoliko metara iza i
snimao ga. Nije me primjeCivao.
Ulica je bila pusta. Pritisnuo sam
stop, odlozio kameru u dzep,
zapalio cigaretu i cekao. Gledao
je tacku iz koje je ulica nastajala.
Cijelom duzinom postrojene su
identicne kamene kuce. Povre-
meno bi nas osinuo slani nocni
vjetar. Zagledao sam se u bande-
re. Palile su se i gasile kao svici.
Odsjaj u moru se protezao do
horizonta. Osmotrio sam siroku
raskrsnicu. Nestao je. Bacio sam
cigaretu i pretrcao ulicu. Osvr-
tao sam se, koristio logiku, zurio
prema najbliiem prolazu. Pluca
su .se nadimala i pritezala grkljan.
Kuce su se sabijale, kamenje
obrusavalo, intenzitet pritiska mi
je oduzimao potrebnu koliCinu
vazduha. Izgubio sam ravnotezu.
IScekivao sam hladnocu na ledi-
ma. Beton je bio mlak.
Le.tao sam iscrpljen. Blizio se
kraj bolovanju, za nekoliko dana
trebalo je da se vratim na posao.
0 njemu nisam saznao gotovo
nista. Nijednu svjeziju informa-
ciju od one koju sam imao na
pocetku. Otvorio sam kameru i
zamijenio karticu. Materijal cu
pregledati kasnije. Prije nego sto
sam se oslonio na obje noge, sa
stoCica sam podigao staklenu po-
sudu. Unutrasnjost mrtve prozir-
ne ribe bila je prosarana crvenim
i plavim oblicima. Masan je
stajao pred ogromnim staklom u
trznom centru. Zalutale ptice su
letjele iznad glava. Pailjivo sam
spustio posudu na sto. Trup ribe
elegantno je skliznuo ka dnu.
' Nasao sam dobru poziciju.
Zumirao sam za jednu cetvrti-
nu i naslonio kameru na hladan
cajnik. Sjedio je za istim stolom u
• uglu, spustenog pogleda. Izdu-
vao je dim u odraz na stolu. Nije
podnosila miris duvana. Narucio
je omlet s tartufima. Dao sam
znak konobaru da mi donese isto.
Nisam bio gladan. Volio sam mi-
ris prienih gljiva. Opet je muljao
led u ustima. Baterija je umirala,
bio sam daleko od uticnice. Pra-
tio sam ga do plaie. Stajao je na
ponti i bjeiao od velikih talasa.
Odlucio sam da ga gurnem. Pri-
micao sam se na prstima. MladiCi
u kratkim ronilackim odijelima
poskakali su u more kao uplaseni
pelikani. Zatrazio je upaljac. Prsti
su mu bili zuti. Nisam odgovorio.
Osamnaest dana ranije, sat je
otkucao devet casova i dvadeset
minuta. Telefon je zazvonio. U
saobracajnoj nezgodi na nekom
evropskom auto-putu stradalo
je cetvoro ljudi. Medu njima i
moja supruga. Policajac je izrazio
iskreno zaljenje. Nisam postavio
nijedno pitanje. Zadriao sam
telefon jos nekoliko trenutaka.
Onda sam se srucio.
Hiljade crvenih prskalica obasja-
vaju plazu. Odbrojavanje i vatro-
met. Zavrsetak karnevala se pro-
slavlja ulaskom u more. Muskarci
i zene divljaju na pijesku. Iz me-
talnog topa siklja pjena. Zatrpava
glave. Sa setalista sam posmatrao
mediteranski cirkus. Masan je bio
pijan, naslonjen na ogradu. Jedva
je driao glavu. PriSao sam i po-
nudio mu jos jedno pice. Trazio je
da ugasim kameru. Zumirao sam
oCi. Ruzicasti kapilari su bljestali
pod vatrometom. Okrenuo se i
pokusao da ode. Teturao se, ljudi
su ga gurali. Pritrcao je ogradi
i povratio po pjenu5avim tijeli-
ma koja su plesala. Pljuvacka se
rastezala, s pola puta ju je vratio
u usta.
Brak bez djece okoncan je udar-
cem slepera pri brzini od sto
pedeset kilometara na cas. Tri
dana cekao sam da dopreme tije-
lo. Poruke u mobilnom telefonu
su mi olak5avale situaciju. Mrtvu
ribu u tegli donijela je sa izlozbe
u Japanu. Objasnila je da mrtva
tkiva potopljena u hemikalije na-
kon odredenog vremena postaju
prozirna, a da kosti i hrskavica
poprimaju crvenu i plavu nijan-
su.
Cesto sam premotavao snimke
i iznova gledao stvari. Sjedio je
na mokrom pijesku, talasi su mu
kvasili noge. Do sumraka nije
promijenio poloiaj. Snimao sam
kako kruzer ulazi u zaliv. Zaklonio
je sunce. Kada je prosao, rumeni-
lo je vec bilo potonulo iza hori-
zon ta. Krabe su izlazile na kopno,
skakavice SU zuriJe za barkama.
Skinuo je pantalone i odsetao do
kuce.
Nakon sto je njen crni, deformi-
sani kofer stigao, prislonio sam
ga uz ormar i posmatrao nekoliko
dana. Uznemiravao me je i dok
sam spavao. U snovima je bio
otvoren ili se pretvarao u crnu
psinu. Premjestio sam ga u malo
kupatilo. Sjedio sam na krevetu i
trljao dlanove. Dovukao sam ga
i otvorio. KomadiCi stakla su se
rasuli po parketu. Ne sjecam se
kad sam izgubio svijest.
Le.tao sam na podu. Iz dlanova
sam-vadio ostre komade. Osta-
le sam sprao tusem. Bojazljivo
sam prevrtao garderobu, mirisao
kutijice sa sminkom, pazljivo
slagao mekane stvari na njenu
stranu kreveta. Mobilni telefon
bio je i dalje u funkciji. Preli-
stavao sam poruke. Nai5ao sam
na video-snimak. Trcali smo po
plazi, na pijesku sam crtao srce.
Posjekao sam prst na zardalom
gvozdu. IduCi je bio pozdrav iz
Carske palate u Tokiju. Pricala je
iz profila. Bila je naduvana. Ma-
hala je glicerinskom posudom.
"Prozirni uzorci su stvarali novi
svijet. Najprije se struie krljust,
a tijelo se cuva u formaldehidu. ·
Zivotinje se potapaju u mrlju i
poprimaju boju hrskavice. Nakon
razbijanja misica i protein pro-
ces se zaustavlja u trenutku kada
riba postane transparentna. Kosti
pocrvene. Briljantna zvijer pluta."
Zamahala je jos jednom i poslala
poljubac.
Naisao sam na fotografije. Izgle-
dali su umorni i srecni.
Nije bilo tesko saznati Cime se
bavi i gcjje zivi. Bjeiao je od
mraka. -Zorom je igrao tenis, jutra
je provodio u trznom centru, u
sumrak sjedio na plazi. Jednom
je ria 8anku zaboravio knjigu.
Pokusao sam da je uzmem, ali
nastupio sam trapavo, pa me je
konobarica preduhitrila.
Fizicko stanje mi se pogorsalo.
Danima nisam jeo. Pojavio se
osip po ramenima i vratu, usta su
se susila, koljena oticala. Saku-
pio sam potrebnu snagu, prisao
i saopstio ko sam. Zavrsavao je
jutarnji trening. Cijedio je znoj-
nik na narandiastom pijesku.
Grom je udario nedaleko od nas,
ljetnji pljusak je 8ustao. Zaustavili
smo se pod nadstresnicom zgra-
de. Gledao je sopstveni odraz u
izlogu. Plasticne lutke su se tupo
osmjehivale. Zamahnuo je i raz-
bio staklo. Sjajni opiljci rasuli su
se po njegovoj kosi i ramenima.
Oprezno je izvukao ruku. Rekao
je da zna ko sam. Ona je tako
izabrala. Rulja se brzo okupila.
Alarm je zavijao.
 Od reZi, na reZi, za reZi !
Vatreni
l<ing secira Ameril<u
Mackenzie Saga o ljLidima LI izolaciji izazvanoj izvanzemaljskim silama jedan
Elle Casey mali grad pretvara LI biblijsl<U slikLI prosaranLI nakaznostima
Sukobljavaju se na
R ijetko
po et
svakom koraku, ali se u Pod EN dogada
vainekn
jednome slafo - ako se Pise: Kupolom, izgubili -
prepuste kemiji, bit ce vainosti
KRlmNA KEGUEN Stephen King,
to samo kratka vezica ... kazalifoa i knjiZ.vna kriticarka, hovoj ulo
jer, on je decko sa sela, spisateljica i pjesnikinja Vorto Palabra
stvarnu
ona je cura iz grada ... Preveo: Damir kicverzr
Mozaik knjiga I\ ko ce ista ovaj svijet ostaviti u nasljede BiliCic velikakn
rlnekim buducim ljudima, onda je to objavlje
Stephen King, autor prekaljenog renomea Thomasa
kojega vise nista ne moie pobiti. Sa slienim nekoliko
pitanjima - onima sto radimo Zemlji i sto nija u li'e
Zemlja radi nama - King se bavio u veCini drugof
svoje literature, a posebno je to prikazao snim te
u svom trecem najduljem romanu ikad prostoru zbiva se sva sila perverznih odno- iMlade ,
napisanom, "Pod kupolom". Podufo sagu sa. Od prljavih politickih igara i okaljanih zato sto -
o ljudima u izolaciji izazvanoj izvanzemalj- fodnji za moCi, preko sitnog i krupnog pod- jeuna5e
skim silama King je poceo pisati u sedam- metanja i zabijanja noieva u leda, strasnih strastve
Oporuka i druge desetima i to u dva navrata. Jedna verzija su ljubavnih veza i ilegalnih kuhanja kristalnog bio Pier
novinske price "Kanibali" koji govore o ljudima zatoeenima metamfetamina. Jedan mali grad postaje vecinom
Stjepan Tomas u velikom neboderu. "Kupola" prikazuje Sodoma i Gomora i poput neke praiskonske Zanimlf
maleni gradic, Chester's Mill kojeg jednog biblijske slike pokazuje razmjere ljudskih filmovim
Teme Tomasevih prica jesenskog mirnog dana presijece neobicno eudovisnosti. Kingofilima nije potrebno ni pisem p·t
krecu se u sirokom energetsko polje i odsijece cijeli grad od spominjati da postoji i odliena serija koja Pasolini·t
rasponu, od socijalnih, je prikazivana i na nasim lomorn i
ljubavnih, psiholos- nacionalnim televizijama, munisnC
kih, ratnih, politickih i ali od sve te producentske . sugaop
povijesnih do suvreme- slave najbitnija je poruka nika itd
nih. Matica hrvatska koju je pisac htio prenije- ubojstva
Bizovac ti: da se napokon trebamo automo
zapitati nad unistavanjem je s njega
ekologije jer to ee nam gotovo ~==
uskoro doCi glave, a onda koms,ije
nam nece pomoci ni sitni dijalektal
moenici zeljni dubljeg "Gubim.
dZepa, a niti oni iskreni jednaje c
mali ljudi koji bi izasli iz semantic
vlastite koze ne bi li ucinili ko tisih P
do bro drugima i svijetu. ovog izbc
J "Pod kupolom" je roman odmnog
Stephen King pojavljuje se u seriji 'Pod kupolom' napisan 2009. i otad se govori o
Viktorija
ne prestaje komentirati kao pravu na
Daisy Goodwin ostatka zajednice. Ono sto je kod Stephena Kingov veliki epski pothvat u kojemu je jos i o njezin
Kinga intrigantno je taj njegov znanstve- jednom uspio uplesti sve svoje ustaljene njezinorr
Svi fole da se uda, ali no-fantasticni upliv u svako zlo i do bro koje motive i teme, ali jednakom svjezinom sukojim
Viktorija ne foli brak se maze naCi na svijetu, ispricano glatkim vjernoj publici dati dozu novih uzbudenja. narodi ill
iz racuna sa svojim prijelazima i debelom dozom uvjerljivosti - Nije svijet vidio autora po put Kinga, stoga trenuci,
braticem Albertom. Ona uostalom, toga i cini posvemasnjim literar- se ne treba obazirati na packe da sa svakim zivjeti i p
bi puno radije vladala nim velikanom svjetske knjiZevnosti. Nego, svojim novim romanom King "ubije jednu Umnogo
sama, uz pomoc svojeg ta kupola zarobila je stanovnike i ne da im sumu". Dok ima pisaca poput njega, uiitak danasakt
premijera, lorda Melbo- mrdnuti, i na tom malom i koncentriranom u citanju nikad nece izumrijeti. . Italiji svoj
urnea. Mozaik knjiga
 Tiho ruienje
Pise:
IVICA PRTENJACA
piSe poeziju,-prozu, dramske
tekstove, novinske l<olumne, a
cesto vodi i knjifovne festivale ...
R ijetko se u nasem nakladnistvu,
posebice posljednjih godina,
dogada da izlaze ovako vrijedne i
vaine knjige stihova. Jednostavno,
izgubili smo svijest i potrebu o
vainosti prevodenja pjesnika, nji-
hovoj ulozi u drustvu, izgubili smo
stvarnu kulturu, a razvili estradnu
kic verziju svega. Posljednja vaina
velika knjiga pjesniStva prevedena i
objavljena u nas su sabrane pjesme
Thomasa Transtromera od prije
nekoliko godina, sad evo Pasoli-
nija u lijepoj crvenoj jari (a kakvoj
drugoj!) s iscrpnim i gotovo potre-
snim tekstovima Valtera Milovana
i Mladena Machieda. Potresnim
zato sto je skoro zalosno saznati da
je u nasem susjedstvu zivio ovako
strastven pjesnicki lunatik kakav je
bio Pier Paolo Pasolini, ami smo ga
veCinom znali samo kao sineasta.
Zanimljiv je i njegov stav o vlastitim
filmovima: "oni su pjesme, ja samo
pisem pjesme filmskim jezikom".
Pasolinijeva biografija prepuna
lomova i drama (izbac_en je iz ko-
munisticke partije ltalije zbog kako
. su ga optuZili zavodenja maloljet-
nika itd.) do strasnog po svemu
ubojstva 1975. kad biva pregaien
automobilom i to triput, u opreci
je s njegovim lirizmom, poeesto i
gotovo naivnom arkadijskom sli-
kom svijeta koju osobito u svojim
dijalektalnim pjesmama svjedoci.
"Gubim se s okom punim svijeta"
jedna je od ritmicki smirenijih,
semanticki pomirenijih i svaka-
ko tiSih Pasolinijevih pjesama iz
ovog izbora naslovljenog "Jedan
od mnogih epiloga". I naravno,
govori o nemogueem, o tom
pravu na razliku, o snazi razlike
i o njezinoj iscjeljujufoj ulozi. 0
njezinom spasu i vitalnom impul-
su kojim se obnavljaju pojedinci,
narodi ili kontinenti, epohe ili
trenuci, sve ono sto ima potrebu
zivjeti i postojati.
U mnogoeemu je ova pjesma
danas aktualna, osobito dok po
Italiji svoje zapjenjene govore i vrlo
pragmatiene pravne norme donosi
ministar Salvini, a na nasoj sjevernoj
granici Viktor Orban. Oni se ne lijece
razlicitim, oni zive od mrznje prema
razlicitima, onima koji se pojavljuju
u prvi sumrak u nekoj sumici ill u
ranu zoru skaeu s pretrpanih gume-
njaka na talijanske obale, s djecom
u rukama, bjefeCi od rata i progona.
U nekoj fantaziji, u mojoj oskudnoj,
ali vjerujem toenoj slici bozanskog,
Krist bi bio u toj sumici, u tom
gumenjaku, nasuprot cinovnicima
koji su se stisli u svom bijelom i
intaktnom svijetu manipulirajuci i
prodajuCi samo mrfnju i dubinski
prezir spram ljudskosti. Kako bi sa
Salvinijem prosao Pasolini ne treba
se mnogo pitati, kao niti sto bi o sve-
mu ovome sto se danas s Europom
dogada mislio Pier Paolo Pasolini.
"Gubim se s okom punim svijeta"
nameee se kao vaian, skoro kruci-
jalan stih cjelokupnog Pasolinijeva
pjesnistva. Oearanost, zatravljenost
i punina, mnogostrukost, viseznac-
nost i visestruka mogucnost svijeta i
pojedinac koji se u tome gubi stojeCi
nasuprot normativu malogradan-
skog duha, eovjek koji traii, koji
samuje u masi, koji tuguje i koji se
sjeea. Bogat je Pasolinijev lirizam,
u prijevodima Valtera Milovana i
Mladena Machieda svecanost je i
za hrvatski jezik, svakako istarsku
dijalektalnu inacicu koja se savrseno
akcentuirana savrseno uklopila u
sliku Pasolinija kao eovjeka zalju-
bljenog u svoj zavieaj, Furlaniju.
Pasolini je roden u Bologni 1922.
od 1950. zivio je i djelovao u Rimu.
Nakon Eugenija Montalea smatrali
su ga jedinim vainim talijanskim
pjesnikom koji zaslU.Zuje Nobelovu .
~ nagradu. Umro je 1975. Pokopan je
u Casarsi uz majku, oca i brata.
lntervju
Razgovarala:
MAGDALEllA

J ednaod
menekn ..
goseajeo'>
knjiZevnos ·
na prest:iZna
temationa.
je 2009. go
zevno odlit:
prijevodu .
kakueaF

viziji nacije
odnosipre
multikul
"Knjige Jak ·
skni svijet
okruzenju ·
znovjerja ni
ZidovJakub
tvrdeci da je
iscrpnu bio
i propovje
nose triju re
naovom
odnos pre
sku donosi
kret koji je o_
vjere prizna·
Tasu uvjere
nakatoli v
Lavovu 1759
Romanjeu
izazvao burn
ca je primila
onusmrcu.
nw~mn!l5
nost poljsko
temekojeY
se osjeeate"
Pripadati po
prvenstveno
sti stvarati n
poljskomje
moje senzib ·
na jeziku, a -
Srednje Euro
slofonu pO\ij
drugim traun
definira"u izb
~lilMl~il"ll
vlastitu dom1
sagledati tek
je Va8e iskust
drustvo kad ~
Nalazimo se l
jesnom trenu
u nekoj vrsti t
 Razgovarala:
IMAGDALENA BLAZEVIC
edna od najva.Znijih autorica suvre-
J mene knjiZevnosti, Olga Tokarczuk.,
gosea je ovogodisnjeg Festivala svjetske
knjifovnosti. Ovog joj je svibnja uruce-
na prestiZna nagrada Man Booker In-
ternational za romani "Beguni", za koji
je 2009. godine primila najvise knji-
fovno odlicje, poljsku nagradu Nike. U
prijevodu Mladena Martita nakladnic-
ka kuea Fraktura objavila je njezin novi
roman "Knjige Jakubove", koji kao i
nagradena joj prethodnica govori o pu-
tovanju, ovaj put kroz poljsku povijest
potresajuCi sna.Zno iluziju o poljskom
identitetu utemeljenu na subjektivnoj
viziji nacije kojom se ne propituju
odnosi prema vjerskim manjinama,
multikulturalnosti i mnogojezicnosti.
"Knjige Jakubove" vode nas u pitore-
skni svijet Poljske 18. stoljeea. U tom
okruZenju siromastva, bolesti i pra-
znovjerja niotkuda se pojavljuje turski
Zidov Jakub Lejbowicz (kasnije Frank)
tvrdeCi da je Bozji poslanik. Kroz
iscrpnu biografiju ovog vjestog trgovca
i propovjednika autorica prikazuje od-
nose triju religija koje su koegzistirale
na ovom podrucju te izrazito negativan
odnos prema Zidovima. Jakub u Polj-
sku donosi "frankizam", religijski po-
kret koji je osporavao pravila zidovske
vjere priznajuci Trojstvo i Bogorodicu.
Ta su uvjerenja zapeeatili prelaskom
na katolicanstvo, sto ce Jakub uciniti u
Lavovu 1759. godine te uzeti ime Jozef.
Roman je u desnicarskim krugovima
izazvao burne diskusije, a sama autori-
ca je prirnila ozbiljne prijetnje, pa cak i
onusmrcu.
!:mi=nm ~to za piscaznaci pripad-
nost poljskoj naciji i kulturi, koje su to
teme koje Vas zaokupljaju ill o kojima
se osjeeate "duznim" govoriti?
Pripadati poljskoj kulturi za pisca
prvenstveno znaci biti u mogucno-
sti stvarati na zadivljujuce lijepom
poljskom jeziku. Nairne, ogrornni dio
moje senzibilnosti temelji se upravo
na jeziku, a sama pripadnost kulturi
Srednje Europe, koja irna uistinu vrlo
slofonu povijest obiljefonu ratovima i
drugim traumama u odredenoj mjeri
definirmftu izbor tema i motiva.
1:$10:..!.!. IMnogi pisci kafu da je
vlastitu domovinu moguce objektivno
sagledati tek kad je se napusti. Kakvo
je Va8e iskustvo, kako vidite poljsko
drustvo kad ga promatrate s distance?
Nalazimo se u iznirnno teskom povi-
jesnom trenutku, poljsko je drustvo
u nekoj vrsti tranzicije, ali ne mogu
reCi u kojem pravcu ide. Poljaci Sirom
PO LISKO svijeta se priklanjaju konzervatizmu,
-
obnavljajuci nacionalizam. Za mene
je to strasna stvar, osjecam se kao u
DRUSlVO JE klopci i uistinu se bojirn tog pravca.
Takoder, poljsko drustvo je zatvoreno
za politicke i druge diskusije. Puno je
agresije, "velikih" ideja koje ne reflek-
ZAlVORENO tiraju stvarnost. Slicno se dogada i u
-
ZA POLITICKE
drugim drfavama Sirom Europe sto je
zastra~uce.
!:®:Al "Knjige Jakubove", koje su
upravo izaSle u Hrvatskoj, izazvale su
veliki interes kod citatelja i kritike.
I DRUGE Kako je reagirala poljska desnica na
ovaj bestseler?
Moja proza u njirna pobuduje nego-
dovanje, osjeeaju sna.Zan otpor prema
DISl<USIJE. meni kao lijevo orijentiranom piscu,
cak me vide kao pisca buntovnika koji
foli srusiti ono sto se desetljeCima gra-
PUNOJE dilo. Medutim, ova je knjiga zapravo
vrlo nevina. Ona prikazuje istinsku
poljsku povijest, protiv povijesnih
AGRESIJE, istina se ne mofote boriti. Knjigu su
recenzirali u desno orijentiranirn
easopisima i naravno pokusali su da
izvuku nesto cime ce me diskrediti-
'VELll<IH' rati, ali u tome nisu uspjeli. Knjiga je
u Poljskoj bila bestseller i Citali su je i
desno i lijevo orijentirani citatelji.
IDEJA l:®:fitD$Kako se nosite s nega-
tivnom kritikom, osobito ozbiljnim
prijetnjama koje ste primili nakon
l<OJE NE sto je knjiga objavljena?
Svaki pisac foli da ga se sjeeaju po
njegovom djelu, a ne kao nekome tko
REFLEKTIRAJU je bio zrtva prijetnji. Danas svatko
mo.ze postati zrtva prijetnji jer je jezik
kojim komuniciramo postao strafoo
agresivan. ViSe ne pridajem nikakvu
SlVARNOST pozornost takvim napadima. Poku-
savam ne misliti na to jer kao pisac
imam ideje koje ponekad neee biti
prihvatljive svima, ali to je dobro jer
knjiZevnost treba biti mjesto koje ee
potaknuti rasprave pa cak i emotivne
disku~, zasto ne.
!:mJ:Vl'Z.asto je va.Zna priea o
Jakubu Franku?
To je, zapravo, suvremena priea. I
Jedna od najvaznijih jedan od razloga zasto sam odlucila
autorica suvremene isprieati ovu prieu u 21. stoljeeu jest
njezina univerzalnost. Ona govori o
knjizevnosti, Olga "pridoslicama", strancirna koji dolaze
u nepoznate zemlje, onima koji kucaju
Tokarczuk, o prijetnjama na nasa vrata i pokusavaju se asirni-
smrcu, zivljenju u lirati u drustvo. To je priea o emanci-
paciji onih koji su iz njega iskljuceni.
izmisljenoj proslosti, Pripovijest o Jakubu Franku pokazuje
da zivimo u svijetu u kojem se povijest
ekstremizmu .•. ponavlja.
Danas imamo slienu situaciju kakva
se dogadala prije. Za mene je bilo
znakovito to sto je Poljska rekla "ne"
izbjeglicama i imigrantima prije ne-
koliko godina. Bilo je to strasno bolno
iskustvo jer svi smo mi, moja obitelj i
vecina poljskih obitelji bill imigranti
u proslosti. Prosli su teska vremena
zbog ratova ill svojih etnickih korijena
i stoga nisam mogla shvatiti zasto
poljska vlada i dio poljskog stanov-
niStva odbijaju one koji danas traie
utociste. Tako da je knjiga takoder
napisana na ovim emocijama. Drugi
razlog za pripovijedanje ove price
jeste nakana da se prikaie djelic
poljske povijesti. ZiveCi nakon drugog
svjetskog rata u monoetnickom drus-
tvu zaboravljamo da smo u proslosti
bill ogromna zemlja, multikulturalna
zemlja u kojoj se govorilo mnogo
jezika i kojoj je pripadalo mnostvo
etnickih skupina. Trebamo se prisje-
titi da je svako drustvo rezultat neke
vrste re ovora.
: • • "Knjige Jakubove" obiluju
detaljima, nevjerojatno je koliko ste
Zivopisno opisali Zivot u Poljskoj u
drugoj polovini 18. stoljeea. Otkud
ste crpili sve informacije?
To je bila neka vrsta privatnog istra-
zivanja koje je trajalo osam godina.
Mnogo sam vremena provela u
knjiZnicama i arhivima. Uz to moj
suprug i ja mnogo putujemo te smo
osobno posjetili svako mjesto na karti
ove knjige. Pratili smo put Jakuba
Franka te posjetili Tursku, Rumunj-
sku, Bugarsku, Njemacku, Moravsku
te Cesku. Pratili smo rutu kojom je
prosao. Iskreno vjerujem da <lobar
roman mora obilovati detaljima, de-
talj u romanu je znak dobre proze. Ne
svida mi se knjiZevnost i priea u kojoj
ne znate kako likovi sjede, na koji
nacin govore, sto jedu, kako miriSu
itd. Pisanje je pitanje imaginacije i
morate stvoriti cijeli jedan novi svijet
za citatelja. Kroz pisanje ove knjige
usla sam duboko u poljsku povijest i
dozivjela n~vjerojatnu avanturu.
IH\lfm!tn(l5to ova knjiga kazuje o
poljskom identitetu?
Na ovu se temu nakon objave knjige
razvila veoma zustra rasprava. Za
mnoge je ljude ova knjiga otvorila
pitanje identiteta. Na knjiZevnim
susretima su me citatelji pitall sto
znam o zidovskim korijenima koji svi
mi u Poljskoj imamo jer im je na neki
nacin to bila novost. Moramo imati
na umu da ne postoji bioloska "ci-
stoea" koja nam jamci da pripadamo
bilo kojoj naciji ill etnickoj skupini u
potpunosti. Mi koji Zivimo u Srednjoj
KNJI GE
JAKU.~OVE
VELIKO PUTOVANJE
PU&OSIDAM C:llANICA,
rttl ... IUI
ITA.1YlUklllll..l'31Jt,
""ll.M'\lll"lvt.1°"1111.u.t
OLGA
TOKARCZUK
"'~-uo•~
.lONJ1.KTt.1J.l.
...... U&Utn111kNJICA
.............._,.
.a&llU'Ul,l.N-ll""-'T1>
111"te>~Jl- ... I
-Do•U."''"'"-.., _,,.,..,,.,,,....
uatua41' •
1111.All. .
, ....
IU.f
Knjige Jakubove,
Olga Tokarczuk, Fraktura.
Preveo: Mladen Martic
Euro pi smo prelijepa kombinacija
kultura i etniciteta i treball bismo biti
ponosni na to jer ono sto je sacinjeno
od vise elemenata uvijek je snainije u
odnosu na ono sto je homogeno. Uz
to vrlo mi je vaino da ljudi otkriju ono
sto nisu znall o svojoj proslosti i svom
porijeklu. Poljska i zidovska kultura u
Poljskoj stvorile su nesto vrlo posebno
i to se treba cijeniti jer je u suprotnom
ova nacija ne bi bila toliko kreativna i
energiena. Zidovska je kultura postala
dio poljske kulture kadJe prije stotinu
godina pocela stvarati na poljskom
jeziku i kreativno djelovati.
lf§1 ltitn!l5to tenski likovi iz romana
govore o poloZaju tene u Poljskoj u to
vrijeme. Postoje li u romanu namake
feminizma?
To je vrlo dobro pitanje. Kad sam poce-
la istraiivati u knjiZnicama primijetila
sam odmah da su cinjenice koje se
vezuju za fonske likove izostavljene. To
se dogada svuda u svijetu da su muske
sveprisutne figure na karti povijesti,
all ne i fone. Medutim, dogodilo se
da bih s vremena na vrijeme naisla na
jednu - dvije recenice o nekoj fonskoj
lienosti koja je bila supruga ill sestra
neke vaine osobe i tad bih se uhvatila
tog imene i pokusala doznati vise o toj
osobi. Sto ne bih pronasla osmislila
bih. Dvije su povijesne fonske osobe
koje se javljaju u romanu, a o kojima je
I
moguce pronaCi nesto podataka u po-
vijesnim knjigama i priruenicima, to su
Katarzyna Kossakowska i Druibacka.
Kossakowska je iza sebe ostavila pisma
koja sam citala i na temelju njihova
lak
sadrfaja osmislila njezinu lienost i di-
jelove romana. U slueaju Gitle ill Jente,
koje su frankistice, imala sam samo PiSe:
nekoliko informacija tako da sam mo- PETRA H
rala mnogo toga sama osmisliti. Negdje
sam Citala o Jenti, koja je bila prorocica
te sam odlucila istraiiti sve o proroci-
ma koji su se javljall u zidovskim za-
C rno
cvje
cokreta
jednicama te sam tako korak po korak nalaze u
kreirala lik fone koja je s jedne strane dijelm ·
vrlo slaba, as druge posjeduje nevje- daljnjim
rojatnu moc. Ista je priea s Gitlom koja inazap
se u izvorima spominje kao euvarica ta. Iako
Jakuba Franka. Uz pomoc svoje zenske
psihologije pokusala sam zarnisliti
kakva bi to bila fona s oruijem koja u
to vrijeme oruijem brani muskarca. Na
Wl~'-
t~ nacin nastao lik Gitle.
I.~
"
l:r:GtnlTe li seVa8akarijera promi-
jenila nakon sto ste primili "Bookera"
ovegodine?
To je bilo jako uzbudljivo iskustvo.
Promijenilo se to sto sada imam vrlo
dobrog agenta s kojim uzivam suradi-
vati. Te s epromjene vide i u sitnicama.
Mnogo ljudi me u Zagrebu prepoznalo,
prilaze mi i govore o svom iskustvu Ci-
tanja mojih romana. Cestitaju mi. Ipak,
ono sto je najvainije jeste da je poraslo
zanimanje za moje prijasnje romane,
veliki je interes za prijevode na strane
jezike, sto znaCi da ce njihov novi zivot
tek zapoceti i to je uistinu prekrasno.
nf§1:MfUlfenomen putovanja po-
navlja se u mnogim Va8im knjigama.
ZaSto je motiv putovanja znaeajan?
Putovanje prikazuje istinsku prirodu
ljudskog biea. Svi smo mi nomadi u
sebi i zato toliko mnogo putujemo.
Osobno vjerujem da je putovanje i rad, "sretnom
harem kada je poziv pisca u pitanju. sreca, mj
Iskreno vjerujem u kreativnu ulogu dogadaj
promjene perspektive za koju mozak i nompam
um mor~~iti istrenirani. pocinitelj
lif§1:titn adite li na novom roma- svjedocen_
nu? broji svoje
Da, vec sam napravila skicu za novi Tessinu ad
roman na kojem eu raditi tek na zimu "darovi". •
jer mi je jesenski raspored pretrpan pu- dazakopa:
tovanjima i drugim obvezama. I ova ce izvestina
knjiga biti povijesna, all nece iCi toliko
daleko. Njome Cu se zadrfati na drugoj
polovini 20. stoljeea, poslije Drugog
svjetskog rata.
 """
IMAMO PSIHQPATA, IMAMO ZRlVE,
IMAMO JOS JEDAN BESTSELER
lako snjom usporedivana, Julia Heaberlin daleko je od virtuoznog stvaranja pomaknute
.
atmosfere svojstvenoga Gillian Flynn. Ba rem aka je suditi po njezinom prvijencu
PiSe: "Crnooke Suzane" prvi su roman
I PETRA Mloll( teksaske autorice Julie Heaberlin.
Nedugo po objavljivanju zapo-
rnooka suzana ime je za biljku sjele su vrhove svih relevantnih
C cvjetnicu iz porodice sun-
cokreta cija se prirodna stanista
americkih popisa najprodavanijih
knjiga. Posve razurnljivo uzme li
nalaze u sjevernim i sredisnjim se u obzir kako ovim romanom
dijelovima sjeverne Amerike, a autorica, osim temeljite psiholos-
daljnjim je rasadivanjem rasirena ke studije stanja kroz koja prolazi
i na zapadne dijelove kontinen- glavna junakinja, pokusava pri-
ta. Iako kultivirana, crnooka je kazati i sve manjkavosti istraZnog
suzana isprva bila divlja biljka, s procesa uzrokovane odbaciva-
vremenom cvatnje od lipnja do njem forenzicke znanosti u folji za Crnooke Suzane,
listopada. sto brZim podastiranjem zrtvenog Julia Heaberlin,
Stoga je posve neobieno sto janjeta pred zeljnu javnost. Iako
se loncanica svjefo zasadenih namjera postoji, ona niposto Znanje. Prevela:
crnookih suzana na prozoru nije dovoljna kako bi se zanrov- •, Sabine Marie
umjetnice i samohrane majke u ski roman proglasilo "napetim
srednjim tridesetim godinama, trilerom". Zanirnljivim pokusa- .. cini, samo kako bi, igrajuCi na
Tesse Cartwright, pojavila dok je jem stvaranja napetosti, svakako. faktor iznenadenja, u citatelja
veljaea ledenim prstima obavijala Vjerojatno i kvalitetnom psiholos- podigli razinu soka. Iako s njom
grad. Nesto od tog leda stegnulo je kom studijom. Ali ne i "trilerom usporedivana, Julia Heaberlin
i Tessu u prstima jer to je cvijece, koji ostavlja bez daha". Kao sto to daleko je od virtuoznog stvaranja
za neke tek ukras ill smetnja kraj u posljednje vrijeme cesto biva, pomaknute atrnosfere svojstvenog
puta, za nju istinsko cvijece zla. problem se javlja s nevjerojatnim Gillian Flynn. Barem ako je suditi
Crnookim je suzanama, naime, obratima postavljenim, kako se po njezinom prvijencu.
priroda ukrasila improvizirani
grob u koji je, dvadesetak godina
ranije, sedamnaestogodi8nja Tessa
baeena s jos tri djevojke. Sve cetiri
mrtve, vjerovao je njihov uboji-
ca. Prevario se. ona je, iako tesko
ozlijedena, u stanju privremenog
sljepila i izbrisanog pamcenja,
prezivjela. Medijima nije trebalo
dugo da zrtve prozovu "Crnoo-
, kim Suzanama". Nju su prozvali
"sretnom Suzanom". Njezinjedina
sreea, uvjerena je, lezi u tome sto
dogadaj nije ostao upisan u njezi-
nom pamcenju. Ipak, dok navodni
pocinitelj, njezinim manjkavim
svjedoeenjem osuden na smrt,
broji svoje posljednje dane, a na
Tessinu adresu nastave pristizati
"darovi'', i ona se pita je li odluka
da zakopano nikada niti ne pokusa
izvesti na povrsinu posve ispravna.
 lntervju BANJOLUCKA KNJIZEVNICA TANJA STUPAR TRIFU
IRazgovarala:
~AGDALENA BLAZEVIC
anja StuparTrifunovic (1977.) ba-
T njalucka je pjesnikinja i prozaistica.
Cetiri knjige poezije donijele su joj
brojne nagrade, a za sada jedini roman
"Satovi u majcinoj sobi" i Europsku
nagradu za kpjiZevnost. Nakon romana
vraca se poeziji koju mofomo citati u
upravo objavljenoj zbirci "Razmnofa-
van·e domacih zivotinja"
~~Miw.lia Rodena ste Zadranka.
Danas Zivite u Banjoj Luci. Osjeeate
Ii nostalgiju za gradom u kojemu ste
odrasli? Kakav je Zivot u Banjoj Luci?
U Zadru sam provela djetinjstvo i kako
je ono za svakog od nas poseban dio
zivota sa svojim magijama, cudima,
ocekivanjima, all i strahovima, tako je
i mene zacarao grad mojeg djetinjstva.
Sa svojim ulicama, morem, ljepotom
te onim ljetnim neverama i prolomima
oblaka, kad imate osjeeaj dace nestati
svijet i voda sve odnijeti. Divno i stras-
no djetinjstvo ostaje nasim trajnim obi-
ljezjem jer se ono utiskuje najdublje. A
onda dolaze devedesete, rat i odlazak
iz Zadra. Strasan je osjeeaj osjetiti
se nepozeljnim u vlastitom gradu.
Odjednom ne pripadas necemu cemu
pripadas. Postajes izopcenik. Mislim
da je to jedan ruZan oziljak koji nose
svi ljudi na ovim nasim prostorima
prognani iz svojih domova. Kao da su
protjerani i iz sebe sarnih i preobrafeni
u lutalice koje u svakom drugom gradu
imaju osjeeaj da su tu privremeno te
podozrivo gledaju u kofere, jer kad te
odbaci tvoj grad, u svaki drugi zagledas
sumnjicavo. U tom srnislu, ma koliko
sam se vec navikla na Banju Luku, jer
sam tu vise od 20 godina, ipak postoji
ta odrednica koja bi vjerojatno bila uz
mene i u bilo kojem drugom gradu -
privremenog boravka. Pogotovo, sto
se nafalost ni u Banjoj Luci, kao ni u
Zadru, nismo izlijecili od onih naracija
zbog kojih je moja porodica prognana
iz Zadra, kao sto SU i mnoge porodice
prognane iz Banje Luke. I jedan i drugi
grad bastine istu tisinu o tim dogadaji-
ma i ljudima koji su preko noCi postali
nepozeljni. Nema kritickog odmaka od
rata i njegovih vrlo upitnih idola. Nasi-
lje je integrirano u poslijeratno drustvo
i to postaje vidljivo na svakom koraku,
od ulice do institucija. Nasreeu, ovi
gradovi koje spominjemo, kao i svi
drugi, pulsiraju razlicitoseu zivota koji
IFUNOVIC 0 ATMOSFERI U REGIJI, OCEKIVANJIMA•••
je nesvodiv na jedno iskustvo, na sliku
s 'Dnevnika' ill turisticku destinaciju.
Oni su uvijek vise i mo.Zema se nadati da
ce ih buduce generacije uciniti boljim,
otvorenijim i ljepsim mjestima za zivot.
Ako se, naravno, ne odsele da grade
neke njemacke, austrijske, norveske ill
svedske gradove uslijed apsurdne politi-
ke koja se na ovim prostorima sprovodi
godinama nudeCi sve vise rnrfoje, a sve
man" e uslova za zivot.
~~WliloW:.m Pisete i poeziju i prozu.
Nakon nekoliko zbirki poezije napisali
ste vrlo va.Zan roman za regionalnu
knjiZevnost 'Satovi u majcinoj sobi'. Na
kojem se podrucju osjeeate ugodnije?
Ne mogu sa sigurnoscu tvrditi. Kao
dijete pocela sam pisati pjesme, ali
mastala sam kako cu pisati romane. To
s romanima je valjda izgledalo odraslo.
I pokusavala sam i odustajala. I tako
godinama. U meduvremenu vec sam se
'udomacila' u poeziji. I kad sam gotovo
odustala od proze, dosao je taj roman .
i bilo je to, sto me je iznenadilo, jako
intenzivno iskustvo. Cini mi se da se u
poeziji osjecam sigurnije, komotnije, ali
proza mi je trenutacno veci izazov. u toj
svojoj neodluenosti pomalo i s namje-
rom pomijesam jedno i drugo. Ukusnije
m~.
1:: :Dml 'Satovima' ste zadrli u vrlo
osjetljivu temu - proces odrastanja i
bivanjazenom u patrijarhalnom drus-
tvu te dirnuli u na8u rak-ranu. Kako
stojimo danas s tim, mijenja Ii se ista?
Cini mi se da se ipak pomalo mijenja.
Sporo, ali mijenja. Samo problem s
tim pomacima kod nas je da kad se
nesto dogodi, to se onda promijeni, pa
(cesto) opet vrati. Rat i porace donijeli
su drasticnu repatrijarhalizaciju drus-
tva. Tako da sad paralelno postoje ta
dva toka - jedan od rata naovamo koji
jaea patrijahat, as druge strane jaeaju i
.zenski i manjinski pokreti te inicijative,
kao i svjesnost o potrebi za promjenom
ustaljenih obrazaca. Iako su stvari tako
postavljene kao da je rijec o sukobu
izmedu patrijahata i feminizma, sto
muskarci uglavnom dozivljavaju kao
neku vrstu ataka na njih, mislim da
nije tako te da ih treba navesti da i sarni
preispituju kobnost patrijaliata po njih,
jer svuda oko nas su primjeri kako .Zena
zrtava patrijahata, tako i muskaraca
koji ne mogu da se nose s ocekivanjem
patrijahalnog drustva. Ono sto sam
pokusala svojim romanom nije napra-
viti feministicki pamflet, nego dati sliku
stvari kakve jesu i nacina na koji patrija-
halno drustvo utice na muskarce i .zene
sputavajuCi i osteeujuci i jedne i druge
u njihovu osobnom razvoju. Ono sto je
va.zno za .zene jeste da se feminizam kao
pokret izborio (jos vise simbolicki) za
to da budu dozivljene kao ravnopravna
ljudska bica. I svaku iskljucivost prema
feminizmu koja se cesto javlja i kod
samih .zena nesvjesnih da svoje pozicije i
prava duguju feminizmu treba podsjetiti
na to da .zene nisu imale jednaka prava
na obrazovanje, zaposlenje, kao ni pravo
f,lasa.
!mJ:tttDI Posljednjim dijelom roma-
na dali ste glas nekim od najtragicnijih
likova domace i svjetske knjiZevnosti.
Sto nam te zene mogu danas reei?
Puno. Kako da taj tragicki potencijal
preobratimo u snagu.
Nastavak na sljedeCoj stranid -+
 Ratje prestao, ali francusl<oga .ZB
generala Cel<a posljednji marS
Veliki pisac Luan Starova Balkan pretvara u krajolik koji nije samo sjeciste stoljetnih
zala nego i izvor inspiracije za svakoga tko se smatra Europljaninom
Hod po rubu, se stoljecima vrpolji na tom
s lvicom I Pise: tjesnacu naroda, vjera i prilika
KRISTINA KEGUEN
Gordana Gadzic na jugu Balkana. "Generalova "'\ Taleria
A lbansko-makedonski pisac ljubav" povijesno prati zbiva- V rnla
Bogata i opsefoa mono- r\.Luan Starova dao si je na nja oko Prvog svjetskog rata, teljica (1
grafija na 504 stranice teret (ill bolje receno, u slast) odnosno Velikog rata u Albaniji, znaeajnr
s impresivnom arhiv- veliki zadatak. Na vise od tri kada je ta zernlja bila dupkom racije la ·
skom gradom, vise od tisuce stranica bavi se opisi- krcata francuskim generalima, uzSam
800 vizuala - fotografi- vanjem balkanske regije koja pukovnicima, vojnicima. Taj Alejandra
ja ... , koja obuhvaca zivot je stoljecima bila iscrpljivanja general, Edouard Mortiere, Neuman
glumca lvice Vidovica. osvajanjima, asimilacijama, koji je prosao sve bitke "ovog iGuadal
Skolska knjiga nasrtajima, oslobodenjima, svijeta", smiruje se u zaborav- nekoliko
vjerskim, nacionalistickim i et- ljenom Pogradecu i prepusta kih djela ·
nickim antagonizmima. Starova Generalova posljednjoj i najva.Znijoj od je meksic
je u jos jednom u nizu od roma- ljubav, svih bitaka - srniraju i ljubavi. Enriguea
na "Balkanske sage", romanu Luan Starova je veliki pisac koji Yorku,gd·
"Generalova ljubav" pokusao Luan Starova, uspjesno izrniee Balkan iz po- no pisanj
porniriti svoju prirodnu sklo- TIM press. zicije "zadnja rupa na svijetu" kompara
nost fikciji i bogatu tradiciju Preveo: Mate i pretvara ga u krajolik koji nije Kao dijere
balkanske faktografije tako Maras samo sjeciste stoljetnih zala jeupreko
sto opisuje jednu obitelj koja nego i izvor inspiracije. svijeta, m
Juinoafri"
lzgubljena Sjevernoj
svjetlost je putm
Jill Santopolo je vidlji\'O
Tankakn ..
Je Ii ih sudbina spojila?
Jesu Ii bili razdvojeni Balli Hesse: Dekadentna duhovna "Krivon·o
Falsos~
Luisellina
vlastitim izborom?
Lucy i Gabea razdvajaju
kontinenti, ali u srcima
braCa u misiji prosvjetljenja ga Vrlo
pametna
su uvijek zajedno. Epska Hugo Ball, osnivac Cabaret Voltairea i Zurich Dade, prikazao je sve ono sto je oljudsko
ljubavna prica. znatihg
Hermann Hesse bio: i ludak i lucidni filozof... prorniSlja ·
Znanje
Pise: 1927., u knjizi opisao sve He- ono sto j
IKRISTINA KEGUEN sseove duhovne vrhunce i sve
cme moralne spoznaje. Ball je
cini dajes
la napisati
rva desetljeea dvadesetog prikazao sve ono sto je Hesse knjiguo
P stoljeea bila su period be-
skrupuloznog uZivanja u Zi.vo-
bio: i ludak i lucidni filozof i
uZivatelj onih sloboda koje
Brodskog
Brodskiza
tu i umjetnosti. Slaboda koja rnnogi nisu uspjeli ni pornisli- esej u zb·
je navirala iz neiscrpnih izvora ti. Od hinduskog spiritualizma pokusava
fantazmagoricnih umova - a do pretpostavki psihoanalize, "Nije bilo
jedan od njih je Hugo Ball - ne preko drugih svjetovno-filo- grab Josifa
maze se mjeriti niti s jednom zofskih tema bitnih za Hessea poredbis
Predaja ljubavi individualnom slobodom - sve je Hugo Ball ovjekovjecio Euro pi,
Johana Lindsey u koje nam se danas kunu. u knjizi ,,Hermann Hesse". eesto odr
Lafoo optuien za I sarni Hugo Ball, osnivac Uostalom, posljednjih sedam intelektu
uhodenje, vikinski Cabaret Voltaire i Zurich Dade, godina Hesseova zivota bill SU Hesse, postojevo
zavodnik pretrpio je odao je poeast jednom svom bliski prijatelji i veliki dadaist Hugo Ball, Sareni akamolip
neizrecive patnje u velikom slobodnom rnisliocu Ball irnao je najdublji uvid u ducan. Prevela: tamapozna
tamnici gospe Erike. u obliku biografskog zapisa. sve zakutke Hermannovih sto postoji
Medutim, jedna ga Rijec je o Hermannu Hesseu urnnih bespuea. Kliknuli su
Neda Paravic parnasse ill
. je misao odl'Zala na kome je Ball odao poeast i za na foru dekadencije koja ih je objasnjava <
zivotu: osveta! 50.-u obljetnicu njegove smrti, okruZi.vala tih godina. zakljueuje d
Mozaik knjiga

ZBRI KA REFLEKSIJA 0 ZIVOTU
lako tanka, ova knjiga ima potencijal biti jedna od onih kojima se iznova
vracate i trazite onu jednu recenicu
"\ Taleria Luiselli, jos vrlo
V mlada meksicka spisa-
teljica (1983), jedno je od
znafajnijih imena nove gene-
racije latinoamerickih pisaca,
uz Samantu Schweblin,
Alejandra Zambru, Andresa
Neumana, Yurija Herrero
i Guadalupe Nettel, s vec
nekoliko proznih i esejistic-
kih djela iza sebe. Supruga
je meksickog pisca Alvara
Enriguea s kojim Zivi u New
Yorku, gdje predaje kreativ-
no pisanje i na doktoratu je
komparativne knji.Zevnosti.
Kao dijete diplomata Zivjela
je u preko osam zemalja
svijeta, medu ostalim u
Jufuoafrickoj Republici,
Sjevernoj Koreji i Indiji, puno
je putovala i puno citala, sto
je vidljivo iz njezinih eseja.
Tanka knjilica pod nazivom
"Krivotvorine" ("Papeles
Falsos") zbirka je eseja i prva
Luisellina objavljena knji-
ga. Vrlo zrela, prornisljena i
pametna zbrika refleksija je
0 ljudskom zivotu unutar po-
znatih gabarita koje autorica
prornislja i propitkuje, traieCi
ono sto jest, a ne ono sto se
cini da jest. Iako je planira-
la napisati, kako priznaje,
knjigu o boravcima Josifa
Brodskog u Veneciji, na kraju
Brodski zauzima tek jedan
esej u zbirci u kojem Luiselli
pokusava naCi njegov grob.
"Nije bilo lako ondje pronaCi
grob Josifa Brodskoga. U us-
poredbi s drugim grobljima u
Europi, San Michele nije tako
eesto odrediste nekroloskog
intelektualnog turizma pa ne
postoje vodici ill toene karte,
a kamoli popis s koordina-
tama poznatih mrtvaca, kao
sto postoji na ulazu u Mont-
parnasse ill Pere Lachaise",
objasnjava autorica. Na kraju
zakljueuje da svaki dugo iSce-
Krivotvorine,
Valeria Luiselli,
Edicije BoziCevic.
Prevela: Ana Joki(
kivani susret s neznancem
razocara, samo sto eovjek
pred mrtvacem ne mora
skrivati svoje razocaranje i ne
mora se bojati da ee ispasti
nepristojan.
Luiselli se osvree na gaba-
rite Mexico Cityja, na kartu
grada koji je na neki nacin
prerastao samog sebe i
vise ne slici nieemu, "osim
mozda mrlji, dalekom odje-
ku neceg drugog." U eseju
"Brzina" autorica se osvrce
na setanje koje joj se u da-
nasnjem Ciudad de Mex:icu
cini nemogucim, iako je
nekirn piscima u proslosti
poput Roberta Walsera
donosilo smiraj i bilo uvod
u pisanje. No eovjek, navodi
Luiselli, koji hoda gradom
mora hodati u ritmu grada
"""'
jer ga samo i mala izmjena
koraka pretvara u sumnjiv- Zia proilost
ca. U eseju "Dvije ulice i Magdalena
plocnik" daje se u potragu Najbar-Agioc
za istinskirn znaeenjem
portugalske rijeci "sauda- Knjiga obraduje pitanja
de" dok poku8ava dokuciti vezana uz politiku povi·
sto je prije znaCila melan- jesti i kulturu sjecanja
kolija i nostalgija, a kako se u nekoliko europskih
na nju gleda u danasnjem zemalja: Poljskoj, Litvi,
drustvu. U "Radovima u Latviji, Estoniji, Ukrajini,
raju" bavi se kliSejiziranim Rusiji i Spanjolskoj.
sintagmama koje eovjek Sreclnja Europa
refleksivno izvlaci iz rukava
kad foll nesto objasniti, dok
autorica smatra da "nauciti
govoriti znaCi postupno
shvaeati da ne mofomo reCi
niSta ni o cemu". Luiselli
promislja knjige koje su
nam znacile i u kojima smo
se nalazili, kao i gradove ci-
jim smo ploenicima hodali
i koje smo smatrali svojima,
da bi se u njih vratili kasnije
Ti i ja, zauvijek
i nasli da SU drugaciji nego Jill Mansell
smo ih ostavili. Zbog cega
zapravo niSta sto smatra- Slatko i romanticno
mo nasim, nije uistinu stivo 0 ljubavi, gubitku
nase. Autorica u svojim i o tome kako nista ne
fragmentiranim esejima mofo zauvijek ostati
propitkuje sva opca mjesta sakriveno. lzvanredni Ii·
za koja se eovjek drii, koja kovi i prica koja vas vodi
prihvaca kao svoja upo- u stalnom neizvjesnom
riSta i sigume luke, dok ritmu. Znanje
ta mjesta ne oznacavaju
istinsku sigumost, toplinu
ili zastitu, nego SU naucena
kao drustvene konvenci-
je koje se rasprse poput
pepela kad ih se dubinski
preispita. Luisellina proza
je izrazito referentna, no
na neki nacin i previse
skrta, promiSljena i distan-
cirana. Luiselli ne pristupa
citatelju i ne mami ga u
Vuiji sat
svoju prozu, nego traii da Lucija Butkovic
joj se pridruzi i raskrinka
svoje sigume luke. Iako Poezija je nastala iz
tanka, ova knjiga ima po- aktualiteta, koji autorica
tencijal biti jedna od onih prepoznaje kao mraeno
kojima se iznova vraeate i doba rastuce konfuzije i
traiite onu jednu recenicu migracija, bez suosjeca-
koja vam je nesto u nekom nja i solidarnosti, doba
trenutku govorila. iracionalizma.
Jesenski i Turk
 Tema
Dobio sam '64. naredbu da pjevam Titu. Bio sam jeArsen, a ·
kako je v

zabrinutjer su mi 'sve pjesme depresivne', ali odusevio tedazbog

sam Mar5ala. Radim za lijekove, cigarete i pice ... Knjiga negojeon
Slakoeom
'Arsenizmi' otkriva sto je veliki umjetnik mislio o sebi bilo kojoj p
zarnisliti
njega bio v•

- Netko se-
alkohol, ne
Zivotu, uz t
sklanjao u
Knjigao
opcepozna
obofavatelj'
govirnrodi
pjevac.
-Kad bi maj

91 najdraZi pj
la: 'Miso Ko
all mi je Mi5

I
Pitao je i oc
radi i prepri
majkom, o
Miso.
- Reka si k ·
voriomuje
Podsifrom
1964.godine
cinik, premda je upravo to bas i bio. glazbi, kad je okruZenje odusevljavao Josipu Brozu
Za cjeloviti Arsenov opus, za crtice svojim brzirn reakcijama na nekakav Galeb. Bio je
iz druZenja s obitelji, znancirna, dogadaj. Pose ban je dio pripao i nje- mu "svepj
PiSe: prijateljirna, kolegama, novinarirna ... govoj najdraZoj terni, a to je obitelj. ainadrede
DAVOR WGARlt jedna je knjiga premalo. Gulin je u Cetvrto poglavlje rezervirano je za danepjeva
novinar "Arsenizmirna" pokusao saZeti naj- njegove rnisli i rijeci o ljudima iz kul- o meni" i" •
vaZnije fragmente, koji su podijeljenji ture s kojirna je radio ill su na njega mora" zbog
Arsenu je receno i napisano u nekoliko cjelina. Prvo poglavlje jednostavno djelovali inspirativno.
O puno toga, no najvise je on o sebi donosi aforizme, citate, sale i posalice
rekao svojirn radom, rijeci su Darka iz Arsenova zivota u drilZenju s prija-
Kraj je ostavljen za puhacki orkestar
Sibenska narodna glazba i dva grada
cegnema,ni
a "rniimamo
rekaomuje ·
Gulina, koji je sakupio materijale i teljirna, kolegama i znancirna. Slijede koja su ga obiljezila, Sibenik i Zagreb, e cudio sto
priredio ih za knjigu "Arsenizrni". anegdote iz djetinjstva, kaZu za Arse- za koje je sam rekao kako se s prvim pjesme.
I sjajno je sto se potrudio jer jos vise na da je zafrkant ~ostao u ranoj do bi, "voli javno", as drugirn se "voli taj- - Boga ti, sto _-
prodire u ostavstinu Arsena Dediea, a jos je bio dijete u Sibenskoj narodnoj no". Arsenove pjesme su nevjerojatne pjeva te glupc
koja nije samo sacinjena od njegovih i eovjek, slusajuCi ih, moze stvoriti svojih tako cir
pjesama. Bio je skladatelj, pjesnik, dojam o genijalcu koji irn je autor. U n - rekao je Ti
kantautor, akademski glazbenik, ovoj knjizi Arsen zapravo, kroz svoje da otpjeva "zc
aranier, pjevac, slikar, kolekcionar.. ., rijeci, razmisljanja, najbolje opisuje ne" pjesme.
a bio je, zapravo, veliki maestro rijeci. sam sebe. Humor mu je bio zavodljiv Kasnije irn je ·
Njegove se pjesme znaju, u njirna i grub istodobno, a stedio nije nikoga. ni Marsal dao
rijecirna opisuje zivot i situacije kroz Vidi se to vec na prvim stranicama, ako uAleksa
koje se prolazi, ali Arsen je bio puno kad se "predstavlja" pa tvrdi, izmedu amo su otplc
vise od toga. Njegov sarm i duho- ostalog, da je "akademski tezak", bill kao sirotir
vitost bila su svakodnevna vrlina. "pjevac iz koristoljublja" ... te da on u Arsenizrni" o
To se moglo spoznati na njegovirn nije "javno dobro nego javno zlo''. takvih crtica t
koncertima, kad je svojirn salama i Nije se skrivao niti bjefao od nekih kantautora. In
dosjetkama bolje od vecine kornicara stvari, iako bi to na njegovu mjestu uzbudljiv zivo
nasrnijavao svoju publiku. Ova knjiga rnnogi upravo tako, igrali se "skri- je maestro rije
nam pokazuje da je takav bio i u sva- Arsenizmi, vaea". Na svoj je nacin Arsen opisao na druge, i kro
kodnevnom zivotu, jednostavno bez priredio: Darko Gulin, kako zivi skromno. priee, te ostavi
toga nije mogao, a to ga je najbolje - Radim za lijekove, cigarete i pice, iako generacije koj1
opisivalo. Uporno je izbjegavao biti
GK Juraj Sizgoric su m zabranili da pijem i pusirn - rekao kakav je genijc:

•
je Arsen, a dodatak prici je
kako je cesto upadao u nevolje
te da zbog toga nije za zabrane
nego je on "fovjek za dozvole".
S lakofom se Arsen igrao rijecima u
bilo kojoj prilici, pa ga nije bilo tesko
zamisliti kako radii stvara jer to je za
njega bio Zivot. Rijecima se igrao.
- Netko se sklanja u politiku, netko u
alkohol, netko u erotiku. Ja sam se u
Zivotu, uz te druge nedostatke, najvise
klanjao u rad - njegove su rijeci.
Knjiga otkriva i neke detalje koji i nisu
opcepoznati, osim mozda strastvenim
obofavateljimaArsena. Primjerice, nje-
govim roditeljima on nije bio orniljeni
pjevac.
- Kad bi majku Veroniku pitali koji joj je
najdraZi pjevac, ona bi uvik odgovori-
la: 'Miso Kovac. Mag Arsena ja volim,
all mi je Mifo najdraZi pivac'.
Pitao je i oca sto misli o tome sto
radi i preprieao kako je proslo s
majkom, odnosno da joj je draZi
Mifo.
- Reka si kako je, nisi laga - odgo-
vorio mu je otac. _
Pod sifrom "Hvar l" dobio je
1964. godine naredbu da pjeva
Josipu Brozu Titu na brodu
Galeb. Bio je zabrinut jer su
mu "sve pjesme depresivne,
a i nadredeni mu je rekao
da ne pjeva "Sve sto znas
o meni" i "Kuca pored
mora" zbog stihova "ni-
ceg nema, nicega nema",
a "mi imamo svega",
rekao mu je easnik. Tito
-e eudio sto pjeva tude
pjesme.
- Boga ti, sto Arsen
pjeva te gluposti, a ima
:vojih tako divnih stva-
rt - rekao je Tito i traZio
a otpjeva "zabranje-
:ie" pjesme.
Kasnije im je zadovolj-
:ii Marsal dao dolare
iako u Aleksandriji,
kamo su otplovili, ne bi
bill kao sirotinja.
Arsenizmi" otkrivaju pregrst
takvih crtica iz zivota sibenskoga
kantautora. Imao je zanirnljiv i
uzbudljiv zivot, a nasa je sreea da
je maestro rijeci to znao prenijeti
na druge, i kroz pjesme i kroz
price, te ostaviti iza sebe kako bi
generacije koje dolaze uvidjele
kakav je genijalac bio.
lntervju
Razgova ra la:
Meksicki k evnik PETRA Ml

probI tizira
spregu eksiCkih novinari a
vlasti i kriminalnog nikamnog
"Spaljeni".
svijeta njihov EleVaros
odnos prema nakladnic
ugoscujea
migrantima svjetske kn
ni", izvom
india" pro
kih vlasti i
odnos pre
srediste poj
ke diverzije.
stila i aktu
godine u
arnerickim
njegovogje
"Granta" ff,
boljihrnla
~eziku.
iffU:fm1!
sudeeipre
kunasilja,
zemljiuko"
umu,ston
nomMeks"
Nasilje u 1
Zernlja je pr
posljednja
zernljaje p
deset tisuea
toga daje se
toga, tuje i
tih ubojsta\
ska tijela ras
kiselini, mu·
ujame i obj
koji dolaze ·
va, djeca, ze
nije siguran.
beznadnui
nasilje uobi"
.1uko~noj
l:fiW:VI
okruZenju u
imaginarija
samosvijesti
Zernlja u koj
bila je druga
kimpogle ·
liticki nepro
Meksikoze
gada. I zane
rniran (jer uvi
ne i ekonoms:
bijede), pa c
sto se tice zivc
za milijune ljt
i opasan zivot
: Razgovarala:
PETRA MIOflC
A ntonio Ortuno (1976.) meksicki je
flkratkopricas i romanopisac, bivsi
novinar i autor sest romana, dobit-
nika rnnogobrojnih nagrada. Roman
.. Spaljeni", u nas je netom, u prijevodu
Ele Varosanec, objavila zapresicka
nakladnicka kuea Fraktura koja i
ugoseuje autora na sestom Festivalu
svjetske knji.Zevnosti. Roman "Spalje-
ni", izvorno objavljen 2013. kao "La fila
india" problematizira spregu meksic-
kih vlasti i krirninalnog svijeta te njihov
odnos prema rnigrantima stavljajuCi u
srediste pojedinacne borbe i osvetnic-
ke diverzije. Roman je, zbog iznimnog
stila i aktualnosti, proglasen romanom
godine u rnnogim meksickim i latino-
americkim knji.Zevnim easopisima, a
njegovog je autora britanski easopis
"Granta" uvrstio na presti.Znu listu naj-
boljih mladih pisaca na spanjolskom
~eziku.
:mJ mm; Jednom sam procitala da,
sudeci prema prevladavajucem obli-
ku nasilja, moremo mnogo toga reei o
zemlji u kojoj se odvija. lmajuci to na
umu, sto nam morete reei 0 suvreme-
nom Meksiku?
'.'Jasilje u Meksiku je slofono pitanje.
Zemlja je prenasilna. Pribrojimo li
posljednja dva predsjednicka mandata,
zemlja je pretrpjela dvije stotine i pe-
deset tisuea ubojstava: razina dostojne
toga da je se nazove ratom. No, osim
toga, tu je i strasna okrutnost nekih od
tih ubojstava. Odrubljene glave, ljud-
ka tijela raskomadana i otopljena u
kiselini, mueena, spaljena tijela bacena
u jame i objesena s mostova. Mrtvaci
oji dolaze iz svih drustvenih sloje-
·a, djeca, fone, starci, mladi... Nitko
nije siguran. Mislim da to ukazuje na
eznadnu i sadisticku zemlju u kojoj je
nasilje uobieajeno sredstvo razmjene.
\1uko; no je zivjeti usred tog nasilja.
I :mJ: 1 1 I Kako Zivot u takvom
okruZenju utjeee na oblikovanje
imaginarija pojedinca i razvoj njegove
samosvijesti?
Zemlja u kojoj sam roden i odrastao
bila je drugacija. Konzervativna i, u ne-
kim pogledima, suzdrzana zemlja. Po-
liticki nepromjenjiva. Govorilo se da je
Meksiko zemlja u kojoj se uista ne do-
gada. I za nekoliko godina, taj se laZno
miran (jer uvijek su postojale drustve-
ne i ekonomske nepravde, i mnostvo
bijede), pa cak i dosadan zivot (harem
sto se tice zivota urbane srednje klase)
za rnilijune ljudi pretvorio u nesiguran
i opasan zivot. To ostavlja trag na tome
Odrubljene
glave,
lj udska tijela
rasl<omadana
i otopljena
u kiselini,
mucena, -
spaljena tijela
bacena u jame
i objesena s
mostova ... To
je moj Meksiko
kakva je netko osoba i sto rnisli, osjeea i
zarnislja. Naravno, za onoga koji piSe to
je tema. Covjek se odreduje u odnosu
na zivot u sjeni nasilja.
l:mJ:®)I Iako zlocini pocinjeni
nad imigrantima iz zemalja Sredisnje
Amerike zauzimaju dominantno mje-
sto u romanu "Spaljeni", ipak pocinje
ubojstvom socijalne radnice i nastav-
lja se mnogim cinovima nasilja nad
renama. Stoga se cini da je biti .zena
u Meksiku najgori moguci scenarij, a
biti imigrantica jos gori. Je li meksicko
drustvo u svojoj srZi mizogino?
Meksiko je zemlja u kojoj fone, uz
nasilje koje trpi svaki gradanin, trpe i
niz dodatnog nasilja. To je, bez surnnje,
macisticka zemlja i u njoj svakodnevno
dolazi do nekaZnjenih ubojstava fona,
ovdje cak i prolazak ulicom mofo biti
opasan i nepodnosljiv. Ima rnnogo
seksualnog i verbalnog nasilja, drustve-
nih pritisaka u obiteljima, skolama i na
poslu. Trenutno se u Meksiku vodi vaZ-
na rasprava (ill niz rasprava) o maciz-
mu. Ali takva je vrsta nasilja cinjenica.
Zena rnigrantica je u jos nepovoljnijoj
poziciji jer nema nikakvog drustvenog
kruga oko sebe. Ni prijatelja ni obite-
lji. Za vlasti je nevidljiva. Gotovo sve
pretrpe razlicite oblike nasilja tijekom
rolaska kroz Meksiko.
~ilMlii~~ Ta ce smrt s pocetka posta-
ti neva.Zna usporedi li se s tragedijom
masakra koji se ima dogoditi. Je li u
ljudima preostalo dovoljno empatije
da suosjeeaju cak is malim, "nevai-
nim" smrtima i postaju li danas sve
smrti neva.Zne?
Zanirnljivo je da visoka razina meksic-
kog nasilja uzrokuje apatiju kod poje-
dinih ljudi. Mnogo je ljudi u Meksiku
koji bi foljeli zivjeti s ledima okrenu-
tim stvarnosti, oni ne gledaju vijesti i
ne Citaju novine jer ih demoraliziraju
i porieu, ne znajuCi, da se dogadaju
strasne stvari za koje znamo. Postoji
odredena razina neosjetljivosti. U
zemlji postoje gradovi i velika podruc-
ja nad Cijim teritorijem vlasti nemaju
kontrolu, a njihovu je ulogu preuzeo
organizirani krirninal. Ill mjesta gdje
nema nacina razlikovanja institucio-
nalne vlasti od organiziranog krimi-
nala. I ima ljudi koji ne vole razmis-
ljati o tome i odlueuju postati slijepi i
uhi ill sve umanjuju.
: · : • • Citatelj stjeee dojam
kako je "oko za oko" moto ovog
romana. Tako se cini kako je lomaea
jedina prikladna kazna za palikuce.
No sto je s migrantima? Za8to su oni
na lomaci i kako uopce kazniti neko-
ga tko je vee izgubio sve?
Roman, naravno, nije izvjestaj niti
jednostavna preslika stvarnosti. U
stvarnosti, rnigranti su bespomoeni.
Statisticki, njihova sposobnost da se
odupru nasilju je nula. Ne odupiru se.
Oni su samo zrtve. Ali to ne znaci da
su Yein ill La Flaca, moji likovi, imali
obvezu biti robovi drustva. Knji.Zev-
nost mofo otvoriti prostor iskrivljenju
stvarnosti. Ne rnislim da ce odgovor
nekoga tko je bio zrtva nasilja, ako ga
mofo dati, biti poput odgovora Krista
ill Gandhija. To bi znaCilo nadmasiti
mastu i predati se deliriju. Moji likovi
nisu sveci koji oprastaju r postavljaju
se moralno iznad svojih napadaea.
To su zene stjerane u kut koje rade
ono sto mogu kako bi se obranile ... i
osvetile. Roman potice na, zeljeli mi
to ill ne, eticko razmiSljanje. Aline
mislim da treba iznositi "moralno
rjesen' ill pouku.
l:Ml:iil Roman, izmedu ostalog,
problematizira promatranje ljudi
kao robe, dobara, stoke. Je li trgovina
ljudima danas postala unosniji po-
sao od trgovine drogom ill ondjem?
Trgovina ljudima postala je jos jedna
od nacina mafijaskog poslovanja.
Nije ni bolja ni gora: samo je razliCita.
Trguju drogama, oruzjem, ljudima.
Trguje se rudama, na legalan (i nemo-
ralan) i nelegalan nacin, jednako kao i
drvom, i ukradenim gorivom...
Nutavak na lljedeCoj stranic:i -+
Meksiko je zemlja prepustena pljacki.
Ali, naravno, gledanje ljudi koji se tre-
tiraju kao stoka mofo biti upecatljivije
n~ bilo sto drugo.
l:r:fiTOI Jesuli uMeksikukrimi-
nalna i politicka moc u manjoj iii
vecoj mjeri jedna te ista stvar kad su
migranti u pitanju kao sto implici-
rate u svojim djelima? Tko je doista
nadleZal1?
Kao sto sam rekao, u rnnogim dijelo-
vima zemlje nemoguce je razlikovati
institucionalnu vlast od kriminala.
Osim toga, politika u Meksiku obieno
slijedi obrasce slicne onima mafije.
Velik dio stanovniStva zamjeeuje
ogrornnu korupciju vlasti. Nitko nije
iznenaden StO SU kriminalci pove-
zani s politickom moci. U toj smo
klimi cinizma i negiranja zivjeli. To
je jedan od razloga koji objasnjava
zasto ce lijeva opcija osvojiti izbore.
Prezasicenost, posebno mladih ljudi,
radnicke klase i medija, politickim
okruZ~em.
1:1Jfl:AIPisanje o sredistu Sante
Rite na jednoj je razini pisanje o
samoorijentalizaciji Meksika koja
nastaje namjernim lisavanjem svih
oblika modernosti. Za8to Meksi-
ko prodaje la.Znu nazadnost? Kao
turisticku atrakciju iii kao ispunje-
nje zapadnjacke fetisisticke temje
o jadnim i nerazvijenim Drugima?
Nastavno na to, kolike su razlike iz-
medu slojeva u meksickom drustvu?
Meksiko je, u svakom pogledu, vrlo
podijeljena zemlja. U velikim gradovi-
ma zapadna urbanizacija koegzistira
s cetvrtima punim jaraka i kucama od
lima, kartona i otpada. A selo, ruralno
okruzenje, osiromaseno do apsurdnih
krajnosti, ne odasilje "zapadnjacki
utjecaj" koji se moze vidjeti u turistic-
kim sredistima ill velikim gradovima.
Podrucje jU.Zno od Chiapasa, u blizini
granice s Gvatemalom, na kojem se
nalazi zamisljena Santa Rita, ne izgle-
da nimalo nalik na Manhattan ill Ber-
lin. Ondje postoje kodeksi, rasisticki
i klasni, koji su opstali od vremena
spanjolske kolonizacije. To je zemlja
s kojom se migranti susrecu, stotine
i stotine kilometara prije nego sto se
susretnu s prvim velikim gradom. Ako
dolazite vlakom iz Srednje Amerike,
veea je vjerojatnost da cete vec nakon
nekoliko dana doCi do piramida
nego do nebodera. Od 120 milijuna
Meksikanaca oko 70 rnilijuna ih zivi u
siromastvu... Ocekivati utjecaj zapad-
njacke kulture bilo bi poput odlaska u
ruralna podrucja Indije i ocekivati da
nalikuju na Svedsku.
l:mt:fiTOIMeksiko je smje8ten § 1:m1=mn1 ·
izmedu SjedinjenihAmerlckih Ddava ~ opisanim u
i zemalja sredisnje Amerlke. Utjeee Ii ~ i nesto gore.
to iskustvo Zivota u "tampon zoni" na g: otskimauti
sliku koju Meksikanci imaju o sebi? potpunulet
Mi Meksikanci zivimo gledajuCi nostzaZivo
Sjedinjene Americke Drfave. Milljuni semo.Zedo
Meksikanaca zive tamo; ako ukljucite Nezazivot
televizor, bit ce prepun programa iz pisca. Nara
Sjedinjenih Americkih Drfava, nasi SU dosaduju nE
trgovacki lanci u velikoj mjeri fransize priliku za ne
njihovih. Slusamo njihovu glazbu. Uci- ji, mofokop
mo engleski od osnovne skole. Nasu- Zatomanje.
prot tome, Meksiko je slijep za Srednju introspekti,·
Ameriku. Kao da ne postoji. Kad je memoarskir
poceo veliki migracijski val iz Srednje okruZenje ·
Amerike, rnnogi Meksikanci nisu ni traie sukob
znali da su ti ljudi iz Srednje Amerike.
Mislili su da su siromasni Meksikanci,
beskucnici, ljudi s juga zemlje, poljo-
privredni radnici. Meksiko sebe ne
vidi kao tampon zonu. Zivi netremice
eda·uci s·ever i ignorirajuCi jug.
~iii6_i0illlifli~ U va8em je romanu jedno psiholog. KnjiZevnost daje i druge vrste
od kljucnih pitanja i ono identitet- od ovora.
sko. Prema va8emu misljenju, tko su a.;,i,;~~111 Kako Donald Trump
Meksikanci? utjece na politicke tokove u Meksiku
Meksicki identitet takoder je slofono i postoji Ii konsenzus o rjesavanju siromasan.
pitanje. Postoje mnoge regionalne, velike prljetnje koju on predstavlja za zakupnju
etnicke i tradicijske razlike. Meksiko va8u zemlju? zauzetisup
je geografski velika zemlja, sa stanov- Donald Trump agresivniji je, u diskur- surdno oce
nistvom razliCitog podrijetla. Slika zivnom pogledu, prema Meksiku, od akonedod
mjefovite, homogene i sretne zemlje bilo kojeg drugog americkog pred- Kulturaje
koja se je dugo htjela prodati sasvim je sjednika tijekom posljednjeg stoljeea. razonodom
pogre5na. U Meksiku postoje rnili- Mozda od rata u kojemu nam je SAD postoji _pro
juni marginaliziranih starosjedilaca, istrgnuo polovicu naseg teritorija, rata godimavre
milijuni potomaka europskih, azijskih ekspanzivne pljacke. Ipak, u praksi cita zato sto
i africkih migranata. I svi smo, unatoc je djelovao kao i svaki drugi americki prosjecnim
napetostima, vise ill manje zadovoljni predsjednik. Nitko nije <lobar za Mek- tra pretenci
sto smo Meksikanci. Nema znaeajnih siko. Deportacije, zlostavljanja i pritisci ostavlja rela
separatizama, vec pojedinih jakih uvijek postoje. Samo nas Trump, osim KnjiZevnik
regionalizama. Istodobno, ponosni na- toga, vrijeda. Obama nas je tretirao vima vez
cionalizam opada jer je stanje u zemlji poput gospodina, ali deportirao je vise priustiti taj
vrlo lose. Postoji neka vrsta prodU.Zene Meksikanaca nego bilo tko u povijesti... petnaestgo
depresije. Ponos ljudi je usredotoeen l:mt:fiTOI Kako ce se, prema va8emu teeajeve, p
na ti ienu hranu i krajolike ... misljenju, razvijati migrantska kriza u ja za knjiZe\
liiliiiliilililllOilliMill Premda Meksikanci trpe Meksiku i hoce Ii na nju utjecati even- idnevnes
rasizam u SAD-u, isti taj rasizam ser- tualna kompartmentalizacija stanja prezivljav
viraju Srednjoamerikancima. ZaSto je unutar Europske unije? iprijevo ·
tome tako? Je Ii posrijedi osnaZivanje Nova vlada trebala bi provesti radikal- inagradam
obespravljenih? nu promjenu naCina na koji se od- moguenost
Meksikanci su radikalniji u svojem nosi prema migrantima. Meksiko vec graniceido
neprijateljstvu prema stanovnicima godinama slU.Zi kao prva crta migra- nadrugim
srednjoamerickih drfava nego sto cijske obrane Sjedinjenih Americkih "glasnogov
suAmerikanci prema njima. Nema Drfava. Nas prioritet kao drfave nije gradana. 0
masovnih grobnica punih Meksika- bio podrska migrantima. Nova vlada Nisamfede
naca ubijenih u SAD-u ... U Meksiku mora to prornijeniti. 0 tome i o dubini uimemoje
postoje. To nije jedinstven fenomen, borbe protiv organiziranog kriminala stvarikoje
ali je izvanredan: zemlja prema kojoj na jugoistoku zemlje, uvelike ee ovisiti ikodmojih
se susjed odnosi rasisticki, odnosi se, ono sto se dogada s migrantima. Drugi knjiZevnost
zauzvrat, na isti rasisticki nacin prema problemi, na primjer, rasizam u drus- jervas indi
drugim susjedima. Da bih prikazao tvu, zahtijevaju dugoroeniji pristup. Ne uosami.M
taj mentalitet, napisao sam "Spalje- znam postoji li ijedna zemlja potpuno koraka ustr
ne". Ali to je roman. Ja nisam socijalni izlijecena od rasizrna. perspektive.
...,~~61111 Unatoc svim uiasima
opisanim u romanu, tvrdite da postoji
OKRUTNOST, OCAJ I WDILO
i ne8to gore, a to ''ne8to" nazivate "idi- Pise: mU.Z. Odlucivsi se za ne-
otskim autizmom" opisujuci ga kao MAGDALENA BLAZEVI( pouzdane pripovjedace
potpunu letargienost i nezainteresira- u prvom lieu Ortufio
nost za Zivot. Je li to doista najgore sto igracije kao se priklanja dubokom
se moze dogoditi1
• e za zivot gradanina nego za zivot
M globalni fenomen
21. Stoljefa vec usle
SU
subjektivizmu i ograni-
cenosti spoznaja tako
pisca. Naravno, radije bih da se ljudi u svijet knjiZevnosti i da citatelj kroz njihove
dosaduju nego da pate. No pisac ima publicistike kao velika monologe doznaje dvije
priliku za nesto vise, harem u teori- tema. U posljednjih strane price o odnosu
"i, mo.ze kopati dublje, traZiti sukob. nekoliko desetljeca bivsih supruznika koje
Zato manje konfliktna drustva obiluju objavljen je veliki broj povezuje zajednicka kCi
introspektivnim, autobiografskim, naslova koji se bave Spaljeni, te odnosima lokalnog
memoarskim knjiZevnicima. Njihovo teritorijalnim, jezicnim stanovnistva i zapo-
okruZenje im daje manje materijala pa i identitetskim grani- Antonio Ortuno, slenika prihvatilista s
rra.ze sukobe gdje mogu. cama i ogranicenjima. Fraktura. Prevela: migrantima. Vijesti o
iiil8iiiii6ioiijlillOlll~ Iako je Meksiko zemlja Grupa latinoamerickih Ela Varosanec masovnim stradanjima
sa 120 milijuna stanovnika, knjige pisaca (Nadia Villa- u medijima su svakod-
se prodaju u nakladama manjim od fuerte, Yuri Herrera, migranata (muha). U nevne i kratkotrajne.
I 0.000 primjeraka. Ipak ste odlucili Gabriela Torres Oliva- poglavlju nazvanom Autor nas u poglavlju
dati otkaz na svome poslu i Zivjeti res, Daniela Tarazona, "Fusnota", Klinjo, "Pogrebni govor" upo-
od pisanja. Koliko je to tesko i jesu li Carlos Velazquez i dvadesetogodisnji clan znaje s onim o eemu se
male naklade i slaba zarada jedino Antonio Ortufio) ovoj je bande zadU.Zen za nad- obicno ne izvjestava.
zbog cega se autor mora brinuti pisuci tematici posvetila niz ziranje migranata, ubija Iznosi podatke o tome
oMeksiku1 potresnih proznih djela. Gloriju, socijalnu radni- kako dim djeluje na dis-
Do bar dio meksickog stanovnistva je Medu njimaA. Ortufiu, cu u prihvatillstu dok u ne organe, kako je kofa
iromasan. To znaci da nemaju novca autoru sest romana i sljedecem "Lov" banda pod plamenom kao
za kupnju knjiga ill vremena za citanje, mnogobrojnih kratkih napada prihvatiliste "tkanina koja se odvaja
zauzeti su prezivljavanjem. Bilo bi ap- priea za koje je primio QOdrnetanjem po.Zara. i ogoljuje zivo meso,
urdno ocekivati da ce se to promijeniti citav niz prizhanja, pri- Cetrdeset migranata oci ispadaju iz svojih
ako ne dode do ekonomske promjena. pada znaeajno mjesto. biva zivo spaljeno, dese- duplji, a jezik visi iz usta
'ultura je povezana s inteligentnom "La fila india" ill "Spa- ci su ozlijedeni. Nekoli- kao eovjek na vjesali-
razonodom. Ali u Meksiku, pored toga, ljeni" (Fraktura, 2018.), ko je tematskih krugova ma". Ovim potresnim
postoji_problem obrazovanja. Tko kako glasi u hrvatskom koji se razvijaju oko slikama autor ne kani
god ima vremena i novca takoder ne prijevodu Ele Varosa- ovog sredisnjeg doga- sokirati citatelja, nego
Cita zato sto postoji konforrnisticki, nec, njegova je romane- daja: .Zivot samohrane jednu u nizu vijesti iz
prosjecni mentalitet, a kultura se sma- skna uspjesnica iz 2013. majke Irme (Crna) koja cme kronike pribliZiti
rra pretencioznom, snobovskom. To godine. U sredistu ovog dolazi na mjesto ubi- njegovoj svijesti te sta-
ostavlja relativno nizak broj Citatelja. emotivnog romana jene socijalne radnice tistickim brojevima dati
KnjiZevnik prezivljava radeCi na poslo- su strahote s kojima u prihvatiliste kako bi lica i imena. U romanu
ima vezanim uz pisanje, ako si mo.ze se ilegalni migranti pomogla preZivjelirna "Spaljeni" nije samo
priustiti taj luksuz. Bio sam novinar suoeavaju pri pokusaju prebroditi tragediju te rijec o odnosima Mek-
etnaest godina. Drfao sam radionice, ulaska u SAD preko dokumentirati njihove sika prema imigranti-
eeajeve, predavanja, bio sam clan Ziri- Meksika. Kroz nekoliko iskaze; rad nacionalne ma, nego i o Americi i
a za knjiZevne nagrade, pisem clanke pripovjedackih rakursa kornisije za rnigracije Europi koje boluju od
dnevne suradnje s medijima. Uz to iznosi se priea o "lovu (Nakomi) u Cije ime rasizma i ksenofobije,
preZivljavam s knjiZevnim ugovorima na muhe". Naime, sku- Vidal priprema neko- mizoginije i homofobije
prijevodima, ponekom stipendijom pina ilegalnih rnigrana- liko slU.Zbenih verzija ill ukratko - nemoguc-
· nagradama. KnjiZevnost vam daje . ta iz Srednje Amerike dogadaja; sudbine .Zena nosti otvaranja granice
moguenost da prijedete nacionalne na putu za SAD, nakon koje nastoje prezivjeti i prema drugom i druga-
granice i dodete do razliCitih citatelja, dva dana putovanja u saeuvati trunku dosto- cijem. Ortuno se svemu
na drugim mjestima. Pisac nije fatalni prekrcanom teretnom janstva. Ortuno je pricu ovome istrafivacki
glasnogovornik" problema svojih su- vagonu, bjezi od kri- o spaljenim irnigran- posvetio i jako dobro
gradana. On je, prije svega, pojedinac. jumcara koji su im oteli tima ispripovijedao iz poznaje ono 0 eemu
. isam federalni zastupnik. Ne govorim novae i silovali .zene. nekoliko pripovjedackih piSe. U "Spaljenim" se
u ime moje zernlje. Postoje rnnoge Migranti bivaju prirnlje- pozicija - u nekoliko niZu dramaticni recen-
stvari koje mi se ne svidaju u Meksiku ni u prihvatiliste "Bitka uvodnih poglavlja do- tni dogadaji, razotkriva-
i kod mojih sugradanima. Zato sam kod Angosture" u Santa gadaji se pripovijedaju ju zakulisne igre u radu
knjiZevnost odabrao kao nacin zivota: Riti (Meksiko). Tada s distance, objektivno agencije zadU.Zene za
jer vas individualizira. Citate i piSete stvar u svoje ruke pre- dok ostatak romana zbrinjavanje migranata
u osarni. Mofote napraviti nekoliko uzima banda zadU.Zena pripovijedaju naizmje- te ljudska okrutnost,
koraka u stranu i vidjeti stvari iz druge za hvatanje odbjeglih nieno Cma i njezin bivsi oeaj i ludilo.
perspektive.
 Te ma Pise: najdalje st<
izrieaju us1
I RUZICA ASCIC

UUBOMORNI ·v

C itajuCi "Vergilijevu smrt" Her-

manila Brocha, "Bastu, pepeo"
Danila Kisa, "Molloyja" Samuela
Becketta, a sada i "Ljubomorne",
lje sto nam
knjigamak
su nastale i
A knjifovrn
zaista svas1

su ulaz uvlastita
• I •
sagu o madarskoj gradanskoj obi-
telji Garren autora Sandora Maraia,
osjeeaj je neobjasnjiv, zacudan. Kao
kad se s dalekog putovanja vratite
puni novih dojmova, a opet imate
inerazuml
deseto stof
gardu, na ·
zene koje n
sku priliku

SJecanJa, osjeeaj kao da ste upoznavali sebe i

vlastitu obitelj, a ne daleke krajeve,
kao da ste zapravo bili u dvoristu
roditeljske kuce, osluskivali raz-
rezerviranc
otvorile su
prije nije b
drustvima
granice be~

vlastito
govor predaka i mirisali pare iz
obiteljske kuhinje. Ova djela su ono Ono stomc
od drugih t
20. stoljeea
i gustoca iz

djetinjstvo, ·
dubinsko p
ni svjedoca
na, nije isp
malimljud
gotovo ono

svijet vlastitih
onogneizn
svijeta osje1
opipavanje
snagazivih
i nespretno

predal<a i
tinjstva koj1
jednomkac
gaprizivao
Knjiga "Lju
telji Garren

obiteljsl<e
umoru, se ·
Tamasu,All
je svegapri
nosti. "Sto'
umre?", ust

mitologije
druginema
u sustini ne
kontemplir
se priprem<
obitelji Gar
po svijetu k
znaju sto CE
umre. Osta1
dakako, no
Sandor Marai poznatje kao (
kao Garrern
SandorMru
prvi recenzent l<afkinih djela, od najzanir
ske knjizeVJ
no i kao neumoljiv kriticar kalibra koji
brojeno rnr
nacizma i komunizma, zbog sto pjesnic1
cega je morao napustiti eseja, dnev
i novinskih
domovinu 1948. i zauvijek svoje15. pa
je nakon fo
ostati u egzilu, omrazen i izmorende
otuden cal< i od emigrantsl<e San Diegu c
je poznat k<
madarsl<e zajednice Kafkinih dj1
najdalje sto je knjifovnost u svome kritiear nacizma i komunizma,
izrieaju uspjela otici, ono najbo- zbog cega je morao napustiti
lje sto nam se nudi medu tolikim domovinu 1948. i zauvijek ostati u
knjigama koje nas okrufoju i koje egzilu, omrazen i otuden eak i od
u nastale iz tko zna kojih poriva. emigrantske madarske zajednice.
:\ knjifovnost je kroz stoljeea bila Zivio je neko vrijeme u Svicarskoj,
zaista svasta, i utjeha, i glas razuma pa u ltaliji, od 1952. u NewYorku,
· nerazumljivo mumljanje. Dva- ponovno u Salemu u Italiji, da bi
deseto stoljece je donijelo avan- se '80 skrasio u San Diegu. Iako
gardu, na scenu su napokon usle i je bio poliglot, nastavio je pisati
zene koje nikad nisu imale istin- na svom materinjem jeziku, dok
-ku priliku baviti se umjetnoseu su njegova djela tek posthumno
rezerviranom za imucne muskarce, u Madarskoj dozivjela priznanje
otvorile su se perspektive kojima Ljubomorni, kakvo zaslufoju.
prije nije bilo mjesta u gradanskim Sandor Marai, Roman "Ljubomorni" drugi je dio
drustvima, eksperimentiralo se do Ocean more. ciklusa "Djelo Garrenovih", dok prvi
granice besmisla i nerazumljivosti. Prevela: Xenia Detoni dio cini roman "Buntovnici", cija je
Ono sto mozda ove romane izdvaja radnja smjestena u 1918., a temati-
od drugih takoder velikih romana zira zivot cetvorice djecaka na pragu
20. stoljeca nije samo bogatstvo
i gustoca izraza, nije preciznost i
KNJIZEVNO BLAGO odraslog zivota. Radnja "Ljubo-
mornih" smjestena je dvadesetak
dubinsko portretiranje likova, nije
ni svjedocanstvo jednog vreme-
Ova knjiga nije i ne godina nakon "Buntovnika", a prije
osamdesetak godina kritika je roman
na, nije ispisivanje velike price o
malim ljudima, nego minuciozno,
maze biti za sval<oga. proglasila svojevrsnom inacicom
"Buddemookovih" Thomasa Manna.
gotovo onostrano prenosenje
onog neizrecivog, jedva shvatljivog
Ako je se ne iscitava Autor citatelja u "Ljubomomima"
uvodi u zivot Petera Garrena, mus-
vijeta osjeeaja i misli, oprezno
opipavanje i ispitivanje odnosa
kao dragocjeno blago karca koji od sestre Anne prima
pismo o bolesti i potencijalnoj smr-
naga zivih i mrtvih, melankolieno
i nespretno tapkanje po svijetu dje-
l<njizevnoga l<anona ti glave obitelji, oca Gabora. Iako
obitelj cine cetiri brata, sestra Anna
tinjstva kojem eovjek nema pristup
jednom kad ga napusti, ma koliko
20. stoljeca' maze biti i pomajka Erzsebet, autor do polo-
vice knjige oslikava samo ono sto bi
ga prizivao u svojim sjeeanjima.
Knjiga "Ljubomomi" priea je o obi-
zamorna, pregusta, trebao biti Peterov zivot odvojen od
obitelji, u nekom drugom gradu. U
telji Garren, ocu Gaboru koji je na
umoru, sestri Anni, braCi Peteru,
satkana od previse detalje opisuje eud njegove ljubav-
nice La, hirovite djevojke foljne
Tamasu, Albertu i Edgaru, ali je pri-
je svega prica o prolaznosti i smrt-
mirisa, nepoznatih ljubavi, kazaliSne glumice Edits ko-
jom Peter zivi u nekoj vrsti zivotnog
nosti. "Sto ce zapravo biti ako otac
urnre?", usudi se jedan pitati, ali
naziva tl<anina, previse partnerstva bez strasti te Emmanu-
ela, bogatasa i osobenjaka za kojeg
drugi nemaju odgovor, jer je smrt
u sustini nezamisliva, koliko god
naslucenih, no ne i Peter radi i koji nekim cudom sve
svoje radnike vezuje uz sebe kao
ontemplirali o njoj i koliko god
e pripremali na nju. Tako ni djeca
iskazanih osjecaja robove, iako ih izdasno plaea. Kad
se Peter vrati kuCi, upoznajemo i
obitelji Garren, odrasla i rasprsena bracu i sestru te suodnose medu
po svijetu kao latice maslacka, ne · njima, ono neizreceno, osjecaje
znaju sto ce biti od njih kad otac zaostale iz djetinjstva, saznajeri10
umre. Ostat ce oni kao individue, kakav ugled Garrenovi uzivaju u
dakako, no hoce li ih vise ikad biti gradu, tko su im bili preci i koje su
ao Garrenovih? im skrivene primisli i slabosti.
andor Marai (1900-1989) jedna je Ova knjiga nije i ne moze biti za
od najzanimljivijih figura madar- svakoga. Ako je se ne iScitava kao
ke knjizevnosti, pisac velikog dragocjeno blago knjizevnog kano-
alibra koji je iza sebe ostavio ne- na 20. stoljeea, ako je se ne doziv-
brojeno mnogo djela, sto proznih, ljava kao ulaz u vlastita sjecanja,
sto pjesnickih, sto romana, sto vlastito djetinjstvo, svijet vlastitih
eseja, dnevnickih zapisa, kritika predaka i obiteljske mitologije,
i novinskih clanaka. Pisao je od mofo biti zamorna, pregusta, sat-
svoje 15. pa do 88. godine kad si kana od previse mirisa, nepoznatih
je nakon fonine i sinove smrti, Buntovnici, naziva tkanina, previse naslucenih,
izmoren depresijom i rakom, u no ne i iskazanih osjeeaja. No oni
San Diegu oduzeo zivot. Marai
Sandor Marai, koji ju uistinu otvore i prime k
je poznat kao prvi recenzent Ocean more. srcu, a ne zalutaju k njoj, pronaCi
Kafkinih djela, no i kao neumoljiv Prevela: Xenia Detoni ce blago koje ce znati cijeniti.
 lntervju
I Razgovarala:
GEA VlAHOVlt
/\ ka Morchiladze, pravim ime-
I\.nom GiorgiAkhvlediani (1966.),
najpoznatiji je i najprodavaniji
postsovjetski gruzijski knjifovnik.
Nagradivani autor 20 romana i triju
zbirki kratkih priea, prema kojima je
snimljeno nekoliko filmova i postav-
ljeno nekoliko drama, Morchiladze
dosad nije bio prevoden na hrvatski.
Tu je nepravdu upravo ispravio na-
kladnik Hena com objavivsi njegov
najpoznatiji roman "Putovanje u
Karabah" (1992.), u prijevodu Mirne
Cubranic, duhovitu kombinaciju
ispovjedne proze, romana ceste i
drustveno-politickoga komentara u
dinarnicnom literarnom plesu emo-
cionalnih i geografskih previranja
dui tanke granice izmedu slobode
i zarobljenistva - materijalnog,
politickog, kulturnog, drustvenog
- uoblicenom u oeajnicku potragu
jednog mladiea za autenticnim isku-
stvom bez posredovanja drustvenih
ili kulturoloskih konvencija. Mor-
chiladze dolazi u rujnu u Zagreb, a
uoci toga gostovanja, u razgovoru s
autorom vracamo se u Gruziju ot-
prije gotovo 30 godina, analiziramo
suvremenost te siromasne zemlje
drevne kulture, velike duhovnosti
i zapanjujucih prirodnih ljepota, i
propitujemo sto se sve u meduvre-
menu tamo dogodilo.
i:fittutttnl Cini se da je va8 naj-
pomatiji i najprevodeniji roman
"Putovanje u Karabah'', napisan
prije gotovo 30 godina, doista izdrZao
test vremena - upravo je to va8 prvi
roman objavljen na hrvatskom. No
ta se knjiga bavi postsovjetskom
Gruzijom na pragu 90-ih godina
proslog stoljeea, kad je tamo bjesnio
gradanski rat. Koliko je ta priea aktu-
alna danas? Je li u potpunosti zavrsio
prijelaz na kapitalisticko, demokrat-
sko drustvo ill je Tbilisi i dalje pun
mladiea kao sto je Gio, "zarobljenih u
slobodi"?
Ne, Tbilisi danas nije u smislu u koje-
mu vi rnislite dom mladiea kao sto je
Gio. Nakon sto je ustavni sud donio
odluku o legalizaciji marihuane, Gio i
njegovi prijatelji vise stvarno nemaju
nikakva razloga za nove avanture!
Mada tema pojedinaca "zarobljenih u
slobodi" nije nista novo u knjiZevno-
sti. Kljucno je pokusati pronaci drus-
tveni kontekst kakav je njega zarobio,
a koji je postojao prije 27 godina,
u vrijeme kad sam pisao tu knjigu.
Naravno, danasnja Gruzija nema
nikakve veze s Gruzijom 1991. To su
dvije apsolutno razlicite drfave. Poput
vecine bivsih komunistickih zemalja
svijeta, i Gruzija je tijekom proteklih
25 godina prosla rapidne promjene i
nije ni prva ni zadnja drfava koja se i
dalje bori s nasljedem komunistickog
mentaliteta i teskim posljedicama
koje takva proslost ostavlja u zemlji i
zraku. Zato nisam bas siguran koliko
bi Gio bio danas uvjerljiv lik, rnislim
da ne pretjerano. Temu izgubljeno-
sti dokonoga pojedinca u mladirn
danima demokracije odavno sam
ostavio iza sebe, vise mi nije aktualna,
ne zanima me. Mada je knjiga polucila
dosta uspjeha, po njoj je snirnljen film
koji je imao dva nastavka, a kasnije je
rn-a~na i radiodrama.
l:L:AI Medutim, pitanje sto je
sloboda te more li eovjek ikad biti
istinski slobodan, okovan lancima
drustva, konvencija, politike... Dakle,
srediSnje pitanje knjige, ne zastarije-
va. Do kojih ste odgovora dosli1
Kad govorimo o slobodi, obifoo mi-
slimo na njezine pozitivne aspekte -
dozivljavamo je kao jedan od mogucih
preduvjeta srece i blagostanja. Ali slo-
boda ima puno lica, puno rubnjaka.
Ona je istodobno bezgranifoa i cvrsto
opasana granicama. Uvelike ovisi o
osobnosti, o ljudskoj prirodi. Mogu-
ce je zivjeti u zemlji koja ispunjava
najvise standarde gradanskih sloboda
i istodobno biti posve neslobodan u
svojim teZiljama. Sloboda je stvar i
jednoga i drugoga: i svega negativnog
i svega pozitivnog; biti slobodan znaci
moci birati svoje zelje. To je u redu kad
SU ljudi dobri i posteni, ali StO uciniti
kad se folja za slobodom folje rodi u
srcu tame? Mofomo tvrditi da takva
folja nema veze sa slobodom, ali srce
tame s time se ne bi nikad slozilo. rarnihtend
A kako sloboda po definiciji nema romanisvo
granice i uglavnom prezire kontrolu, oblikovalo
pitanje bivanja slobodnim zapravo gruzijska kn
je individualno pitanje. Osloboditi sovjetskim t
se okova drustva i politike tek je prvi To, naravno,
korak prema tom istinskom osjeea- je samo jedn
ju slobode, mada se mnogi osjeeaju skog stila koj
slobodnima i unutar toga kruga. Kako je knjiZevnos
pojedincu sluii sloboda, kako je mofo obilovala vrlc
prirnijeniti? Sto netko voli? Sto nekoga kojima nije b
cini sretnim? Na kraju tih misli stoje
ograde - zakona, moralnih nacela.
Jako se puno toga mora poklopiti kako
bi se stvorili preduvjeti za samo jednu
od milijun mogucih vrsta slobode.
Slaboda je najsretnija mjesavina ljud-
sJmrirode i svijeta koji nas okru.Zuje.
I: . mm I BaS tu knjigu kritika
opisuje kao prekretnicu u gruzijskoj
knjiZevnosti 20. stoljeea, nazivajuci
vas piscem koji je navijestio prodira-
nje modernih zapadnjackih lite-
rarnih tendencija. Kako vi vidite taj
roman i svoje stvarala8tvo, sto vas je
oblikovalo kao knjiZevnika? Koliko je
gruzijska knjiZevnost bila opterecena
sovjetskim utjecajima?
To, naravno, nije bas posve tocno - to
je samo jedna od ocjena enciklopedij-
skog stila koja ne znaci nista. Gruzijska
je knjiZevnost i u sovjetsko vrijeme
obilovala vrlo moenirn knjigama, u
kojirna nije bilo ni traga sovjetskih
utjecaja i zahtjeva. Smatrana knjiZev-
noscu "malogjezika", nije bila osobito
prevodena ni unutar SSSR-a, obitavala
je na marginama golemog carstva ne
privlaceCi pozornost sredisnjih vlasti,
a tu su situaciju itekako znali iskori-
stiti gruzijski pisci koji su foljeli pisati
stvarnu knjiZevnost, izvan sluibeno
odobrene forme socrealizma. U doba
Sovjetskog Saveza toeno se znalo tko su
prosovjetski, tko antisovjetski pisci, a
tko tzv. nezavisni knjiZevnici. Nobelovu
nagradu dobio je i antisovjetski pisac
Sol.Zenjicin i prosovjetski Solohov, ali
niti jedan iz redova "nezavisnih", koje
su popunjavali istinski kvalitetni knji-
zevnici koji su stvarno zasluiili da budu
medunarodno prepoznati i nagradi-
vani. Pretpostavljam da naprosto nisu
bill dovoljno politicki zanirnljivi. Ja sam
u djetinjstvu citao jako puno knjifov-
nosti na engleskom jeziku, na mene su
jako utjecali brojni britanski i americki
klasici. "Putovanje u Karabah" pisano
je u maniri akcijskog trilera i u slengu
Thilisija onog vremena. Ali rnislirn
da je upravo naslov odigrao kljucnu
ulogu - ime regije u kojoj se odvijaju
sukobi ucinilo je tu knjigu na neki
nacin nezaboravnom. Siguran sam da
bi, da sam se slueajno odlucio za neki
drugi naslov, bila odavno zaboravljena
i ne bi nikada dospjela na police knji-
zara diljem svijeta. Dobro, vjerojatno
je neku ulogu odigrala i iskrenost u
asu lavnoga protagonista.
~~~111 Kad spominjete glaso-
ve, sto karakterizira suvremenu
gruzijsku knjiZevnost, ima Ii puno
mladih glasova i o cemu pisu? Jesu
Ii zabrinuti zbog za8tite okolisa i
prava Zena ill manjina, ill ih more
neprekidne neizvjesnosti Zivota u
nestabilnoj regiji? lmaju li gruzijski
knjiZevnici kakvog-takvog drustve-
no-politickog utjecaja - cuje li se i
slusa njihov glas?
Nisam siguran da je regija bas toliko
nestabilna kako je sugerirano u
vasem pitanju. Naravno, postoje
nerijesena pitanja, ali ovdje se defi-
nitivno ne osjeea rniris rata. Prilican
broj gruzijskih knjiZevnika redovito
se pojavljuje na televiziji i dosta su
prisutni na drustvenim mrezama;
neki imaju vlastite televizijske i ra-
dijske emisije. Dosta su glasni o poli-
tickirn i drustvenim pitanjirna i cesto
se povezuju s razlicitim udrugama
za zastitu ljudskih prava ill ocuvanje
okolifa.
 lntervju
Naravno, dogada se i da se nadu na
meti ultradesnicarskih skupina - bilo
je vec nekih skandaloznih situaci-
ja. Sto se tice suvremene gruzijske
knjiZevnosti, nisam neki strucnjak, ali
po onome sto vidim, nave generacije
pisaca dosta pose.Zu za ispovjednom
formom i iskrenim pristupom, i cesto
pokazuju dosta buntovnickog duha,
dok su teme o kojima pisu sve mo-
guce moderne teme kakvima se bave
isci bilo dje u svijetu.
&:.i.:!Mllw.ti;~ Ipak, izvana se cini da
su zemlje regije u permanentnom
stanju nestabilnosti, da mogucnost
izbijanja velikog rata nije ba8 sasvim
iskljucena. Kakav je zapravo zivot na
Kavkazu? Osjeeaju li se obicni ljudi
potpuno sigurno?Vode li "normalan"
Zivot?
Da, svi mi vodimo "normalan" zivot.
Vjerujem da je isto i u susjednim
zernljama, mada nisam toliko upo-
znat s tamosnjim situacijama. Gruzija
nije gospodarski prosperitetna zernlja
i imamo ozbiljan problem sa siro-
mastvom, ali zivot nam nije svakod-
nevno ugrozen. Permanentno stanje
nestabilnosti postojalo je pocetkom
1990-ih, danas je.situacija ipak druk-
cija. Gledano statisticki, Gruzija je u
proteklih 30 godina provela rnnogo
manje dana u ratu od Hrvatske, ali mi
i dalje muku mucimo s problemom
teritorijalnog integriteta, iza kojeg sto-
ji Rusija. Ne mozete zanemariti svoju
geografiju, a ona rnrzi biti tolerantna!
Ima jedna ruska poslovica koja kafe
da je Rusiju nemoguee racionalno
shvatiti. Naravno, mac ruske okupaci-
je jos nam je natl glavama, ali Gruzija
nastavlja pokusavati koraeati u bolju
buduenost. Taj mac razlog je ne samo
nase politicke nego i gospodarske
situacije, i znajuci za njega, veCina
ljudi tesko mofo zamisliti da Gruzija
maze u bilo cemu prosperirati. Ali
zernlja je jos vrlo popularna turisticka
destinacija i ovamo godisnje dolaze
milijuni turista. Imamo vrlo nisku
stopu sitnoga kriminala i nalazimo se
na popisu deset najsigurnijih zemalja
svijeta. Vjerojatno zvucim kao turistic-
ka reklama, ali sve je to istina! Gruzija
je i uEuropi prepoznata kao sigurna
zernlja, njezinim drfavljanima nije
potrebna viza za EU. No i dalje ostaje
cinjenica date takozvane granice s
odmetnutim regijama kontrolira ru-
ska vojska. Ljudi koji zive dliZ nevid-
ljive crte razgranicenja u svakom tre-
nutku mogu biti oteti ili uhiceni zbog
"krsenja drfavnih granica", odvedeni
pred sud s druge strane, kafnjeni i
potom pusteni nakon pregovora. To je
dobro uhodana praksa. Takve su okol-
nosti plodno tlo i za istinske tragedije,
u kojima ljudi stvarno gube zivote. .
U posljednjih su nekoliko godina
ubijena dvojica gruzijskih drfavljana.
I za nekoga tko nije osobito politicki
potkovan, poput mene, to je sasvim
dovol'no.
l:.i.:~r.li:6l~ Odnose Gruzijaca i Rusa
kroz povijest je obiljeZila mjesavi-
na ljubavi i mrfuje. Kako Gruzijci
gledaju na mocnog ruskog susjeda,
koji tu zemlju smatra svojom sferom
utjecaja?
Gledaju ga bez imalo romantike. Gru-
zija i Rusija imaju iza sebe toliko du-
gacak sliZivot da vjerojatno nema toga
sto ne znamo jedni o drugima. Usudio
bib se reCi da sve bivse sovjetske repu-
blike bolje poznaju Rusiju od vecine
slavnih zapadnjackih struenjaka. Dru-
ga je stvar to sto se njihovi glasovi ri-
MASOVNI POKOLJ
Prilikom jednog
Hruscovljeva posjeta
Gruziji sprijecen je
pokusaj njegova
ubojstva. Posljednja
epizoda te drame bili
su masovni prosvjedi
u Gruziji organizirani
na Staljinov rodendan
. ,.koji SU zavrsili
1956., . iskrenosti i izdaji. Gruzija nikad nije
naJvec1m masovn1m
pokoljem u SSSR-u jos
od doba Lenjina
jetko mogu igdje euti. S druge strane,
nave generacije Gruzijaca uopce ne
poznaju Rusiju, osim kao okupatora.
Nasim su politicarima puna usta fraza
poput: "Rusija je okupator jer kontro-
lira 20 posto gruzijskog teritorija"; "Ne
odustajemo od svojeg teritorijalnog
integriteta", ili "Gruzija se nalazi na
nepovratnom putu prema euroa-
tlantskirn integracijama i zapadnom
svijetu". Dok sam bio djecak, stariji su
nas uvijek upozoravali na silne patnje
koje su prozivjeli kako bismo mi mogli
"liZivati". Danasnjim je rnladima
takva retorika sasvim suvisna; njih
zanima samo ono sto mogu i sarni
vidjeti i nemaju nikakve sumnje kad
je rijec o Rusiji. Nasa je proslost vrlo
komplicirana i teska povijest.
I=!!!!=®'I Rekli ste da Gruzija ima
ambicije prema euroatlantskim
integracijama. U vrijeme Brexita i
unutarnje krize u EU cini se da je
prosirenje Europske unije pitanje
daleke buduenosti. Mislite li dace
Gruzija jednog dana biti punopravna
clanica Europske unije?
Brexit je Brexit, tako tipieno britan-
ski! Ali Gruzija nije Velika Britanija,
mi imamo svoje ciljeve i da, ja sam
svakako tihi pristasa prikljucenja, koji,
medutim, vise vjeruje u djela nego u
ri'eci.
llii6iiMiloiMti'6llill U "Putovanju u Karabah''
tematizirate izmedu ostaloga i kom-
plicirani sukob Armenaca i Azera gaGruzijc
oko regije Nagomo Karabah. Koja smrtdese
je strana u pravu u tom sukobu? Na dajeupos
cijoj SU strani Gruzijci? rehabilltac
Ocito je da su Gruzijci na strani lionheroj
Gruzijaca! Ali ono sto nam je sasvim Jato gled
sigurno svima jednako potrebno su
si most i stabilnost.
ljinje bio p
bilanjegov
lii6iiii111iorii6i6ilil Gruzijski spada u skupi-
nu kartvelskih jezika, koji su izolira-
obrazovani
potkovan u
ni od ostalih jezicnih porodica; ima
i posebn:o pismo, cija povijest seZe
jeradio na
ikomuniz
daleko u proslost, a i poceci gruzij-
ske knjiZevnosti sefu u srednji vijek.
kadkom
apsolutnu
Kakav odnos Gruzijci imaju prema
svojoj nacionalnoj povijesti? Jesu li
sile i moci.
ispunjenja i
se oduvijek na neki nacin osjeeali
izolirani od vanjskog svijeta?
glupafolja
milijuna !ju
Najstarija saeuvana gruzijska priea
datira iz druge polovice 5. stoljeea,
Staljin je za
njegovi nasl
a govori o obitelji, spolovima, bogu, mrtav; stvar
bila izolirana niti se takvom osjecala.
demoliraju'
je nepreki
Sredisnju okosnicu gruzijske povijesti gruzijsko p
cini dugacka, moZda cak i vjecna, bor-
ba za opstankom, jer je na svoju ne-
to glavnir
ukojimajei!
sreeu, mnogim carstvima bas ta mala
zemlja bila zapela za oko. Opkoljeni
jednom pijai
jce trebalo p
smo razlicitim kulturama, a Gruzija je jednogHrus
oduvijek bila spremna na prihvacanje sprijecen je I
novih utjecaja, koje je onda obieno Posljednja e1
prilagodavala na svoj nacin. Oduvi- masovnipro
jek se prevodilo s grckog, latinskog, rani na Stalji
perzijskog, arapskog, armenskog ... SU zavrsili na
Zahvaljujuci tome, Gruzijci jako puno koljem uSSS
znaju o ostatku svijeta, dok svijet ne sovjetska voj
zna gotovo nista o tome kako se osje- ka, a deseci s
cajui o eemu razmisljaju Gruzijci. imao nikakai
I=!!!! :tiTi' I Kako Gruzijci gledaju, Gruziji, nije j
primjerice, na Staljina, najpoznatije- cak se u slliZI

ga Gruzijca i eovjeka odgovomog za
smrt desetaka milijuna ljudi? Cini se
da je u posljednje vrijeme prisutna
rehabilitacija njegova lika i djela... Je
lion heroj ili zlocinac?
Jato gledam vrlojednostavno: Sta-
ljin je bio predani komunist. To je
bila njegova religija. On je bio dobro
obrazovani marksist i prillcno do bro
potkovan u teoriji boljsevizma. Sve sto
je radio napravio je u ime te svoje vjere
i komunizma, kao sto to obicno biva
kad komunisti dodu na vlast- uiivaju
apsolutnu kontrolu i obofavaju snagu
sile i moci. Za njih je to jedini put
ispunjenja ideje svjetske revolucije, ta
glupa folja za kontroliranjem zivota
milljuna ljudi. Nema drugog puta.
Staljin je zagovarao totalitarizam, a
njegovi nasljednici autoritarnost. Cak i
mrtav, stvarao je proble111e za Gruziju:
demolirajuCi kult Staljina, Hruseov
je neprekidno naglasavao njegovo
gruzijsko podrijetlo, sugerirajuCi da je
to glavni razlog za Staljinova nedjela,
u kojima je i sam imao prste. Cak je
jednom pijan izjavio da bi sve Gruzi-
jce trebalo prognati u Sibir. Prilikom
jednog Hruseovljeva posjeta Gruziji
sprijecen je pokusaj njegova ubojstva.
Posljednja epizoda te drame bill su
masovni prosvjedi u Gruziji organizi-
rani na Staljinov rodendan 1956., koji
su zavrsill najvecim masovnim po-
koljem u SSSR-u jos od doba Lenjina;
sovjetska vojska ubila je 50 prosvjedni-
ka, a deseci su uhiceni. Sam Staljin nije
imao nikakav poseban odnos prema
Gruziji, nije joj davao poseban status,
cak se u sluibenim dokumentima
radije izja5njavao kao Rus. Kad sam ja
bio mali, kult Staljina stovalo je 99,9
posto veterana Drugog svjetskog rata,
pa i neke drustvene organizacije. Ali
ne bih rekao da ga se danas rehabi-
litira: jedini Staljinov spomenik koji
je prezivio rane 1960-e uklonjen je
s glavnog trga u njegovom rodnom
Goriju prije nekih desetak godina,
nakon takozvanog petodnevnog rata
s Rusi"om.
lillliiiMlilllillliMilil Kakva su va8a sjeeanja
na Zivot u komunistickom sustavu?
Rodeni ste 1966. godine, dakle u vri-
jeme raspada Sovjetskog Saveza bili
ste u srednjim dvadesetim godina-
ma. Jeste li imalo nostalgicni? Jesu li
Gruzijci nostalgicni?
Bio sam skolarac, student, a to je,
kaZu, najsretnije zivotno doba. Po-
sljednje desetljece sovjetske vladavine
nazvano je ZASTOI - zastoj. Tesko je
opisati kako je to izgledalo. Mehaniz-
mi komplicirane strukture onodobno-
ga gruzijskog drustva funkcionirali su
kroz suradnju medu razlicitim drus-
tvenim skupinama i stilovima uprav-
ljanja razlicitih partijskih celnika koji
su i sami bill pod snaZnom kontrolom
i nadzorom Moskve, osobito kad je
rijec o osjetljivim pitanjima. Sto se
tice nostalgije, rnladi, kao sto sam vec
rekao, ne gaje nikakve osjeeaje prema
Rusiji, dok se nostalgicne sklonosti
starijih uglavnom svode na kukanje
kako je nekad sve bilo jeftinije i lako
se moglo zaraditi. To, naravno, znaci
da je siva ekonomija u meduvremenu
prillcno suzbijena. Ljudi su nostalgic-
ni i za vremenom u kojemu su velike
ljubavi, snaZna prijateljstva i avanture
predstavljali spas za zernlju praznih
trgovina i krcatih crnih trzista. Dakle,
stvari se mogu gledati na razlicite na-
cine, mnogo je razloga zbog kojih bi
netko snivao o proslosti. Ali ja nisam
ta~etko.
l:?l:nml Ranije ste govorili o
intervenciji ruske vojske u Gruziji
od koje je proslo toeno deset godi-
na. Nedavno su u Gruziji odrZane
zajednicke vojne vjeZbe s NATO-om,
au posljednje vrijeme ponovno je
aktualizirana moguenost ulaska
Gruzije u NATO. Je li zbog nerijeSe-
nog pitanja Abhazije i Ju.Zne Osetije
realan ulazak zemlje u NATO i ima li
ta politika poddku veeine Gruzijaca?
Bas je nedavno ruski premijer izjavio
dace, ako se Gruzija prikljuCi NA-
TO-u, "to irnati katastrofalne poslje-
dice". Proveden je referendum, na
kojemu je podrsku ulasku u NATO
dalo 77 posto glasaca. Inaee, koliko
znarn, zajednicke vojne vjezbe odrfa-
vaju se svake godine, i u posljednjih
20 godina najmanje tri razlicite vlade
radile su s NATO-om na prosirenju
suradnje. Neki politieari postavljaju
isto pitanje kao i vi - protive se pri-
kljueenju bez odmetnutih regija, jer
smatraju da to znaci dace ih Gruzija
zauvijek izgubiti. Ostali vecinom
presueuju to pitanje, tvrdeCi kako je
pitanje ulaska u NATO najveCi priori-
tet za ze1 u.
l:t§J:nm Napisali ste citav niz ro-
mana i nekoliko zbirki kratkih priea,
od kojih su neke adaptirane i na fil-
mu, a i sami pisete scenarije. Kakva
je gruzijska filmska scena, kakvi se
filmovi snimaju, jesu li se oslobodili
tereta sovjetskog nasljeda?
Da budem sasvim iskren, pisanje
scenarija nije moj posao iz snova -
daleko vise uiivam piSuci romane.
Zapravo sam samo nekoliko puta
suradivao na adaptacijama svojih
knjiga. U vrijeme Sovjetskog Saveza,
od 1960-ih nadalje, gruzijska kine-
matografija po svemu je bila jako
europska, ali uz dozu romantike i
poetike "na gruzijski naCin". Bila je
to vrlo dobra mjesavina, koju su tad
cak i velicine poput Fellinija nazivale
gruzijskim kinematografskim fe-
nomenom. Danas je filmska indu-
strija globaliziranija, izgubljen je taj
romanticarski pristup i jezik alegorija.
U tom se smjeru razvija i suvremena
gruzijska kinematografija, uz velik
broj rnladih filmasa i filmasica kojima
SU U fokusu teme S kojima Se SUOCaVa
danasnji, moderni svijet.
 BestBook - Moderna vremena press
".abij
O tivna
bolesnika
kartonu"
trZiste knf
nakladnic
jali barem
isprainje
mjeseci tj.
kazati uk
rukomije
ideje, jer s
dovoljan
napogres
Stanovit
knjiZnom ~
potporep
natjeeaj z
u kultur ·
u2018. go
snagamap,
iMinistar
zetnistvai
aktivnosti
novihposl
naprepo

DOBA OPORAVl<A ILI DOBA

petencija
drustva te1
unutarpri
U raspodj
skihkuna

ODUMIRANJA? knjiZarstv
iznosu3,5
zacijaod2
blizu 13 m1
Sama cinjenica da se nesto ponekad i nije odradilo lose se cini pos
toga "po
ne znaci da se nije moglo i bqlje, a pogotovo na vrijeme! skihprogr
iznosomo
cemuseSJ
ranje no ·
jos jedno
dine bilo
hrvatskog
prepuste~~
poruost~
lanca sve
stotina ·
je dobi(va)
snalazilo
nastetun
stetu auto
Utolikoje
naslovao
ilidobaod
uzaktivno
necedogo
pripremati
zapoceti d1
vatskog trZ
ieudo-ip
strukovno~

in~a­
O ".a bi jesen mvogla biti _vrlo
nvna za zavrsnu proqenu stanJa
bolesnika zavedenog u "lijecnickom
kartonu" pod nazivom "hrvatsko
trZiste knjiga". Ako su tijekom ljeta i
nakladnici, i knjizari, i autori nasto-
jali harem malo napuniti poprilleno
isprainjene baterije, tada ce iduci
mjeseci tj. period do kraja godine po-
kazati u kolikoj im je to mjeri poslo za
rukom i jesu Ii se pojavile kakve nove
ideje, jer sama energija nije nliZno
dovoljan zalog ako se istu olako trosi
na pogresan nacin.
Stanovit financijski input stigao je
knjiZnom sektoru tijekom ljeta u vidu
potpore projektima prijavljenim na
natjeeaj za "Poticanje poduzetnistva
u kulturnirn i kreativnim industrijama
u 2018. godini" koji su zajednickim
snagama proveli Ministarstvo kulture
i Ministarstvo gospodarstva, podu -
zetnistva i obrta, s ciljem poticanja
aktivnosti usmjerenih na razvijanje
novih poslovnih modela temeljenih
na prepoznavanju kreativnih kom-
petencija kao strateskih vrijednosti
drustva te poticanja zaposljavanje
unutar pripadajucih podrucja.
U raspodjeli 8 milljuna proraeun-
skih kuna za podrucje nakladnistva i
knjiZarstva odobreno je 45 potpora u
iznosu 3,5 milljuna kuna, sto je reali-
zacija od 27,5 % od ukupno traienih
blizu 13 rnilijuna kuna. Ono sto mi
se cini posebno vainirn jest da je od
toga "poguranac" dobilo 17 knjizar-
skih programa s ukupno odobrenim
iznosom od 1,4 rnilijunakuna, pri
eemu se 5 programa odnosi na otva-
ranje novih knjiZara. Jer, ponovit eu to
jos jednom, knjiZarstvo je sve ove go-
dine bilo najzapostavljeniji segment
hrvatskog trziSta knjiga, desetljeCima
prepusteno samo sebi, i dok se za pot-
poru ostalim segmentima knjiZnog
lanca sveukupno izdvojilo i nekoliko
stotina milljuna kuna, knjiZarstvo
je dobi(va)lo "sipak". Pase onda
snalazilo na razlicite nacine, nerijetko
na stetu nakladnika, a posredno i na
stetu autora.
Utoliko je i odgovor na pitanje iz
naslova ovog teksta (Doha oporavka
ill doba odumiranja?) usko povezan
uz aktivnosti koje ce se dogoditi ill se
nece dogoditi, odnosno harem poceti
pripremati ove jeseni, kada bi trebalo
zapoceti dliZi proces preslagivanja hr-
vatskog trziSta knjiga, a ako se dogodi
i eudo - i proces profesionalizacije
strukovnog organiziranja.
PiSe:
NENAD
BARTOLlll
gl. urednk portala
Moderna vremena
U srpanjskom broju BestBooka, u svo- provodenja Sporazuma uskoro naCi
joj kolumni Seid Serdarevic ukratko se na dnevnom redu Zajednice naklad-
osvrnuo na najnovije analize stanja na nika i knjiZara, gdje ce bransa morati
svjetskim trzistima knjige sadrzane u dati odgovore na neka pitanja: zeli Ii
publikaciji "KnjiZni biznis 2018.: Novi uopce Sporazum, treba Ii ga rnijenjati
trendovi za staru trgovinu", o izazo- i ako da na koji nacin, kako ucinkovito
vima s kojima se susrece tradicional- mjeriti njegov ucinak i sl.
na knjiZna industrija u neurnitnom Vad vec nismo prije, u mjesecima
clashu s industrijom zabave, koja svoj ~oji slijede (sto pak nece biti tako
ubrzani prosperitet pronalazi u sve lako jer osim zagrebackog Interli-
brfom razvoju digitalnih tehnologija, bera slijede za knjiZnu branSti bitni
a koje se sve vise primjenjuju i u knjiZ- sajmovi u Beogradu, Frankfurtu,
noj industriji. Otprilike u isto vrijeme Puli ...) trebali bi promisliti i pokreta-
pojavilo se izdvojeno izvjesee o stanju nje programa strucnog usavr5avanja
na njemackom knjiZnom trziStu, koje za zaposlene u knjiZnom sektoru (i za
je pokazalo kako se i najveea svjetska knjiZare i za nakladnike) jer narocito
trziSta suoeavaju s blagim, no ipak je u knjiZarstvu prisutan nedostatak
znaeajnirn opadanjem broja kupaca inforrniranih kadrova, upoznatih s
knjiga (uz povecanje broja kupljenih novim tendencijama u knjiZnom pro-
primjeraka i rastom prodaje specific- izvodno-prezentacijsko-prodajnom
nih formata po put zvucne knjige), ALI procesu s knjigama. Organizaciju
uz stabilnu poziciju "tradicionalnih" takvih programa usavrsavanja tre-
kanala prodaje knjiga u kojem i dalje bala bi pokrenuti strukovna udruga
dominira mrefa zemaljskih knjiZara, nakladnika i knjiZara (trenutno je
uz povecanje prodaje putem inter- to Zajednica nakladnika i knjiZara
neta, te uz porast direktne prodaje - ZNK pri HGK), no prije toga i ona
gdje nakladnik nastoji "preskociti" bi sama morala razrijesiti svoj vec
posrednike u procesu prodaje. desetljetni hendikep - ne postojanje
o, ima tu jos jedno ALI, a ono se u profesionalaca na poziciji predsjed-
N primjeru Njemacke (kao i Austri-
je, Francuske, Nizozemske... ) odnosi
nika i dopredsjednika ZNK koji bi
preko "formata" place ill ugovora o
na trzisni fair-play koji u ovim zemlja- djelu obavljali poslove koje strukovne
ma primjenom zakonske regulative o udruge od njih ocekuju (upotreblja-
fiksnoj cijeni knjige sprjeeava nelojal- vam mnozinu jer se moZda jednog
nu konkurenciju u vidu obaranja cije- dana posebno organiziraju nakladni-
na, visoke popuste krajnjim kupcima ci, a posebno knjizari).
kojima knjiZare (pogotovo one manje) Sve ove godine funkcioniranje ZNK
ne bi mogle konkurirati, i sto bi ubrzo ovisi o volontiranju nekolicine pojedi-
uzdrmalo relativno stabilnu poziciju naca, pri cemu 95% clanstva nalazi za
knjiZarstva. Francuzi su potrebu za re- normalno da nekoliko ljudi besplatno
gulacijom knjiZnog trziSta uz pomoc kroz visegodisnji mandat odraduje
fiksne cijene knjige jednostavno obja- nerijetko i vrlo slozene i zahtjevne
snill ukazujuci na uzrocno-posljedic- (narocito vremenski!) procese, orga-
nu vezu raznovrsnosti nakladnicke niziranje strukovnih manifestacija,
produkcije s raznovrsnoseu knjiZarske ·bavljenje strukovnim politikama...
mreze, pokazavsi kada je trebalo zube bez ikakve naknade, StO nuZnO utjece
i divu svjetske internetske trgovine i na kvalitetu i promptnost odradenog
Amazonu. posla. Sama cinjenica da se nesto
U Hrvatskoj je od 2007. godine na ponekad i nije odradilo lose ne znaci
snazi "Sporazum o jedinstvenoj cijeni da se nije moglo i bolje (a pogotovo
knjige", koji je koliko-toliko uspio na vrijeme!), a sve bi se to dalo pokriti
sprijeciti manipuliranje prodajnom kroz ne prevelike mjesecne clanarine
cijenom knjige, ali je narocito po- tvrtki/ clanica navedenih strukovnih
sljednjih godina poceo p(r)opustati, udruga. Jer, duboko sam uvjeren da
jednirn dijelom zbog posljedice krize bez nufoe profesionalizacije u stru-
koja je pogodila knjiZni sektor, ali i kovnom organiziranju knjiZnog ceha,
zbog toga sto se godinama ne prati cak da i drfava odradi sve najavljene
i ne procjenjuje njegova primjena, bitne iskorake poput provodenja Na-
a Povjerenstvo koje je trebalo pratiti cionalne strategije poticanja citanja i
njegovo provodenje funkcioniralo sve drugo, oporavak knjifoog sektora
je tek kratko vrijeme. Stoga ce se nece biti moguc, a stagnacija i odumi-
upravo sadasnje stanje i modaliteti ranje ce biti vrlo izgledni.
 Osvrt
Teen horor ovrSnjaCkom
nasilju, i nije rijeC samo
oprijenosima tuCnjava ...
Je Ii 'Lazljivac mectu nama' 'Tracerica' novog desetljeca? Mozda
poboljsana verzija, sdubljim promiSljanjem tema odrastanja
Pile:
IPETRA MIOllC
G odina je 2007. Vise nego kao naj-
moenije medijsko oruije na svije-
tu, Face book je promatran kao servis
s najrazlicitijim igrama namijenjen
razbijanju dokolice u vremenu izmedu
8 i 16 sati. No za igranje tih igara po-
trebno je dvadesetero prijatelja pozvati
da ti se pridruie. Nemoguce, jer malo
je cija lista brojila dvadeset imena.
Ipak, u rujnu te 2007. godine americka
televizijska mrefa The CW pocinje s
prikazivanjem "Tracerice", trivijalne
serije za rnlade temeljene na romani-
ma Cecily von Ziegesar. Prifom, izuzev
namjere da razonodi i rnlade pretvori u
konzumente lakogledljivog programa,
posve uzaludna "Tracerica" je uhvatila
trend u nastajanju i onda pratila nje-
gov razvitak... Deset godina kasnije, u
svibnju 2017., diplornirana novinarka
Karen M. McManus, koja, uzgred budi
receno, steeeno znanje koristi za stva-
ranje lainih vijesti za svoje romane,
objavljuje debitantski roman "LaZlji-
llff r
k ...... H'O'f.. _ _
Mf90
...
LAZLJIVAC
NAMA
l<°'REN "-Mc MANUS
Lailjivac medu
nama,
Karen M. McManus,
Profil. Prevela: Andrea
Pongrac
vac medu nama". Potka je, zapravo,
vrlo sliena onoj iz "Traeerice", "Slatkih
malih laZljivica" iii, iskreno govore-
Ci, stvarnog zivota; netko siri traceve
srednjom skolom. Nista novo, all ovi bi
doista mogli biti opasni jer, cini se, svi
su toeni i provjereni. Nista novo.
Za razliku od staromodnih, anonimnih
p
govorkanja, iza ovih iz McManusicina
u.
romana ponosno stoji drustveni otpad-
nik Simon Keheller, a siri ih na najsu-
vremeniji nacin, pomoeu aplikacije
Toliko o tome. Koja, eudnog Ii cuda,
PAPAFI
zauzima sredisnje mjesto na pocet-
nim zaslonima mobitela svih ueenika SPILJU
IvicaJakS
i vecine profesora. Jer nitko se ne foli
AGM
prepoznati u inicijallma iz najnovije
vijesti, all sa zluradom ce znatiZeljom JUAN
prornisljati koga je Simon danas uso- Jamojb
sio. Toliko o tome. AGM
I sve je to, izuzev uvodenja nove tehno-
SAN I OS
logije, vec toliko puta ispricana priea.
GuidoQ
Osim sto, nakon jednog sata prodilZne
AGM
nastave u bayviewskoj srednjoj skoli,
Simon vise nikad neee reci nista. Viso-
koreaktivni alergicar na prodilZnoj je
nastavi u kabinetu profesora Averyja
popio svoju posljednju sallcu vode.
Sallca je, pokazat ee analiza, bila pre-
mazana uljem od kikirikija, a netko od
njegovih cetvero supatnika s prodilZ-
ne svim mastima. Ali tko? Streberica,
maloljetni delinkvent, srednjoskolska
ljepotica iii igrac americkog nogometa?
Ill je to mozda bio profesor? Kako otkri-
ti ubojicu kad motiv ima bas svatko?
Zanirnljiva je igra koju je McManus
ovim romanom povela. Skupinu na
nekom odredenom, najcesce osarnlje- Mladen
nom, mjestu zatecenih srednjoskolaca Naklada
tipicnu za tinejdZerske horore prese- JOSUVI
lila je u skolu, a ubojicom, umjesto LlsaGen
nekoga izvana, postavila nekoga od
njih. U meduigru je postavila i najcesce
Naklada
srednjoskolske stereotipne osobnosti
dopustajuCi prici da se polako, gotovo
sama od sebe razotkriva kroz njihovu
interakciju. U srediste je, ne bi Ii pricu
ucinila napetijom, postavila ubojstvo.
No negdje ispod price o tome uplela je
onu mnogo goru i univerzalniju, pricu
o svim oblicima vrsnjackog nasilja,
prieu pred kojom danas vise nitko ne
mofo zatvarati oCi buduCi da ona, s
pojavom drustvenih mrefa, postaje sve
vidljivija. I nije rijec samo o izravnim NEBOJE
prijenosima brutalnih tucnjava. Puno Luke
je ozbiljnije, autorica ukazuje, verbalno Znanje
nasilje, prijetnja razotkrivanja nesavr-
senosti u drustvu koje savrseno postav- COEK
Stjepo
lja kao imperativ. Kao minimum.
Je Ii "LaZljivac medu nama" zapravo Matica
"Tracerica" novog desetljeea? Mozda
poboljsana verzija, s mnogo dubljim
prornisljanjem tema odrastanja.
llustracije radi, Von Ziegearicin erijal
mnoge hrvatske knjiZnice ·su ot-
kupljivale ocjenjujuci ga nedovoljno
vrijednim citanja. Za "LaZljiv~a megu
nama", s druge strane, o . . Cak:
i Iiste cekanja. Sto Ii ce tek biti kaa
pojavi najavljena serija...
 PREGLED NOVIH IZDANJA HRVATSKIH NAKLADNIKA
u suradnji s portalom Moderna vremena Info - www.mvinfo.hr
d-
KNJIZEVNOST TomaPodrug HEGEWV "PREDGOVOR" STO SU BAKTERIJE I
DHK FENOMENOLOGJH DUHA, VIRUS I?
grupa autora (zbornik) Katie Daynes i Marta
PAPAFIGO: IZ SPILJE U CRNI KABINET Alvarez Miquens
Matica hrvatska
SPILJU Max Jacob Profil
Ivica JakSic Cokric Puko DisputiHFD NA KO RIST I ZABAVU
AGM SLAVONACA RAYMIE NIGHTINGALE:
Milovan Tatarin TRI HRABRICE
JUAN MIHOVIWVICH PUBLICISTIKA Matica hrvatska Kate DiCamillo
Jamoj brat Profil
AGM IZGUBLJENI KORACI
ZLA PROSWST: Visnja Machiedo ISTRAZI MORE
SANIOSTAW SUOCAVANJE S DHK Profil
GuidoQuien PROSWSCU KOJA
e SLIKA DOMOVINSKOG ISTRAZI SVEMffi
AGM OPTERECUJE
RATA U HRVATSKOM Ruth Martin, Allan Sanders
DVIJE NOCI U BARCEWNI Magdalena Najbar-AgiCic
KAZALISTU (1990.-2016.) Profil
Aleksandra Ortic Srednja Europa
Sanja Nikcevic
Henacom UPOZNAJ SVIJET:
ZAROBLJENICI Alfa
RIZNICA OPCEG ZNANJA
KAKOGOD PARALELNIH POVIJESTI
Zeljko Kruselj GAZ OAKLEY ZA RADOZNALCE
Polona Glavan Vegan 100 posto James Maclaine, Alex Frith
Henacom Srednja Europa
Planetopija Profil
OPORUKAIDRUGE POSTURALNIPROBLEMI PUZA PRATI, BROJEVE
NOVINSKE PRICE KAD SE SRETNU
U DJECE I MLADEZI CESZNATI
a? Stjepan Toma8 LEKSIKOGRAFIJA I
Zdenko Kosinac Profil
Matica.hrvatska Bizovac FRAZEOWGIJA
Medicinska naklada
Ivana Filipovic Petrovic MOJAPRVAKUTIJAZA
SJENA BRONCANOG Srednja Europa PSIHIJATRIJSKE TEME ZA ALAT
STAKORA NEPSIHIJATRE Jessie Ford
Mladen Kopjar Vlado Jukic Skolska knjiga
Naklada Ljevak DRAMA OKO POVIJESTI
Medicinska naklada
Ivica Bakovic SAGRADITE SAMI
JOS UVIJEKALICE Srednja Europa FLEBOTOMIJA- NAJVECE SVJETSKE
Lisa Genova PRIMARNI UWRCI GRADEVINE
Naklada Ljevak U MEDICINSKOM Ian Graham i Ian Murray
SUVREMENA HRVATSKA
NAJGORA DJECA NA LABORATORIJU Skolska knjiga
PROZA I TRANZICIJA
SVIJETU2 Marija Culjak i Ankica
Boris Kornman OVA KNJIGA MISLI DA SI
David Walliams Bojcic
Hrvatska sveucilisna ZNANSTVENIK
Mozaik knjiga Medicinska naklada
naklada Harriet Russel
SVE NJEZINE TAJNE KARCINOM DOJKE Skolska knjiga
BOLEST KAO GOVOR
e Michael Robotham Lidija Beketic-Oreskovic i
DUSE OVA KNJIGA MISLI
Znanje Fedor Santek
Ruediger Dahlke DA SI MATEMATICKI
Medicinska naklada
OTOK POVRATKA Naklada Ljevak GENIJALAC
Peter May KUK Mike Goldsmith i Harriet
NIKADROBOM
Znanje Anton Tudor i Tomislav Russell
Goran Gerovac
Madarevic Skolska knjiga
NEBOJENASE V.B.Z.
Medicinska naklada
Luke Allnutt PUTOVANJA
NAJBOLJA OSVETA OD
Znanje KNJIGE ZA DJECU MikeUnwin
SVIH JE SRECA
Skolska knjiga
COEK ZLATNIJE RUKA Slavica Squire
v- Mozaik knjiga VELIKA KNJIGA KUKACA
Stjepo Mijovic Kocan ENCIKWPEDIJA ZNANJA:
Matica hrvatska Yuval Zommer
IMA LI OVDJE ODRASLIH? LJUDSKO TIJEW
, Skolska knjiga
BALZAM Janis Varufakis Znanje
Mladen Machiedo Sandorf ATLAS PUSTOWVINA
STO JE KAKICA?
Matica hrvatska Rachel Williams
SESTVELIKIH TEMA Katie Daynes i Marta
Skolska knjiga
SAN 0 ZELENOM OKU ZAPADNJACKE Alvarez Miquens
Franjo Dakula METAFIZIKE I KRAJ Profil VELIKA KNJIGA
Matica hrvatska SREDNJEG VIJEKA ISTRAZivACA
LAZLJIVAC MEDU NAMA
Heinz Heimsoeth ilustrirao Cesar
PRECACI {ZAPISI IZ Karen M. McManus
Matica hrvatska Sammaniego
POTKROVLJA) Profil
Skolska knjiga
POSTOJECI POJAM -
media